Tivat – kružni tok u centru niko „ne dohvata“ već danima, u Kukuljini „nepredviđeni radovi“ od 200.000 eura

2
Kružni tok radovi

Da dva ključna prijekta unapređenja lokalne komunalne infrasatrukture koje trenutno sprovodi Opština Tivat – rekonstrukcija raskrsnica na Jadranskoj magistrali u kružne tokove u naselju Kukuljina i u centru grada, ne idu kako je to zamišljeno, pokazuje kako stanje na terenu, tako i raspisivanje novih tendera za dodatne radove na tim projektima.

Na gradilištu kružnog toka u centru grada kod zgrade stare Opštine, već danima nema niti jednog radnika i raskopana raskrinica netaknuta stoji još od prošle godine. Naime, izvođač radova, podgorička kompanija „Vukotić Trade“ koja je radove zvanično počela 16.decembra kada su ih svečano inaugurisali premijer Duško Marković i gradonačelnik Tivta dr Siniša Kusovac, iako ima rok od 65 dana da završi posao koji bi trebala da obavlja svakodnevno u dvije smjene, u proteklom  je peridou više „plandovala“  nego radila. Gradilište je naime, bilo mirno i na njemu se nije radilo već samo tri dana nakon premijerovog odlaska iz Tivta – za Nikoljdan 19.decembra, a potom je novi „predah“ počeo zadnjeg dana prošle godine i traje i do danas jer proteklih osam dana na gradilištu nije bilo niti jednog radnika, niti su se izvodili bilo kakvi radovi. Posao na ovom kružnom toku koji finasira lokalna uprava inače, vrijedan je 306 hiljada eura.

Radovi u Kukuljini

Sa druge strane, gradilište novog kružnog toka u Kukuljini na ulazu u Tivat iz pravca Budve gdje posao obavlja nikšićka kompanija „Mehanizacija i programat“ je bilo unekoliko aktivnije i tamo su se po nekoliko radnika i mašina u pogonu, mogli vidjeti već drugog dana Nove godine. Da međutim, ni tamo stvari ne idu ni izbliza kako je planirano, pokazuje činjenica da je Opština Tivat u međuvremenu raspisala novi tender za  „nabavku nepredviđenih radova na izgradnji kružnog toka“ u Kukuljini, procijenjene vrijednosti čak 200.000 eura sa PDV-om. Toliko će građani Tivta platiti „nepredviđene“ radove na izgradnji oko 400 metara vodvododa raznog profila na novom kružnom toku sa pratećim instalacijama, te ćak po 5 slučajeva „spajanja“ prekinutih vodovodnih, elektro i telekomunikacionih instalacija na gradilištu a koji, kako stoji u tenderu „nisu evidentirani katastrom instalacija“.

Ovaj tender Opština Tivat raspisala je na Staru godinu – 31.decembra 2019. Rok za prijavu zainteresovanih izvođača je 22. januar, a onaj koji bude izabran imaće rok od 15 dana od dana uvođenja u posao da završi te „nepredviđene“ radove. Inače, originalno zamišljen cijeli posao  na novom kružnom toku u Kukuljini košta 535 hiljada eura na koliko je Opština sklopila ugovor sa „Mehanizacijom i programatom“, a Nikšićani su zvanično taj posao počeli 5.decembra.

“Ovo je prvi i najveći od tri kružna toka na budućem bulevaru. Početak radova na kružnom toku predstavlja i početak izgradnje bulevara koji je nužan i neophodan Tivtu. Imajući u vidu kredibiltet izvođača radova, uvjeren sam da će se rok od 65 dana i ispoštovati.“- saopštio je tada  novinarima na svečanostu na graduilištu,  predsjednik Opštine Tivat dr Siniša Kusovac. U međuvremenu na tom, ali i gradilištru kružnog toka u centru grada, desile su se i dvije ozbiljne havarije kada su građevinske mašine prekinule glavni, 35 kV elektro kabel preko kojeg se centar grada napaja strujom, odnosno glavnu vodovodnu cijev koja centar snabdijeva vodom. Iz Opštine koja je investitor do sada nisu objasnili ko je zbog toga kriv – neopreznost izvođača ili loše i neažurne podloge podzemnih instalacije koje im je dala lokalna uprava kao investitor.

