“Povodom sve češćih pokušaja da se javnost dovede u zabludu vezano za buduće korišćenje poslovnog prostora u Starom gradu u kojem se danas nalazi apoteka, radi svih građana Kotora, moram nekoliko činjenica razjasniti:
– Predmetni prostor je vlasništvo opštine Kotor i dok god je ova uprava u poziciji da odlučuje, namjena prostora će biti samo i isključivo apoteka;
– Bivša dekanica prof. Stanovčić je zajedno sa gradskom upravom imala namjeru da ovaj prostor ostane u namjeni apoteka, u čemu smo imali korektnu i profesionalnu saradnju;
Pokušaji politizacije i dobijanja sitnih političkih poena na račun ovog pitanja ne zaslužuju komentar”, poručio je Jokić.
Misteriozni investitori, koje zastupa ruska agencija Sinergy, najavili su za jun ove godine otvaranje luksuznog rizorta u Reževićima. Rizort će se sastojati od osam privatnih vila sa tri do četiri spavaće sobe od oko 500 m2 prostora i četrnaest apartmana površine do 114 m2 a gostima će na raspolaganju biti i privatna plaža u tom ekskluzivnom dijelu budvanske rivijere.
Luksuz rizorta koji će nositi brend “Ananti Resort, Residences & Beach Club” odražavaju i cijene, jer će noćenje u apartmanima koštati 440 dolara za jednu noć, dok će privatne vile koštati 1.600 dolara po noćenju. Gosti će moći da jedu i u azijskom fusion restoranu, sa mediteranskim sastojcima i azijskim receptima.
Kampanja za privlačenje gostiju već je počela preko društvene mreže Instagram, ali i par sajtova na crnogorskom i ruskom jeziku.
Ananti će, kako se navodi, biti prvi hotel u Crnoj Gori koji je član The Leading Hotels of The World grupe, a biće okarakterisan mješavinom azijske, bliskoistočne i mediteranske elegancije u svom dizajnu i arhitekturi.
“Dizajniran da akcentuje ljepotu svog prirodnog okruženja, ovaj spektakularni hotel će biti u savršenoj harmoniji sa okolnim pejzažem, dok će dizajn enterijera biti inspirisan besprekornom prirodom”, navodi se u promo tekstu.
Svaka nezavisna vila koje će biti dio ovog odmarališta imaće svoj privatni bazen i “predivni dio za uživanje u eksterijeru, sa prostranim terasama i slikovitim pogledom na more”.
Gosti će takođe moći da uživaju u privatnim spa centrima, teretanama, đakuziju sa pogledom na more, nekoliko soba za relaksaciju, predivnim terasama za objedovanje sa odjeljcima za pripremu hrane i roštiljanje, privatnoj recepciji i “nevjerovatnom infinity bazenu”. Svi apartmani su okrenuti prema moru, a imaće svoja privatna kupatila, prostrane dnevne sobe i trpezarije i udobne, otvorene terase.
Agencija Sinergy koja u potpunosti krije prave investitore ovog rizorta u kojem će biti uložene desetine miliona eura bavi se posredovanjem i promocijom luksuznih turističkih proizvoda za, kako se ističe na njihovom sajtu, klijente koji govore ruski jezik.
“Naša profesionalnost, naši odnosi s ruskim jezikom i naša strast su vam na raspolaganju. Cilj Synergy Marketinga je postati vaše lice i usta na našim tržištima, da napravimo vašu sliku i povećamo prodaju”, navodi se na sajtu.
Islandska industrija kitolova odobrit će nastavak lova na kitove za najmanje narednih pet godina, odobravajući ubijanje do 2.130 kitova po novim kvotama koje je odobrila Vlada.
Petogodišnja politika kitolova obnavlja se nakon što je ministar za ribarstvo Kristjan Juliusson objavio da će godišnja kvota biti 209 kitova perajara i 217 kitova usana u narednih pet godina, prenosi AP.
I dok mnogi Islanđani podržavaju lov na kitove, sve veći broj biznismena i političara protivi se toj praksi, zbog ovisnosti te sjevernoatlantske otočke nacije od turizma.
