Koncert učenika Š.O.S.M.O. “Vida Matjan” iz Kotora, održaće se 06. oktobra 2018. godine (subota) na lokalitetu Rimski mozaici u Risnu sa početkom u 12 sati.
Prisutni će imati priliku da uživaju u nastupima: Tamare Živković (flauta) i Jovane Mršulje (flauta), klasa prof. Andree Živković, Danijele Krstović (gitara), klasa prof. Romea Lukšića,
Boška Tujkovića (harmonika), klasa prof. Gorana Ševaljevića, Boško Bismiljaka (truba), klasa prof. Sare Lakičević, Marka Zgradića (klavir), klasa prof. Ane Mihaljević, Vjere Radulović (violina), klasa prof. Ivane Radović, Kristine Miljenović (gitara), klasa prof. Romea Lukšića i Marije Gajić (klavir), klasa prof. Dejana Krivokapića.
Ovim koncertom zatvoriti ćemo ovogodišnju uspješnu sezonu kulturnih dešavanja na Rimskim mozaicima, poručuju domaćini.
U luku Kotor danas je uplovio brod „Ocean Dream“ koji predstavlja koncept Peace Boat.
“Već treći put u našoj luci imamo priliku da dočekamo organizaciju koja plovi svijetom sa ciljem da širi poruku mira i humanosti. U septembru mjesecu ove godine Peace Boat krenuo je iz japanske luke Yokohama pa preko Kine, Maldiva, Grčke i Hrvatske doplovio u Kotor. Planirano je da se zadrži do 19 sati kada će isploviti za italijansku luku Palermo” – kazali su nam iz Luke Kotor.
Peace Boat ima sjedište u Tokiju, a već 30 godina organizuje edukativne programe na prekookeanskom brodu. Član je upravnog odbora ICAN-a, Međunarodnog udruženja za eliminaciju nuklearnog oružja, koja je 2017. godine dobila Nobelovu nagradu za mir.
Tema ovog putovanja je „Od zabrane do ukidanja nuklearnog oružja snagom civilnog društva“.
Putnici sa broda Peace Boat u Kotoru foto Boka News
U organizaciji opštinskog Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti i Kancelarije za prevenciju narkomanije, bolesti zavisnosti i rizičnih ponašanja iz Kotora a u saradnji sa međunarodnom nevladinom organizacijom „Peace Boat”, održano je predavanje u press sali Kulturnog centra „Nikola Đurković”.
Gošće iz Hirošime Tsukamoto Michiko i Sora Tamiko s okupljenima su podijelile svoja svjedočanstva o preživljavanju atomskog bombardovanja 1945. i razornim posljedicama koje nosi nuklearno oružje.
U uvodnom izlaganju predstavnica organizacije Terachi Ami naglasila je kako nuklearno naoružanje ugrožava svijet, izaziva strašne posljedice i potrebno ga je zabraniti u svakom smislu upotrebe. Upoznala je prisutne s trenutnim programima Peace Boata i aktualnom situacijom s ratifikacijom Sporazuma o zabrani nuklearnog oružja Ujedinjenih naroda.
Tsukamoto Michiko imala je 10 godina kad je preživjela pad atomske bombe, a u svom izlaganju okupljenim učenicima i predstavnicima udruženja i društvenih organizacija, između ostalog poručila je kako nuklearno oružje i ljudi ne mogu egzistirati zajedno. Naglasila je kako njeno svjedočanstvo nije istorijska priča, već je stvarnost i danas jer i u današnje vrijeme mnogi ljudi pate od posljedica radijacije.
Dražen Grgić se iz Šibenika otisnuo na plovidbu života – Foto: V.B. / ŠibenikIN
Na vrlo rizičnu i opasnu plovidbu do brazilskog otočja Fernando de Noronha i natrag do Šibenika otisnu se danas sa šibenskog mula Krke oftamolog Dražen Grgić, Šibenčanin koji živi i radi u Zagrebu i to sam na svojoj regatnoj jedrilici. Cilj mu je ukazati na važnost očuvanja mora i oceana od zagađenja plastičnim otpadom.
