Hrvatski kupci pomamili se za nekretninama na skijalištima u BiH

0
Vikedice ski centri – Foto Nikola Vilić / arhiva / HANZA MEDIA
Oglasnici u Republici Hrvatskoj, kako oni štampani, tako i elektronski, posljednjih mjeseci ponovno su zatrpani ponudom nekretnina iz Bosne i Hercegovine, posebice apartmanima i kućama za odmor na tamošnjim skijalištima.
Bile su dovoljne dvije zime bogate snijegom i minusima, kao i nešto bolja ekonomska situacija, da ljubitelji skijanja i drugih zimskih radosti ponovno živnu i krenu se interesirati, ali i kupovati u prvom hrvatskom istočnom susjedstvu.
– To je tržište – kaže za Slobodnu Dalmaciju Željko Ajduk, vlasnik agencije za promet nekretninama u Imotskom – ponovno živnulo. Mi to vidimo prije svega po našim internetskim stranicama i klikanosti, što naravno redovito pratimo. Dok smo lani, nakon sedam-osam godina stanke, realizirali prodaju dviju ili triju kuća, ove godine, iako smo tek na njezinu kalendarskom početku, to bi moglo biti i puno više.
Imotskom i tamošnjim kupcima najbliže je Blidinje, ski-centar nastao nakon rata 90-ih. Gradnja je buknula prije 15 i više godina, ali je potkraj prošloga desetljeća došlo do krize u nekretninskom biznisu, kao i cijeloj regiji i svijetu.
Problem su dodatni bili oni administrativne naravi, jer se radi o parku prirode i nedostajali su planovi svih vrsta, kao i sređene vlasničke knjige, tako da su mnogi privatni vlasnici nakon početnog zanosa prodavali svoje nekretnine.
Prije dvije godine stvari su krenule nabolje prije svega jer je lokalna vlast našla privatnog koncesionara za ski-centar i više nije lutrija hoće li raditi četverosjed i liftovi na obroncima Risovca između Vrana i Čvrsnice. Na Blidnju se danas tako opet gradi.
– Kada me pitate za cijenu nekretnina, tu vam nekog pravila nema. Neka prosječna cijena kvadrata zemljišta se kreće oko 20 konvertibilnih maraka, ali nije isto radi li se o placu od 200 ili 500 kvadrata, jer su veći skuplji. Što se tiče stambenih kvadrata u namještenim planinskim kućama, oni su tu negdje oko 600 maraka prosječno, dok se za roh-bau traži oko 300 KM – pojašnjava Ajduk.

 

Istim tempom gradilo se prije 10-ak i više godina i na Kupresu, koji kao i Blidinje nazivaju – hercegovačkim Alpama. Zbog istih razloga je stalo, ali i ponovno oživjelo.

– Sada je pravo vrijeme za kupnju nekretnine jer su cijene niže nego ikada – kaže Dragan Kupreškić, privatni investitor i nastavlja:

– Tamo na vrhuncu, 2007. – 2008. godine kvadrat se kako na Čajuši, potezu smještenom lijevo od hotela Adria-ski, tako i samom Kupresu prodavao i do tisuću eura po kvadratu, dok je na Jahorini išao i do dvije tisuće eura. Danas na Čajuši imate kvadrat u gotovoj apartmanskoj kući i visokom roh-bau, gdje je ostalo postaviti laminat, sanitarije, vrata i konvektore za grijanje, između 350 i 470 eura. Za nekih 20 tisuća eura možete dobiti vrlo dobar apartman, što je cijena osrednje garaže u Splitu i Zagrebu.

Kupcima iz Hrvatske stjecanje nekretnina u BiH olakšano je nakon što je 2017. godine između dviju država potpisan sporazum. Više nema reciprociteta, kvota i slično, pa je dovoljna osobna karta i, naravno, novac na računu. Prodaju nekretnina na skijalištima u susjedstvu, nakon početnog dvoumljenja, počele su kreditno pratiti i tamošnje banke.

– Polovica mojih kupaca su iz Hrvatske, konkretno Zagreb, Osijek, Duga Resa i naravno iz Dalmacije, odnosno Splita, Trogira, Makarske – reći će Kupreškić.