Turizam unosniji od ribarstva
Kitolov, kažu oni, loš je za biznis i predstavlja prijetnju reputaciji zemlje i rastućem međunarodnom turizmu, koji je postao okosnica nacionalne ekonomije otoka.
Islandska putnička asocijacija izdala je priopćenje u kojem se kaže da Vlada nanosi štetu “velikim interesima” nacije i ugledu zemlje, kako bi se okoristio mali sektor lova na kitove, koji se bori da proda svoje proizvode.
“Njihovo tržište za kitove su Japan, Norveška i Republika Palau”, kaže se u priopćenju i dodaje da je “naše tržište čitav svijet”.
Islandska statistička agencija kaže da turizam sudjeluje sa 8,6 posto u ekonomiji otoka.
U 2016. godini turizam je proizveo više dobiti od ribarske industrije Islanda, prvi put u povijeti.
Zabrana komercijalnog kitolova
Island ima četiri broda naoružana harpunima, koji su u vlasništvu četiri pomorske kompanije, koje izvještavaju da posluju s gubitkom ili malim profitom.
Prošle godine industrija je ubila pet kitova usana i 145 kitova perajara, kažu podaci Uprava za ribolov.
Međunarodna komisija za kitove – IWC proglasila je zabranu komercijalnog kitolova tijekom 1980-ih godina, zbog smanjenja njihovog broja.
Auto moto klubovi iz cijele Crne Gore, sa 47 takmičara juče su na Vrbanju, u zaleđu Herceg Novog učestvovali na prvom “Mimoza Kupu – Memorijal Rajko Prlainović”. Uprkos jakom vjetru i niskoj temperaturi, uspješno je završena trka koja je dio sportskog programa 50. Praznika mimoze.
„Godinama nakon što je Rajko organizovao događaje na Orjenu, konačno je u zajednici prepoznata vrijednost njegove ideje. Izgradnja Avanturističkog parka na Vrbanju i mnogi događaji koje organizuju različita udruženja i klubovi važan su korak u smjeru afirmacije i promocije hercegnovskog zaleđa. Među te događaje spada i ova zimska auto trka. Posebno mi je drago što se Trka organizuje u saradnji Auto moto kluba Podi sa Avanturističkim parkom Vrbanj, jer to pokazuje da Park nije samo infrastruktura, već i inspiracija drugima da osmisle sadržaje koji će oživjeti zaleđe“, istakao je predsjednik Opštine Stevan Katić otvarajući trku.
Govoreći o Rajku Prlainoviću, Katić je kazao da je on jedan od Novljana koji su pioniri planinskog turizma u našem zaleđu.
„Svjestan ljepota Orjena i Vrbanja, bogatstva koje krije planina iznad Herceg Novog započeo je sa aktivnostima koje će tek kasnije biti prepoznate kao veliki potencijal za razvoj našeg grada“, rekao je Katić. On se zahvalio organizatorima na inicijativi, a vozačima na učešću, sa željom da prvi „Kup Mimoze-Memorijal Rajko Prlainović“ bude uspješan i da sledeće godine na Vrbanju okupi još veći broj učesnika.
Imajući u vidu iskazano interesovanje vozača, Katić vjeruje da će Mimoza kup postati tradicija i biti jedan od sadržaja koji će doprinijeti afirmaciji hercegnovskog zaleđa. Dodao je da mu je zadovoljstvo što je od prvog izdanja trka dio sportskog programa Praznika mimoze, te da se AMSK Podi potvrdio kao pouzdan organizator i dobar domaćin.
Ideja je potekla sa ciljem da se aktiviraju Vrbanj i Orjen, objasnio je Boško Radović iz Auto moto kluba Podi, koji je zajedno sa Avanturističkim parkom organizator trke. Ime Rajko Prlainović trka nosi u znak sjećanja na čovjeka koji je bio „istinski zaljubljenik u ove naše krajeve, koji je živio za Orjen i sve što se dešava na Orjenu“.
Kako kaže, očekivali su i više publike, ali loše vrijeme je učinilo da na ovom izletištu nema mnogo posjetilaca. Nevrijeme je probleme pravilo i dan pred trku, ali uspjeli su sve da pripreme na vrijeme. Važno je da je trka uspješno organizovana i nada se da će ovaj sportski događaj postati tradicija, kazao je Radović i zahvalio Opštini Herceg Novi što je pomogla organizaciju i „imala smisla za sve ovo“.