Sastankom vlade i EK-a, Hrvatska obilježava početak predsjedanja EU-om

0
Sastankom vlade i EK-a, Hrvatska obilježava početak predsjedanja EU-om

Hrvatski premijer Andrej Plenković i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen sudjelovat će u petak u Zagrebu na zajedničkom sastanku hrvatske vlade i EK-a, čime se formalno obilježava početak hrvatskog predsjedanja Europskom unijom.

Zagreb je u četvrtak i petak domaćin Kolegija povjerenika Europske komisije na čelu s predsjednicom Von der Leyen u povodu početka polugodišnjeg predsjedanja Vijećem Europske unije. U Zagreb je doputovao i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel koji se u četvrtak sastao s Plenkovićem.

Za petak su predviđeni razgovori Plenkovića s Von der Leyen u Banskim dvorima, a nakon sastanka dvoje čelnika pridružit će se ministrima i povjerenicima u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) gdje će se održati sastanak hrvatske Vlade i Europske komisije. Po završetku sastanka, premijer i predsjednica EK-a održat će konferenciju za medije.

Tijekom boravka u Zagrebu, povjerenici Europske komisije održat će niz bilateralnih susreta s resornim ministrima.

Događaje u Zagrebu prati šezdesetak stranih dopisnika koji su već stigli iz Bruxellesa i za koje je premijer Plenković održao jednoiposatnu konferenciju u srijedu odgovarajući na niz pitanja u rasponu od ilegalne migracije i optužba s kojima se u tom segmentu Hrvatska suočava, europskog proračuna do brexita i proširenja EU.

Kako je Kotor pobijedio cijelu regiju i spasio rock and roll?!

1
Kotor doček 2020. – foto Vedran Levi

Iako je od dočeka Nove godine prošlo deset dana svakako se treba osvrnuti na najrockerskiji i prema mnogima jedan od najboljih dočeka u cijeloj regiji, a to je onaj u Kotoru.

Crna Gora već godinama za doček pruža raznolik izbor glazbenih pravaca i grupa iz svih krajeva bivše Jugoslavije. Ovaj u Kotoru profilirao se s rock zvukom i izborom izvođača poznatih u ovim našim krajevima poput prisutnog Lačnog Franza, Partibrejkersa, Hladnoga piva, Bajage, te proteklih godina kada su nastupili Rambo Amadeus, Električni orgazam, Let 3, Disciplin A Kitschme, Darko Rundek…

Ugođaj je uvijek odličan, zvuk bez greške, a vatromet impozantan, što je zasluga ekipe na terenu koja umjesto slavlja brine da sve štima, uz svesrdnu potporu Turističke organizacije Opštine Kotor.

Kotor doček 2020. – foto Vedran Levi

Dvodnevni program počeo je na staru godinu slovenskim Lačnim Franzom. Bend predvođen Zoranom Predinom, jedinim preostalim članom originalne postave, prošetao nas je kroz izbor njihovih hitova uz pokoji prepijev. Zanimljivo je bilo čuti njihovu verziju “Ja sjećam se” KUD-a Idijoti.

Prije dvije godine Partibrejkersi bili su zaduženi uvesti prisutne u Novu 2018. godinu, a očigledno se to organizatorima svidjelo i s već provjerenim odabirom hitova nisu mogli pogriješiti. Publika je imala pravi rock’n’roll doček uz pjesmu “Put”…

U skoro dva sata svirke vrijeme je proletjelo i zakoračili smo u 2020. Nakon Partibrejkersa, u jedan sat poslije ponoći, zabava se nastavila uz VIS Tetra iz Podgorice. Bend je odsvirao raznolik izbor poznatih pjesama, a večer su završili s Rammstainovom “Du Hast”.

Kotor doček 2020. – foto Vedran Levi

Drugu večer otvorio je lokalni blues-rock sastav Light Under the Black Mountain koji nas je počastio odličnim setom brzih rock standarda od Neila Younga pa do Billya Idola. Kako je predviđena satnica bila kraća od standardne, Hladno Pivo je odlučilo ne svirati spore pjesme. U nešto više od 90 minuta čuli smo presjek pjesama svih njihovih albuma koji su završili s “Ezoterijom”. Specijalni gost na pjesmi “Teško je ful biti kul” bio je glumac i za ovu prigodu reper Darko Kurtović koji je za nagradu dobio ‘hladno pivo’.

