Vjernici Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) su i ove godine nalagali badnjake u odvojenim ceremonijama.
Mitropolija crnogorsko-primorska je centralnu cermoniju nalaganja badnjaka organizovala ispred Cetinjskom manastira, dok su vjerenici CPC nalagali badnjake ispred dvora kralja Nikole na Cetinju. Kao i prethodnih godina dvije crkve su organizovale odvojeno nalaganje badnjaka i u ostalim crnogorskim gradovima, jer SPC priznaje autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve.
Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije pozvao je vjernike da šire ljubav i bratsku slogu, dok je mitropolit CPC Mihailo poručio da je usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti osnov pravne i evropske Crne Gore.
Juče tačno u podne šibenski oftalmolog Dražen Grgić u društvu kolege jedriličara Branimira Vlaje s rive se po drugi put otisnuo na plovidbu do Brazila. Osim što želi upozoriti na zagađenje mora, njegova misija ovaj put ima i humanitarni karakter. Njegova plovidba ujedno je i kampanja za prikupljanje sredstava za djecu iz SOS Dječjeg sela Hrvatska.
Doktoru Grgiću ovo je drugi pokušaj plovidbe jedrilicom do Brazila. Prvi je put, također sa šibenske rive, sam krenuo u oktobru 2018. godine, no ekspediciju je morao prekinuti u Italiji zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta.
– Puno toga drukčije je nego prvi put. Sve smo reorganizirali, pojačali jedra i ono najvažnije, pojednostavnili smo upravljanje jedrima. Jest da smo sada dvoje, ali kada jedan spava, drugi je solo tako da smo taj dio maksimalno olakšali. Imamo i nešto nove navigacijske opreme, imamo i novu sigurnosnu opremu jer sigurnosti nikada dosta, a tu je i nova komunikacijska oprema. I evo, pojačali smo i posadu! Sada imamo dva člana posade- kazao je Grgić prije isplovljavanja.
Uz obitelj i prijatelje, na rivi su ga jučer ispratili direktor Turističke zajednice Grada Šibenika Dino Karađole, poznati šibenski ginekolog Nikica Živković, mladi HDZ-ovac i organizator Croatian Travel Festivala Nikola Baraka, a sreću su mu poželjeli i jedriličari iz Jedriličarskog kluba Val.
– Ovaj put ne plovimo samo da ukažemo na onečišćenje mora, nego i za pomoć našoj djeci u SOS Dječjem selu Hrvatska namijenjeno djeci bez adekvatne roditeljske skrbi. Za njih svi mogu donirati sredstva pozivom na broj 060 90 55 – pozvao je doktor Grgić prije isplovljavanja.
Ako ih posluže vremenski uvjeti, Grgić i Vlajo u Šibeniku ponovno planiraju biti oko Uskrsa.
– Ruta nije jednostavna budući da je sada poprilično hladno na Mediteranu, ali vjetrovi su povoljni. Idemo niz Jadran na Otrantska vrata pa oko Kalabrije, potom ulazimo u Tirensko more, onda idemo prema Sardiniji. Do tamo imamo otprilike 4,5 dana puta, sve zavisi kakav će nam biti tempo, a onda lovimo onaj dio zapadnog Mediterana koji zna biti neugodan zbog opakog vjetra. Plovit ćemo blizu kraja jer ipak je zima. Uz španjolsku obalu idemo put Gibraltara, tamo stajemo sigurno jer je pitanje što će biti s vremenom na Atlantiku. Mi smo spremni, ako nas vrijeme posluži, da ga odradimo u komadu za što smo se i opremili – otkrio nam je šibenski doktor.
Grgić i Vlajo plove jedrilicom sv. Mihovil nakrcanom zalihama teškima jednu tonu, a njihovu plovidbu možete pratiti na ovom linku.
Više stotina vjernika svih generacija Mitropolije crnogorsko primorske večeras je u Tivtu ispred crkve Svetog Save nalagalo Badnjak, koji najavljuje najradosniji hrišćanski praznik, Božić rođenje sina Božjeg Isusa Hrista.
Nalaganju Badnjaka prethodila je liturgija u crkvi Svetog Save. Nalaganje Badnjaka prošlo je u miru i bez incidenata.
Na Božić 7. janura liturgija je u 9 sati a večernja u 18.
Drugi dan Božića, 8. januara, liturgija je u 9 sati a večernja u 18 sati.
Trećeg dana Božića, 9. januara, liturgija je u 9 sati a večernja u 18 sati – saopšteno je iz pravoslavne parohije tivatske.