Uz isplativost ulaganja, kupce iz Hrvatske najviše muči pitanje sigurnosti i, ne daj Bože, repriza 90-ih.

– Tu vam nikakvog straha nema – odmah će nas dočekati Bane Obućina, koji na Jahorini podigao već nekoliko kuća s apartmanima za prodaju.

– I jedan od prvih kupaca u mojoj novoj zgradi bio je čovjek iz Karlovca. Zove me i dolazi puno ljudi iz Dalmacije, i to onih koji se dolje bave iznajmljivanjem. Plan im je zaokružiti posao na cijelu godinu – pola godine rentavanja na moru, pola na planini. Imam dobrog prijatelja s Korčule koji dolje drži restoran i apartmane. Kada usporedite cijene usluga, one su vam slične, s tim da je ulaganje u nekretnine na obali četiri puta skuplje – veli Obućina.

Jahorina je ipak šampion zimskog turizma u BiH, a možda i šire pa je zovu – balkanskim Aspenom. Posljedično to prate i cijene nekretnina.

– U objektu koji smo dovršavali i prodavali 2016. godine apartman od 35 kvadrata mogli ste kupiti za 42 tisuće eura. Takav isti u novoj kući danas je 20 posto skuplji. Da nema kupaca, vjerojatno bi to bilo niže, ali tržište diktira cijenu – logika je ovog investitora s Jahorine, koji kupcima nudi i vođenje posla s rentanjem dok oni ne koriste svoje apartmane.

– Nama su u siječnju glavni gosti bili Dalmatinci i Vojvođani. Čini mi se da bolje od ovog ne može! Jedino je pitanje jesmo li mi dotakli gornju granicu svojih sposobnosti – pita se Obućina.

– Kada ima snijega i skijalište radi, vi od Nove godine do sredine ožujka teško možete naći smještaj za produženi vikend na Kupresu. Isto je, čujem, i na Blidinju. Mene ljudi posljednjih tjedana neprestano zovu i imam dojam da mi ne vjeruju kada im kažem da sam odavno bukirana – pojadala nam se jedna iznajmljivačica s Čajuše, koja samo Boga moli da iduća sezona barem upola bude bogata snijegom kao ova.

Kotor – nevrijeme ugrozilo nautičara iz Dobrote

2
spašena jedrilica

U koordiniranoj akciji Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore, inpspektora sigurnosti plovidbe Lučke kaptenaije Kotor Željka Lompara i dežurne ekipe marine Porto Montenegro iz Tivta predvođene Aleksandrom Drakulovićem, danas oko 16 sati u Kotorksom zalivu u velikom nevremenu, spašena je 12-metarska jahte sa skiperom Srđanom Ivaniševićem iz Dobrote.

Jahta je ostala bez pogona jer joj se konop upleo oko prolpelerske osovine, pa je u olujnim udarima juga koji je duvao brznom od skoro  50 čvorova, bila prepuštena milosti i nemilosti mora koje je prijetilo da je baci i razbije na obalu.

Ivanišević je mobilnim telefonom pozvao pomoć pa je pokrenut lanac reagovanja nadležnih službi u vanrednim situacijama na moru. Prvi je do onepsosobljene jahte koju je pobješnjelo more bilo odnijelo do blizu obale na Dražin rtu, stigao gliser Porto Montenegra, a odmah potom i plovilo Lučke kapetanije Kotor koje je uzelo u tegalj jedrilicu i odvuklo je na sigurno u marinu Kotor.

Vlasnik i skiper jahte Ivanišević prošao je bez povreda, a njegovo plovilo u ovom incidnetu nije oštećeno.

Valovi iz godine u godinu postaju sve snažniji i razorniji

0
Valovi

Oceanski valovi iz godine u godinu postaju sve snažniji i razorniji, a po novim istraživanjima, situacija će se s vremenom samo pogoršavati.

Rezultati nove studije upućuju na međusobnu povezanost između zagrijavanja oceana te veličine i snage valova, što znači da, s povećanjem temperature oceana, stižu i razorniji valovi, piše porta ScienceAlert.

Oceanski valovi nastaju pod utjecajem vjetra na području između atmosfere i oceana. Stoga ne treba čuditi da na spektakularne i na mahove zastrašujuće valove utječu promjene klime na globalnoj razini.