Ispratili su ga majka Marija i prijatelj Davor Pažanin.
„Imali smo brod Dalmatinku i jednom je nestao. Mislili smo da je negdje blizu, ali kako se preko noći nije vratio doma, počela ga je tražiti i policija. Sutra se vratio i smije se gospodin. ‘Bio sam na Hvaru’ rekao nam je. Tako je zavolio more i nikad nije prestao. Imao je dječji gumenjak s pentom ‘četvorkom’ i s tim je plovio kao dijete“, kazala je novinarima Draženova majka. Na Mulu Krke su ga ispratili majka Marija i prijatelj Davor Pažanin koji je trebao isploviti s njim, ali zbog obaveza nije se stigao spremiti pa je odustao.
Na tom dugom putu na kojem će biti oko tri mjeseca, da ostvari plan, morat će mu pomoći sreća i viša sila jer se upustio u poduhvat za koji nema dovoljno pomorskog iskustva i vještina i s jedrilicom koja nije predviđena za plovidbu Atlantikom.
Prijatelji su ga, kako doznajemo od Pažanina pokušali odvratiti od toga s obzirom na veliki rizik, ali on je ostao pri svom naumu.
„Predlagao sam mu da odgodi putovanje za dvije godine kako bi se mogao dobro pripremiti, ali on je tvrdoglavo ostao pri svom i šta možemo. Neka ga prati sreća, itekako će mu trebati“, kazao je za Šibenik News Pažanin.
Svoju je jedrilicu koju je kupio prije nekoliko mjeseci napuni s jednom tonom tereta – oko 300 litara vode i nešto druge vrste pića te konzerviranu i dehidriranu hrane.
Iz Šibenika je otplovio prema kornatskom arhipelagu, a potom će do Italije i onda uz obalu Italije, Sardinije i Španjolske do Gibraltrara i Kanara što je sigurno puno lakši i manje opasan put od onoga koji će prevaliti sam preko Atlantika. Na brazilskom otočju do kojeg će ploviti je i nacionalni park tako da mu je želja svojim putovanjem simbolično povezati dva, kako kaže najljepša pomorska nacionalna parka – Kornate i Fernando de Noronha.
Brzom intervencijom, pripadnici Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat danas poslijepodne su ugasili manji šumski požar koji je izbio u reonu naselja Marići.
Vatrogasci su oko 13.40 časova dobili dojavu da je došlo do požara u šumskom dijelu u Marićima, iznad kuća. Na lice mjesta odmah su izašla dva protivpožarna vozila i deset vatrogasaca – pripadnika Službe zaštite i spašavanja i dobrovoljaca iz Vatrogasnog voda SZS.
Oni su požar ugasili za petnestak minuta i spriječili da vatra nanese veću štetu šumovitom području iznad ovog tivatskog naselja.
Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojila Predlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore kojom se uvodi obaveza ustajanja prisutnih prilikom izvođenja himna Crne Gore, kao i odgovarajuća kaznena odredba ukoliko se prekrši ova kaznena odredba, kazao je ministar kulture Aleksandar Bogdanović nakon današnje sjednice Vlade.
“Kazna građanima za neustajanje dok se izvodi državna himna od tristo do dvije hiljade eura”, rekao je Bogdanović.
Novim zakonskim rješenjem je predviđeno da je obaveza opština i javnih ustanova čiji je osnivač država ili opština da viju državnu zastavu.
Utvrđen je i Predlog zakona o državnim nagradama.
Zadržano pet nagrada. Izmjena je ta da se Njegoševa nagrada dodjeljuje za ukupno stvaralaštvo, a ne kao do sada za jedno djelo. Trinaestojuslka nagrada dodjeljuje se za sve oblasti rada i stvaralaštva.
