Po prvi put u sklopu manifestacija povodom Dana oslobođenja Herceg Novog održan je kros pod nazivom “Trka OSLOBOĐENJA”.
Trka je simbolično počela ispod “Titove vile” na obali Nikole Kovačevića, dok je cilj bio ispred zgrade Opštine na Trgu maršala Tita. Dionicu dužine oko 2,5 km danas je istrčalo dvadesetak takmičara od kojih su u muškoj konkurenciji najbolji bili: Sandro Marić sa vremenom 10:34, drugi je bio posjetilac svih trka u Herceg Novom i pasionarini trkač Evgen Popov sa vremenom 10:36, dok je treći bio Miroslav Milutinović.
U ženskoj kategoriji najbolja je bila dvanestogodišnja Hana Roško mlada nada triatlona iplaninskog trčanja sa vremenom 12:50. Druga je bila Ana Krivokapić fudbalska reprezentativka Crne Gore sa vremenom 13:40, dok je treća bila Anđela Rogač sa vremenom 13:50.
Trka oslobođenja
Akcija je pokrenita da se podstakne rekreacija i sport a učesnici su dobili majice i diplome.
Nagrade najboljima su uručili odbornica Vujović Tamara pokretač inicijative za organizaciju trke i načelnik sekretarijata za sport i društvene djelatnosti Darko Klasić.
Veliku zahvalnost dugujemo volonterskom klubu Školskog centra “Ivan Goran Kovačić” i profesorici Dubravki Kraljević, poručili su organizatori.
Iz Direkcije za izgradnju i uređenje Kotora ističu da će svi radovi na platou na Gurdiću biti završeni do Nove godine, da će biti postavljena i javna rasvjeta i da će se krenuti i sa radovima na sanaciji Gradskog tornja – Sat kule.
Podsjećamo, plato na Gurdiću već desetak dana je razrovan, jer su radovi na njegovom uređenju praktično u samom startu obustavljeni nakon što je ustanovljeno da su na pojedinim mjestima neke od instalacija postavljene previše plitko. To je, kako kažu u Direkciji za izgradnju u uređenje Kotora, koja radove izvodi preko ovlašćenog izvođača firme „Montal DSD” iz Podgorice, onemogućilo predviđenu dinamiku radova. Po riječima arhitekte Milane Andrić, samostalne savjetnice za zaštićeno područje i kulturna dobra u ovoj opštinskoj organizaciji, u toku su konsultacije sa nadležnim ustanovama vezano za same instalacije, te pribavljanje neohodne dokumentacije.
– Na dobrom smo putu da sve to vrlo brzo riješimo i da nastavimo radove. U prvoj fazi je uklonjena podloga i onda smo konstatovali da su instalacije postavljene nepropisno, to jest odmah ispod sloja asfalta i da je nemoguće izvesti podnu konstrukciju onako kako je projektom planirano. Preprojektovanje se neće raditi upravo iz razloga što bi se to mnogo odužilo vremenski, naravno i finansijskih sredstava koja nisu predviđena za to, nego radimo na tome da izmjestimo te tačke koje su previsoke da bi smo se držali starog projekta koji je odobren od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara i svih ostalih institucija. Sada znači idemo na to da tu instalaciju spustimo, što ide malo sporije jer mora oprezno da se radi, ne mašinski, nego sve ručno. Nadam se da ćemo to vrlo brzo završiti – saopštila je Andrić za „Dan” izrazivši nadu da će čitav posao uređenja platoa biti okončan do Nove godine. Ona navodi da je prolaz preko Gurdića trenutno otvoren (bio je zabranjen) dok se ponovo ne krene sa radovima.
Gurdić uređenje prilaza
–Zato što postavljenu zaštitnu mrežu svakodnevno neko provali videći vjerovatno da se trenutno ništa ne radi. Što se tiče detalja uređenja platoa, on će kompletno biti u kamenu. Izvorno je bilo predviđeno da to bude đurički kamen, međutim kako nismo nikako mogli doći do potrebne količine, onda smo u saglasnosti sa projektantom i sa Upravom, izmijeniti, pa smo uzeli grbaljski sivi i čevski bijeli, a radiće se u obliku riblje kosti. U tom zahvatu je i most koji se spaja sa trotoarom, a to su ustvari bile polazne tačke da bi se sve iznivelisalo na pravi način. Planiran je i jedan požul koji će se raditi na zelenoj površini gdje se nalaze palme, da tu bude za sjedanje, precizirala je Andrićeva najavivši da će biti postavljena i javna rasvjeta koja je već naručena. Predviđena su dva stuba i to; jedan ispred ulaza u Stari grad, a drugi na zelenoj površini kod palmi.