Radojičić postavio rekord staze
Rekord na makadamskoj stazi dugoj 1460 metara od motela „Konak“ do Avanturističkog parka postavio je Nenad Radojičić iz AMSK Podi sa ATV-om, koji je stazu prevezao za vrijeme 03:01,693.
Na startu trke koja se boduje za Winter Cup našlo se ukupno 47 takmičara, podijeljenih u 11 kategorija, među kojima i pet dama.
Drugoplasirani u generalnom plasmanu je još jedan takmičar sa ATV-om Andrija Vujović, a on je vozio 03:05,984. Treći u generalnom , a ujedno i prvi u kategoriji automobila je Veljko Stanišić, koji je stazu prešao za 03:08,233 minuta.
U klasi dama prva je bila Jasna Žujović, druga Kristina Stijepović, a treća Ana Bulatović.
Mimoza kup – Memorijal R. Prlainovic
Klasa ATV 4×4 pripala je Radojičiću, drugi je Janko Radnjić, a treći Miloš Bojanović. U ATV klasi najbrži je bio pomenuti Vujović, drugi Đorđe Kovačević, a Nikola Stanišić treći. U klasi do 999 ccm pobjedu je odnio Marko Adžić, drugi je Damir Brajović, a treći Marko Raičević. Nebojša Vukčević upisao je pobjedu u klasi do 1200 ccm, na drugom mjestu je Mitar Karadžić, a na trećem Savo Ćetković. U 1400 ccm prvi u klasi najbrži je bio Nemanja Kašćelan, drugi Igor Ljubišić, a treći Krsto Radović. Klasa 1600 je imala jaku konkurenciju, 11 takmičara, među kojima je prvi bio Balša Đuričković, drugi Marko Danilović, a treći Goran Milošev. U klasi do 2000 ccm do cilja je stigao samo Vladan Kovačević, dok je Ivan Ražnatović odustao zbog kvara. Klasa preko 2000 je imala samo jednog predstavnika Miljana Nikolića. U klasi terenaca do 1700 ccm prvi je bio Kosta Badnjar, Željko Jovović drugi, a treći Danko Stijepović. Među sedam terenaca preko 1700 bez premca je bio Stanišić, drugi je Ivan Ćurović, a na trećem mjestu Momčilo Vukosavljević.
Regionalni planinarski događaj, prava poslastica za ljubitelje zimskog planinarenja, 16. Noć punog mjeseca, završena je sinoć, a učestvovali su planinarski klubovi, društva i srodni kolektivi iz četiri bivše jugoslovenske republike, ukupno njih 24.
Organizator, PK „Subra“ je gledao da se da mogućnost što većem broju klubova da imaju svoje članove na ovom tradicionalnom planinarskom događaju, jer su smještajni kapaciteti planinarskog doma „Za Vratlom“ redovno nedovoljni da prime sve zainteresovane.
Noć punog mjeseca
Na cilj, 1679 m visoku Subru izašlo je za oko 2 i po sata, po mjesečini, a pred samo svitanje, oko 65 planinara u organizovanoj i obezbijeđenoj koloni.
Učestvovali su: PD Celtis, Sombor, PD Kindža, Kikinda, Stanica vodiča Zenica, PK Vjeverica, Kotor, HPD Sniježnica, Dubrovnik, PK Hajla, Rožaje, PK Ahmica, Rožaje, PD Bjelašnica, Sarajevo PD Energoinvest, Sarajevo Sportsko planinarski klub Aerodrom-Sarajevo, Speleološko društvo Ursus speleus, Foča, PK Balkan, Nikšić, PK Visokogorci, Podgorica, PK Komovi, Podgorica, PK Kom, Andrijevica, Planinari iz Valjeva, PK Pestingrad, Kotor, Speleološko društvo Zelena brda, Trebinje, PK Džambas, Mojkovac, PD Cincar, Livno, PD Mosor, Split, PD Koćari, Sinj PD Grabovica, Ploče, PK Subra, Herceg Novi.
Uz Kapa kotorskog karnevala, Gradsku muziku i mažoretke “Fešta” svečano su u nedjelju na Trgu od oružja otvorene Tradicionalne Kotorske karnevalske fešte.