No uprkos tomu što su znanstvenici tu vezu prepoznali, nikada dosad nije bilo globalne i sustavne dugoročne studije o tome na koji su način klimatske promjene i snaga valova povezani.

Otprije je poznato da se brzina vjetra i visina valova u nekim oceanskim predijelima povećavaju, no lokalni su uzroci te pojave zasad neistraženi.

No španjolski su znanstvenici sve te pojave konačno uspjeli povezati u studiji pod nazivom “A recent increase in global wave power as a consequence of oceanic warming”.

Ističu da studija ukazuje samo na međusobnu povezanost dviju pojava, pa se ne može reći da klimatske promjene izravno utječu na sve veće i snažnije valove. No njihovi podaci pokazuju da su spomenute dvije pojave usko povezane te da se čak mogu iskoristiti za međusobno praćenje.

“Studija pokazuje da globalna snaga vala može biti potencijalno koristan pokazatelj globalnog zatopljenja, slično kao i koncentracija ugljičnog dioksida, globalni porast razine mora ili globalna površinska temperatura zemlje i oceana”, kaže suautor studije Inigo Losada, građevinski inženjer sa Sveučilišta u Kantabriji, na kojemu je studija izrađena.

O čemu je tačno riječ?

Zbog klimatskih promjena postupno se zagrijavala površina oceana, no te su promjene utjecale i na globalne obrasce kada je o smjeru vjetra riječ, a posljedica toga su snažniji i razorniji oceanski valovi.

Drugim riječima, zagrijavanje oceana utjecalo je na jačanje snage vjetrova koji pušu u određenim regijama, čija su posljedica snažniji i razorniji valovi.

Između 1948. i 2008. godine snaga valova na globalnoj razini povećala se za 0,47 posto godišnje, ubrzavši se do godišnjeg prosjeka od 2,3 posto nakon 1994.

Premda to na prvi pogled ne djeluje alarmantno, u nekim su dijelovima svijeta promjene drastičnije. Znanstvenici predviđaju da će se značajno zagrijavanje površine oceana osobito zamijetiti u tropskome dijelu Pacifika, a posljedica toga će biti viši i razorniji valovi u nekim dijelovima središnjega sjevernog Pacifika i Južnog Oceana koji okružuju Antarktiku.

Opasnost od još većih valova ne samo da će utjecati na obalna područja, a to znači snažnije i češće poplave i eroziju, već će utjecati i na aktivnosti na oceanima, poput ribolova ili prijevoza tereta.

Ova je studija prvi put omogućila da se snaga vala prepozna kao potencijalno vrijedan pokazatelj klimatskih promjena koji može pružiti nove uvide u aktualne klimatske promjene, ali i u promjene koje su tek pred nama.

Rezultati studije objavljeni su u časopisu Nature Communications.

Molitvom i kolom Bokeljske mornarice, 1210. put odana počast Sv. Tripunu

0

Sveti Tripun, zaštitnik biskupije i grada Kotora, proslavljen je u nedjelju 1210. put, u prisutnosti velikog broja hodočasnika, građana i vjernika Boke Kotorske.

Ceremonijom ispred glavnih gradskih vrata, raportom i predajom zastave, dočekani su odredi Bokeljske mornarice iz Tivta i Herceg Novog, a potom je formiran odred Bokeljske mornarice koji se u pratnji gradske glazbe Kotora i Tivta  uputio pred katedralu Svetog Tripuna.

Admiralu Bokeljske mornarice Antunu Sbutegi predat je raport, izvršena je smotra mornara, ispaljen počasni plotun, nakon čega je Bokeljska mornarica odigrala tradicionalno kolo Svetog Tripuna.

Euharistijsko slavlje predvodio je mons. Tomislav Rogić, biskup šibenski.

U ime domaćina, Kotorske biskupije, vjernike i hodočasnike pozdravio je kotorski biskup mons. Ilija Janjić, koji je istakao da euharistijskom slavlju prisustvuju četvorica nadbiskupa i tri biskupa. On se zahvalio i mješovitom zboru Svetog Jakova iz šibenske Katedrale koji je pjevanjem uveličao euharistijsko slavlje.

