Kotorske zimske karnevalske fešte od 23. februara

0
Kotorski karneval 2018.

Kotorske zimske karnevalske  fešte, održaće se u periodu od subote 23. februara, do nedjelje 03. marta 2019.

Tradicionalni Kotorski Karneval, sa tradicijom trajanja od preko pola milenijuma, jedinstvena je pučka manifestacija koja se  održava na području Kotorske Opštine.

U mnoštvu karnevalskih grupa i maski iz Kotora, Crne Gore i regiona, brojni posjetioci mogu uživati u koloritu originalnih kostima, feštađunskom ritmu i mediteranskom duhu domicilnog stanovništva.

Program ovogodišnjeg Tradicionalnog Kotorskog Karnevala počinje na Trgu od oružja svečanim otvaranjemu subotu 23. februara, u okviru kojeg će nastupiti Klapa Contra iz Splita.

Kotorski karneval 2016.
Kotorski karneval 2016. foto Boka News

Dan kasnije na programu je Dječji maskenbal u Poslovnom centru „Vukšić“ sa početkom u 15 časova, dok će se velikiTradicionalni maskenbal održati 02. marta 2019.godine od 20 časova, na istom mjestu.

U cilju što bolje promocije Tradicionalnog Karnevala, i ove godine, osim u Kotoru,predviđeni su abrumi u Budvi i Tivtu. Abrum u Budvi održaće se 25. februara od 17 časova. U Tivtu abrum je planiran za 26. februar sa početkom takođe u 17 časova, a istog dana proći će i ulicama Kotora, sa početkom u 18:30h. Drugi abrum u Kotoru održaće se dan prije dana održavanja karnevala, 02. marta u 11 časova. Abrumom Kotorski karneval najavljuju Gradska muzika Kotor, kao i mažoretke udruženja „Fešta“ i studija „Alisa“ iz Kotora. 28. februara u 19h u staklenoj galeriji Kulturnog centra odvijaće se izložba karnevalskih kostima.

Na velikoj sceni Kulturnog centra svoj nastup će imati 27. februara u 19h plesni studio „Alisa“,dok će se 01. marta od 19h na istom mjestu pod nazivom „Svi smo mi Fešta“ održati 24. koncert mažoretki „Fešta“ sa podrškom „Feštine“ akrobatik grupe.

Kotorski karneval – foto Boka News

Progam Tradicionalnog Kotorskog Karnevala završava se u nedjelju 03. marta 2019.godine velikom karnevalskom povorkom od 15 časova. Po završetku karnevalske povorke na glavnom gradskom Trgu od oružjanasupiće „Terraross“,poznati feštađunski orkestar iz Pulje, nakon čega će biti održan koncert Gorana Karana i benda „Vagabundo“.

Na dan karnevala tradicionalno iz štampe izaći će humoristično-satirični list „Karampana“. Kutija predviđena za dostavljanje tekstova kojičine sadržaj ovog lista može se naći na Informativnom kiosku Turističke organizacije, ispred glavnih gradskih vrata.

Organizator manifestacije je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator Turističa organizacija Opštine Kotor, partner u organizaciji NVO „Fešta“ Kotor, a pokrovitelj je Opština Kotor.

Deset hrvatskih otoka dobilo EU sredstva za energetsku tranziciju

0
Korčula

Tajništvo za otoke Europske unije, radno tijelo EU-a koje služi kao ispomoć otočanima i Evropskoj komisiji u kreiranju i realizaciji politika za europske otoke, objavilo je popis 26 europskih otočkih zajednica kojima će se dodijeliti sredstva za energetsku tranziciju prema čistim izvorima i oblicima energije, a među izabranim otocima našlo se i deset hrvatskih, saopštilo je ured hrvatskog evroparlamentarca Tonina Picule u ponedjeljak.