Nakon pozdravnog govora Kapa karnevala Branka Knezovića, koncert je održala klapa Contra.
Prisutni su na glavnom gradskom trgu uživali uz dalmatinske pjesme jedne od najpopularnijih klapa na podrucju Ex YU.
Nakon otvaranja fešti u PC “Vukšić” održan je dječiji maskenbal.
A da mališani obožavaju da se maškaraju pokazao je veliki broj maštovitih kreacija. Bile su tu princeze, vještice, Supermeni, Spajdermeni, Zoroi, Betmeni, Mini Maus, Anđeli i Đavoli…
Za dobar štimung pobrinula se The grupa, koja je dopinijela veseloj atmosferi.Na maskenbalu je učestvovalo preko 150 maskiranih dečaka i devojčica.Za sve njih organizator, Kulturni centar “Nikola Đurković” je obezbjedio poklone, kao nagradu za maštu i kreativnost.
Zimske karnevalske fešte trajaće do 3. marta. U cilju njegove promocije danas će se u Budvi održati abrum u 17h. Početak abruma, uz Kapa kotorskog karnevala, Gradsku muziku, mažoretke “Fešta” je kod stare autobuske stanice.
Defile će proći ulicama Starog grada, a ispred zidina će mažoretke imati svoj nastup.
U saradnji sa ŠOSMO „Vida Matjan“, dva sata kasnije u crkvi Svetog Duha održaće se „Koncert pod maskama.“
U Tivtu abrum je planiran za 26. februar od 17h , a istog dana proći će i ulicama Kotora, oko 18:30h.
Organizator fešte je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator Turističa organizacija Opštine Kotor, partner u organizaciji NVO „Fešta“ Kotor, a pokrovitelj je Opština Kotor.
Ni jaka bura i velika hladnoća nisu danas spriječili više stotina razgradanih građana, mažoretke i brojne maske da u veseloj povrci na suđenje i posljednjje putovanje do lomače na rivi ispred crkve Svetog Roka u Donjoj Lastvi, isprate ovogodišnjeg lastovskog karnevala.
Karnevalska lutka koja je ove godine nosila ime Septiko Funjale izvedena je pred Slavni sud Komunitadi lastovske koji „kao i vazda ne miruje i čini veliku bariškadu“, da bi Septiko odgovarao za sve nevolje građana Lastve, ali i Tivta i Crne Gore.
„Sve se sluša i vidi, para se da nam je velika preša da se što prije liberamo našega Septika – ovoga što nas je išporkao, sve zamutio i naćerao da upremo u njega.“- kazao je predsjednik suda, stavivši na teret karnevalu Septiku da je kriv i zato što se ljudi „mnogo bune i traže da im se učini“ i „što imamo mnogo zaposlenih, pa na svu prešu moramo smanjivat plate“. U grijehe su mu pobrojani i brojni lokalni problemi pa je Septiko okrivljenen što Lastvu „favorizuje kao Mjesnu zajednicu, tako da niko od mještana ne zna da ona i postoji“, „što nemamo ni cijevi, ni kolektor , a trebaće nam i reflektir da ne slomimo noge preko rive“, te „što se igralište u Lastvu nije urbanizovalo, pa nam ona pustoš bode oči“.
Advokat karnevala je protestovao što mu je „zapala ova nezahvala dužnost da te moram branit, bez obzira koliko si stavio u kovertu“, dok je sam optuženi Septiko okupljenima poručio da ih sve „pozdravlja, mimo volje“.
„Niste me davno ovako ocrnjali, a sve sam činio za vas. Umjesto da ste i dalje stojali iza škura i mučali, vi se bunite i lajete. Gurate se laktima ko će prozborit umjesto vas. A mnogi su prije mene, miritali doć na ovo mjesto.“- kazao je Septiko prije nego što su ga krvnici, uz taktove posmrtnog marša što su ga svirale Gradska muzika Tivat i Mjesna muzika Đenovići, odnijeli na lomaču.
Lastovski karneval 2019.
