Prema neslužbenim, ali vjerodostojnim informacijama koje smo upravo primili, potvrđeno je kako su na kruzeru “World Dream” nedavno putovale tri osobe za koje je, nakon iskrcavanja, ustanovljeno da su zaraženi koronavirusom. Putnici su s kruzera iskrcani 25. januara, a za još jednog putnika s istog kruzera čekaju se rezultati testiranja. Prema istim informacijama, putnici s posljednjeg putovanja su iskrcani a brod “World Dream” svim članovima posade ide u karantenu.
Kruzer “World Dream” je krajem siječnja plovio na relaciji Kina – Vijetnam te mu je na slijedećem putovanju za Filipine zabranjeno uplovljavanje u luku Subic Bay , te naređeno da napusti filipinske teritorijalne vode i vrati se u prethodnu luku. Brod se trenutačno nalazi u luci Kaohsiung u južnoj Kini.
I u Japanu je tisuće ljudi stavljeno u karantenu na kruzeru, kojim je ranije putovala osoba za koju se isto tako naknadno potvrdilo da je zaražena koronavirusom. Muškarac je sredinom siječnja doletio u Japan iz Kine, a potom brodom „Diamond Princess“ otputovao u Hong Kong te se tamo iskrcao. U subotu je potvrđeno da je taj osamdesetogodišnjak zaražen koronavirusom.
Nakon što se brod usidrio u luci Yokohama, južno od Tokija, nekoliko desetaka medicinskog osoblja stiglo je na brod kako bi testirali svih 2,5 hiljde putnika i oko tisuću članova posade, objavilo je japansko ministarstvo zdravstva. Nikome nije dopušteno napustiti brod do kraja karantene u utorak navečer, pišu lokalni mediji, a prenosi HRT.
Najmanje sedmero osoba na brodu izjavilo je da se ne osjeća dobro, objavio je Kyodo Nows. Japan je zasad potvrdio 20 slučajeva koronavirusa.
Prema interaktivnoj mapi širenja koronavirusa Sveučilišta John Hopkins, koja je zadnji put ažurirana prije nekih pola sata od ukupno 20 636 slučajeva zaraženih osoba diljem svijeta, 427 osoba je do sada umrlo, od čega po jedna osoba u Hong Kongu i Filipinima, a ostali u Kini. Ukupno se do sada 669 ljudi oporavilo od bolesti uzrokovane koronavirusom.
Danas se obilježava Svjetski dan borbe protiv raka kao jedinstvena inicijativa za borbu protiv ove globalne epidemije i njegov cilj je usmjeren na: promociju zdravog načina života, omogućavanje rano omogućavanje ranog otkrivanja bolesti, postizanje dostupnog liječenja za sve i poboljšanje kvaliteta života oboljelim. Današnji slogan glasi: „Mi možemo pobijediti rak. Ja mogu pobijediti rak”, poručuju iz CDPR.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pokrenula je kampanju zajedno sa Međunarodnom unijom za borbu protiv raka sa ciljem da se preduzmu efikasnije mjere u borbi protiv raka, podizanjem svijesti o malignim oboljenjima, promocijama mogućih načina prevencije, dijagnosticiranja i liječenja, kao i povećanjem kvaliteta života oboljelih. Simbolično obilježavanje ovog dana podržava prije svega pozitivan i aktivan pristup u borbi protiv raka. SZO je saopštila povodom 4. februara kako naučni dokazi pokazuju da se trećina smrti od svih vrsta raka može spriječiti, dok se jedna trećina može izliječiti kroz ranu dijagnozu i adekvatno liječenje, saopštavaju iz CDPR (crnogorskog društva za borbu protiv raka).
U Crnoj Gori, više od 1.500 osoba svake godine oboli od raka, dok preko 1.000 osoba umre zbog raka. Najčešći kod muškaraca su rak pluća, rak prostate i rak debelog crijeva, dok su kod žena najčešći rak dojke, zatim rak debelog crijeva i rak pluća na trećem mjestu.U svijetu preko 15 miliona ljudi godišnje oboli, a blizu 9 miliona ljudi umre od raka. Do 2030. godine očekuje se da će taj broj porasti na oko 30 miliona oboljelih i 17 miliona smrtnih ishoda ukoliko se nastavi nepromijenjenim trendom.