Kotor doček 2020. – foto Vedran Levi

Momčilo Bajagić – Bajaga s Instruktorima zaokružio je doček Nove godine u Kotoru. Od samog početka pjevale su se njegove pjesme, i one nove i one stare. Iako sporijeg tempa od onoga kojeg je imalo Hladno pivo, prisutnima je to u potpunosti odgovaralo, što se osjetilo u pljesku i ostanku većine do samoga kraja koncerta.

/Piše/foto: Vedran Levi/

H. Novi – Maestro Tiseli dolazi na HSF

0
Maestro Tiseli dolazi na HSF

Jedan od živih legendi italijanskog strip stvaralaštva, Serđo Tiseli ( Sergio Tisselli) drugi je potvrđeni gost 14. izdanja Hercegnovskog strip festivala (HSF) koji će se ove godine održati od 4. do 9. septembra na više lokacija u Herceg Novom.

“Dogovor sa maestrom Tiselijem potvrđuje činjenicu da HSF nastavlja da privlači najveće svjetske umjetnike i opravdava status jedne od elitnih destinacija devete umjetnosti”, kazao je jedan od organizatora HSF-a, Jovan Subotić podsjećajući da je Tiseli karijeru započeo tako što je svoj diplomski rad iz istorije „Sazvežđe psa“ pretvorio u strip.

Djelo je ostavilo toliko jak utisak na njegovog sugrađanina, jednog od najvećih crtača svih vremena i vizuelnog tvorca Alana Forda, legendarnog Magnusa, da je bez odlaganja tražio mladom Tisseliju da bude crtač na njegovom projektu „Avanture Đuzepea Pinjate“.

Rezultat zajedničkog rada dva majstora iz Bolonje bilo je remek djelo koje je osmislio i uredio Magnus a nacrtao Tiseli, tj. naslikao jer je čitav strip rađen akvarelom. Tiseli nije radio stranice stripa kako je to uobičajeno, već je svaki kadar slikao na zasebnom papiru, a završene slike predavao Magnusu koji ih je poslije uklapao, organizovao i gradio priču. Slike su rađene na papirima različitih formata, kvaliteta, pa čak i boje, i kada se zna da prije trideset godina dva majstora nisu imali apsolutno nikakvu tehnološku pomoć kakvu autori imaju danas, legenda vezana za stvaranje ovog stripa dobija višestruko na težini.

Tiseli uskoro postaje dio kruga sjajnih umjetnika, među kojima su neka od najvećih svjetskih imena kao što su Topi ili Batalja i iz tih poznanstava proizilaze sjajna djela „Avanture Kim“, „Misteriozna krčma“, „Vragolan iz Bolonje“, „Skriveno blago“, „Vučje oko“ …

Maestro Tiseli dolazi na HSF

Svakom novom stranicom stripa i svakom novom ilustracijom Tiseli je sve više utvrđivao sebe kako kao majstora akvarela, tako i kao majstora pričanja avanturističke priče. Kroz njegove se stripove provlače i istorijske i fiktivne ličnosti, dok apsolutno briljira u temama vezanim za Divlji Zapad. Nižu se projekti za francuske i italijanske strip izdavače, ali Tiseli svoj talenat iskazuje i tako što kreira seriju tarot karata sa vikinškom tematikom za izdavačku kuću Skarabeo koja ga nakon velikog uspjeha ove serije angažuje i za novu seriju ovog puta na temu indijanskih plemena.

Prirodno je da ga je veliki talenat i veliki uspjeh preporučio i za saradnju sa najvećom i najkomercijalnijom italijanskom izdavačkom kućom, Serđo Boneli Editore (Sergio Bonelli), te za njih radi seriju ilustracija naslovnih stranica za Martija Misteriju, nakon čega dobija priliku i da radi samostalnu kolor epizodu Teks Vilera, najvećeg bisera ove izdavačke kuće i tako cementira status elitnog strip umjetnika.