Od kada je otvorena sredinom jula ove godine, prva faza novog turističkog grada na Jadranu – Luštice Bay (LB) u Krtolima, privukla je brojne zaposlene koji su do tada radili u dosadašnjoj jedinoj velikoj direktnoj stranoj investiciji u Crnoj Gori – projektu Porto Montenegro (PM).
Prema nezvaničnim saznanjima iz PM je, privučeno boljim ponuđenim uslovima rada i većim platama, u Lušticu prešlo preko 50 dosadašnjih radnika elitne tivatskog nautičkog centra. Dobro upućeni izvor iz PM kazao je da su za prelazak kod novog poslodavca posebno zaintetesovani niže pozicionirani radnici iz odsjeka „Porto Montenegro Facilities“ koji podrazumijeva tehničko održavanje, brigu o zelenim i javnim površinama i ostale slične aspekte rada tog naselja.
„Nekoliko kolega koji su sjajno godinama obavljali svoj posao u Portu i uprkos tome nisu dobijali niti povišicu plate, niti mogućnost da napreduju u službi, prešli su ljetos u LB. Tamo su uz veću platu, odmah dobili i mnogo bolje pozicije i uslove rada.“- kazao je sagovornik, insistirajući na anonimnosti. Ilustrovao je to konkretnim primjerima nekolicine sada već bivših zaposlenika PM iz Tivta i okoline, a koji su pored odgovarajućeg većeg stepena obrazovanja i dokazano dobrog rada, godinama „tavorili“ u Portu na istim niskim pozicijama poput čistača, električara, majstora ili održavalaca bazena. Po prelasku u LB odmah su dobili veće plate i odgovarajuće menadžerske pozicije.
„Sjajan i obrazovan momak koji je kod nas šest godina mogao samo da održava bazene i dobija istu platu, u Luštici je odmah postavljen za mnogo bolje plaćenog menadžera sektora održavanja i upravljanja svim vodenim strukturama u tom naselju“- ističe naš sagovornik dodajući da je osim boljih uslova rada i plate, motiv dosadašnjim radnicima PM za prelazak u Lušticu bila i činjenica da je na čelu „Porto Montenegro Facilitiesa“ već dugo Desimir – Desko Portić, srbijanski menadžer sa iskustvom dugogodišnjeg rada u Britaniji, a koji je navodno, izuzetno zahtjevan i neopravdano strog prema radnicima, te „vrlo težak“ za saradnju.
Gubitak kadrova PM u korist LB proteklih mjeseci je bio toliko izražen da je navodno, direktora Sektora za ljudske resurse Porta Sandra Kapičić insistirala na održavanju sastanka sa menadžerima Luštice po ovom pitanju. Tu je navodno postignut „džentlmenski sporazum“ po kome se LB obavezala da mimo već preuzetih, neće više nuditi posao i preuzimati preostale zaposlene u Portu.
„To je svojevrsna diskriminacija prema ljudima koji su još ostali u Portu i koji nisu imali smjelosti ili jednostavno zbog posla nisu stigli da proteklih mjeseci pređu u LB kao boljeg poslodavca, jer sada ostajemo na neki način „osuđeni“ i vezani za PM. Mislim da takvo postupanje i sklapanje takvih dogovora nije niti korektno, ni zakonito“- kazao je naš sagovornik i sam veoma zainteresovan da svoje višegodišnje iskustvo rada u PM i dobre stručne reference „bolje valorizuje“ kod izdašnjijeg poslodavca.
Iz menadžmenta Porta nam nisu ni potvrdili ni demantovali infromaciju da su sektori za ljudske resurse Porto Montenegra i Luštice Bay, navodno postigli (ne)formalan sporazum po kome će se Luštica uzdržati od toga da ubuduće za svoje potrebe, regrutuje osoblje iz redova zaposlenih u PM. Nije odgovoreno ni na koji način Porto konkretno namjerava da odgovori izazovu koji mu u smislu odliva kadrova, predstavlja nova konkurencija u obliku sličnih luksuznih turističkih rizorta u neposrednom susjedstvu.