Najčešći uzroci smrti iz ove skupine bolesti u svijetu su karcinomi pluća, želuca, jetre, debelog crijeva i dojke. Oko 30% svih smrti zbog malignih bolesti nastaje zbog 5 glavnih rizika: konzumiranja duvanskih proizvoda, prekomjerne tjelesne težine, nedovoljnog unosa voća i povrća, nedostatka fizičke aktivnosti i prekomjerne upotrebe alkohola. Sama zavisnost o duvanu odgovorna je za jednu petinu svih smrti zbog malignih bolesti, kao i preko 90% svih smrti zbog karcinoma pluća.Oko 20% malignih oboljenja uzrokovano je virusnim infekcijama (virusi hepatitisa B i C, humani papiloma virus). Najveća smrtnost (oko 70%) od malignih oboljenja bilježi se u ekonomski nerazvijenim društvima.
Postoje strategije zasnovane na dokazima koje mogu smanjiti i kontrolisati breme malignih bolesti. One uključuju preventivno djelovanje na gore navedene rizične uzročnike, zatim vakcinisanje protiv virusnih uzročnika nekih vrsta raka, kontrolu izloženosti štetnim uticajima povezanih s radnim mjestom i kontrolu izloženosti štetnom UV zračenju.
Takođe, programi ranog otkrivanja uz podizanje svjesti populacije o ranim znacima nekih malignih bolesti mogu značajno doprinijeti smanjenju smrtnosti od malignih bolesti. Pravovremeno otkrivanje bolesti, uz dostupne i dokazane metode liječenja te osiguranu palijativnu pomoć za bolesnike kojima je potrebna su neophodni djelovi zdravstvenog sistema u kontroli problema malignih bolesti. Rak je epidemija modernog doba i pogađa sve generacije.
Zato treba učiniti sve što možemo kroz preventivne preglede, brigu o sebi i kroz zdrav način života da ove bolesti bude što manje, pridržavanjem jednostavnih savjeta:
-prestanite da pušite,
-hranite se pravilno, raznovrsno,
-budite fizički aktivni,
-vodite računa o tjelesnoj težini,
-izbjegavajte pretjerano izlaganje suncu,
-sa kancerogenim materijama rukujte prema uputstvu,
-smanjite profesionalnu izloženost kancerogenim materijama korištenjem zaštitne opreme,
-izbjegavajte izlaganje stresu koliko možete i
-redovno kontrolišite zdravlje kod svog izabranog doktora.
Na kraju obavezno upamtite, prevencija i rano otkrivanje su najuspešnije oružje u borbi protiv raka!
Ministarstvo saobraćaja i pomorstva (MSP) stavilo je na 40-dnevnu javnu raspravu Nacrt Strategije razvoja pomorske privcrede Crne Gore za period od 2020. do 2030.godine sa Akcionim planom za 2020-2021. godinu.
Iz MSP su pozvali sve građane, naučnu i stručnu javnost, državne organe, političke stranke, NVO, međunarodne organizacije, medijime i sve zainteresovane organizacije i zajednice da se uključe u javnu raspravu o tom starteškom dokumnetu koji po prvi put integralno sagledava stanje i planove razvoja kompletne pomorske privrede.
Strategija iza koje stoji Direktorat za pomorsku privredu MSP naime, pravljena je po principu afirmacije tzv. “Plave ekonomije” i po prvu put u Crnoj Gori pokušava da sa jednog mjesta sagleda sve aspekte kako samog pomorstva, tako srodnih djelatnosti i svih sa morem povezanih privrednih, naučnih i administrativno-pravnih oblasti. Tim koji je radio na ovom obimnom dokumentu koji ima preko 170 stranica, vodila je načelnica Direktorata za pomorsku privredu u MSP Maja Mijušković, a nacrt dokumenta koji je iz toga rada dužeg od godinu dana proistekao je za dosadašnje crnogorske prilike, veoma detaljan, sveobuhvatan, u nekim djelovima poput razmatranja poglavlja marinskih biotehnologija čaki avangardan, ali i neuobičajeno iskren u priznavanju propusta ili promašaja koje je država do sada imala u oblasti pomorstva.