Od hrvatskih otoka sredstva je dobilo sedam otoka cresko-lošinjskog arhipelaga (Cres, Ilovik, Lošinj, Male Srakane, Susak, Unije i Velike Srakane) te Brač, Hvar i Korčula.

Tonino Picula, zastupnik u Evropskom parlamentu i potpredsjednik parlamentarne međuskupine za otoke, ocjenjuje kako “otoci postaju sve vidljiviji na europskoj agendi” i ističe kako je ovim činom i službeno pokrenuta njihova tranzicija prema čistim izvorima i oblicima energije.

“Podrška za 26 otoka diljem Unije važan je korak za otočane koji mogu postati europski predvodnici u tranziciji na čiste oblike energije. Ovo je prvi, ali iznimno važan korak, u osiguravanju stalne europske pomoći otocima. Čestitke svima, a napose našim otočanima“, kaže Picula, navodi se u priopćenju.

Šest izabranih otočnih zajednica, a među njima i cresko-lošinjski arhipelag, izdvojene su kao pilot projekti kojima će Tajništvo izravno asistirati pri izradi planova energetske tranzicije do ljeta 2019. Preostalih 20 otoka, uključujući Brač, Hvar i Korčulu, planove će imati do ljeta 2020.

Unatoč obilju obnovljivih izvora energije, mnogi otoci trenutno ovise o fosilnim gorivima i uvozu energije s kopna. Tranzicija na čiste izvore energije može pomoći otocima ne samo da postanu samodostatniji i prosperitetniji, već im otvoriti i nove mogućnosti zapošljavanja u svojim zajednicama.

Prve radionice Tajništvo će organizirati upravo u Hrvatskoj i to uz terensku podršku Pokreta otoka.

Tajništvo za otoke osnovano je u junu 2018. godine, godinu dana nakon što je zastupnik Picula (SDP/S&D) s dvoje kolega progurao amandman kojim je osigurano dva milijuna eura za njegovo funkcioniranje, stoji u priopćenju.

Cilj Tajništva za čistu energiju na EU otocima  je pomoći što većem broju europskih otoka pokrenuti i unaprijediti svoju tranziciju čiste energije na način koji uključuje sve otočke dionike,

Na rad Tajništva nastavit će se i tzv. „Facility“ kroz koji će Europska komisija osigurati dodatnih deset milijuna eura za infrastrukturne projekte u području čiste energetike na europskim otocima. Raspisivanje prvog natječaja se očekuje za kraj 2019. godine.

Tajništvo za otoke, koje je Europska komisija osnovala u lipnju 2018. godine, prvo je radno tijelo u povijesti Europske unije koje je isključivo na raspolaganju otočanima, ali i ispomoć Komisiji u prilagodbi postojećih politika i fondova za energetiku na otocima. Komisija je uz ta dva milijuna eura Piculinom zaslugom već preusmjerila i dodatnih 10 milijuna eura u okviru programa HORIZON 2020. za energetske projekte u području istraživanja, a ta sredstva mogu povući i hrvatski otoci, stoji u priopćenju ureda zastupnika.

Pogledajte interesantnu izložbu „Karneval minijatura“ koja je privukla veliki broj posjetilaca

0

Preko 200 ljubitelja umjetnosti, crtanja i minijatura prisustvovalo je otvaranju prve samostalne izložbe umjetnice Marine Mijanović, pod nazivom „Karneval minijatura“, u subotu foajeu Dvorane Park.

Motivi izložbe su karneval, maske, stari grad, ali i drugi djelovi Herceg Novog, motivi koji se vezuju za jubilarni 50. Praznik mimoze i Mediteran.

Prikazana djela rezultat su njenog višegodišnjeg iskustva u nailartu i prirodnog talenta, a uz to je i dobitnica više nagrada, na regionalnom i međunarodnom nivou.

Karneval minijatura

Izložbu je otvorila novinarka Sanja Rašović, prenoseći i riječi profesora likovne umjetnosti na Univerzitetu u Vankuveru Vjeka Sagera.