Andrić kaže da se čekaju određene saglasnosti da bi počela sanacija Gradskog tornja – Sat kule koja se nalazi na glavnom gradskom Trgu od oružja, nasuprot glavnim vratima Starog grada. Ovo srednjevjekovno zdanje izgrađeno je od kamenih blokova 1602. godine. Toranj se sastoji od četiri nadzemna sprata i jednog podzemnog. Sa dvije strane kule ugravirani su satovi, dok su druge dvije zatvorene.
–Tu postoji problem velike vlage unutar samih zidova. Vremenom je došlo do propadanja fuga, pa ne pružaju više dovoljnu zaštitu. Oštećen je i krovni pokrivač tako da će se raditi kompletno čišćenje zidova iznutra i izvana. Inače su poslije zemljotresa 1979. godine iznutra urađene betonske obloge. Projektom je predviđeno da to bude uklonjeno, znači da ponovo bude vidan kamen, biće urađeno i unutrašnje stepenište koje kreće iz same časovničarske radnje, a predviđena je i nova elektroinstalacija. Pretpostavljam da se na tome neće početi raditi ove već vjerovatno iduće godine, ali smo u pripremi potrebne dokumentacije i dobijanja saglasnosti. Od Uprave imamo sve, nego su nam uvijek problem urbanističko tehnički uslovi zbog toga što je Urbanistički plan Starog grada istekao. Imamo dosta projekata za koje čekamo da dobijemo saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara, kao što je projekat za tajna vrata za crkvu Sveti Vinćenco u Škaljarima – zaključila je Andrić.
Revitalizacija kamenog puta u Morinju
Ističući da bi vrlo brzo trebali biti završeni radovi na pješačkom mostu pored nekadašnjeg „Fjorda“, gdje se radi na omogućavanju bezbjednog prolaza za pješake, Andrić najavljuje da ovih dana kreće sanacija i revitalizacija kamenog puta u Morinju, prema crkvi i Berberovom guvnu, a izabrani izvođač je „Dema“ Kotor. Takođe uskoro treba da se nastave i radovi na bedemskom zidu sa arkadama ispred ulaza na Ljetnju pozornicu.
– Tu su pronađeni određeni arheološki nalazi i radovi su onda obustavljeni za izvjesno vrijeme. U ljetnjoj turističkoj sezoni nismo mogli raditi i to je na neki način konzervirano, a sada ćemo da nastavimo da bi spriječili da taj zid dalje propada – navodi ona.
Na Međunarodnom takmičenju pčelara u BIH, med iz Grblja osvojio tri srebrna odličja: Ivo Popović (Zagora), dvije srebrne medalje za kvalitet za višecvjetni i gorki med iz primorja i Jovan Antović (Šišići), srebrnu medalju za kvalitet ”primorskog višecvjetnog meda”.
Poslije maslinara i pčelari članovi Društva pčelara Grbalj, lijepo su nas obradovali, ove godine, poručuju iz MD Boka.
“Još se nismo ”oporavili” od zadovoljstva koje su nam priredili mladi maslinari iz Boke osvojivši drugo mjesto na Svjetskom prvenstvu u branju masline održanom u Hrvatskoj prije desest dana, kad evo opet, Grbljani Ivo Popović iz Zagore i Jovan Antović iz Šišića, obojica članovi Društva pčelara Grbalj (i čalnovi društva maslinara Boak od osnivanja), donose srebrna odličja sa Međunarodnog takmičenja pčelara održanom u BIH.
pčelari foto MD Boka
U organizaciji Udruženja pčelara ”Pčela” Gradačac, u Gradačcu se takmičilo više od 50 pčelara sa svojim proizvodima iz svih zemalja okruženja a med sa crnogorskog primorja osvojio je drugo mjesto za kvalitet”.
Marković prilikom posjete Kumboru – foto arhiv gov.me
Predsjednik Vlade Duško Marković čestitao je građanima Herceg Novog u ime Vlade i svoje lično 28. oktobar – Dan opštine.
