Kompanija “Saniteko Boats” iz Podgorice isporučila je danas MUP-u Crne Gore – Graničnoj pomorskoj policiji tri nova brza patrolna čamca, vrijedna 297.000 eura bez PDV-a.
Riječ je o tri tzv. RHIB plovila sa stakloplastičnim trupom i gumenim tubusima. Brodovi imaju kabinu-kormilarnicu, a opslužuju ih po 2 člana posade.
Novi patrolni čamci dugi su po 9,5 metara, a maksimalnom brzinom koja iznosi od 35 do 40 cvorova, pokreću ih po dva Suzuki vanbrodska motora. Dva broda tipa TM 925 OB koje je proizvela poljska kompanija “Techno Marine”, imaju motore ukupne snage 450 ks, a treći brod opremljen je jačim motorima ukupne snage 500 konja.
Predstavnicima MUP-a koji je ove brodove kupio preko tendera i sklopu projekta za integralno upravljanje granicama finansiranog iz IPA prekograničnih fondova, novi patrolni čamci isporučeni su danas u marini Porto Montenegro u Tivtu.
Više od stotinu balkanskih aktivista za zaštitu rijeka danas je protestovalo u Budvi protiv izgradnje hidroelektrana. Okupljeni su poslali poruku da hidroenergija nije zelena energija i da je stavljanje rijeka u cijevi “genocid nad lokalnim stanovništvom”, javlja agencija Anadolija (AA).
Protest, koji je organizovao Pokret za spas rijeka Balkana “Balkan River Defence”, u saradnji s više crnogorskih i međunarodnih organizacija, okupio je i građane Budve, koji su dali podršku ekološkim aktivistima.
Semra Mahmutović iz Pokreta “Balkan River Defence” kazala je da hidroenergija nije zelena energija. “To što planiraju tri hiljade brana na Balkanu je pogubno za cijeli svijet”, kazala je Mahmutović.
Milica Kandić iz ekološke organizacije “Green Home” ukazala je da je bilo nekoliko propusta tokom postupka davanja koncesija.
“Dajemo podršku ljudima koji su došli sa sjevera Crne Gore da iskažu bunt protiv izgradnje malih hidroelektrana. Kada je bio proces izdavanja koncesija malih hidroelektrana, nedostajali su ključni dokumenti. Nisu ispoštovani zakoni o koncesijama i o vodama”, kazala je Kandić.
Današnji protest organizovan je ispred hotela “Splendid” u Bečićima, gdje je u toku Samit o hidroenergiji Balkana, kojem prisustvuju zagovornici i investitori u razvoj hidroenergetskih projekata.
Iber Hoti, jedan od protivnika gradnje hidroelektrana iz Plava, kazao je da u tom gradu trenutno imaju dvije hidroelektrane.
“Tamo su presušili svi potoci, tamo je priroda kao da je pala atomska bomba”, kazao je Hoti.
Milan Svitlica iz Budve, pružajući podršku stanovništvu sa sjevera Crne Gore, kazao je da je stavljanje rijeke u cijev isto kao da se krene u projekat betoniranja mora.
“To je suludo, prevaziđeno i genocid nad lokalnim stanovništvom”, kazao je Svitlica.
Podršku današnjem protestu su dali i građani albanskog sela Keljmendi, gdje je takođe planirana gradnja hidroelektrana.
Imamo zainteresovane investitore za kupovinu restorana Galeb i zemljišta u Žanjicu na poluostrvu Luštica, pregovori sa njima u toku, saopštili su iz kompanije Vektra Boka.
Na posljednjem, šestom tenderu, na prodaju je ponuđen dio nepokretne imovine kompanije po ukupnoj početnoj cijeni od 13,73 miliona eura. Pored Galeba na prodaji su motel “Dubrava”, zemljište na Rosama, motel “Borići” sa zemljištem, kao i tri katastarske parcele kod hotela “Ibero Star Herceg Novi“ u Njivicama.
U Vektra Boki tvrde da imaju više zainteresovanih strateških partnera, ali koji traže da se prethodno riješi pitanje restitucije i imovinskih sporova. Uvjereni su da bi država morala riješiti sva sporna pitanja iz pretprivatizacionog ugovora.
“Zabilježbe o zahtjevima povraćaja imovine bivših vlasnika su upisane prije privatizacije tako da je novi vlasnik akcijskog kapitala bio upoznat sa tim postupcima, a time i preuzeo sve rizike tih postupaka”, smatraju hercegnovski advokati koji vode postupke u ime bivših vlasnika imovine nekadašnje HTP Boka.