“Crna Gora je do 2030. povratila ugled tradicionalne pomorske zemkje, sa značajno osnaženom i konkuretnom pomorskom privredom, koja uključuje sve podsektore plave ekonomije, doprinosi sveukupnom ekonomskom razvju Crne Gore sa značajnim učešćem u strrukturi BDP-a.”- rezime je vizije kojom su se rukovodili autori Strategije po kojoj naše država u narednih deset giodina treba da realizuje veći broj infrastrukturnih projekata po modelu privatno-javnog partnerstva, razvije Lukju Bar kao luku od regionalnog značaja za ovaj dio prostora bivše Jugoslavije, poboljša robne tokove razvojem željezničke i putne imnfrastrukture i njihovim povezivanjem sa tzv “plavim autoputevima”, brodogradilišne luke u Bijeloj i Bonićima kod Tivta pozicionira kao prepoznatljive na Mediteranu u domenu remonta i servisa jahti i plovila za sport i rekreaciju, unapredi kapacitete nautičkog turizma ali istovremeno i optimizuje obim pomorskog saobraćaja u tim lukama sa aspekta zaštite životne sredine i prirodne i kulturno- storijske baštine, unapredi pomorsku sigurnost, te stimulativnom poreskom politikom i jačanjem administrativnih kapaciteta dovede do znatnog porasta trgovačke flote pod crnogorskom zastavom, privlačeći pod nju plovila stranih brodara. Strategija predviđa i da Crna Gora u tom vremenskom periodu zanačajno ojača svoje sada manjkave administrativne kapacitete za sprovođenje tzv. port state i flag state kontrola nad brodovima i pomorskim saobraćajem, u potpunosti implementira pravnu tekovinu EU I drugih mežunarodnih organizacija, implementira nacionalni sistem tzv. “Jedinstvenog prozora – National Maritime Singe Window” na kome insistuira EU te formira nacionalni pomorski klaster koji okuplja sve činioce pomorske privrede u kontekstu plave ekomonije. Stoga su u ovom dokumentu detaljno sagledani svu aspekti moji bi činili taj klaster: državni organi, upisnik brodova, brodari, pomorska osiguravajuća društva, agencije, snabdjevači brodova, finansijske institucije u pomorstvu, brodogradnja, društva za klasifikaciju brodova, pomorsko obrazovanje, ribarstvo i marikultura, lukei marine, pomorski turizam, pomorske građevinske aktivnosti, industrija istraživanja i eksploatacije nafte i gasa, informacione tehnologije u pomorstvu, blue biotech firme, agencije za ukrcaj pomoraca, te usluge zaštite životne sredine i odlaganja otpada u pomorstvu.
Strategija daje i detaljan pregled stanja, potencijala, ali i slabosti i problema u svim oblastima koje ona tretira, ne ograničavajuči se samo na one iz domena nadležnosti MSP, već po prvi put u Crnoj Gori sagledavajući kompletnu plavu ekonomiju i konačno tretirajući more kao najveći privredni i ekonomski resurs ove države, a što ono nesumnjivo jeste. Zanimljivo je da autori ovog dokumenta predlažu određena riješenja koja Crnoj Gori u domenu pomorske privrede mogu donijeti konkuretsku prednost u odnosu na najbliže okruženje, čak i šire, imajući u vidu prilike u Evropskoj Uniji kao jednom od pet globalnih pomorskih centara. Stim u vezi predlaže se oporezivanje brodara koji registruju svoja plovila pod crnogorskom zastavom na osnovu tzv. tonažne takse, prebacivanje upravljanja lukama od lokalnog značaja sa Morskog Dobra na Upravu pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, restrukturiranje Barske i Crnogorske plovidbe, izgradja LNG terminala u Baru, uvođenje sistema E-manifesta, izgradnja ribarskih luka, ali i hitno prevazilaženje nedostataka u pomorskoj administraciji, posebno sa aspekta port state kontrole jer je aktuelno stanje toliko loše da bi Crna Gora već naredne godine mogla biti izbačena čak i kao posmatrač iz Paris MoU-a…
blue-economy
Strateški ciljevi koje MSP đeli postići ovim dokumnetom su povećanje doprinosa pomorske privrede i povezanih djelatnosti ukupnom ekonomskom razvoju države, jačanje kapaciteta pomorske administracije i pojednostavljenje administrativnih procedura, veća uključenost civilnog sektora, pogotovo strukovnih udruženja u svim aspektima planiranja i regulisanja oblasti pomorske privrede, da stručna zajednica postane pokretač razvoja ove vrste privrede, te da rast pomorske privrede bude zasnovan na principima zelene ekonomije usklađene sa potrebom očuvanja životne sredine.