I dok je plamen oslobađao Lastovaljane onog koji ih je toliko dugo tiranisao i tlačio, sud je pročitao i tekst Septikovog testamenta u kome je karneval brojnim institucijama i ustanovama, svakome prema zaslugama, ostavio prigodno nasljeđe. Opština Tivat tako je dobila preporuku da se ne osvrće na narod, svaki od mještana Tivta „bidon mora da držite doma na kredencu, jer kako je krenulo, do mora se neće moć ni doć“, Morsko dobro je dobilo „probalje. pa ko više plati neka bude njegovo“, tivatski aerodrom „krovnu hidroizolaciju, dodatnu pistu i vše radne snage“,Bokeljska mornarica je dobila „akreditaciju da što prije prizna organizaciju UNESCO-a“, a Ministarstvu saobraćaja je u amanet ostavljeno „otvaranje ljetnje avio linije Tivat-Budva, da bi turisti iz Evrpe nakon dva sata leta do Tivta, putivali manje od 3 ure do Budve“.
„Onima što brinu o kulturi i zaštiti kulturne baštine ne ostavljam ništa jer neće ni oni vama. Svima vama ostalima, ostavljam naftnu bušotinu ispod Ulcinja i rudnik zlata na Vrmac.“- posljednja je volja karnevala Septika Funjalea.
Nakon spaljivanja karnevala, fešta je nastavljena velikim maskenbalom u hotelu „Kamelija“ gdje su najboljim maskama dodijeljene i prigodne nagrade.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom raspisalao je javni poziv za zakup 25 lokacija javnih kupališta na Jazu, Mogrenu, Brijegu od Budve i plaži na ostrvu Sveti Nikola. Početna cijena kupališta, bez PDV-a, kreće se od oko 1.700 eura do 27.000 eura.
Na plaži Jaz ponuđeno je 17 lokacija. Najjeftinije kupalište na Zutoj gredi dužine 40 metara može se dobiti po minimalnoj cijeni od 1.690 eura. Prema javnom pozivu, na tom kupalištu koje je javno-izaletničko može da se “podići” plažni bar površine šest kavdrata bez terase. Najskuplji je zakup kupališta na Jazu (središnji dio), za 105 metara i površine 4.140 kvadrata treba izdvojiti najmanje 26.951 euro.
Tip kupališta je javno-porodično i u okviru njega može da se odobri bar površine od deset kvadrata sa terasom od 100 kvadrata. Uz njega je planiran plutajući privremeni objekatponton i kiosk za prodaju karata navedeno je u konkursu. Na Mogrenu su ponuđena dva kupališta. Mogren II u dužini 130 metara i površine 1.082 kvadrata je javno-porodično. Na tom prostoru se može odobriti postavljanje konzervatora za sladoled i vitrina za sokove. Minimalna cijena zakupa je 5.276 eura.
MOGREN I, II
Početna cijena za Mogren I je 15.447 eura. Dužine je 100 metara i površine 1.950 kvadrata. To kupalište ima dozvolu za plažni bar površine 30 i terasu od 90 kvadrata. Morsko dobro ponudilo je i dva javno-porodična kupališta na plaži Brijeg od Budve tzv. Ričardovoj glavi. Prvo je u središnjem dijelu i dužine je 20 metara, površine 240 kvadrata, a početne cijene je 7.000 eura. Na njemu može da se postavi bar od 12 kvadrata sa isto tolikom terasom. Drugo kupalište je na istočnom kraju brijega, minimalne cijene zakupa od 11.170 eura, dugo je 53 metra, a površine 1.100 kvadrata. Tu može da se otvori bar od 18 kvadrata i terasa od 55.
SVETI NIKOLA
Plaža na sjeverozapadom kraju ostrva Sveti Nikola Školj dužine 205 i površine 6.300, na kojoj je planirano postavljanje privremenog ugostiteljskog objekta sa terasom, može se zakupiti po početnoj cijeni do 10.450 eura. Na istoj lokaciji plaža duga 40 metara površine 250 kvadrata, bez mogućnosti postavljanja privremenih objekata, može se zakupiti po cijeni od 500 eura.
Za zakup plaže “Pod murvom” na zapadnom dijelu ostrva (dužina 100 metara, površina 700 kvadrata) treba izdvojiti najmanje 4.239 eura.