Motel Borići
Vektra Boka postala je vlasnik nekadašnjeg HTP Boka 2007. godine kada je kupila 59,4 odsto akcija u vlasništvu države za 22,2 miliona eura. Od mađarske kompanije Hungest hotels kupljeno je i 34 odsto akcijskog kapitala za 10 miliona eura. Planirana investicija u iznosu od 64 miliona nije realizovana ni nakon 11 godina. Umjesto najavljene gradnje i obećanog razvoja elitnog turizma na sceni je rasprodaja imovine.
Iz kompanije su u više navrata tvrdili da investicioni ciklus nisu realizovali jer je pogrešno iskazana razlika u kapitalu u iznosu od 28 miliona eura, da je iskazani gubitak kompanije u trenutku primopredaje iznosio 28 miliona eura, radni sporovi iz pretprivatizacionog perioda iznosili su oko 4,5 miliona eura, a kupljena imovina u vrijednosti od preko 15 miliona eura je opterećena zabilježbama restitucije i imovinskim sporovima.
Čekaju odobrenje Savjeta da rasprodaju ostalo
Vektra Boka od Savjeta za privatizaciju traži saglasnost za prodaju hotela „Plaža“, i „Igalo“, zemljišta na kome je bio sada srušeni hotel “Tamaris” i parka hotela „Boka“.
Prema privatizacionom ugovoru, kojeg su osim Vektre Boke, potpisali Vlada i Opština Herceg Novi, precizirano je da ne smiju biti prodati hoteli “Plaža”, “Tamaris”, “Igalo”, “Boka” i objekat Žanjic.
Ukoliko dobiju saglasnost Vlade za prodaju hotela i zemljišta, u Vektra Boki obećavaju da će, nakon stvaranja uslova za prodaju ili partnersku realizaciju investicija, novi investicioni ciklus trajati pet godina, dok će za stvaranje uslova za realizaciju biti potrebna godina.
Cjelodnevni festival posvećen jeseni „Luštica Bay sajam jesenjih boja“, održaće se u subotu, 10. novembra, od 11 časova na šetalištu u Marina naselja u Luštici Bay. Bogat program podrazumijeva slikarsku koloniju učenika tivatskih škola, reviju domaćih delicija i proizvoda i nastup folklora. Organizator, kompanija Luštica Development obezbijedila je i autobuski prevoz iz Tivta i Kotora.
„Besplatan prevoz za posjetioce iz Tivta i Kotora, obezbijeđen je sa polaskom u 10 časova. Lokacija je stara autobuska u Tivtu, odnosno ispred zgrade Zavoda za zapošljavanje u Kotoru. Povratak je u 17 časova. Događaj je zanimljiv i lijepa prilika za uživanje u toplim i sunčanim novembarskim danima u mediteranskom ambijentu u Luštici Bay.“- saopštila je Slavica Milić iz marketinga Luštica Development.
Na „Jesenjoj trpezi“, cjelodnevnoj izložbi domaćih delicija proizvođača iz Agro klastera Nikišić biće ponuđeno povrće iz organskog proizvodnje i uzgoja na otvorenom, domaći pršut, sir, vino, priganice, patišpanj, pite i slično. Prema riječima Đorđa Bulajića, osnivača klastera, biće predstavljeni i etno domaćinstvo „Đedovina“ sa Grahova, vinarija Dabović, proizvodi od sira Miljanić iz Nikšića ali i jednodnevne izletničke ture iz Boke Kotorske do grahovskih proizvođača.
Luštica Bay
Učenici OŠ „Branko Brinić“ iz Radovića i OŠ „Drago Milović“ iz Tivta , te tivatske Srednje mješovite škole „Mladost“, u okviru kolonije „Nijanse jeseni“ od podneva do 15 časova će slikati jesenje motive Luštice Bay. Polučasovni nastup mališana iz Kulturnog centra „Kadena“ počeće u 15.30 časova.
Sekretar za ekonomski razvoj i preduzetništvo Opštine Tivat, Petar Vujović, jedini je sertifikovani mentor za mikro, mala i srednja preduzeća, obučavan po japanskoj metodologiji, na području tivatske opštine.