„Neponovljiv prirodni resurs, bogata tradicija sa viševjekovnim civilizacijskim i kulturnim dostignućima, kao i jedinstveni ambijentalni uslovi – naš Herceg Novi svrstavaju u najprosperitetnije sredine Crne Gore, ali i šire. Upravo zato vaš grad je privlačna mediteranska destinacija kako za turiste i poklonike kulture i umjetnosti, tako i za kredibilne investitore. Kreiranjem povoljnog ambijenta i implementacijom razvojnih politika, Vlada će nastaviti da doprinosi razvoju cijelog kraja, uz podsticaje za domaće i strane investitore da grade i ulažu u turističke komplekse, kao i u druge razvojne projekte“ – stoji u čestitki predsjednika Vlade.
Premijer Duško Marković navodi u čestitki da raduje činjenica da je Herceg Novi tokom ove godine dobio nove hotelske kapacitete koji doprinose turističkoj privredi i ukupno crnogorskoj ekonomiji, čiji nam rastući trendovi garantuju bolji životni standard za svakog pojedinca i svaku porodicu.
U okviru proslave Dana Opštine Herceg Novi „Oktobarski dani“ iz J.U. “Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“ obavještavaju sve zainteresovane da će u subotu 27.oktobra 2018. godine ulaz u Gradski muzej Mirko Komnenović biti besplatan za sve posjetioce.
Mirko Komnenović, dugogodišnji gradonačelnik Herceg Novog, ministar u Vladi Kraljevine Jugoslavije, dobrotvor, ostavio je testamentom kuću sa željom da u njoj bude osnovan Gradski muzej.
Kuća u kojoj je smješten muzej je sagrađena krajem 18.vijeka u neobaroknom stilu. Muzej je osnovan 1949.godine, a otvoren za javnost 28.oktobra 1953.godine.
Gradski muzej Mirko Komnenović HN
Gradski muzej je kompleksnog tipa, i sadrži nekoliko zbirki: arheološku zbirku, istorijsku zbirku, etnološku zbirku i zbirku ikona.
U bašti Gradskog muzeja Mirko Komnenović nalazi se botanička bašta u kojoj su posađene biljke iz svih krajeva svijeta. Sadnice su pomorci naših krajeva donosili sa svojih putovanja i oplemenjivali Herceg Novi, koji kasnije i dobija naziv grad cvijeća i zelenila.
Gradski muzej Mirko Komnenović HN
Muzej će u subotu 27.oktobra biti otvoren za posjetioce od 09.00 do 17.00 sati po uobičajenom zimskom radnom vremenu.
Plavo dugme – foto Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku
Naučnici Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku na društvenim su mrežama objavili fotografije neobičog morskog organizma kojeg su pronašli tokom plovidbe Južnim Jadranom 19. oktobra.
Riječ je o Porpiti porpiti, poznatoj i pod nazivom plavo dugme, vrsti iz tropskih i suptropskih mora koja se zapravo sastoji od kolonije polipa, tzv. hidroida, a ljudi je često pogrešno zamijene za meduzu.
‘Plavo dugme’ sastoji se od dva glavna dijela, ‘želatinoznog’ i hidoridnog. Prvi je žućkastosmeđe boje, u obliku kruga, promjera oko 1,85 centimetara, a krug je napunjen plinom, što je ključno da bi organizam ostao lebdjeti na morskoj površini.
Drugi dio čine hidroidi, slični ticalima meduze, koji mogu mijenjati boju od tirkizne do žute. Krajevi ticala nisu smrtonosni, ali mogu izazvati iritaciju kože pri kontaktu, što ovisi o morskim strujama i smjeru vjetra. P. porpitu se najčešće susreće u velikim nakupinama i nije neobično da ih more izbaci na plažu u velikim količinama.
Nakon Nacionalnog parka Kornati i Parka prirode Lastovo, i druga hrvatska zaštićena područja iskazala su interes za razvoj eko-turističkih paketa – nacionalni parkovi Brijuni i Mljet, parkovi prirode Telašćica, Vransko jezero i Žumberak te 12 županijskih javnih ustanova, priopćeno je u petak iz svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature).