Prodaja novih električnih automobila u Norveškoj lani je porasla za 31 posto, a ta nordijska zemlja će po očekivanjima analitičara ubrzo potpuno elektrificirati vozni park.
Potpuno električni automobili činili su 42,4 posto lanjske prodaje u Norveškoj što je globalni rekord, povećavši se s 31,2-postotnog tržišnog udjela u 2018. i samo 5,5-postotonog u 2013. godini, priopćila je u petak Norveška cestovna udruga.
U želji da postane prva zemlja koja će do 2025. okončati prodaju automobila na fosilna goriva, Norveška oslobađa vlasnike električnih vozila od poreza koji se nameću za benzinske i dizelske automobile.
Ove godine bi šest od 10 novih automobila prodanih u toj zemlji moglo biti u potpunosti električno, rekao je Harald A. Moeller iz Volkswagena, koji se priprema za pokretanje nekoliko električnih modela 2020. godine.
“Elektrifikacija tržišta automobila se ubrzava. Predviđamo da će električna vozila u 2025. godini u Norveškoj imati 100-postotni tržišni udjel”, rekao je Moeller.
Hrvatska riba je sve popularnija delicija u inostranstvu, ocijenio je u ponedjeljak HGK te istaknuo da uz tunu koja je omiljena u Japanu, na tržište Evropske unije najviše izvozimo svježeg ili rashlađenog brancina te orade.
U prvih osam mjeseci 2019. izvezli smo svježe ili rashlađene plavoperajne tune u vrijednosti od 31,2 milijuna eura (2.800 tona), što je gotovo u rangu ukupnog izvoza u 2018. koji je dosegnuo 33,9 milijuna eura (3.000 tona), izvijestila je Hrvatska gospodarska komora (HGK).
Ukupan izvoz ribe, ljuskara i mekušaca u 2018. nam je iznosio 170,4 milijuna eura (47.000 tona), od čega na svježu ili rashlađenu ribu otpada 108,2 milijuna eura (21.000 tona).
Uz tunu koja je omiljena u Japanu, na tržište Europske unije najviše izvozimo svježeg ili rashlađenog brancina (26,4 milijuna eura, odnosno 4.300 tona), orade (23,6 milijuna eura, odnosno 3.800 tona) te srdele (3,6 milijuna – 4.500 tona) i inćuna (3,5 milijuna eura – 2.200 tona).
Ovi podaci, ocjenjuje HGK, pokazuju da međunarodno tržište jasno prepoznaje kvalitetu domaće ribe koja dolazi iz održivog uzgoja. Upravo tu kvalitetu promovira i Hrvatska gospodarska komora kroz projekt „Riba Hrvatske – jedi što vrijedi”, kojim želi potaknuti građane da što češće konzumiraju ribu i tako doprinesu razvoju domaćeg gospodarstva, istaknuto je u priopćenju.
U prvih osam mjeseci 2019. godine ukupan izvoz ribe, ljuskara i mekušaca dosegnuo je 121,1 milijun eura, što je, procjenjuje se, dobar pokazatelj da bi izvoz u 2019. mogao premašiti rezultate iz 2018. godine. Do kraja kolovoza 2019. godine izvezli smo 14.100 tona svježe ribe, vrijedne 82,6 milijuna eura, naveo je HGK.
Glavnina proizvodnje domaće akvakulture izvozi se na tržište Europske unije (Italija, Slovenija, Španjolska) i Japana.
Međunarodna asocijacija kruzing industrije CLIA objavila je Izvještaj o stanju kruzing indutrje u svijetu za 2020., a u kome se iznsi niz detalja o tom, u globalnoj turističkoj industriji, najbrže rastućem segmentu, kao i predviđanja o kretanju i relutatima kruzinga za ovu godinu.
Prema toj analizi, u svijetu će ove godine na brodovima za kružna turistička putovanja, krstariti ukupno 32 miliona putnika, a da odgovore rastu tražnje, pomorske kompanije će ove godine na tržište uvesti 19 novih kruzera, pa će do kraja 2010. kompanije koje su članice CLIA, raspolagati flotom od čak 278 brodova.
CLIA inače, okuplja oko 60 kruziing kompanija a njene članice su gotovo sve najveće kompanije i korporacije te vrste u svijetu, pa na članove te asocijacije otpada čak preko 95% učinka kompletne svjetske kruting industrije. CLIA okuplja i više od 320 drugih kompanija, luka i agenata uključenih u kruzing biznis, a u Crnoj Gori njene članice su Luka Kotor i barska kompanija Allegra.
Megakruzer u tjesnacu Verige – foto S.L.