Vujović je jedan od mentora kojima su juče, u okviru svečane cermonije dodjele priznanja najboljem mentoru za 2018. „MENTOR AWARD 2018“ u Podgorici, zvanično uručeni sertifikati o uspješno završenoj obuci za mentorstvo za 2018. Godinu- saopšteno je juče iz lokalne uprave. Mr Petar Vujović (DPS) jedan je od najmlađih funcionera lokalne uprave Tivta.
Proces mentoringa sprovodi se po uspostavljenoj mentoring šemi, razvijenoj u saradnji sa Japanskom agencijom za međunarodnu saradnju (JICA). Obuka za mentorstvo realizuje se u okviru projekta „Uspostavljanje i promocija mentoring usluge za mala i srednja preduzeća u zemljama Zapadnog Balkana, Faza 2“u organizaciji Ministarstva ekonomije i Japanske agencije za međunarodnu saradnju JICA.
P. Vujović
Na nedavno završenom javnom pozivu za sprovođenje mentoring usluga koji realizuje Ministarstvo ekonomije u saradnji sa biznis centrima/jedinicama lokalne samouprave, a namjenjen je mikro, malim i srednjim preduzećima i preduzetnicima, prijavljeno je 13 preduzeća, od čega dva sa područja opštine Tivat. Cilj javnog poziva je pružanje podrške nesmetanom razvoju i smanjenju broja nesupješnih privrednih subjekata. Proces mentoringa za prijavljena preduzeća je u toku. Mentoring obuhvata analizu trenutnog stanja u preduzeću, odnosno kod preduzetnika; pomoć u pripremi razvojnih aktivnosti/planova i njihovoj implementaciji, kako bi se dostigli što bolji poslovni rezultati; savjetovanje i koordinaciju aktivnosti usmjerenih na pristupanje fondovima, vladinim programima podrške razvoju biznisa, novim tehnologijama, konsultantskim uslugama, itd; i podršku u pronalaženju poslovnih partnera i uspostavljanju poslovne saradnje.
Mentor je kvalifikovana osoba koja posjeduje certifikat da je uspješno završila mentoring treninge organizovane od strane certifikovanih mentora Razvojne agencije Srbije i JICA konsultanata iz oblasti dijagnostifikovanja preduzeća, finansijskog menadžmenta, marketinga, pisanja biznis plana, proizvodnog menadžmenta, poslovne komunikacije i razvoja ljudskih resursa.
Spomenik Radi Končaru na splitskim Bačvicama srušen je rano jutros, a muškarac koji je to napravio ozlijeđen je, doznaje se u srijedu u splitskoj policiji.
Prema dosadašnjim informacijama jutros u 4,35 sati, u parku na Bačvicama, muškarac je iz ležišta, zajedno s postoljem izbacio spomenik Radi Končaru, koji su mu potom pali na nogu ozlijedivši ga. Trenutno se nalazi u KBC Split na liječničkoj obradi, a policija je započela kriminalističku istragu.
U povodu rušenja Končareva spomenika iz splitskog SDP-a jutros su priopćili kako je to ‘sramotan, kukavički i zločinački čin’.
“Nažalost to odražava nezdravu društvenu klimu koja se uporno stvara u dijelu našeg društva”, naveo je predsjednik gradskog SDP- a Goran Kotur.
Dubrovnik – godišnji sastank Međunarodne komisije za zaštitu atlantskih tuna
Republika Hrvatska bit će zemlja domaćin 21. posebnog godišnjeg sastanka Međunarodne komisije za zaštitu atlantskih tuna – ICCAT, koji će se održati u Dubrovniku od 12. do 19. novembra 2018. godine.
Međunarodna komisija za zaštitu atlantskih tuna osnovana je 1966. godine u Brazilu i u njenom je fokusu upravljanje tunama i tunama sličnim vrstama. Hrvatska je potpisnica Konvencije o osnivanju ICCAT Komisije od 1997. godine, a do danas su ukupno 52 države potpisale Konvenciju. ICCAT Komisija tijekom godišnjeg sastanka raspravlja o brojnim pitanjima vezanima uz upravljanje stokovima iz svoje nadležnosti, kao i o prikupljanju podataka te mjerama praćenja, kontrole i nadzora.
Rezultat njenog rada je, među ostalim, usvajanje obvezujućih akata kojima se određuju primjerice i ulovne kvote, a kojih se moraju pridržavati sve ugovorne strane. Rad u okviru ICCAT Komisije je od velikog značaja za Hrvatsku s obzirom da je plavoperajna tuna gospodarski najznačajnija vrsta za hrvatsko ribarstvo. Ova je vrsta po jedinici mase najskuplja vrsta tune na tržištu. Upravljanje tunom temelji se na sustavu kvota, a kako bi se iskorištavanje ove vrste odvijalo u skladu s pravilima uspostavljen je vrlo zahtjevan i kompleksan sustav kontrole i praćenja.