Dva kupališta na Prijevoru, zapadnio dio Jaza, nalaze se unutar zaštićenog područja, pa je u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode zakupac dužan da pribavi dozvolu od Agencije za zaštitu životne sredine navedeno je u javnom pozivu. Konkurs je otvoren do 8. marta. Javno otvranje ponuda biće održano 11. i 12. marta.
Picigin, kao autentična i nadasve simpatična igra, uvrštena je i ove godine u program Praznika mimoze. Za razliku od prethodne dvije godine kada je turnir održavan na Staroj banji, u 50. jubilarnom izdanju Praznika mimoze picigin će se igrati na plaži Rafaelo. Početak turnira je zakazan za 11 sati 10. marta, a kao specijalni gost najavljen je Goran Karan, splitski kantautor koji je takođe kao i mnogi njegovi sugrađani odrastao igrajući picigin na legendarnim Bačvicama, plaži na kojoj je ova igra i nastala. Iako rok za prijeve ekipa ističe prvog marta, kako saopštavaju organizatori do sada je prijavljeno već 7 ekipa, što znači da bi se prošlogodišnji rekord od 10 takmičarskih ekipa mogao i prevazići.
Picigin je preko 90 godina stara igra nastala u Splitu, prilagođavanjem vaterpola, kojeg su studenti donijeli iz Praga, lokalnim uslovima odnosno plitkoj vodi splitskog kupališta.
Ovaj atraktivni sport u Herceg Novi je stigao prije najmanje 60 godina. Igra se u morskom plićaku, sa pet igrača u jednoj ekipi i nema protivnika. Cilj igre je da lopta ne dodirne morsku površinu ili tlo plaže, da se loptica što duže drži u igri i da se sve to začini što atraktivnijim potezima. Važno je i dobro se zabaviti, privući pažnju. Igra se gumenom loptom veličine dlana li manjom, a igrači snažno, jednom rukom udaraju loptu ka saigraču ili u prazan prostor.
Picigin se teško može podvesti pod pojam sportske igre, jer ne podrazumijeva takmičenje za bodove, poene, golove, niti suprostavljene protivnike. Igrači igraju jedan za drugoga, a ne jedan protiv drugoga i pravilo je jednostavno, da lopta mora da bude u vazduhu.
Igra je u Herceg Novom, zbog konfiguacije plaža malo drugačija od onoga kako se igra u Splitu. Naime, na splitskim Bačvicama svi igrači su u vodi do gležnjeva, na istoj dobini. U novskom piciginu jedan igrač stoji na suvom, na samoj obali, dvojica bočnih igrača su u vodi do gležnjeva, a dva igrača su u dubljoj vodi, do pojasa.
Prošle godine na turniru koji se u okviru 49. Praznika mimoze održao na Staroj Banji, učestvovalo je 10 ekipa a prvu nagradu je ponijela ekipa ,,Debeli a srećni” iz Zelenike. Za ovogodišnje izdanje zainteresovane ekipe mogu se prijaviti do 1. marta telefonom na broj 031 322 098 ili u prostorijama Herceg festa.
Uprkos jakom vjetru, nekoliko hiljada građana se okupilo večeras u Podgorici na treći protest pod sloganom “Odupri se – 97.000”, sa kojeg su zatražene ostavke čelnih ljudi u državi i rukovodstva RTCG, javnog medijskog servisa, koji je stavljen pod kontrolu režima.
Građani su prošetali od Trga nezavisnosti, Ulicom slobode, Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog do zgrade Radio Televizije Crne Gore, gdje su ponovljeni zahtjevi.
U 19:30, kada je počeo Dnevnik RTCG, građani su bukom izrazili protest i skandirali “lažovi”.
“Neka naša buka bude odgovor na njihovu bruku”, rekao je jedan od organizatora protesta, Omer Šarkić.
“To nije javni nego partijsko-propagandni servis. Tražimo da Savjet RTCG i generalni direktor podnesu ostavke. Dosta je bilo buke i bruke”, poručio je Šarkić.
Ispred zgrade RTCG su razbacane rolne toalet papira.
Organizatori su najavili novi protest za sledeću subotu.
Protest je okončan bez incidenata, a ispred zgrada u kojima su državne institucije, kao i ispred zgrade RTCG nije bilo previše policajaca.