Određeni su i konkretni indikatori uspjeha ovako zamišljene Strategije pa se planira da Luka Bar i Port odf Adria sa ukupno 1,56 miliona tereta pretovarenog u 2018. narastu na 2,87 miliona u 2025., odnosno 3,14 miliona tona pretovarenog tereta u 2030. godini. Broj pretovarenih kontejnera u Baru bi trebao sa 50,4 hiljade u 2018. da naraste na 120,1 hiljadu u 2030. godini,da se za polovinu poveća broj aktivnih ugovora o obavljanju privredne djelatnosti u slobodnoj zoni te luke, a da bruto tonaža crnogorske trgovačke flote sa 142.000 BRT-a u 2018. bude više nego utrostručena i da do kraja 2030. crnogorsku zastavu vije oko 450.000 BRT brodova. Računa se i da će broj jahti u crnogorskom registru porasti sa 259 u 2018. na 520 do kraja 2030., broj aktivnih poslovnih subjekata iz domena plave ekonomije u državi da sa 488 naraste na 750, da sve crnogorske luke do 2030. imaju sopstvenu, po MARPOLu obaveznu opremu za prihvat i zbrinjavanje brodskog otpada, da se učetvorostruči broj inspektora pomorske sigurnosti….Za sve to definisano je preko stotinu konkretnih aktivnosti, njihovi nosioci te određena precizna vremenska dinamika u kojoj se one moraju sprovesti.
POTPUNO NEREALNO “LUDILO” U MORU POD VOLUJICOM
Jedan od ciljeva definisanih Strategjom koji je međutim, potpuno nerealan, je izgradnja novog kontejnerskog terminala u Baru koji bi prema planovima, podrazumijevao izgradnju čitavog jednog novog lučkog basenakoji bi se “naslanjao” na postojeći glavni lukobran i zahvatao oko 140 hektara površine sada otvorenog mora pod Volujicom.
Izgradnja tog terminala bi se obavila po sistemu privatno javnog partnerstva i podrazumijevala bi astronomsko ulaganje od 1,6 do čak 2,5 milijardi eura. Zamišljeno je da terminal ima novi gavni lukobran dužine 1.665 metara i sekundarni lukobran od 300 metara, te 1.500 metara operativne obale sa dubinom mora od 15 do 25 metara, te da se na njemu mogu prihvatiti i trenutno najveći kontejnerski brodovi na svijetu, pojedinačnog kapaciteta do 22.000 TEU-a. Ovako nešto međutim, potpuno je besmisleno jer postojeća, a ni buduća crnogorska putna i željeznička mreža ni izbliza ne mogu opslužiti takav megalomanski kontejnerski terminal kapaciteta kakvog nemaju ni najveće luke sjevernog Jadrana u Italiji, Sloveniji I Hrvatskoj a koje su inače, glavne tačke prometa kontejnera za centralnu Evropu.
Komisija za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu raspisala je Javni konkurs za sredstva iz Budžeta Opštine Herceg Novi opredijeljenih za ovu namjenu u 2020. godini.