Porto Montenegro
„Porto Montenegro, uporedo sa razvojem luksuzne destinacije u Tivtu, pažljivo radi i na razvoju brenda poslodavca, čiji je bitan segment etička politika upravljanja ljudskim resursima koju vodimo. Kompanija Adriatic Marinas podržava zdravu konkurenciju, jer bogatije tržište stvara uslove za inovacije i napredak, te dalje doprinosi sveukupnom razvoju domaće radne snage od kojeg svi, kako poslodavci, tako i zaposleni, imaju benefita“- rekli su iz PM-a dodajući da direktno ili indirektno zapošljavaju oko 800 ljudi van sezone, a preko 1.000 u sezoni.
„Osluškujemo i istražujemo potrebe svojih zaposlenih i radne snage 21. vijeka, te neprestano radimo na poboljšanju uslova svojih zaposlenih, kako bi Porto Montenegro ostao najbolje mjesto za rad, a potencijalnim kandidatima poslodavac prvog izbora“- kažu iz te firme.
Luštica Bay Marina naselje 1
LUŠTICA: NISMO POTPISALI BILO KAKAV SPORAZUM SA PORTOM OKO RADNIKA
“Nije bilo sastanka HR tima Luštice Bay sa HR timom Porto Montenegra. Ne postoji nikakav sporazum između kompanije Luštice Development i Porto Montenegra-a kojim se obavezujemo da nećemo preuzimati radnike te kompanije.”- rekao nam je izvor blizak menadžmentu te firme koja razvija projekat Luštica Bay.
Iz LB su kazali da oni svakako sami “ne regrutuju osoblje Porto Montenera sa ponudama za prelazak kod nas”, već da su sva slobodna radna mjesta u Luštici oglašena na sajtu kompanije i kandidati se na njih sami prijavljuju.
“Mi ne informišemo PM da li su se njihovi kandidati prijavili, niti tražimo od njih da informišu svoje nadređene o činjenici da su se prijavili; njihova odluka da se prijave ostaje samo njihova i poštujemo pravila o zaštitu privatnosti podataka.” – ističe naš sagovornik dodajući da su plate koje nude kadrovima zainteresovanim da rade kod njih, “unutar tržišnog opsega za iste ili slične poslove.”
“Таkođe, tvrdnje u vezi sa uslovima pod kojima su neki ljudi zaposleni kod nas, nisu tačne. Nikad ne dajemo tzv.kontra-ponude u odnosu na ponudu nekog drugog poslodavca. Ugovoreni aranžmani za rad su po standardima “Luštice Development”, a proces zapošljavanja kod nas je standardizovan i konzistentan i mi ćemo nastaviti da radimo na taj način.”- kažu u toj kompaniji koja realizuje 1,1 milijardu eura vrijednu investiciju u projekat Luštica Bay.
Pomorski muzej Crne Gore iz Kotora sinoć je u Splitu priredio izložbu fotografija „15 decenija Bokeljske mornarice na fotografijama” u sklopu koje je prikazan i film Kolo Bokeljske mornarice, autora Dušana Vulekovića.
Izložba je otvorena u Hrvatskom pomorskom muzeju Split. Ovim projektom autori izložbe Ilija Mlinarević i Slavko Dabinović predstavili su u dio bogate istorije jednog od najstarijih udruženja pomoraca na svijetu Bokeljske mornarice, čije viševjekovno postojanje svjedoči o bogatoj pomorskoj i kulturnoj prošlosti Kotora i Boke.
Otvaranje izložbe o Bokeljskoj mornarici u Splitu
Na otvaranju su govorili: direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor Andro Radulović, kooautor izložbe Slavko Dabinović, direktorica Hrvatskog Pomorskog muzeja Split Danka Radić.