-Marina nastavlja tradiciju minijaturne umjetnosti i koristi svoj talenat da slika svijet koji je inspiriše. Na njenim slikama pojavljuju se vječni motivi Mediterana uz precizne poteze četkicom koje Marina vješto pretvara u poznate predjele. U njenim slikama odslikava se ljubav za svijetlom, mirisom i bojama Mediterana, koja u očima posmatrača dobija novu vrijednost i ostaje vječno u sjećanju, poručio je kanadski profesor povodom otvaranja izložbe.

Karneval minijatura

Mijanović je prisutnoj publici zahvalila u svoje ime i ime svoje sestre Milene, uz izraženu nadu da će publika uživati u radovima kao što su i one dok su ih stvarale.

Autorka i njena sestra, koje su zajedno stvarale minijature, se već 15 godina bave nailart-om, pa se vremenom i pojavila želja da javnosti i publici predstave svoj talenat, koji su naslijedile od ujaka, ali i umjetnost, uz poruku da nailart nije samo posao. Za izložbu ovakvog tipa bilo im je potrebno dva mjeseca intenzivnog rada.

Naredni performans, koji će biti izložbenog i prodajnog karaktera, Mijanović planira za 6.jun na tvrđavi Forte Mare.

Karneval minijatura

Na izložbi su prikazani i video uredak novskog fotografa i videografa Miloša Samardžića, sa prezentovanim motivima mimoze, starog grada, autorke i njenog umijeća. Prikazan je i set video uredaka Ive Urdešić, saradnice autorki prikazanih djela, kojima je ukazano na konkretnost, fokusiranost i preciznost u njihovom stvaranju.

Organizator izložbe „Karneval minijatura“ je JUK „Herceg fest“, a otvorena je za javnost svakog dana od 09 do 12 i od 18 do 20 sati.

Budva – Izložbe u Modernoj galeriji “Jovo Ivanović”

0
Plakat

U Modernoj galeriji “Jovo Ivanović” u našem Starom gradu, postavljene su izložbe iz fundusa: Izbor iz zbirke Savremeni ekspresionisti – velika sala i Braća Bocarić – mala sala.

Period trajanja izložbi je od 13. februara do 8. marta 2019. godine. Kustoškinja izložbe je Jelena Đakonović, istoričarka umjetnosti.

Zbirka Savremeni ekspresionisti je najznačajnija zbirka Moderne galerije „Jovo Ivanović“, sa djelima svjetskih i domaćih umjetnika ovog likovnog izraza.

Formirana je od radova koji su se našli na prvoj izložbi koja je organizovana u budvanskoj Modernoj galeriji 1972. godine. Tada su bila izložena djela vodećih svjetskih i domaćih ekspresionista, koji su svoje radove poklonili Modernoj galeriji nakon izložbe.

Predstavljena su djela Jasea Tabućija, Martina Bredlija, Bengta Lindstroma, Fransoa Žislena, Gustava Bolina, Rožer Edgar Žilea, Dorotea Arnaiza i Karla Oto Geca. Od jugoslovenskih umjetnika izlagali su Petar Lubarda, Milorad Bata Mihailović, Ljubinka Mihailović, Predrag Peđa Milosavljević, Branko Filo Filipović, Edo Murtić, Zlatko Prica, Gligor Čemerski, Đorđe Ivačković, Zoran Pavlović, Andrej Jemec, Mehmed Zaimović, Janez Bernik i Jovan Ivanović. Istaknuti farancuski likovni kritičar Žorž Budaj je okarakterisao ovu zbirku kao „konciznu i kvalitetnu antologiju slikarstva koje se javilo u Evropi poslije Drugog svjetskog rata, umjetnika koji ostaju duboko vezani za realan svijet i problem naše civilizacije”.

