Budva: Što hitnije vratiti Citadelu gradu

0
Budva Citadela-foto www. ttnotes.com

Iz Opštinskog odbora Građanskog pokreta URA su istakli da vraćanje Citadele i njeno stavljanje u funkciju gradske kulturne politike i ponude vide kao svoju obavezu, te da će tražiti da se ova tačka u što hitnijem roku nađe na dnevnom redu koalicionih sastanaka i sjednice SO Budva.

“Opštinski odbor Građanskog pokreta URA je prilikom konstituisanja nove budvanske vlasti 2016. godine, već na prvom sastanku zatražio da se napravi lista prioriteta u opštini Budva. Kao jedan od vodećih prioriteta smo vidjeli vraćanje, odnosno otkupljivanje Citadele.

Ta je inicijativa jednoglasno prihvaćena od strane svih koalicionih partnera koji participiraju u vlasti. Kako smo obaviješteni, u nekoliko navrata su i obavljani razgovori sa aktuelnim vlasnikom Citadele, gospodinom Ćupićem, ali se u tom poslu ni najmanje nije odmaklo”, navodi se u saoštenju OO URA, koje potpisuje Blažo Rađenović.

Kako ističu, Citadela je za grad Budvu i njegovo funkcionisanje ključni objekat i nezamislivo je da ovako važan kulturno-istorijski i prostor, smješten u samom središtu drevne Budve, bude u vlasništvu bilo koga osim Opštine i njenih građana i građanki. Podsjećamo pritom da je izdvajanje Citadele iz gradskog kulturnog jezgra do sada rezultiralo milionskim štetama i redukcijom onog što su mogle da ostvaruju i pružaju institucije kulture, a posebno Grad teatar.

“Posebna šteta je u domenu povjerenja građana u pravdu i pravičnost, koju su izazvali upravo oni kojima su svojevremeno bili povjeravani grad i njegove funkcije.

Kao predstavnici Građanskog pokreta URA, koji se u predizbornom i postizbornom periodu isključivo i jedino držao principa i obećanja datih građanima, vraćanje Citadele i njeno stavljanje u funkciju gradske kulturne politike i ponude vidimo kao svoju obavezu. Ta obaveza proizilazi i iz dogovorenog i potpisanog Koalicionog sporazuma i zato ćemo tražiti da se ova tačka u što hitnijem roku nađe na dnevnom redu koalicionih sastanaka i sjednice SO.

Napominjemo da, bez obzira na kontroverze koje su pratile razmjenu 684 kvadrata saniranog i iznimno vrijednog stambenog prostora na Citadeli za 684 kvadrata stanova u Tivtu, na lokaciji „Delfin“, ne želimo da sada bilo koga oštetimo ili mu nešto otimamo. Međutim, neprikosnovenost privatne svojine ne podrazumijeva da se zauvijek prihvati zatečeno stanje i aboliraju od odgovornosti oni koji su omogućili za grad izuzetno nepovoljne poslove.

Zbog toga ćemo tražiti uključivanje stručnjaka i licenciranih lica koja se bave procjenom nekretnina, a sve to nakon što predsjednik opštine, gospodin Carević, prethodno obavi razgovor sa aktuelnim vlasnikom.U zavisnosti od procijenjene visine nadoknade, kao i prethodno postignutog dogovora, zahtijevaćemo da Opština vrati Citadelu gradu čiji je ona neodvojivi kutlurološki orijentir.

Vjerujemo da će i aktuelni vlasnik imati raziumijevanj, a i volje da se Citadela vrati gradu, a ukoliko sredstva koja Opštini stoje na raspolaganjune budu dovoljna, tražićemo da se napravi rebalans, odnosno plan otkupa i vraćanja Citadele opštini Budva”, zaključuje se u saopštenju.

Đuro Radović najbolji sportista Herceg Novog

0

Po izboru sekcije sportskih novinara Herceg Novog, a uz podršku Sekretarijata za društvene djelatnosti i sport, za najboljeg sportistu Herceg Novog za prethodnu godinu proglašen je vaterpolista Đuro Radović, kome je sinoć uručeno priznanje na ceremoniji „Veče šampiona“ održanoj u Dvorani Park.