Sekretarijat za turizam, ekonomski razvoj i preduzetništvo poziva sve preduzetnice/privredna društva sa prebivalištem, odnosno sjedištem na području opštine Herceg Novi, da dostave prijave na Konkurs za raspodjelu sredstava budžeta namjenjenim ženama start up koje žele da započnu vođenje sopstvene privredne dijelatnosti ili privrednog društva.
Sredstva predviđena Budžetom Opštine za 2020. godinu raspodjeljuju se za biznis ideje koje doprinose ostvarivanju utvrđenih ciljeva u strateškim dokumentima, programima i planovima Opštine, a kojima se naročito podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđa otvaranje novih radnih mjesta, podstiče razvoj poljoprivrede i ruralnog područja, razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, stvaraju uslovi i podstiče razvoj turizma, doprinosi afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala, tradicije i kulturne posebnosti opštine, doprinosi očuvanju životne sredine i održivog razvoja.
Za sve podsticaje, planom korišćenja sredstava opredijeljeno je ukupno 20 hiljada eura za 2020. godinu. Maksimalna visina podrške u okviru jedne biznis ideje je 50% od ukupnog iznosa predviđenog Budžetom Opštine za podršku ženskom preduzetništvu.
Društvo/preduzetnica može konkurisati za ukupan iznos ili dio sredstava za realizaciju aktivnosti iz biznis ideje i dužna je da to naznači. Konkurs za raspodjelu sredstava otvoren je 45 dana od dana objavljivanja u dnevnom listu i web-sajtu Opštine. Prijava na konkurs se podnosi na propisanom Obrascu i predaje na pisarnici Opštine Herceg Novi.
U zapečaćenoj koverti, preduzetnice koje žele da započnu sopstveni biznis, prilažu prijavu za dodjelu bespovratnih sredstava sa detaljnim opisom priložene ideje (Obrazac-1), biografiju/CV, ovjerenu kopiju lične karte, potvrdu o neosuđivanosti za krivična djela protiv privrede i krivična djela protiv imovine, pismo preporuke ili namjera, tri štamapane i jednu elektronsku verziju ideje na CD-u.
Biznis ideje koje se neće podržati su: aktivnosti koje su u nadležnosti ili odgovornosti Vlade, kao što je formalno obrazovanje, formalna zdravstvena zaštita i sl. Takođe, ni biznis ideje kojima se traže finansijiska sredstva za kupovinu i raspodjelu humanitarne pomoći, biznis ideje koje se isključivo temelje na jednokratnoj izradi, pripremi i štampanju knjiga, brošura, biltena, časopisa i slično, aktivnost koja se smatra nezakonitom ili štetnom po okolinu i opasnom za ljudsko zdravlje: igre na sreću, duvan, alkoholna pića (izuzev proizvodnje vina i voćnih rakija), nemoralne i nelegalne aktivnosti.
U sklopu programa ovogodišnjih Tradicionalnih zimskih karnevalskih svečanosti, u Risnu će po prvi put biti održan karneval.
Prvi Risanski karneval zakazan je za subotu, 22. februara 2020. sa početkom u 14 sati. Organizator je MZ Risan a suorganizatori su Kulturni centar „Nikola Đurković“ i Turistička organizacija Kotor, pokrovitelj je Opština Kotor.
“Kao najstari grad u Boki Kotorskoj, Risan je oduvjek bio grad bogate tradicije, fešti i običaja.
Tokom vremena, neke su se tradicije zapostavile, a nastale su i neke nove. Cilj Savjeta MZ Risan je da očuva i oživi bogatu tradiciju grada, i organizacija 1. Risanskog karnevala jeste jedan od načina na koji ćemo to uraditi. Moto koji stoji iza organizacije ovog događaja je očuvanje i promovisanje naše primorske tradicije i oživljavanje duha fešti, koje će naš grad preplaviti koloritom originalnih kostima, feštađunskim ritmom i mediteranskim duhom” poručuju organizatori MZ Risan.