U aktuelnoj postavci je izložen izbor iz zbirke Savremeni ekspresionisti, i predstavljena su djela Petra Lubarde, Ljubinke Jovanović, Milana Cileta Marinkovića, Milorada Bata Mihailovića, Zorana Pavlovića, Marina Tartalje, Nikole Grahovca, Branka Fila Filipovića, Mehmeta Zaimovića, Janeza Bernika, Gustava Bolina i Martina Bredlija.

U maloj sali Moderne galerije „Jovo Ivanović“ u toku je izložba slika Braće Bocarić, Špira i Anastasa, slikara porijeklom iz Budve. Braća Bocarić pripadaju prvim školovanim slikarima kako u Crnoj Gori, tako i u Bosni i Hercegovini, na čijoj likovnoj sceni su prisutni od 1896. godine. Boravili su u Mostaru i Sarajevu gdje im se putevi razilaze. Anastas iz Budve odlazi u Atinu gdje završava slikarsku školu, nakon čega se nastanjuje na Cetinju i radi kao dvorski slikar kralja Nikole.

Zatim boravi u Mostaru, Sarajevu, Zagrebu, Beogradu, Carigradu, Kairu, Solunu, Skoplju, Subotici, Novom Sadu i na kraju se nastanjuje u Perastu, gdje umire 1944. godine. Špiro iz Budve odlazi u Dubrovnik pa u Veneciju, gdje je učio slikarstvo, da bi se u Mostaru pridružio bratu Anastasu.

Odatle ga put vodi u Sarajevo, pa u Banja Luku u kojoj je 1941. tragično stradao od strane ustaša. Anastas i Špiro Bocarić dali su veliki doprinos razvoju likovne kulture i muzeologije, posebno začetku moderne umjetnosti na početku XX vijeka, ne samo u Crnoj Gori, nego i na području bivče Jugoslavije, a i šire.

Đoković najbolji sportista svijeta

0
Novak Đoković

Srpski tenisač Novak Đoković i američka gimnastičarka Simone Biles dobitnici su nagrade “Laureus” kao najbolji sportisti za 2018. godinu na svečanosti održanoj u Monte Carlu.

Đoković je po četvrti put osvojio nagradu koja slovi kao sportski Oscar, nakon 2012., 2015. i 2016. godine, a među šest nominiranih bio je i kapetan hrvatske nogometne reprezentacije i dobitnik “Zlatne lopte” za 2018. godinu Luka Modrić.

Đoković je prošle godine po četvrti put osvojio Wimbledon te treći put podigao pobjednički pehar na US Openu i u tom trenutku stigao do 14 osvojenih “grand slam” naslova u karijeri. Tu je brojku povećao na 15 osvajanjem Australian Opena prošloga mjeseca. Četvrtim “Laureusom” Đoković se približio na samo dva do još jednog tenisača, Švicarca Rogera Federera koji je prestižni kipić osvajao šest puta.

Za Biles je ovo drugi “Laureus”, prvoga je osvojila prije dvije godine. Na prošlogodišnjem Svjetskom prvenstvu u Dohi Biles je osvojila šest medalja, četiri zlata i po jedno srebro i broncu.

Nagradu za najbolju ekipu godine dobila je francuska nogometna reprezentacija koja je osvojila naslov svjetskog prvaka u Rusiji.

Za najboljeg sportistu s invaliditetom proglašena je slovačka alpska skijašica Henrieta Farkašova koja je na POI u Pjongčangu osvojila četiri zlata i jedno srebro.

Francuski nogometni trener Arsene Wenger, koji je 22 godine vodio engleskog prvoligaša Arsenal dobitnik je nagrade za životno djelo, dok je kenijski atletičar Eluid Kipchoge osvojio nagradu za osobit doseg postavljanjem svjetskog rekorda u maratonu kada je srušio stari rekord za minutu i pol.

Na svečanosti u Monte Carlu dodijeljeni su “Laureusi” u 12 kategorija među kojima se ističe i ona za društvenu dobrobit koju je dobila indijska fondacija Yuwa koja se uključivanjem djevojčica u sport bori za njihovu bolju obrazovanost.