“Tiselijev dolazak dodatna je potvrda statusa koji naš festival uživa među italijanskim stvaraocima, ali isto tako i dokaz čvrstog opredjeljenja da u Herceg Novi dovedom najveća imena i publici prikažemo najbolja ostvarenja devete umjetnosti”, zaključio je Subotić.

Litije nastavljene u nekoliko gradova

0
Molebani i litije – foto Boka News

U nekoliko crnogorskih gradova, nakon božićne pauze, sinoć su nastavljene litije vjernika nezadovoljnih usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovjesti.

Osim Podgorice, molebani su sinoć održani u Herceg Novom, Kotoru, Baru i Plužinama, prenio je portal RTCG.

Molebani i litije nakon Božića će, kako je ranije najavljeno, biti organizovane dvaput sedmično, četvrtkom i nedjeljom.

Novi trend u Hercegovini – uzgoj maslina jedna od kultura budućnosti

0
maslina

Maslinarstvo u Hercegovini posljednjih godina proživljava pravi procvat. Uzgoj masline postao je trend i posao od kojeg se, kako kažu maslinari, može pristojno živjeti, s obzirom na to da je tržište otvoreno i nezasićeno kvalitetnim uljem.

Maslina je i, prema mišljenjima stručnjaka, jedna od kultura budućnosti u ovom dijelu BiH.

Potrebe BiH tržišta sadašnjom proizvedenom količinom još nisu zadovoljene. Put razvoja je, prema riječima stručnjaka iz oblasti agrara, težak i naporan. Maslina je zahtjevna kultura koja iziskuje trud i znoj kako bi na kraju posao bio uspješan.

Na jugu zemlje sve su prisutniji sortimenti masline iz inozemstva.
To su, prema riječima profesora Ahmeda Džubura, bivšeg dekana Agromediteranskog fakulteta Univerziteta “Džemal Bijedić”, veoma zanimljivi sortimenti.

“Tu posebno mislim na one iz Španjolske i Italije. Neke su se već udomaćile u Hercegovini. One su, interesantno, veoma otporne na niske zimske temperature, što je jedan od preduvjeta uspješnog uzgoja masline. To je definitivno perspektiva Hercegovine”, rekao je.

U Mostaru je nedavno održana manifestacija Dani masline u sklopu koje su ocijenjena 84 maslinova ulja.

“Bio je to velik posao za nas. Nije lako ocijeniti toliki broj ulja za kratko vrijeme. Dva tjedna je rađeno na tome, a sudjelovali su i naši studenti”, dodala je Šukalić.

Zapadni mediji: Iran ‘greškom oborio ukrajinski avion’, Teheran demantuje

0
Srušen avion – foto AP

Šef iranskog civilnog vazduhoplovstva Ali Abedzadeh odbacio je tvrdnje o tome da je ukrajinski avion, koji se srušio 8. januara u Teheranu, pri čemu je poginulo 176 ljudi, oboren projektilom i takve izveštaje nazvao “nelogičnim glasinama”.

Američki mediji objavili su da je avion najverovatnije oboren projektilom iranske protivvazdušne odbrane, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, prenosi BBC.

Jedan od zvaničnika je izjavio da su američki sateliti detektovali lansiranje dve rakete malo pre nego što je ukrajinski avion oboren, prenosi agencija Rojters dodajući da dva neimenovana zvaničnika veruju da je u pitanju nesreća.

U međuvremenu je Njuzvik citirao Pentagon i više obaveštajne zvaničnike SAD, kao iračke zvaničnike koji kažu da veruju da je ukrajinski avion pogođen raketom ruske proizvodnje Tor. Rojters je naveo da je Pentagon odbio da daje komentare.

Ranije je jedan od viših sigurnosnih zvaničnika Ukrajine Oleksej Danilov saopštio da ispituje mogućnost da je raketni udar oborio avion.

Pad aviona desio se samo par sati nakon što je Iran izveo raketne napade na iračke baze u kojima borave američke snage, zbog čega su, navodi Reuters, pojedini nagađali da je možda i avion pogođen. Iranski napad na bazu predstavlja osvetu nakon što je vrhovni zapovjednik elitne jedinice Revolucionarne garde Irana Qasem Soleimani ubijen u petak u Bagdadu, u napadu dronom, po nalogu američkog predsjednika Donalda Trampa.