Za najupsješpnijeg trenera i sportski kolektiv za 2018. godinu izabrani su selektor reprezentacije Vladimir Gojković i klub koji trenira, PVK Jadran.

Plaketa i priznanje za životno djelo uručena je dugogodišnjem sportskom radniku i košarkšakom treneru Marinku Kovačeviću.

Ceremonija u Dvorani Park je otpočela minutom ćutanja, čime je odata pošta svim sportistima i sportskim radnicima koji su nas napustili u toku prethodne godine. Posthumno je nagrađen Drago Terzić, nedavno preminuli sportski radnik, savezni streljački sudija, član kluba „Jugole Grakalić“ i sportski ribolovac, čijoj je porodici uručeno priznanje.

Odlukom većinom glasova za najboljeg sportskog radnika u prošloj godini izabran je Saša Kulinović, član Alpinističkog kluba Niskogorci.

Za ambasadora novskog sporta inostranstvu izabran je vaterpolista Aleksandar Ivović, reprezentativac Crne Gore i kapiten jednog od najboljih klubova svijeta, Pro Reka. Priznanje je u njegovo ime preuzeo trener Vladimir Gojković.

Među najuspješnije sportiste za 2018. godinu izabrani su: Aleksandar Milosavljević (KSR Igalo), Jelena Tomašević (Triatlon klub Herceg Novi), Marko Danilović (AMD Podi Herceg Novi),  Jovana Savković (ŽKK Primorje), David Bjelica (FK Igalo), Đuro Milanović (BK Val), Miloš Bubanja (ŠK Herceg Novi), Anđela Antunović (PVK Jadran), Nikola Perišić (SK Herceg Novi), Marko Petković i Vladan Spaić (PVK Jadran), Milivoj Dukić (JK Jugole Grakalić), Dilan Prašović (boks).

Na ceremoniji dodjele priznjanja, za ostvarene rezultate u prošloj godini nagrađeni su: VK Kumbor, Rade Popović, kao i VK Jadran Veterani. Priznjanja su uručena i za Bokserski klub Herceg Novi (za 20 godina rada), Teniski klub Herceg Novi (postignuti rezultati za četiri decenije postojanja).

Nagrađeni su i najperspektivniji sportisti Herceg Novog:Radović Danilo(PVK Jadran); Mikulić Nemanja (KK “Bijela” ); Damjanović Jovana (KK “Bijela”); Karanović Luka (STK “Novi”); Krivokapić Jakša (STK “Novi”); Ječmenić Ivana (ŽKK “Primorje”); Kojčinović Jovana (ŽKK “Primorje”); Dajević Stefan ( FK “Igalo”); Damjanović Nikola(KSR “Ribar”); Dragović Ivana (OK “Albatros”); Ilić Kristina (KK “Castel Nuovo”); Ilić Vladimir (KK “Bijela”); Krivokapić Ana (FK “Obilić Herceg Novi”); Krivokapić Filip (FK “Pomorac”); Lero Srđan (FK “Igalo 1929”), Obradović Novak( KK “Primorje1945”); Radanović Matija ( Bokserski klub “Herceg Novi”); Radulović Aleksa (Ju Jutsu “Panda”); Vukadinović Ana (Gimnastički klub “Adriatic kids”); Živaljević Mihajlo( FK “Obilić Herceg Novi”); Đuričić Nikola(KK “AS”); Cvjetičanin Mina (PVK “Jadran); Nikolina Kokot (Džudo klub “Igalo”); Ranko Lepetić(FK “Igalo”); Ivelja Vuk i Čepić Strahinja (KK”Galeb”); Andrić Vasilije ( PVK “Jadran”) i Matović Ivan(FK”Orjen”).

Žiri je odlučivao u sastavu: Zdravko Šakotić (Radio Herceg Novi, dopisnik Dana i Sportskog Žurnala, predsjednik žirija), Dejan Bijelić (Radio Herceg Novi), Neđeljko Kočetanović (sportski publicista), Perica Đaković (Novi TV), i Darko Klasić, sekretar za društvene djelatnost i sport.