Kotor: počela završna faza rekonstrukcije zatvorenog bazena, otvaranje do kraja godine

1
Kotor – Pocetak zavrsne faze rekonstrukcije bazena Niksa Bucin

U Kotoru je danas počela završna faza radova na rekonstrukciji zatvorenog bazena “Nikša Bućin”. Objekat će do kraja godine biti u otvoren, poručuju nadležni.

Ministar sporta i mladih Nikola Janović je tom prilikom poručio da je kotorski bazen simbol crnogorskog vaterpola i plivačkih sportova, te da ima ogroman značaj za crnogorski sport, kao i za djecu i omladininu u cijeloj Boki.

„Ja sam jedan od onih koji je prvi zaveslaj u karijeri učinio baš u ovom bazenu. Zbog toga znam njegov značaj i njegov potencijal. Dio politika Vlade i Ministarstva sporta i mladih odnosi se na uspostavljanje sportske infrastrukture u svakom gradu, na svakom mjestu gdje je to moguće. Rekonstrukcijom ovog bazena, vaterpolo sport se vraća u Kotor“ – kazao je ministar Janović.

Dodao je da će sportski objekti biti rekonstruisani ili građeni širom Crne Gore te da se u Ministarstvu već od danas nastavlja sa jasnim politikama i mjerama – da sport zaživi u svakom crnogorskom kvartu, u svakom naselju.

Direktor Uprave javnih radova dr Rešad Nuhodžić poručio je da je Vlada obezbijedila sav novac koji je potreban za naredne faze rekonstrukcije ovog bazena, a da će Uprava javnih radova obezbijediti da radovi budu završeni u roku od osam mjeseci, kako je i predviđeno planiranim periodom izrade.
Kotor – Pocetak zavrsne faze rekonstrukcije bazena Niksa Bucin
„Kao što smo obećali prilikom zaključenja ugovora o početku druga faze rekonstrukcije bazena u Kotoru, danas smo ministar Janović i ja obišli gradilište i zvanično uveli u posao i izvođača radova i nadzor. Sada nam predstoji da u rokovima koji su ugovoreni, a to je do kraja ove godine, završimo rekonstrukciju i bazen stavimo u funkciju“ – rekao je direktor Uprave javnih radova.
Dodao je da posebno zadovoljstvo pričinjava to što je riječ o objektu koji, pored vaterpolista, koriste i građani Kotora što je dodatni motiv za završetak radova u roku i u potpunosti.
„Ono što ću iz pozicije direktora Uprave javnih radova posebno insistirati kod izvođača je da se radovi završe u ugovorenom roku, kao i da njihov kvalitet bude u skladu sa najvišim standardima“ – kazao je direktor Uprave javnih radova.

Na Donatorskom balu pod maskama prikupljeno 7.790 eura

0
Donatorski bal pod maskama

Sredstva namijenjena kupovini kolposkopskog aparata za JZU Dom zdravlja Tivat prikupljena su na donatorskom balu pod maskama u organizaciji Rotary kluba Kotor održanom u subotu veče u poslovnom centru „Vukšić D-Event”.

Zahvaljujući učešću članova Rotary kluba i kotizacijama više od 120 zvanica, novcem od prodaje lutrije i maski, kao i brojnim pojedinačnim donacijama ukupno je prikupljeno 7.790 eura.

Akciji su se odazvala brojna preduzeća i pojedinci koji su izdvojili sredstva za ovu namjenu i to Opština Tivat, Turistička organizacija Tivat, Aerodromi Crne Gore, Rotary klub Bar, Voli Trade,  Autobuska stanica Tivat , Rotary klub Pljevlja, Vodovod Tivat, Montefish, Ivan Stipanić iz Tivta , Besix Tivat , Tea Gallery Tivat, NVO Maškarada, Kovinić Company, Komunalno Tivat, Račica, Yachting Services – Marković, Dubovina Tivat, Apoteka „Poen“, Arh Ing, A Team, Objekta, Mansa Medica, Đurović Inženjering, Nikola Radulović, Dejo Pajović , Larisa Company , Gani Resulbegović , UNA , Status  i Dika Saveljić.