“Zatrpani smo raznim teorijama i spekulacijama o tragediji. Jasno je da svi želimo saznati istinu što prije. No u ovim slučajevima, brzina bi mogla ometati istinu. Moramo sačekati barem preliminarne rezultate istraživačke komisije”, rekao je u obraćanju naciji ranije u četvrtak, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Trump: Neko je mogao napraviti grešku

Američki CNN prenosi informaciju evropskih sigurnosnih zvaničnika koji kažu kako ‘vjeruju da su izvještaji koji ukazuju da je ukrajinski avion srušen greškom iranskim protuvvazdušnim projektilom, kredibilni”.

Kanadski premijer Džastin Trudo (Justin Trudeau) najavio je da će ubrzo obezbediti dodatne informacije o padu aviona, javio je njegov glasnogovornik, prenosi Rojters.

Prethodno je američki predsednik Donald Tramp izjavio u četvrtak da bi pad ukrajinskog aviona u Teheranu, ubrzo nakon poletanja, 8. januara mogao da bude greška, dodajući da ima loš predosećaj u vezi svega, ali nije ponudio nikakve dokaze za takve tvrdnje, javlja Rojters.

“Neko je mogao napraviti grešku”, rekao je Tramp novinarima u Beloj kući, dodajući da ima određene sumnje, ali ne nudeći nikakve dokaze.

avion

V. Britanija: Izveštaji o padu zabrinjavajući

Velika Britanija želi transparentnu istragu o padu ukrajinskog aviona u Iranu, rekao je portparol premijera, nakon što su Boris Džonson i predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski razgovarali telefonom.

“Premijer je rekao da mora da postoji puna, kredibilna i transparentna istraga o tome šta se desilo”, rekao je portparol, prenosi agencija Rojters.

Upitan o izveštajima o uzrocima nesreće, od kojih se u nekima pominje i mogućnost udara projektila ili terorizma, portparol je rekao: “Ne želim da spekulišem u vezi cele situacije, ali izveštaji koje smo videli su veoma zabrinjavajući”.

Zelenski: Iran obećao potpuni pristup podacima

Zelenski je rekao da mu je predsednik Irana obećao da će ukrajinski istraživački tim imati potpuni pristup istrazi o padu ukrajinskog aviona Boeing 737-800 International Airlinesa, koji se dogodio 8. januara u Teheranu.

“Hasan Rohani je naglasio da će obezbediti stručnoj ekipi iz Ukrajine pristup svim neophodnim podacima”, rekao je Zelenski.

Svih 176 putnika i članova posade poginulo je kada se avion srušio nakon poletanja sa aerodroma Imama Homeinija u Teheranu.

Iransko civilno vazduhoplovstvo objavilo je preliminarni izveštaj dan nakon pada ukrajinskog aviona. Istražitelji su rekli da je avion zahvatio požar pre nego što se srušio.

U izveštaju je navedeno da je u padu aviona poginulo 146 Iranaca, 10 Afganistanaca, 11 Ukrajinaca, pet Kanađana i četiri Šveđana. No u izvještaju se također navodi da su možda neki od preminulih imali druga državljanstva. Ukrajinske vlasti saopštile su da su u nesreći stradala 82 Iranca, 63 Kanađana i 11 Ukrajinaca.

Pomoć pri analizi crne kutije

U razgovoru za CNN, šef iranskog civilnog vazduhoplovstva Ali Abedzadeh rekao je da će im možda biti potrebna vanjska pomoć kako bi dekodirali crnu kutiju aviona, zbog štete koja je načinjena na njoj.

“Crna kutija ovog Boeinga 737 je oštećena. Ukrajinski avijatičarski stručnjaci došli su danas u Teheran i imali smo sesiju sa njima. Od sutra će krenuti da dekodiraju podatke”, rekao je Ali Abedzadeh dodavši da ukoliko psotojeća oprema ne bude dovoljna, Iran ćekutiju predati ‘stručnjacima iz Francuske ili Kanade’.

“Onda, šta god da bude rezultat, on će biti objavljen i podeljen sa svetom”, rekao je Abedzadeh.