U WWF-u kažu kako je to rezultat njihova rada s Nacionalnim parkom Kornati i Parkom prirode Lastovo u kojima su eko-turističke ponude već postavljene, uspješno testirane i odobrene od međunarodnih stručnjaka za eko-turizam.
Najavljuju da će ekoturistički paketi razvijeni u tim dvama parkovima iduće godine ući u komercijalnu fazu te će, zajedno s drugim zaštićenim područjima na Sredozemlju koja su dio DestiMED projekta, biti prodavani agencijama koje se bave održivim turizmom.
U saopštenju su istaknuli da su na sastanku stručnih službi svih hrvatskih zaštićenih područja u Nacionalnom parku Brijuni predstavili rezultate rada na eko-turizmu kroz projekt DestiMED.
Nakon službenog predstavljanja, uz izložbu fotografija s dosadašnjih testiranja i kušanje lokalnih proizvoda koji su u ponudi na Kornatima i Lastovu, predstavnici ostalih parkova “zainteresirali su se za tu priču i iskazali želju za razvojem takvih paketa u njihovim parkovima”, kažu u WWF-u. Napominju kako žele stimulirati tip turizma gdje se male grupe stapaju s lokalnim stanovništvom jer je komplementaran sa zaštitom prirode za razliku od masovnog turizma koji neodrživo troši resurse. Ističu kako je izuzetno važno i što kod tog tipa turizma dobit ostaje u lokalnoj zajednici, dok kod masovnog turizma “ide trećoj strani”.
Kornati
U WWF-u objašnjavaju da u kreiranju eko-turističkog paketa koji se temelji na dosadašnjoj ponudi, ali i na nekim sasvim novim aktivnostima poput ribolovnog turizma ili demonstracije tradicionalne proizvodnje meda, sudjeluje lokalna zajednica. Interes za razvoj takvog turizma u svojim područjima iskazali su nacionalni parkovi Brijuni i Mljet, parkovi prirode Telašćica, Vransko jezero i Žumberak te 12 županijskih javnih ustanova.
Projekt DestiMED financira Interreg Med program Europske unije, a provode ga Regione Lazio (vodeći partner), IUCN centar za mediteransku suradnju, MedPan, Federparchi, WWF Adria, WWF Mediteran i Nacionalna agencija zaštićenih područja (NAPA) u Albaniji.
Projekt se temelji na uspjehu mreže MEET (Mediteransko iskustvo ekoturizma), neprofitne organizacije za destinacijski menadžment, koja je usmjerena na daljnji razvoj i promicanje visoko kvalitetnog portfelja ekoturističkih iskustava u zaštićenim područjima regije. Unutar projekta prikupljaju se podaci za inovativan pristup mjerenju i smanjenju utjecaja turizma na prirodne resurse koje održavaju zajednice zaštićenih područja. DestiMED u Hrvatskoj provodi WWF Adria, a financira EU Interreg Mediteranski program.
Sedam pilot područja čija testiranja se održavaju ove jeseni uključuju: hrvatske parkove NP Kornati i PP Lastovsko otočje, Rudarski park Colline Metallifere i Morski park Torre del Cerrano u Italiji, rezervate biosfere Menorca i Terres De L´Ebre u Španjolskoj, te grčki Nacionalni park Samaria, navode iz WWF-a.
Premještanje hladne fronte i visinske doline nad zapadno Sredozemlje, dovest će do jake ciklogeneze na južnoj strani Alpa, odnosno do razvoja poznate Đenovske ciklone. Đenovske ciklone česte su prvenstveno u jesenjim mjesecima i poznate su po višednevnoj obilnoj kiši na Jadranu – pravi simbol jeseni, piše meteorološki portal neverin.hr
Razvoj Đenovske ciklone očekuje se tokom subote, tako da će vikend donijeti na Jadranu oblačno vrijeme s povremenom kišom, pljuskovima i grmljavinom.
Kiša će posebno obilna biti na određenim lokalitetima, dijelovima Dalmacije i Crne Gore. Na raspored oborina uveliko će diktirati reljefne karakteristike pojedinog područja, pošto planinske prepreke dovode do intenziviranja oborina.