Mons. Tomislav Rogić – proslava Svetog Tripuna 2019. foto Boka News

Osim brojnih vjernika iz Boke i hodočasnika iz Hrvatske slavlju su prisustvovali, apostolski nuncij, mons. Luigi Pezzuto, barski nadbiskup, mons. Rok Gjonlleshaj, barski nadbiskup u miru, mons. Zef Gashi, vojni orinarij u Bosni i Hercegovini, mons. Tomo Vukšić, skadarski nadbiskup, mons. Angelo Massafra, izaslanik mostarskog biskupa, mons. Ratko Perić, Aleksandar Bogdanović ministar kulture Crne Gore, Marija Vučinović  ministrica bez portfelja, Antun Sbutega Admiral Bokeljske mornarice, Zoran Janković državni sekretar Ministarstva vanjskih poslova, Veselko Grubišić veleposlanik Hrvatske u Crnoj Gori, Dragica Perović predsjednica SO Kotor, Ljiljana Popović Moškov potpredsjednica Opštine Kotor.

Procesija ulicama Starog grada otkazana je zbog loših vremenskih prilika.

Više fotografija možete pogledati na našoj facebook strani.

Tivatski „Štrumpfovi“ drugi na maskenbalu u Institutu Igalo

0
strumpf

NVU Maškarada iz Tivta je sa grupnom maskom „Štrumpfovi“, u konkurenciji od preko sto maski, osvojila drugu nagradu na privom takmičarskom maskenbalu koji je sinoć u okviru jubilarnog, 50. „Praznika mimoze“, održan u Institutu „Dr. Simo Milošević“ u Igalu.

Tivatskim karnevalistima prripala je novčana nagrada u vrijednosti od 700 eura, produženi vikend na Zlatiboru za dvije osobe, kao i vaučer za kupovinu robe u diskontu „Koala“.

Zbog pravila, koje je ove godine postavio organizator, masku je predstavilo samo osam članova, iako je Maškarada izradila 25 kostima za karnevalsko prikazivanje. Ovaj još jedan uspješan projekat Maškarade je podržan od strane Opštine Tivat sredstvima dobijenim na konkursu za dodjelu sredstava nevladinim organizacijama.

“Deportacija”

0
DEPORTACIJA

Predstava “Deportacija” režisera Gradimira Gojera rađena po tekstu Željka Vušurovića, biće odigrana u kotorskom Kulturnom centru “Nikola Đurković” u ponedjeljak 4. februara u 20 sati.

Glume: Jasna Ornela Bery, Enver Petrovci , Dženana Džanić, Lemana Bećirović/Hana Beštić, Vahid Džanković i Darja Badnjević. Prodaja ulaznica po cijeni od pet eura biće na blagajni Kulturnog centra na dan igranja predstave od 10 do 12 i od 18 do 20 sati.

Predstava „Deportacija” je koproducentski projekat novopazarskog Kulturnog centra i Bosanskog narodnog pozorišta iz Zenice.

“Predstava govori o istinitom događaju iz 1992. godine. To je priča o životnoj drami i ubistvu osamdeset pet Bošnjaka koji su u Crnu Goru izbjegli iz Bosne i Hercegovine, kako bi sačuvali dostojanstvo i svoje živote. Za njihovo ubistvo još niko nije odgovarao. Željko Dušanov Vušurović je rođen 30. 8. 1975. godine na Cetinju. Radio je kao novinar za Radio Cetinje i Radio Free Montenegro. Bio je dopisnik sa Cetinja Radio Slobodne Evrope od 1999. do 2002. Diplomirao je dramaturgiju na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju.

Učesnik je dvije radionice Kraljevskog pozorišta Zetski dom pod mentorstvom dramskih pisaca Ljuba Đurkovića i Gian Marie Cerva. Deportacija je njegova prva izvedena drama. Reditelj Gradimir Gojer diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu studije komparativnih književnosti sa teatrologijom i pozorišnu i radijsku režiju. Na scenama širom Balkana režirao je 127 predstava. Najzačajnije režije ostvario je prema tekstovima Dostojevskog, Krleže, Joneska, Beketa, Kajana, Latića, Isakovića…Predavao režiju i istoriju pozorišne režije na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu i historiju bh. drame i teatra na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru. Redovni je član Akademije Balkanike Europeane iz Bukurešta. Nagrađivan je na teatarskim festivalima za rediteljska ostvarenja, dobitnik je i najvećeg priznanja Grada Sarajeva Šestoaprilske nagrade” – stoji u najavi iz Kulturnog centra “Nikola Đurković”.