Nagrade za lutriju obezbijedili su članovi Rotary kluba Kotor, kao i kotorska i tivatska preduzeća Hemijska čistionica „Limili”, kozmetički salon „Beauty”, Meridian DMC, frizerski salon „Isidora”, hemijska čistionica „Polar Clean”, Beauty center „Queen“, konoba „Bacchus“, Caffe Sapori, kozmetički salon „Žana”, frizerski salon „Helena”, parfimerija „Life”, frizerski salon „Belami“, cvjećara „Nina”, frizerski salon „Miro”, „City Hall“, „KLM“ Tivat, FBZ „Bajlo”, Vlado Hair Design, „Big Ben”, hotel „La Roche” i restoran „Bevanda“, D.O.O. „Školjke Boke”, „Blue Laguna“, poslastičarnica „Minjon“, Caffe poslastičarnica „Forza“ i „Organic Concept Store”.  NVO Karampana i Olivera-Olja Risteljić su ustupili maske, i na taj način tradicionalno doprinijeli uspjehu donatorskog bala.

Događaj je organizovan u duhu karnevalske tradicije koja je predstavljena gostima Kotora iz Rotary klubova Distrikta 2483 kroz program tokom kojeg su nastupili NVU Maškarada, koja se ujedno i odazvala humanitarnoj akciji, kao i mažoretke plesnog kluba Bellissima iz Tivta.

Ovo je drugi donatorski bal pod maskama kojeg organizuje Rotary klub Kotor, koji je prošle godine ovakvu priliku posvetio prikupljanju sredstava za nabavku EKG aparata za jedinicu Hitne medicinske pomoći kada je sakupljeno 3.135€.

Oko 600 maskiranih mališana na Dječijem maskenbalu 50. Praznika mimoze

1

Super junaci, vitezovi i princeze, kauboji i indijanci, likovi iz bajki i crtanih filmova, motivi Herceg Novog i Praznika mimoze ispunili su juče Institut Igalo na velikom Dječijem maskenbalu. Družilo se, zabavljalo, plesalo i igralo oko 600 maskiranih mališana. Od najmlađe maske, stare tri mjeseca, do najbrojnije koja je imala 35 članova, djeca su pokazala da Herceg Novom ne nedostaje mašte, volje i vještine za maškaranje.

Brojne maske isticale su se idejom i kvalitetom, pa nije bilo lako izabrati najbolje, a posebno su vrijednovane ručno rađene maske, za koje su najčešće, pored djece, bile zaslužne mame i tetke.

Među maskama starijim od 7 godina, nagradu za najbolju grupnu masku osvojila je ”Ne bacaj, nemaš izgovor”, maska kojom 18 mališana šalje ekološku poruku, da treba da čuvamo more.  Drugu nagradu osvojila je ”Bajka o ribarima i ribici”, a treću ”Ringišpil”. Specijalna nagrada dodijeljena je maski Pleme, za najbrojniju grupu od čak 35 članova.

”Novske novine”, maska koja poziva na feštu, uči šta je to ”govor po bokeljski” i pokazuje kako je izgledao Praznik mimoze nekad, a kako sada izgleda, osvojila je prvu nagradu među individualnim maskama starijim od 7. godina. Druga nagrada pripala je maski ”Reciklaža”, u potpunosti napravljenoj od starih novina, a treća ”Minjonu”. Specijalne nagrade pripale su ”Kauboju” i maski u čast jubileja ”50. godina Fešte”.