“WELCOME” projekat – visok stepen zagađenja plaža čvrstim otpadom

0

U okviru IPA Interreg projekta “WELCOME” – program prekogranične saradnje za Italiju, Albaniju i Crnu Goru, koji realizuju Univerzitet Crne Gore – Institut za biologiju mora i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom tokom zimskog perioda 2018/2019. godine je sprovedena treća terenska aktivnost vezana za sakupljanje otpada na unaprijed definisanim transektima na plažama u Budvi, Herceg Novom i Ulcinju. U Institutu za biologiju mora je sprovedena detaljna kategorizacija, procjena količine i vrste otpada i to u skladu sa međunarodno standardizovanim protokolima i metodologiji zasnovanoj na Okvirnoj direktivi o morskoj strategiji (MSDF).

Rezultati jesenjeg uzorkovanja su pokazali visok stepen zagađenja plaža čvrstim otpadom. Takođe rezultati ukazuju i na veću količinu otpada u odnosu na jesenji period 2018. godine, što je rezultat rada rijeka, vjetrova i morskih struja koje imaju veliki uticaj na agregaaciju otpada na plažama tokom zimskog perioda godine.

U Ulcinju je sakupljeno ukupno 432 komada otpada ukupne težine 29 kg. U Budvi su sakupljena 499 komada otpada ukupne težine 8.2 kg, dok je u Herceg Novom sakupljeno 504 komada otpada ukupne težine 20.8 kg.

Dominantan otpad na svim transektima je bila plastika. U Ulcinju je 81% sakupljenog otpada pripadalo plastici, u Budvi 66%, dok je u H. Novom 81.5% otpada pripadalo plastici. Preostali otpad na sve tri plaže se uglavnom sastojao od metala, stakla i keramike. U Ulcinju ove dvije kategorije su imale udio od 10.6%, u Budvi 22.2% i u H. Novom 12.9%.

Izdvojeno je i 20 dominantnih kategorija na sve tri plaže. Na prvom mjestu su bila pakovanja od slatkiša i čipsa sa ukupnom brojnošću od 194 komada. Na drugom mjestu su bili razni plastični djelovi veličine od 2.5 cm do 50 cm sa ukupnom brojnošću od 134 komada, dok su na trećem mjestu bila pakovanja za hranu uključujući i brzu hranu sa ukupnom brojnošću od 133 komada. Pored ove tri kategorije najčešće vrste čvrstog otpada na plažama su bile: plastične čaše i poklopci, opušci od cigareta i filteri, staklene boce, plastične boce, plastični i metalni čepovi, konzerve, stiropor, plastične kese.

Aktivnosti sakupljanja i kategorizacije otpada na plažama crnogorskog primorja će biti nastavljene i tokom proljećnog perioda 2019. godine.

Predavanja u OŠ “Kekec” i OŠ “Ilija Kišić” u okviru IPA Interreg “WELCOME” projekta

WELCOME

U okviru istog projekta, održana su poslednja edukativna predavanja za djecu osnovnih škola na temu problematike otpada na plažama i u moru, kao i o ugroženosti, unapređenju i zaštiti pješčanih dina.

Prezentacije su održane u OŠ “Kekec” iz Sutomora i OŠ “Ilija Kišić” iz Herceg Novog od strane mr Gvozdenović Slađane, saradnice u istraživanju (IBMK – UCG) i Marije Bajković, saradnice za zaštitu životne sredine (JPMDCG).

Predavanjima je prisustvovalo oko 250 mališana, uzrasta od drugog do devetog razreda kao i nekoliko nastavnika i školskog osoblja. Prezentacije su obuhvatile opšte predavanje o problemima otpada na plažama i u moru, negativnim uticajima na biljni i životinjski svijet, kao i njegovom uticaju na samog čovjeka. Takođe, učenicima su predstavljeni rezultati o količinama i vrsti otpada koja je pronađena tokom dosadašnjih istraživanja koja su sprovedena tokom proljećnjeg, jesenjeg i zimskog perioda na Blatnoj plaži u Herceg Novom, Bečićkoj plaži u Budvi i Velikoj plaži u Ulcinju.