Zaslugom Sv. Tripuna, katolici i pravoslavci vjekovima u bratskoj slozi

Uoči proslave Svetog Tripuna (3.februar) zaštinika Kotorske biskupije i grada Kotora, večeras je u katedrali služena svečana Večernja – Kađenje moći, Svetog Tripuna po obredniku iz XVI. stoljeća.

Posebnost Večernje predstavlja kađenje svetih moći koje se obavlja za vrijeme pjevanja života Svetog Tripuna iz kotorskog Legendarija.

Kađenje obavljaju visećim kadionicama šest katoličkih i šest pravoslavnih vjernika, dok Bokeljska Mornarica pored relikvija čuva počasnu stražu.

„Ovaj običaj nije poznat u svijetu da moći Sveca kade, laici, građani. To obično čine biskupi svećenici ali ne laici. Ovaj obred predstavlja ekumenizam u praksi i obnovljen je 2000. godine, te predstavlja primjer poštovanja i iskazivanja časti Svecu, nepodijeljene crkve, kojeg podjednako slavi Istok i Zapad.

Kađenje moći Sv. Tripuna 2019.

Nekada su moći kadili samo plemići, sa razvojem građanskog društva šest plemića i šest građana da bi u devetnaestom stoljeću moći Svetog Tripuna kadili šest katolika i šest pravoslavaca” – kazao je za Boka News don Anton Belan.

Plenković: Pelješki most će biti završen za tri godine

0
Budući Pelješki most

‘Pelješki most fizički će povezati jug Hrvatske s ostalim dijelom zemlje. Dinamika radova odvija se vrlo dobro, uspostavljena suradnja je izrazito kvalitetna, a ukupan projekt prema predviđenoj dinamici – most, prilazne ceste i svi ostali infrastrukturni objekti – treba biti završen za tačno tri godine od danas.

Očekujem da će Pelješki most postati ključni, krajnji simbol naših sedam prvih godina u Europskoj uniji.

Andrej Plenković na gradilištu

357 milliona eura nepovratnih sredstava investicija u ovaj projekt dokaz je i vrijednosti našeg članstva u EU i kvalitetnom angažmanu i naše Vlade, ali i svih koji su ranije doprinijetli da se taj projekt odobri’, rekao je juče premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade u dubrovačkom Kneževom dvoru

Svečano otvoren 50. Praznik mimoze

0

Svečano otvaranje 50. Praznika mimoze i Feštu od mimoze ribe i vina na hercegnovskoj rivijeri, danas nije moglo da pokvari ni tmurno vrijeme. Procjenjuje se da je bilo blizu 15.000 posjetilaca.

“Nadam se da će se gosti u Herceg Novom tokom narednih 50 dana osjećati kao kod svoje kuće, među prijateljima i braćom, onako kako je Herceg Novi uvijek znao da vas ugosti i da vam priušti sve što Novljani znaju i sve što smo tradicionalno i radili svih ovih pet decenija. Ovom prilikom zahvaljujem svim ljudima koji su učestvovali u organizaciji Praznika, posebno MZ Baošići, koji su i danas domaćini fešte. Svima želim dobro zdravlje, da uživate u Herceg Novom narednih 50 dana što je više moguće”, kazao je otvarajući jubilarni Praznik mimoze , predsjednik Opštine, Stevan Katić na platou ispred Doma kulture u Baošćima gdje je održan glavni program i svečano otvaranje.

Svečano otvaranje i koncert Zdravka Čolića trebalo je da budu održani sinoć na platou u Igalu, ali su zbog lošeg vremena odloženi. Čolića će publika u Herceg Novom vidjeti na koncertu zakazanom za 8. februar.

Današnji bogat i zanimljiv program u kome su učestvovale mažoretke, Gradska muzika Herceg Novi, Mjesna muzika Đenovići, Boka bend, klapa Stari kapetan mažoretke, trombonjeri i klovnovi, organizovan je u Kumboru, Đenovićima i Baošićima.