Nagradu za najbolju grupnu masku do 7 godina osvojili su ”Topljanski vojnici”, šestočlana četa maskirana lovorikama. Druga nagrada pripala je ”Sunđer Bobu i ekipi”, a treća ”Malim doktorima” koji se bore protiv gripa. Specijalnu nagradu za najmlađu masku dobio je ”Zeko” od tri mjeseca, a za šarm rasplesane”Mačkice tačkice”.

Među individualnim maskama mlađim od 7 godina, prvu nagradu je osvojila maska ”Sladoledžija”, drugu ”Vesela mimoza”, a treću ”Labud”, sve tri ručno rađene maske.

Vesela mimoza

Sva maskirana djeca dobila su poklon paketiće, kao nagradu za učešće na maskenbalu.

Generalni sponzor dječjeg maskenbala 50. Praznika mimoze je Crnogorska komercijalna banka, a sponzori su Javna ustanova kulture „Herceg fest“, Institut „Dr Simo Milošević“ Igalo, kompanije „Vitinka“ i „Swisslion“ i restorani „Al posto giusto“ i „Grifone“.

Nikolina, jedna od članica maske ”Ne bacaj, nemaš izgovor” kaže da je njihova poruka jasna – ”ne zagađuj more”. Masku su osmislili i uradili uz pomoć vaspitačica i nevladine organizacije ”Riznica mudrosti”.

Boris, maskiran u Novske novine, otkrio nam je da su tetka i sestra najviše pomogle da osmisli masku i njome prikaže Praznik mimoze nekad i sad i kako se ”govori po bokeški”.

”Na maskenbal se ide da bi se zabavilo”, poručuje sladoledžija Hana.

Sunđer Bob Aleksa sa društvom kaže da su igrali igre, da im je bilo lijepo i radiće masku opet kad bude maskenbal.

Član Plemena, Ana kaže da je nazabavnije bilo dok su igrali igre podijeljeni na žute i zelene, borili se balonima i rješavali zagonetke.

Bajka o ribaru i ribici

”Mi smo ovdje svake godine. Djeca se zaista raduju maskenbalu. Uglavnom su to grupne maske i zajedno dolazimo, a planiramo da nastavimo i dalje”, kaže mama Ivona Tomašević, koja je učestvovala u pripremi maske ”Topljanski vojnici”, što je zahtijevalo desetak dana rada.

Mali ribar Nemanja otkrio je da je ideja za ribicu bila njegova, a mame i tetke su pomogle da ona oživi. Kaže da sa prijateljima iz odjeljenja svake godine dolazi na maskenbal i da mu je prelijepo.

”Svake godine se trudimo da pokažemo nešto novo, ove godine smo smislili da to budu bokeški ribari i zlatna ribica. Djeca su jako zahvalna, učestvuju i pomažu nam. Zadovoljstvo nam je da pravimo kad oni zaista učestvuju”, kazala je jedna od majki Mirjana Kovačević, koja je zajedno sa još dvije mame i djecom izradila masku ”Bajka o ribarima i ribici”. Kako kaže, dugo se pripremaju i sa pažnjom izrađuju maske, pa već krajem festivala počinju da smišljaju masku za naredni.

Više fotografija na našoj facebook strani.

Čedi i Luštica Bay – dani zapošljavanja u Radovićima

0
Sajam – Luštica Bay

Dvodnevna prezentacija slobodnih radnih mjesta u tivatskoj kompaniji Luštica Development i hotelu Čedi Luštica Bay (The Chedi) za sve zainteresovane kandidate biće održana u petak i subotu, 22. i 23. februara u hotelu Čedi u Luštica Bay marina naselju. Radi se o oko 100 slobodnih radnih mjesta u hotelu i 15 u kompaniji Luštica Development, koja razvija projekat izgradnje turističkog grada Luštica Bay. U pitanju su operativni i administrativni angažmani u oblasti turizma i ugostiteljstva, i u najvećem procentu sezonskog karaktera.