„Globalni rast kruzing industriji rezultira pozitivnim ekonomskim kretanjima u čitavom nizu lokalnih zajednica širom svijeta u kojima se odvija djelatnost ove grane privrede.“- piše u ovom izvještaju, a čiji je dio i CLIA-ina globalna analiza ekonomskog uticaja kruzing industrije za 2018. Po toj analizi, prosječna potrošnja putnika sa kruzera prije ukrcaja u tzv. home porr, odnosno luci u kojoj određeni brod započinje svoje krsterenje iznosi 376 dolara po osobi, dok prosječna potrošnja putnika sa kruzera u lukama koje brod posjećuje tokom krstarenja, iznosi 101 dolar po osobi. Po tim podacima, oko pola miliona putnika koji su tokom 2018. na kruzerima posjetili crnogorske luke Kotor i Bar, u našoj državi „ostavili“ su preko 50 miliona dolara.
„Ekonomski uticaj ove industrije je najbitniji je dio priče, posebno u smislu benefita koje naši putnici donose lokalnim ekonomijama destinacija koje naši brodovi posjećuju, ali i kroz radno angažovanje velikog broja ljudi raznih profila stručnosti na tim brodovima. Slažemo se sa time da uz rast ekonomskih i fizičkih pokazatelja, ide i rast stepena naše odgovornosti da „podignemo ljestvicu“ u svim oblastima, kako bi kruzing ostao pozitivna priča i najbolji način za ljude da iskuse i upoznaju ljepote svijeta u kojem živimo.“- navela je u uvodniku Izvještaja o stanju kruzing industrije u svijetu za 2020., uizvršna direktorka CLIA, Keli Krejghed.
Prema tiom Izvještaju, globalna kruzing industrija trenutno zapošljava 1.177.000 ljudi čije su ukupne godišnje plate 50,24 milijarde dolara. Ukupno, globalni kruzing godišnje „okrene“ preko 150 milijardi dolara.
Luka Kotor – foto Boka News
Krejghed je posebno apostrofirala napore koje CLIA i njene članice ulažu u poštovanju principa odgovornog i održivog turizma i smanjenju negativnih socio-ekoloških uticaja na najčešće vrlo osjetljive destinacije na kojima se ta vrsta turizma odvija.
Po podacima iz Izvještaja o stanju kruzing industrije u svijetu za 2020., kompanije i drugi zainteresovani subjekti ulažu čak 22 milijarde dolara u razvoj i promjenu najnovijih tehnologija koje za cilj imaju smanjenje negativnih ekoloških uticaja kruzera i povećanje njihove energetske efikasnosti, a cilj ove insdustrije je da do 2030. godine smanji za 40% emisije štetnih gasova na bazi ugljenika, u odnosu na nivo tih emisija sa kruzera u 2008.
Određenim, po nacionalnu ekonomiju, ključnim resursima, treba da upravlja država, a Aerodromi Crne Gore su takav primjer, saopštio je izvršni direktor tog preduzeća Danilo Orlandić.
“Ovo ne navodim samo zato što vjerujem u ideje socijaldemokratije, već i zato što mi ekonomski pokazatelji daju pravo za to. Aerodromi su visokoprofitni i na kreditnom tržištu bi bili veoma pouzdan partner. Sa druge strane, Vlada je stoprocentni vlasnik ovog preduzeća i mi ćemo poštovati odluku koju donese u koncesionom postupku koji je započet”, rekao je Orlandić u intervjuu za Dan.
Na pitanje da li bi država trebalo da ulaže novac u Aerodrome, kao što to radi sa Montenegro Airlinesom (MA) i da li bi i u tom slučaju bilo potrebe za koncesionarom, Orlandić je odgovorio da su Aerodromi visokoprofitabilno preduzeće koje iz svojih i kreditnih sredstava može da razvijam aerodrome i potrebnu infrastrukturu.
“Nacionalne aviokompanije su u drugačijoj poziciji i rijetko možete naći avikompanije koje nijesu na neki način finansijski podržane. Ta podrška dolazi od država, gradova, pokrajina. Crna Gora treba da se pomiri sa činjenicom da je nacionalni avio-prevoznik izuzetno bitan za razvoj zemlje i da će mu uvijek trebati podrška”, poučio je Orlandić.
Aerodrom Podgorica – foto Boka News
Govoreći o odnosu Aerodroma i MA, Orlandić je kazao da je Vlada nedavno predložila leks specijalis za MA, a Skupština ga usvojila što je, kako smatra, bila jedina ispravna odluka u ovom trenutku.