Praznik mimoze 2019. foto S.K

Pored domaćih došao je i veliki broj gostiju iz drugih gradova Crne Gore, regiona, ali i iz Srbije, BiH, Makedonije, Slovenije, članovi diplomatskog kora iz Podgorice – U Baošićima su bili i predstavnici gradova u okviru projekta “New castel of the world”. Šefica Kancelarije za međunarodnu saradnju Simonida Kordić kazala je da su došli predstavnici Velike Britanije, Slovačke, Njemačke, Australije, Japana i Kine. “Hvala vam puno što ste učinili da se osjećamo tako dobrodošli, i da smo imali priliku da budemo na Prazniku mimoze”, kazala je gošća iz Kine Zejli.

Po tradiciji domaćini su pripremili i zakusku. Na 12 vatri na sedam lokacija domaćice iz NVO Fešta Baošić ispržile su oko 1.200 kg ribe, a obezbijeđeno je po 1.000 litara vina i piva. Tročlani žiri je izabrao je najljepši štnad na kome se pržila I služila riba. To je štand “Mimozice”, drugi je bio štand “Stari ribar”, a treći “Lanterna”. Autori su nagrađeni sa 150, 100 i 50 eura.

Praznik mimoze 2019. foto S.K

Večeras maskenbal

Prvi maskenbal Praznika mimoze biće održan večeras u Institutu dr Simo Milošević, gosti su OK bend, grupa Exodus, Gradska muzika, mažoretke, performeri iz Kine i naravno maske. Početak je u 21 sat.

U nedelju, trećeg februara ispred Doma kulture u Baošiću će biti organizovan Bazar “Mirisi i ukusi februara”. Na manifestaciji će biti predstavljeni stari zanati, domaći proizvodi, rukotvorine, a biće održano i takmičenje u pripremi rižota sa sipom, uz bogat kulturno zabavni program. Učestvovaće udruženja žena iz Baošića, Bijele, Đenovića, Herceg Novog, Risna i Tivta, kao i predstavnici SMŠ “Ivan Goran Kovačić”. Početak programa je u 11 sati ispred Doma kulture ,a u slučaju kiše u sali odmarališa Crvenog krsta Srbije.

Praznik mimoze 2019. foto M.D.

U toku je i zanimljiv sportski program: 37. Međunarodni džudo kup Mimoza 2019 u organizaciji Džudo kluba Igalo u Sportskom centru u Igalu, Mala novska skalinada u organizaciji Triatlon kluba Herceg Novi, na stazi od Škvera do Trga Nikole Đurkovića. Na bazenu Instituta Igalo, u toku je IV Međunarodni Mimoza vaterpolo turnir veterana, 20. Kup mimoze u sportskom ribolovu biće završen večeras proglašenjem najboljih i dodjelom nagrada.

Obilježena 101. godišnjica pobune mornara u Boki

0
Pobuna mornara foto Radio HN

U organizaciji hercegnovske podružnice Bokeljske mornarice danas je u Đenovićima, polaganjem vijenaca, obilježena 101 godina od kada je počela pobuna mornara u Boki.

Nakon okupljanja kod Mjesne zajednice Đenovići, predstavnici Bokeljske mornarice zajedno sa prošlogodišnjim Malim admiralom Lukom Kovačevićem i predstavnici Opštine Herceg Novi, položili su vijence u more i na kuću Vrankovića gdje je pobuna počela 1. februara 1918. godine.

Podsjetimo, tog 1. februara, oko 6 000 mornara se pobunilo protiv osvajačkog rata koji su vodile Njemačka i Austrougarska, ali i protiv nepodnošljivih uslova života na ratnim brodovima i surove discipline. Tada je podignuta crvena zastava na krstašu „Sankt Georg“. Nakon tri dana pobuna je ugušena, 250 mornara upućeno je na sudski postupak, a njih 43 na prijeki sud.

Četvorica koja su vodila pobunu, osuđena su na smrtnu kaznu i strijeljana 11. februara 1918. godine. U tadašnjoj austrougarskoj mornarici služilo je 11 nacija, a u Boki je najviše bilo Hrvata, Italijana, Čeha, Slovaka, Njemaca, Mađara i Slovenaca.