„Uzgoj tune čini okosnicu hrvatskog ribarstva zbog same vrijednosti proizvodnje, ali i činjenice da se na ovu djelatnost nadovezuju i druge djelatnosti poput plivaričarskog ribolova male plave ribe koja služi kao hrana za tune, ali i drugih sektora. Osim toga, kompletan uzgoj tuna se odvija na otocima pa je ova aktivnost izuzetno važna sa socio-ekonomskog aspekta za lokalne otočne zajednice.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te dodao „Smatramo da je došlo vrijeme da se kroz novi upravljački okvir na odgovarajući način prepoznaju specifičnosti ribolova i uzgoja tune na sub-regionalnoj razini u Jadranu poput primjerice potrebe za produljenjem plivaričarske ribolovne sezone kao i dodatnom fleksibilnošću u dijelu uzgoja.“
Sljedeće sedmice u Dubrovnik dolazi 750 akreditiranih sudionika ICCAT godišnje skupštine iz 52 države, predstavnika administracija, znanosti, nevladinih organizacija i sl. Trošak organizacije ovog velikog sedmodnevnog događaja pokriva proračun Europske unije. Hrvatska je kao domaćin sudjelovala u organizaciji te koordinirala međuresornu suradnju s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, Ministarstvom unutarnjih poslova, Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, Croatiom Airlines i Zračnom lukom Dubrovnik, a sudionicima će osigurati konstruktivno radno okruženje i jedinstveni kulturno-društveni događaj u suradnji s Turističkom zajednicom grada Dubrovnika, Društvom prijatelja dubrovačkih starina, Hrvatskom gospodarskom komorom, Gradom Dubrovnikom i Dubrovačko- neretvanskom županijom.
Povijest Dubrovačke Republike na papiru i pergamentu – foto Fah
U Dubrovniku je predstavljen plod trogodišnje suradnje Državnog arhiva, Hrvatskoga restauratorskog zavoda te Društva prijatelja Dubrovačke starine. Restaurirano je i konzervirano više od 200 dokumenata, povelja i kodeksa vrijednog arhiva Dubrovačke Republike. Njihov rad predstavljen je na izložbi Povijest Dubrovačke Republike na papiru i pergamentu.
Poslu ni blizu nije kraj, ali je početak fascinantan. Obnovljeno je više od 200 dokumenata i kodeksa iz doba Dubrovačke Republike. “Oštećenja su bila velika, riječ je o mehaničkim i biološkim oštećenjima”, rekla je Nataša Miloslavić iz Odjela za papir u Dubrovniku.
Dubrovacka-republika-restauracija
Svaki dokument prošao je kroz složeni restauratorsko-konzervatorski proces. Tajna dobre očuvanosti dokumenata iz doba Dubrovačke Republike leži i u činjenici da su stari Dubrovčani za njihovu izradu koristili najkvalitetniji papir tog doba, a najvažnije dokumente pisali na pergamentu. Državni arhiv u Dubrovniku kontinuirano vodi brigu o toj vrijednoj građi, a ovu suradnju, najavili su na izložbi, nastavljaju.
“Zadovoljni smo time što sad krajem 2018. završavamo restauraciju jedne podserije diplomata et acta, znači cijelo 13. stoljeće smo mi kodekse i isprave doveli kraju. Kolege će izabrati nove serije za 14. i 15. stoljeće oko nove suradnje”, rekla je ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Poznika.
Tako će se posao oko restauracije i konzervacije vrijednih dokumenata jedinstvenog arhiva Dubrovačke Republike nastaviti.
U marini Porto Montenegro u Tivtu u periodu od 1.januara do 1.oktobra ove godine boravilo je ukupno 1.400 jahti, a registrovano je ukupno 2.437 uplovljavanja tih brodova.
Razlika u broju uplovljavanja u odnosu na broj jahti koje su se duže zadržavale u tivatskoj marini javlja se zog činjenice da su pojedini brodovi dolazili i odlazili više puta, dok je u Porto došao i veći broj jahti koje su se ovdje zadržale samo par sati, da bi na ovdašnjoj pumpnoj stanici napunile gorivo oslobođeno carina i poreza.