Za naš prvi karneval pripemili smo bogat program. Svečana karnevalska povorka u kojoj će
učestovati brojne grupe iz Risna i okruženja, krenuće od hotela ,,Teuta“ do pristaništa (nekadašnje luke) gdje će biti spaljena karnevalska lutka, krivac za sve nedaće i probleme koje smo imali u prošloj godini. Nakon presude i spaljivanja krivca, feštu nastaljamo na Trgu 21.novembar (Risanska pjaca) uz dobru muziku, primorske delicije i dobar humor. Za pravu
feštađunsku atmosferu tog dana pobrinuti će se mažoretke, Gradska muzika i podgorički muzičkisastav ,,Tetra“.
Risan karneval – foto Boka News
Pozivamo sve karnevalske grupe i pojedince od maškare i fešte da nas se tog dana pridruže i
zajedno sa nama ožive tradiciju fešti u našem drevnom gradu.
Prijave za grupe i pojedince otvorene su do 10. februara.
Zainteresovani se mogu se prijaviti svakog radnog dana od 9 – 13 sati u prostorijama MZ Risan; slanjem maila na adresu: mzrisan@gmail.com sa naznakom prijava maske za 1. Risanski karneval, ili nas kontaktirati putem naše zvanične
Facebok stranice: MZ Risan, poručuju organizatori.
Izložba slika ,,Skupljači snova” akademske slikarke Dragane Mladenović iz Tivta u Gradskoj galeriji Kotor će biti otvorena u četvrtak 6. februara u 19 sati.
Inspektori za borbu protiv krijumčarenja divljim životinjama zaplijenili su 635 kilograma peraja morskih pasa u luci u Miamiju, objavili su u ponedjeljak zvaničnici, prenosi Anadolu Agency (AA).
Služba za ribe i divlje životinje Sjedinjenih Američkih Država saopštila je da je pošiljka osušenih peraja stigla u 18 kutija i da se vjeruje da potiče iz Južne Amerike, a vjerovatno je trebala biti isporučena u Aziju.
Zvaničnici su procijenili da je ukupna komercijalna vrijednost peraja između 700.000 i milion dolara.
Svake godine krijumčari ubiju desetine miliona morskih pasa i odrežu peraja životinjama, navode grupe za zaštitu životinja. Od peraja morskog psa sprema se supa, koja se smatra kineskom delicijom.
Direktorica Turističke organizacije Tivat Gabrijela Glavočić iznenada je danas podnijela ostavku na tu funkciju.
„Tačno je da sam predsjedniku Skupštine Turističke organizacije Tivat (gradonačelniku dr Siniši Kusovcu – prim.aut.) i Izvršnom odboru TO podnijela ostavku. Razlozi za to su lične prirode i ne bih o tome sada javno govorila. Očekujem da Izvršni odbor moju ostavku formalno usvoji na svojoj prvoj narednoj sjednici“- kazala nam je Glavočić.
Ona je danas zvanično obavijestila i zaposlene u TO da je podnijela ostavku i da će uskoro predati tu dužnost novom direktoru koga tek treba da imenuje Izvršni odbor TO.
Gabrijela Glavočič (DPS) je na čelo TO Tivat dopla u septembru 2016.godine iz Porto Montenegra gdje je radila u tamošnjem uslužnom sektoru za vlasnike nekretnina u tom nautilko turističkom centru. Ona je tada na mjestu direktorce TO zamijenila Bernardu Moškov (SDP) koja se povukla pod političkim pritiskom DPS i njenih koalicionih partnera SD i HGI da sa funkcionerskih mjesta u lokalnoj upravi Tivta nakon lokalnih izbora 2016., „počiste“ sve kadrove SDP koja je prethodno dugi niz godina bila članica vladajuće koalicije u tom gradu.
Prema nezvaničnim informacijama, Gabrijelu Glavočić će na čelu TO Tivat najvjerovatnije naslijediti Danica Ćeranić iz Berana koja radi u Nacionalnoj turističkoj organizaciji Crne Gore.
Aerodromi Crne Gore su, prema prvim statistikama, u januaru opslužili 17 odsto više putnika nego u istom prošlogodišnjem periodu, što je odličan poslovni početak godine, saopštio je izvršni direktor kompanije, Danilo Orlandić.
On je kazao da skoro 15 hiljada putnika više daju za pravo da u kompaniji vjeruju da će to biti izuzetna godina za Aerodrome Crne Gore.