Drugi dio prezentacije bio je posvećen edukaciji učenika o tome na koji način nastaju pješčane dine, koje to vrste dina postoje kao i koje to specifične i edemične vrste biljaka i životinja naseljavaju ovakve prostore. Isticanjem značaja pješčanih dina od posebne je važnosti za djecu prvenstveno u cilju unaprijeđenja njihovog znanja i odnosa prema životnoj sredini. U okviru projekta WELCOME” planirano je sakupljanje prirodnog, neobrađenog drveta, koji će poslužiti kao bazni resurs za zaštitu i unaprijeđenja stanja pješčanih dina koje se nalaze na području Velike plaže u Ulcinju.

Luka Kotor će produžiti operativnu obalu kako bi mogla primiti megakruzere dužine 330 metara

0
Luka Kotor – Foto Ivka Janković

Investicionim i biznis planom preduzeća „Luka Kotor” A.D. koje je u većinskom vlasništvu Opštine Kotor, u narednih pet godina u razvoj lučke infrastrukture predviđena su ulaganja od 4.678.440 eura, dok je gradnja pilona glavni i najskuplji projekat vrijedan 1,5 miliona eura, čija je realizacija planirana u 2019. godini.

Po riječima izvršnog direktora preduzeća, pomorskog kapetana Branka Kovačevića, za realizaciju petogodišnjeg investicionog plana iz kredita će biti obezbijeđen iznos od 1,1 milion eura, a ostatak će biti sopstvena sredstava.

– Najvažniji projekat je izgradnja pilona, odnosno produženje operativne obale, što podrazumijeva izgradnju četiri šipa sa betonskim blokom na nekih 80 do 100 metara od početka operativne obale. Time bi se stvorili uslovi da se na ovoj lokaciji mogu vezivati megakruzeri dužine 330 metara, jer trenutno mogu da se vezuju brodovi do 300 metara dužine, ali sa ograničenim gazom na pramcu koji ne smije da pređe osam metara – kaže Kovačević za „Dan”.

Kotor - foto Boka News
Kotor – foto Boka News

Naglašava da je realizacija ovog projekta presudna jer se grade sve veći brodovi za prevoz turista, a već sledeće godine na svjetskom tržištu će se pojaviti 22 megakruzera sa dužinom od 330 metara.

– Izgradnja i stavljanje u funkciju pilona jedan je od prioritetnih uslova da bi luka Kotor bila konkurentna za neograničenu količinu brodova i da bi bila operativna tokom čitave godine za megakruzere. Ta investicija je značajna ne samo za grad Kotor već i za državu, jer je luka Kotor kapija Crne Gore. Turisti sa kruzera posjećuju sve interesantne destinacije, počev od Cetinja, Skadarskog jezera, Žabljaka, Bokokotorskog zaliva, i to je jedinstvena promocija Crne Gore u svijetu. Mi već sada imamo najavu jedne agencije za sledeću godinu da će, ukoliko budemo završili sve po planu što se tiče izgradnje pilona, jednom takvom megakruzeru Kotor biti polazna luka za njegovo prvo putovanje – naglašava Kovačević.

Da je Kotor kao kruzing destinacija sve interesantniji potvrđuju i rezervacije za tekuću godinu za dolazak 530 kruzera.

Dobre najave su i za 2020, a trenutno je potvrđeno da će drevni grad u Boki tokom naredne godine posjetiti 478 brodova.

VIKING JUPITER u Kotoru foto S.L.

Podsjećamo, Vlada je krajem decembra godine, na predlog Ministarstva saobraćaja i pomorstva, kompaniji dodijelila prvenstvenu koncesiju nad lukom Kotor na rok od 12 godina. Ovu odluku trebalo bi da potvrde akcionari na vanrednoj skupštini, zakazanoj za 1. mart.