Razgovori sa potencijalnim kandidatima će se održati od 13 do 17 časova u petak, odnosno od 10 časova do 14 sati u subotu. Aplikantima se savjetuje da ponesu više kopija rezimea, jer ih očekuju i personalni intervjui sa članovima timova hotela Čedi i kompanije Luštica Development. Biće organizovan i besplatan prevoz iz Tivta, Kotora i Budve za zainteresovane kandidate.

Tokom dvodnevnog programa, svi zainteresovani će imati priliku da se upoznaju sa radom hotela i planovima za predstojeću sezonu, budućem radu kompanije, te da apliciraju na licu mjesta za preko stotinu sezonskih i godišnjih poslova koje hotel i kompanija nude.

Posjetiocima sajma biće predstavljene onlajn forme za prijavljivanje za radne pozicije, ali i omogućeno da u direktnom razgovoru predaju radne biografije i dokumenta za zapošljavanje.

Svi posjetioci će imati priliku da obiđu najveći projekat u Crnoj Gori, Lušticu Bay.

Luštica Bay Marina naselje

Predstojeća prezentacija je drugo izdanje sajma zapošljavanja u Luštici Bay, budući da je kompanija prošle godine kroz četiri događaja tokom mjesec dana na primorju i u Podgorici predstavila slobodna radna mjesta.

Luštica Development na tivatskom dijelu poluostrva Luštica razvija projekat Luštica Bay, vrijedan 1,1 milijardu eura koji podrazumijeva izgradnju sedam hotela, dvije marine, šampionskog golf terena sa 18 rupa, stanova, vila i porodičnih kuća, te sve neophodne sadržaje za život grada. To je najveći projekat u turizmu Crne Gore i izgradnji rezidencijalnih zajednica.

Prošlog ljeta u kompleksu je otvoren Čedi hotel, kao prvi luksuzni hotelski objekat sa pet zvjezdica na poluostrvu Luštica i jedan od najvećih u Boki.

Tivat: Opština i TO će morati da plate PAM-u 250.000 eura

2
Tivat,riva,Pine,pogled na Porto Montenegro
Tivat – foto Boka News

Presudom Apelacionog suda Crne Gore, Opština Tivat i Turistička organizacija su na ime neizmirenih dugova PAM-u, Organizaciji za zaštitu prava autora muzike Crne Gore, dužne uplatiti 250.000 eura.

Riječ je o dugu za autorska prava za razne muzičke događaje koje je lokalna TO organizovala od 2014. do 2017. godine, zbog čega je PAM pokrenuo sudsku proceduru. Presudu Apelacionog suda u korist PAM, potvrdio je direktor ove organizacije Vasilije Raičević.

On ipak nije želio da govori o novčanim iznosima za koje ima pravosnažno sudsko rješenje pred sudskim instancama, ali je rekao da je u pregovorima sa Opštinom Tivat o izmirenju dugova. S obzirom na to da je riječ o konačnoj sudskoj odluci, Opština Tivat i LTO su iscrpile sve mogućnosti žalbe i prinuđene su da izmire dug.

Kako saznajemo dug prema PAM-u nije konačan jer LTO i Opština nijesu plaćali za prava izvođenja muzike u poslednje dvije godine od kada na obali Pine organizuju novogodišnji program koji je okupio brojne regionalne muzičke zvijezde, pa PAM od njih potražuje, kako saznajemo, još oko 80.000 eura. Iz LTO tvrde da su programe uredno prijavljovali PAM-u.

Izmirenja duga prema PAM-u bila je i tema sjednica novih saziva IO i Skupštine LTO koje su održane prošle sedmice iza zatvorenih vrata. To će biti i glavni predmet rasprave na sastanku koji danas treba da bude održan u prostorijama LTO kojoj će pored njihovih pravnih zastupnika prisustvovati i predstavnici Opštine a pozvani su i predstavnici PAM-a.