Policijska istraga utvrdila: Palicom ga udario drug, a izmislili da su ih napali Romi

0
policija

Policijska istraga incidenta u kojem je sinoć u Tivtu lakše povrede zadobio Tivćanin D.M. (16), pokazala je da nije bilo sukoba izmešu dvije gruše maloljetnika, već da je dječaka povrijedio jedan od njegovih drugova.

Prema prijavi koju je danas u prisustvu roditelja, D.M. podnio tivatskoj policiji, u srijedu oko 22.30 časova on je igralištu kod lamela iza zgrade glavne Pošte u Tivtu, bio sa drugomima T.A., S.M. i M.A., kada je navodno, pored njih prošla grupa od pet-šest maloljetnika za koje on pretpostavlja da su romske nacionalnosti. D.M. je u prijavi naveo da među njima bilo ikakvog sukoba, ali da iz pravca te druge grupe prema mladim Tivćanima doletjela manja drvena palica koja ga je pogodila u predjelu desnog uva i nanijela mu razderotine ušne školjke. D.M. su njegovi drugovi odveli do Hitne pomoći u Tivtu gdje mu je pružena prva pomoć. Dječak je potom prebačen do kotorske bolnice gdje su mu ljekari sa pet šavova, ušili razderanu ušnu školjku  i otpustili ga na kućno liječenje.

„Istragom smo pouzdano utvrdili da nije bilo nikakve druge grupe maloljetnika koji su navodno gađali palicom povrijeđenog djelaka, već da je njemu povrede nanio njegov drug M.A. a sa kojim se prethodno ovaj sporečkao. Oni su uplašili od nastalih posljedica povrijeđivanja D.M. i dogovorili da roditeljima ispričaju izmišljenu priču o tome da su ih navodno gađali neki drugi momci. O slučaju je obaviješten dežurni tužilac u Osnovnom državnom tušilaštvu u Kotoru koji se izjasnio da u radnjama M.A. nema elemenata krivičnog djela koje bi se gonilo po slušbenoj dužnosti jer je on povredu svom drugu nanio nehotice. U svakom slulaju, protiv M.A. će biti podnešena prekršajna prijava.“- kazao nam je večeras načelnik OB Tivat Dragan Kontić.

Lakše povrijeđen maloljetnik u Tivtu

2
Tivat – Photo Anton Marković

Tivćanin  D.M. (16) zadobio je lakše tjelesne povrede u napadu koji su on i njegovi drugovi doživjeli od za sada, zvanično neidentifikovane grupe maloljetnika, sinoć na igralištu kod lamela iza zgrade glavne Pošte u Tivtu.

Prema prijavi koju je u prisustvu roditelja D.M. danas podnio tivatskoj policiji, u srijedu oko 22.30 časova on je na tom igralištu bio sa drugomima T.A., S.M. i M.A., kada je pored njih prošla grupa od pet-šest maloljetnika za koje on pretpostavlja da su romske nacionalnosti. Bez da je među njima bilo ikakvog sukoba, iz pravca te grupe prema mladim Tivćanima doletjela je manja drvena palica koja je D.M. pogodila u predjelu desnog uva i nanijela mu razderotine ušne školjke. Maloljetnici koji su ih gađali, odmah su pobjegli sa lica mjesta, a D.M. su njegovi drugovi odveli do Hitne pomoći u Tivtu gdje mu je pružena prva pomoć. D.M. je potom prebačen do kotorske bolnice gdje su mu ljekari sa pet šavova, ušili razderanu ušnu školjku  i otpustili ga na kućno liječenje.

Policija, prema riječima načenika OB Tivat Dragana Kontića je u međuvremenu u prisustvu njihovih roditelja uzela izjave i od drugova D.M. koji su se sa njime zatekli u vrijeme napada i intenzivno radi na otkrivanju počinilaca. U tome će im poslužiti i snimci sa kamera video nadzora koji postoji na više objekata u blizini igrališta na kojem je došlo do incidenta.