Mladići napravili prvu električnu dasku za surfanje

0

 

električna daska

U malom pogonu u splitskom kvartu Mejaši bruse se posljednji obrisi prve hrvatske elekrične daske za surfanje, projekta nazvanog Plurato Sailfin. Iza novog hardverskog startupa stoji splitska istraživačko-razvojna tvrtka Plurato koja svoj novi proizvod temelji na hidrokrilnoj tehnologiji, piše Novac.hr.

Ta je tehnologija poznata stotinjak godina, ali joj se cijelo vrijeme traži primjena u suvremenim tehnološkim procesima. I pronađena je u jedrenju: zahvaljujući njoj, jedrilica se podigne iznad razine mora, ima manji otpor i postiže veće brzine.

Ovaj je projekt izrađen i testiran, odnosno proizveden je pretprodukcijski model. U sljedećih nekoliko mjeseci očekuje se komercijalizacija, uključujući prodaju prvih proizvedenih modela te prvi prihodi od ovog projekta. U planu je za 2019. godinu, kako nam otkriva Nino Mijač, direktor tvrtke Plurato iz Splita, pronalazak partnera koji se bave iznajmljivanjem naprava i rekvizita za “ljetne vodene radosti”, odnosno vodene atrakcije. Cilj je, kroz najam, učiniti Plurato Sailfin dostupan. Planiraju pokrenuti serijsku proizvodnju električnih daski za surfanje, kao prodaju direktno zainteresiranim kupcima.

Brzina do 30 km/h

– Razvoj hardvera je složeniji i dugoročniji proces od razvoja softvera zato što zahtijeva puno više istraživačkog posla. S razvojem električne daske za surfanje, koja se temelji na hidrokrilnoj tehnologiji, počeli smo prije skoro tri godine, ali smo u roku od samo nekoliko mjeseci uspjeli napraviti prvi prototip. Prva testiranja napravili smo sredinom ljeta 2017. te smo testnim vožnjama skupili jako bitne podatke koji su nam koristili za razvoj i poboljšanja – ističe Nino Mijač.

Plurato Sailfin je namijenjen za vožnju po morima, rijekama i jezerima, a pogoni ga vrlo tih električni motor brzinom do 30 kilometara na sat. U sklopu dizajniranja vodili su računa da je električna daska lagana za upravljanje, tako da bez problema njome mogu njome upravljati i početnici. Oni malo hrabriji mogu odmah probati voziti na nogama, ali je preporuka da prva vožnja ipak služi za upoznavanje rada daske te da se vozi na prsima.

– Koliko znamo, sličnih startup projekata ima tek nekoliko u svijetu jer je riječ o inovaciji. Prosječna procijenjena cijena ovakve daske kreće se oko 10.000 eura, a mi ćemo se pokušati na tržištu pozicionirati s nešto nižom cijenom jer smo uspjeli optimizirati proizvodni proces. Zahvaljujući prijašnjim projektima i nekim poboljšanjima, smatramo da bi ta cijena mogla biti održiva – napominje Mijač. U svijetu se, kaže, pet-šest tvrtki bavi razvojem sličnog projekta i gotovo je mrtva utrka tko će prije izbaciti najfunkcionalniju dasku.

– Za pravo surf iskustvo vožnje Plurato Sailfina dovoljno je odraditi nekoliko sati treninga, a nakon toga se sve svodi na spretnost vozača. Baterija traje od 45 do 60 minuta, što ovisi o načinu vožnje i težini vozača. Prednost je ove daske to što je baterija zamjenjiva pa dok se jedna puni, druga se može koristiti. Za punjenje potpuno prazne baterije do njezina maksimuma potrebno je do dva sata. Ova daska s opremom teška je 25 kilograma – pojašnjava Mijač.

Sve se proizvodi u Splitu

Preporučena težina vozača je do 95 kilograma, a maksimalna 110 kilograma.

– Plurato Sailfin se može jednostavno rastaviti i sastaviti, što je važno zbog transporta. Mogu se odvojiti daska, kolomba i krila. Proizvodnja je potpuno domaća i sve se proizvodi u našoj radionici u Splitu, od krila, izrade aluminijskih dijelova i sastavljanja motora do izrada daske, daljinskog, sklapanja baterija i svega ostalog – ponosni su u splitskoj tvrtki.