Izložbu je otvorila Ivana Tadinac Šećer – izaslanica gradonačelnika Splita Andra Krstulovića Opare.
Otvaranje izložbe o Bokeljskoj mornarici u Splitu
“Danas kada kada sa ponosom sasvim opravdano iznosimo pred našu i svjetsku javnost iznosimo tradiciju bokeljskog pomorstva velika nam je čast što smo i mi istrajali u obavezi da očuvamo i na pravi način učinimo dostupnim sve ono što su naši preci stvarali kroz generacije i kroz njihovu želju da se sa generacije na generaciju prenese i sačuva svijest značenja prošlih vremena, sačuvanih u materijalnom i nematerijalnom obliku. Pomorski muzej je u potpunosti ispunio svoju misiju…“ – kazao je između ostalog direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Andro Radulović.
Otvaranje izložbe o Bokeljskoj mornarici u Splitu
Izložba će biti otvorena do 3. novembra ove godine. Jedan od autora izložbe Slavko Dabinović najavio je mogućnost da se ona, nakon Splita, predstavi i u Rijeci.
“Ovom izložbom pokazujemo aktivnost Bokeljske mornarice od kraja 19. stoljeća do najnovijih dana, a iz Rijeke su pokazali zanimanje da se ona predstavi i u tome gradu,” rekao je Dabinović
Izložbi su prisustvovali predstavnici Ministrastva kulture Republike Hrvatske i Hrvatske ratne mornarice.
Otvaranje izložbe o Bokeljskoj mornarici u Splitu
Inače, saradnja između Pomorskog muzeja iz Splita i Pomorskog muzeja Crne Gore iz Kotora obnovljena je izložbom posvećenoj Viškoj bitki iz 1866. godine pod nazivom „Ljudi od željeza na brodovima od drva” u organizaciji Pomorskog muzeja Crne Gore, Hrvatskog muzeja Split i Arheološkog muzeja u Splitu koja je bila otvorena 2017. godine u palati Grgurina.
Povodom Dječije nedjelje, ulaz u Muzej grada Perasta, kao i u ostalim jedinicama OJU Muzeji Kotor, Galeriji solidarnosti, Crkvi svetog Pavla i Lapidarijumu, za organizovanu posjetu djece predškolskog i školskog uzrasta sa teritorije Crne Gore, biće besplatan do 7. oktobra.
Posjeta podrazumijeva i stručno vođenje kroz navedene jedinice. Ulaz je takođe besplatan i za pojedinačne posjete učenika., saopštili su iz ove ustanove.
Institut za građevinarstvo iz Podgorice uložio je žalbu na odluku Direkcije javnih radova o izboru firme „Geotehnika Montenegro” iz Nikšića za najboljeg ponuđača za izradu glavnog projekta sanacije klizišta šireg područja Kanli kule.
Na javni poziv Direkcije javnih radova, koji je raspisan 6. juna, pristigle su tri ponude. Za taj posao javile su se podgoričke firme „Civil engineer” i Institut za građevinarstvo, kao i „Geotehnika Montenegro” iz Nikšića.
Iz Direkcije je saopšteno da je, nakon sprovedene procedure otvaranja i pregleda, ocjene i vrednovanja ponuda donesena odluka u o izboru izvođača radova, a kao najpovoljniji ponuđač izabrano je preduzeće „Geotehnika Montenegro”.
Protiv odluke o izboru najpovoljnije ponude, u zakonom propisanom roku, uložena je žalba od strane ponuđača Instituta za građevinarstvo, koja je prekinula sve dalje aktivnosti naručioca u postupku javne nabavke, do donošenja odluke po žalbi, objašnjavaju iz Direkcije javnih radova.
Procijenjena vrijednost javne nabavke je 300.000 eura, a rok 11 mjeseci od dana zaključivanja ugovora.