Unija pomoraca: Država da umjesto hiljadu neperspektivnih stažista u CG, plati zarade za 250 kadeta na stranim kompanijama

CG prekookeanski brod Budva

Unija pomoraca Crne Gore iz Kotora kandidovala je državnim organima projekat po kome bi se iz državnog budžeta izmirivale plate mladim crnogorskim pomorskim pripravnicima – kadetima palube i asistentima stroja i na taj način im se pomoglo da brže dođu do zaposlenja kod stranih poslodavaca.

Naime, po završšetku školovanja, mladi pomorci su dužni da obave praksu na brodu u trajanju od ukupno 12 mjeseci, prije nego što pristupe stručnom ispitu za sticanje zvanja oficira palube ili stroja. Tokom te tzv. kadeture, oni primaju relativno niske zarade koje se u prosjeku, kreću u iznosu manjem od 500 dolara. Crna Gora svake godine ima sve više mladih judi koji završavaju srednju pomorsku školu ili Pomorski fakultet, i kojima je, da bi nastavili profesionalnu karijeru na brodu, nužno da obave kadeturu. Mjesta za kadete na dvije domaće brodarske kompanije – Crnogorskoj plovidbi, i Barskoj plovidbi je malo, iako se na svaki od njihova ukupno četiri broda ukrcavaju po dva kadeta palube, odnosno asistenta stroja. Druge strane pomorske kompanije nerado ukrcavaju mlade pomorske pripravnike, što našim kadetima i asistentima značajno otežava obavljanje obavezne stručne prakse i time prilike da konačno dođu do stalnog zaposlenja na mjestu oficira.

Iz Unije pomoraca su stoga predložili da se dio sredstava koje država već izdvaja uz svog budžeta za plate pripravnika u svim drugim oblastima privrede i društvene uprave u Crnoj Gori, presusmjeri na izmirivanje plata našim mladim pomorskim pripravnicima – kadetima i time strane brodarske kompanije motiviše da ih uzmu na svoje brodove i pruže im priliku da završe neophodnu praksu.Neke države u svijetu poput Filipinam, to već rade što rezultira značajnim povećanjem broja filipinskih oficira među posadama brodova svjetske trgovačke flote.

U Uniji pomoraca objašnjavaju da država Crna Gora svake godine plaća oko 12.000 stažista preko programa o stažiranju i svakome od njih izmiruje  platu od oko 230 eura u trajanju od devet mjeseci.

Pomorci

“Kada završe tu praksu, stažisti ostaju velikom većinom nezaposleni i opet na teret države. Naš je predlog da umjesto tih 12.000 stažista, država nastavi da plaća njih 11.000, a umjesto ovih 1.000 preostalih, da taj novac  preusmjeri na izmirivanje plata za barem 200 do 250 kadeta i asistenata. Na taj način bi naše početnike primale pomorske firme, omogućavale im da pređu ključni, prvi stepenik i vjerovatno bi poslije toga većina tih kadeta i asistenata i započinjala radni odnos kod istih tih kompanija.”- objašnjavaju iz Unije pomoraca dodajući da bi dodatni benefit ovog projekta bilo i širenje kruga stranih brodara koji upošljavaju mlade crnogorske pomorske pripravnike, te time i potencijalne mreže njihovih budućih stalnih poslodavaca. Smatraju da bi u konačnom, ovaj projekat rezultirao i značajnom koriščću za cijelu državu, odnosno većim prilivom svježeg novca iz inostranstva u Crnu Goru od plata novih crnogorskih pomorskih oficira onda kada oni završe praksu i dobiju stalan posao kod kompanija koje ih uzmu za kadete korsteći povoljnost da pritom ne moraju trošiti novac na plaćanje ionako malih kadetskih plata, koje bi u ovom slučaju podmirila država.

Iako su u više navrata sa tom inicijativom izlazili pred čelnike Ministarstva saobraćaja i pomorstva koga vodi Osman Nurković (BS), iz tog resiora Unija pomoraca je dobila odgovor da “Ministarstvo saobraćaja i pomorstva to ne može, već moramo to pokupati regulisati sa Ministarstvom prosvjete jer Program stručnog osposobljavanja visokoškolaca ide preko njih.” Predstavnicima Unije saradnici ministra Nurkovića su jedino obećali da će pokušati da im izlobiraju sastanak sa predstavniciam Ministastva prosvjete.