– Za fizičke osobe ovo su možda skupe igračke, ali za tvrtke koje se bave iznajmljivanjem rekvizita i plovila te raznih vodenih atrakcija to i nije toliko skupo jer je ovakvu dasku moguće iznajmljivanjem isplatiti u kratkom roku. Najveći je problem baterija i napajanje koji značajno podižu cijenu Plurato Sailfina – pojašnjava Mijač.

Miljenko Polić, koji je s Dinom Carom i Ninom Mijačom također angažiran na ovom projektu, ističe kako je osnovna zamisao da jednim punjenjem Plurato Sailfin može sa splitske plaže doći do bliže strane Brača. “U planu nam je organizirati promotivnu vožnju od Splita do Brača”, najavljuje Polić.

FlyBosnia sa partnerima dovodi turiste u Međugorje

0
flybosnia

FlyBosnia je u partnerstvu sa italijanskim pružateljem čarter usluga SoleAir s ciljem obavljanja letova iz Mostara za hodočasnike koji posjećuju Međugorje.

“SoleAir ima zadovoljstvo iskomunicirati s turoperatorima koji rade u vjerskom sektoru da je potpisao sporazum s novim bosanskim prijevoznikom FlyBosnia”, navodi se u saopštenju.

Avionska letelica Airbus A319 sa 138 mjesta biće postavljena u Mostaru od narednog mjeseca. Aviokompanija je saopštila da će “prva europska destinacija biti Italija, koja će pružati čarter letove između Italije i Bosne i Hercegovine – Sarajeva i Mostara (Međugorje).

Sljedeće destinacije u Evropi bit će istražene na temelju potencijala potražnje, s tim da su različiti gradovi u Italiji identificirani kao potencijalni kandidati.

Italija je već nekoliko godina glavno tržište aerodroma u Mostaru, navodi Ex-Yu Aviation.

Uskoro nova brzobrodska linija Rijeka – Zadar

0
brodska linija Rijeka – Zadar

Među novim sezonskim brodskim linijama najveće zanimanje privukla je brzobrodska linija Rijeka – Zadar, s ticanjem luka Krk, Lopar i Novalja. Nije ni počela, a već je dobila nadimak “Mini-dužobalna linija” zbog nostalgičnog sjećanja na onu dobru staru dužobalnu brodsku liniju, javlja HRT radio Rijeka.

Morem je ljeti udobnije i brže putovati. Do Zadra, s ticanjem već spomenutih luka, prema redu plovidbe stizalo bi se za četiri sata.

H. Novi – Sajam suvenira i eko hrane od 22. do 24. februara

0
Plakat Sajam

Sajam suvenira i eko hrane u okviru programa 50. Praznika mimoze, održaće se od 22. do 24. februara u hotelu ”Vojvodina”.

Sajam će okupiti 54 prijavljena izlagača iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Albanije.

Posjetioci će imati priliku da saznaju više o ručnoj izradi, starim zanatima i domaćoj proizvodnji – od gusala, nakita i veza, do kristala, predmeta od drveta i stakla, prirodnih kozmetičkih preparata, čajeva, proizvoda od maslina i meda.

Tokom trajanja Sajma biće organizovana i radionica za najmlađe, u saradnji sa Osnovnom školom “Dašo Pavičić”.

Sajam će biti otvoren u petak, 22. februara u 11 časova. Radno vrijeme Sajma je od 9 do 19 časova.

Organizator Sajma suvenira je Javna ustanova kulture “Herceg Fest”, u saradnji sa Sekretarijatom za komunalne djelatnosti i ekologiju Opštine Herceg Novi.

Tivat – Dnevni centar za djecu sa posebnim potrebama biće izgrađen za devet mjeseci

2
baraka Crvenog krsta u Zagrebackoj ulici gdje ce se graditi nova zgrada

Podgorička kompanija Artek odabrana je kao najpovoljniji ponuđač na tenderu Opštine Tivat za izgradnju objekta Dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama.