Prije godinu i po urađeni su istražni radovi kojim je utvrđeno da su oštećenja na tvrđavi nastala usled klizanja tla, preciznije padine od magistrale do Trga Belavista u Starom gradu. Kako nam je ranije kazao prof. dr Duško Lučić iz Instituta za građevinarstvo koji je bio u stručnom timu, da bi se sanirala tvrđava neophodno je završiti sanaciju klizišta, što podrazumijeva geološka istraživanja i izradu projekta sanacije.
– Provjerili smo postojeće stanje, ne računajući klizište i njegovo moguće aktiviranje. Obavljena je analiza konstrukcije Kanli kule na osnovu čega smo dokazali da je potpuno nestabilna. Projekat koji smo mi započeli ne može da se završi, jer čitavo brdo klizi. Sama rekonstrukcija Kanli kuli ne znači ništa bez sanacije terena jer bi se vrlo brzo pojavile nove pukotine. Nakon sanacije klizišta, potrebno je godinu i po dana hidrološki pratiti taj teren i tek onda, ukoliko nema promjena, početi sanaciju tvrđave. To je postupak koji će sigurno trajati nekoliko godina, objasnio je Lučić ranije.
Kada novinar Edi Brok u svom istraživanju postane domaćin vanzemaljskog stvorenja on postaje Venom.
Vanzemaljski oblik potpuno ga obuzima i oduzima mu slobodnu volju. Edi postaje svjestan da pravila sada neko drugi diktira i da je svako opiranje uzaludno. Njih dvoje postaju jedno, postaju Venom – najpoznatiji antijunak za kojeg nećete znati da li treba da ga se bojite ili će da vas spasi.
KONDORITO: AVANTURA U SVEMIRU
Crtani film Kondorito predstavlja ekranizaciju najpopularnijeg stripa u Latinskoj Americi. Priča prati Kondorita i njegove drugare u ludoj avanturi punoj smijeha.
U momentu kada Kondorito planira da se skrasi pored svoje djevojke Jajite, njenu majku koja ne odobrava njihovu vezu, otimaju vanzemaljci. On se sa svojim drugarima udružuje kako bi se izborio za svoju taštu, a ujedno i da spasi planetu od vanzemaljaca.
VEČERNJA ŠKOLA
Komičar Kevin Hart i producenti komedije predstavljaju svoj veoma prepoznatljiv smisao za humor i u ovom filmu.
Pratimo priču o grupi “neprilagođenih” starijih ljudi koji su primorani da završe svoje srednjoškolsko obrazovanje, kako bi mogli da nastave sa svojim životima. Urnebesne situacije u kojima će se zateći vratiće svakog gledaoca u svoje tinejdžerske dane.
ZVIJEZDA JE ROĐENA
Rimejk ostvarenja koje je već doživjelo nekoliko rimejka – originalni film “A star is born” snimljen je daleke 1937. godine, a glavnu ulogu igrala je Dženet Gejnor. Potom je u filmu iz 1954. naslovnu ulogu igrala Džudi Garland, sedamdesetih je “za mikrofon stala” i Barbara Strajsend, a sada ONA: Lejdi Gaga!
Film govori o muzičaru Džeksonu Mejnu (Bredli Kuper) koji otkriva talentovanu Eli (Lejdi Gaga) i pomaže joj da postane zvijezda. Upuštaju se u romantičnu vezu, a onda njena popularnost naglo raste zbog čega Džekson postaje ljubomoran.
POSLEDNJI PORTRET
U davnoj 1964. godini, na svom kratkom putu u Pariz, američki pisac i ljubitelj umjetnosti Džejms Lord dobija ponudu od svog prijatelja, svjetski poznatog umjetnika, Alberta Đakometija da napravi njegov portret.
Priča prati ne samo dirljivo i neobično prijateljstvo već i Lordov jedinstven prozor u svijet ljepote, frustracije, dubinu, i u nekim trenucima apsolutni haos umjetničkog procesa.