“Osim porasta broja putnika, porastao je i broj aviona koji su saobraćali sa podgoričkog i tivatskog aerodroma, a ove dvije vazdušne luke uskoro će biti povezane i sa novim destinacijama”, naveo je Orlandić u saopštenju.
On je najavio da će već 23. februara biti otvorena linija za Krakov, nakon čega će se iz Podgorice letjeti za Dablin, Poznanj, Zagreb, Kijev i Lisabon.
“Sve veći broj linija koje otvaramo sa najprestižnijim avio kompanijama doprinosi atraktivnosti Crne Gore kao turističke destinacije”, smatra Orlandić.
Prema njegovim riječima, građani, zahvaljujući dobrim ugovorima koje Aerodromi imaju sa low cost kompanijama, imaju mogućnost da češće jeftino putuju i time unapređuju svoj lični i profesionalni život.
“Svijet bez empatije bio bi hladno I čudno mjesto” moto je ovogodišnjeg 53.Hercegnovskog zimskog salona koji će biti otvoren u četvrtak – 6.februara u galeriji “Josip Bepo Benković”.
“Neki drugi saloni su imali pauze, ali je ovaj Salon čija se koncepcija mijenjala i prilagođavala vremenu I okolnostima trajao i ostao prepoznatljiv, pa je velika čast za selektore i umjetnike da budu dio ove priče, kazala je na današnjoj konferenciji za novinare istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić selektorka 53. Salona.
“Na izložbi će biti zastupljeno 18 umjetnika iz Crne Gore i četiri iz Slovenije. U radovima koji će biti predstavljeni na ovogodišnjem Salonu , umjetnici se hvataju u koštac sa apsurdnošću, ekstatičnošću, ukazuju na socijalne i ekološke probleme, ironiziraju medijsku sferu koja je postala stvarno okruženje svih nas. Kao I prethodnih godina biće zastupljene razne prakse od klasike, skulpture, video radova, a svi radovi teže da na neki način izvuku želju za stvarnim kontaktom. Umjetnost je hermetična kad je nepročitana. Nema uticaja na publiku a cilj svake izložbe je da kultiviše vizuelnu percepciju i da pomjeri neke granice kao i da malim intervencijama pokrene i istinski društveni projekat”, kazala je Karadžić., Na Salonu će izlagati Krsto Andrijašević, Anka Burić, Ilija Branko Burić, Jakša Ćalasan, Maja Hodošček, Milica Janković, Maša Jovović, Novica Kovač, Gordana Kuč, Tanja Markuš, Ana Matić, Jovan Milošević, Lidija Nikčević, Teodora Nikčević, Andreja Kulundžić, Jelena Pavićević, Tomo Pavićević, Ivanka Vana Prelević, Jovana Vujanović, Tijana Vujović, Zoran Živković.
Selektor iz Slovenije je dr Bojana Piškur kustos u Modernoj galeriji u Ljubljani izabrala je četiri umjetnika iz te zemlje da se predstave u Crnoj Gori.
“HZS je jedina zimska likovna manifestacija koja na prostoru bivše Jugoslavije u kontinuitetu već više od pola vijeka pruža mogućnost uključivanja mladih umjetika. Čak i burnih 90-tih smo uspjeli da održimo kontinuitet i kvalitet organizacije Zimskog salona”, kazala je Slavica Božović direktorica galerije “Josip Bepo Benković” i ,uzeja “Mirko Komnenović”.
Galerija Josip Bepo Benković
Član žirija Salona , istoričar umjetnosti Bogdan Musović je istakao da je “dobro da se na ovogodišnjem Salonu podržavaju I prožimaju stari I novi autori”.
Sekretarka za kulturu I obrazovanje u opštini Herceg Novi Ana Zambelić Pištalo je ustvrdila da u svijetu u kome je sve manje emapatije, događaji poput Salona dopronose tome da svijet bude bolje mjesto.
Ovogodišnji HERCEGNOVSKI ZIMSKI SALON biće otvoren do 14. marta.