U podacima koje je menadžment Porto Montenegra dostavio Turističkoj organizaciji Tivat, navodi se da je ovog ljeta popunjenost marine bila „70 posto u svakom trenutku“. Lani je prosječna popunjenost najveće crnogorske marine za superjahte u sezoni, prema zvaničnim podacima, bila 85%. Ti podaci pokazuju ono što su svi koji su ovog ljeta šetali Porto Montenegrom mogli vidjeti svojim očima – mnogi od ukupno 450 raspoloživih vezova u toj marini, bili su prazni čak i u najvećem špicu turističke i nautičke sezone tokom jula i avgusta.
Ono što se ovog ljeta dešavalo kako u PortoMontenegru ukazuje da je jahting u Crnoj Gori prešao zenit sostignut prije par godina, te da je sada ta djelatnot u blagom opadanju. Činjenica da Porto Montenegro koji ia ubjedljivo najbolju uslugu i servis za jahtaše, ne može u sred sezone napuniti ni 450 vezova svoje prve faze (inače, kompletna marina kada bude završena planirana je na čak 880 vezova), nameće pitanje koliko je opravdana strategija crnogorske vlasti da dozvoljava gradnju marina i privezišta za jahte bukvalno na svakom dijelu obale, pogotovo u Boki. Pored Porta, ovog je ljeta proradila i prva faza prve od dvije marine u turističkom kompleksu Luštica bay od 176 vezova, gradi se velika marina od 238 vezova u Portonovom u Kumboru, a završena je i nešto manja marina u Meljinama, dok se planira propširenje male marine na Obali Đuraševića kod Tivta. Ono što se već dešava na obali u pretjeranoj izgradji stanova za prodaju i iznajmljivanje na tržištu a što rezultira postojanjem čitavih „naselja zatvorenih škura“, sada se dešava i na obali gdje se masovno i krajnje nekritički dozvoljava gradnja enormnog broja (i pokazuje se nepotrebnih) vezova za jahte i druga plovila za sport i rekreaciju.
Porto Montenegro vez za jahte duge 250 metara
Inače, prema podacima menadžmenta Porto Montenegra, ovog su ljeta bu tu marinu uplovjavale jahte pod zastavama 75 država iz cijelog svijjeta. Najviše brodova – njih 257, bilo je pod zastavom Ujedinjenog Kraljevstva i njegovih dominiona, sa zastavom SAD bilo je 239 jahti, Hrvatske 221, Malte 173 i Kjamanskih ostva 154. U najelitniju marinu na Crnogorskom primorju, ove je godine zabilježeno 307 uplovljenja jahti pod crnogorskom zastavom. Turistička organizacija Tivat je od 1.januara do 1.oktobra ove godine naplatila ukuupno 38.858 eura boravišne takse za plovne objekta, što je 7 odsto manje nego u istom periodu lani.
OGROMNE POVOLJNOSTI SUPERBOGATIMA
Crna Gora je usvajajući 2007. pod direktnim uticajem tadašnjeg vlasnika Porto Montenegra, kanadskog biznismena Pitera Manka “podsticajan ambijent za jahting”, uvela niz adminstrativnih i fiskalnih pogodnosti za superbogatu klijnetelu – vlasnike jahti koje zavisno od veličine i nivoa luksuza, koštaju od nekoliko stotina hiljada, do par stotina miliona eura.
Stopa PDV-a u Crnoj Gori za robu i usluge vezane za nautički turizam iznosi samo 7 odsto, PDV se uopšte ne naplaćuje na čarter jahti, stopa poreza na dobit je 9 odsto, a bogati vlasnici jahti mogu računati i na snabdijevanje gorivom oslobodjenim od obaveze plaćanja carina i akciza. Naša Vlada je 2007. po Mankovim sugestijama kreirala i Zakon o jahtama koji pored ostaloga, omogućava stranim jahtama da se u crnogorskim vodama zadržavaju bez vremenskih ograničenja i naplate poreskih obaveza njihovih vlasnika u inostranstvu, a kada te jahte dobiju crnogorsku vinjetu, mogu više puta da ulovljavaju u naše vode, te da više puta mijenjaju posadu i putnike uz minimalne administrativne napore. Najveći dio tih povoljnosti nije u skladu sa pravilima i standardima koji važe u Evripskoj Uniji, a čega je postal svjesna i naša Vlada koja je nedavno priznala da “niža stopa na usluge u marinama, nije u skladu sa pravnom tekovinom EU”, te je najavila izmjene te legislative.