“Sa MA imamo korektnu saradnju, a u prethodnom periodu smo imali veliko razumijevanje za nacionalnog avio-prevoznika i zaista smo se trudili da im što više izađemo u susret kako bi im olakšali ionako tešku situaciju u kojoj su bili. Potraživanja prema MA su 32 miliona EUR i ona će se ubrzo izmiriti”, rekao je Orlandić.
Danilo-Orlandić
Komentarišući primjere aerodrome iz regiona, Orlandić je naveo da je koncesija aerodroma u Beogradu proglašena za najkvalitetniju jer je dugo i kvalitetno pripremana. Država se odlučila za model koncesije kada je Aerodrom Beograd dostigao svoj zenit u razvoju avio-saobraćaja, odnosno kada su svi pokazatelji razvoja bili izuzetni i to po broju putnika, aviona kao i finansijski pokazatelji.
“Bitno je istaći da je predmet koncesije ogroman prostor oko Aerodroma na kojem će se razvijati sadržaji koji nijesu primarno avijacijski. I zbog toga je postignuta tako jaka cijena. Siguran sam da mi možemo mnogo bolje u odnosu na kriterijume koji su postavljeni u predkvalifikacionom postupku, jer smo zemlja koja je iz godine u godinu sve bolji servis svojim građanima, a samim tim smo atraktivniji za razvoj biznisa”, zaključio je Orlandić.
Dejan Petrović & Big band održat će koncert u ponedjeljak 6. januara, na Gradskoj rivi Pine u Tivtu, s početkom u 21:30 sati, u sklopu novogodišnjeg programa Zimska bajka.
Kane Tanaka najstarija je osoba na svijetu, a 117. rođendan proslavila je u staračkom domu u Fukuoki na jugu Japana.
Na rođendanskom slavlju u nedjelju bili su osoblje doma i prijatelji. Tanaka, čiji je rođendan bio 2. januara, uzela je komad slasnoga rođendanskog kolača i komentirala uz osmijeh: “Ukusno je, hoću još”.
Tanaka je prošle godine proglašena najstarijom živućom osobom, prema Guinnessovoj knjizi rekorda. Njezina rekordna dob simbolizira japansku dugovječnu populaciju, koja zajedno s niskom stopom rođenja povećava zabrinutost zbog nestašice radne snage i mogućnosti za budući ekonomski rast.
Vjernicii su litijom kroz Herceg Novi u nedjelju naveče poslali su poruku protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Nakon molebana u crkvi Svetog Vaznesenja Gospodnjeg na Toploj, sveštenstvo i vjernici su se mirno uputili ka manastiru Savina, predvođeni vladikom zahumsko-hercegovačkim i primorskim Dimitrijem.
Molebanu i litiji prisustvovali su predstavnici Opštine Herceg Novi, na čelu sa predsjednikom Stevanom Katićem i potpredsjednicima Milošem Konjevićem i Danijelom Đurović.
litija, Herceg Novi
“Skupili smo se i sakupljamo se ovih dana da pokažemo šta je istina, u čemu je pravda i spasenje, u čemu je život vječni”, kazao je vladika Dimitrije pred manastirom Savina. On je potom, citirajući Jevanđelje po Svetom Jovanu, govorio o borbi svjetlosti i tame u svijetu, istakavši da su na strani vjernika svjetlost i istina Božja, ali i zemaljski zakoni i pravda.
“Iz čitavog svijeta ljudi se javljaju i šalju podršku svima vama ovdje, svi su zadivljeni vama. Tako da znate, vi se ne borite ni protiv ljudi niti za neke ljude, nego za Božju istinu i pravdu, za principe koji važe u čitavom svijetu i koji želimo da važe za sve ljude”, zaključio je vladika Dimitrije i poželio vjernicima da u zdravlju i radosti dočekaju Božić.
“Ovaj narod i ova borba za naše svetinje biće kamen o koji će se slomiti svaka diktatura”, poručio je potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević. On je istakao da je narod od prvog skupa u Zelenici okupljen u jednu dušu kako bi izrazio svoj protest i odbranio
svetinje.
“Stotinama godina osvajači su dolazili i prolazili. Tuđini, domaći izdajnici, političari ovakvi i onakvi udarali su i na narod i na crkvu, ali nisu uspjeli da satru ni jedno ni drugo kada smo stajali zajedno. Gdje smo sabrani zajedno tu je i Bog s nama”, kazao je Konjević i istakao da će ovaj Božić biti zapamćen kao dan kada su “braća stajala rame uz rame u odbrani svojih svetinja”.