Jedrenjak Star Flyer u Boki – foto Boka News
Subota:
Umjereno do potpuno oblačno, povremeno i mjestimično kiša. U južnim i centralnim predjelima lokalno i pljuskovi, moguća i grmljavina, a na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku zemlje duži periodi suvog vremena pa i sunčani intervali. Vjetar južnih smjerova, umjeren do jak, u sjevernim predjelima i na primorju, na udare veoma jak.
Jutarnja temperatura vazduha 6 do 17, najviša dnevna 12 do 24 stepena.
Nedjelja:
Umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. U južnim i centralnim predjelima povremeno intenzivnije padavine, naročito krajem dana i tokom noći, mjestimično se očekuju obilnije padavine. Vjetar južnih smjerova, umjeren do jak, na udare i veoma jak.
Jutarnja temperatura vazduha 7 do 17, najviša dnevna 12 do 24 stepena.
Direktorica Javne ustanove kulture Herceg Fest Gordana Porobić Krcunović potpisala je danas protokole o saradnji sa direktoricom Muzeja grada Beograda Tatjanom Korićanac i direktorom Kulturnog centra u Novom Sadu Bojanom Panaotovićem.
Ovo je prvi put da Herceg-Fest potpisuje protokole o saradnji sa drugim ustanovama kulture, koji neće biti puka formalnost već temelj za kulturnu razmjenu, istakla je Krcunović.
Podsjetila je da su, kao ustanova koja upravlja Kućom Iva Andrića, ovog ljeta imali sjajnu saradnju sa Muzejom grada Beograda i direktoricom Tatjanom Korićanac, te kazala da će se uspostavljeno partnerstvo dvije ustanove produbiti u budućnosti.
Direktor Kulturnog centra u Novom Sadu Bojan Panaotović rekao je da su počastvovani visokim nivoom prijema u Herceg Novom, te da današnji susret nije ”samo susret kulturnjaka”, već i prilika za reći da Srbi nemaju bližeg naroda od Crnogoraca, i obratno. Istakao je da su dva naroda upućena jedan na drugi i da u vijeku kulture, tehnologije i razumijevanja naše zemlje treba da budu ”prekrasno plodno tlo”.
On je podsjetio da je Kulturni centar Novi sad već u Herceg Novom imao aktivnosti, te da je ovo ”treći biser u nizu crnogorskih bisera” sa kojima će sarađivati, s obzirom da već imaju potpisane sporazume sa Kulturnim centrom Podgorice i Kulturnim centrom Kotora.
Direktorica Muzeja grada Beograda Tatjana Korićanac je istakla dobru saradnju na organizaciji programa u Kući Iva Andrića. Kako je rekla, duboko vjeruje da će biti realizovano sve što je stavljeno u dana potpisani protokol.
Zadovoljstvo zbog potpisivanja protokola o saradnji između novske, beogradske i novosadske ustanove kulture iskazao je i konzul Republike Srbije u Herceg Novom Zoran Dojčinović, koji je kazao da će Generalni konzulat uvijek podržavati ovakve i slične aktivnosti u cilju razvoja saradnje između Srbije i Crne Gore.
Potpisani protokoli o saradnji ustanova kulture
Saradnja između ustanova kulture iz Herceg Novog, Beograda i Novog Sada neće ostati samo na papiru i razvijaće se u narednim godinama i decenijama, istakao je potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević.
Sekretarka za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi Ana Zambelić -Pištalo je naglasila da je cilj unapređivanje saradnje između lokalnih ustanova kulture sa relevantnim ustanovama u regionu. Podsjetila je da je Gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi potpisala sporazum o saradnji sa Narodnom bibliotekom u Kraljevu i najavila mogućnost potpisivanja sporazuma između Gradskog muzeja Mirko Komnenović sa Muzejom grada Beograda.
Protokoli o saradnji potpisani su u okviru “Oktobarskih dana”, koji se realizuju povodom Dana opštine Herceg Novog.
Oktobarski bazar će biti održan u Institutu Igalo, 27. i 28. oktobra, od 9 sati.
Na Bazaru će se predstaviti proizvođači domaćih proizvoda i tradicionalnih zanata, a u subotu, od 17 sati nastupiće hercegnovski muzički sastavi Galioti i Exodusi.
Prijavljeno je 25 izlagača, a bazar će biti izložbenog i prodajnog karaktera.
Pozivamo sve građane da posjete Oktobarski bazar i uživaju u proizvodima hercegnovskog kraja.