Artek je jedini dostavio ponudu na tenderu a novu zgradu u kojoj će pored Dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama, biti smještena i opštinska organizacija Crvenog krsta Tivat, Mjesna zajednica Seljanovo i Dnevni centar za stare, podgorička kompanija će izgraditi po cijeni od 387.080 eura sa PDV-om.

Iako su se tome oštro protivi žitelji obližnjih stambemih zgrada kojima će nova opštinska višespratnica biti na samo par metara od njihovih balkona i prozora, administracija gradonačelnika Siniše Kusovca (DPS) je ipak odlučila da Dnevni centar gradi na lokaciji dotrajale barake Crvenog krsta Tivta, u Zagrebačkoj ulici na Seljanovu.

Artek će imati rok od devet mjeseci od dana uvođenja u posao, da izgradi novi objekat.

Kotorske zimske karnevalske fešte od 23. februara

0
Kotorski karneval 2018.

Kotorske zimske karnevalske  fešte, održaće se u periodu od subote 23. februara, do nedjelje 03. marta 2019.

Tradicionalni Kotorski Karneval, sa tradicijom trajanja od preko pola milenijuma, jedinstvena je pučka manifestacija koja se  održava na području Kotorske Opštine.

U mnoštvu karnevalskih grupa i maski iz Kotora, Crne Gore i regiona, brojni posjetioci mogu uživati u koloritu originalnih kostima, feštađunskom ritmu i mediteranskom duhu domicilnog stanovništva.

Program ovogodišnjeg Tradicionalnog Kotorskog Karnevala počinje na Trgu od oružja svečanim otvaranjemu subotu 23. februara, u okviru kojeg će nastupiti Klapa Contra iz Splita.

Kotorski karneval 2016.
Kotorski karneval 2016. foto Boka News

Dan kasnije na programu je Dječji maskenbal u Poslovnom centru „Vukšić“ sa početkom u 15 časova, dok će se velikiTradicionalni maskenbal održati 02. marta 2019.godine od 20 časova, na istom mjestu.

U cilju što bolje promocije Tradicionalnog Karnevala, i ove godine, osim u Kotoru,predviđeni su abrumi u Budvi i Tivtu. Abrum u Budvi održaće se 25. februara od 17 časova. U Tivtu abrum je planiran za 26. februar sa početkom takođe u 17 časova, a istog dana proći će i ulicama Kotora, sa početkom u 18:30h. Drugi abrum u Kotoru održaće se dan prije dana održavanja karnevala, 02. marta u 11 časova. Abrumom Kotorski karneval najavljuju Gradska muzika Kotor, kao i mažoretke udruženja „Fešta“ i studija „Alisa“ iz Kotora. 28. februara u 19h u staklenoj galeriji Kulturnog centra odvijaće se izložba karnevalskih kostima.

Na velikoj sceni Kulturnog centra svoj nastup će imati 27. februara u 19h plesni studio „Alisa“,dok će se 01. marta od 19h na istom mjestu pod nazivom „Svi smo mi Fešta“ održati 24. koncert mažoretki „Fešta“ sa podrškom „Feštine“ akrobatik grupe.

Kotorski karneval – foto Boka News

Progam Tradicionalnog Kotorskog Karnevala završava se u nedjelju 03. marta 2019.godine velikom karnevalskom povorkom od 15 časova. Po završetku karnevalske povorke na glavnom gradskom Trgu od oružjanasupiće „Terraross“,poznati feštađunski orkestar iz Pulje, nakon čega će biti održan koncert Gorana Karana i benda „Vagabundo“.

Na dan karnevala tradicionalno iz štampe izaći će humoristično-satirični list „Karampana“. Kutija predviđena za dostavljanje tekstova kojičine sadržaj ovog lista može se naći na Informativnom kiosku Turističke organizacije, ispred glavnih gradskih vrata.

Organizator manifestacije je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator Turističa organizacija Opštine Kotor, partner u organizaciji NVO „Fešta“ Kotor, a pokrovitelj je Opština Kotor.