U okviru „Novembarskih dana“, od ponedjeljka, 12. novembra do petka, 16. novembra, u organizaciji Sekretarijata za preduzetništvo, kulturu i mlade i sport Opštine Tivat biće održano pet manifestacija koje podrazumijevaju učešće velikog broja posjetilaca i više od hiljadu učenika tivatskih škola.
U utorak, 13. novembra, u organizaciji Sekretarijata za ekonomski razvoj i preduzetništvo biće otvorena preduzetnička kancelarija u Osnovnoj školi “Drago Milović”. Pored Sekretarijata, ovaj projekat čiji je cilj podsticanje preduzetničkog duha od najmlađih dana, donatorski je podržala i kompanija Fidelity Consulting iz Podgorice.
Učenici ove škole, u srijedu, 14. novembra, posjetiće Inovaciono-preduzetnički centar Tehnopolis u Nikšiću i na Grahovu poljoprivredno gazdinstvu za organsku proivodnju povrća sa etno domaćinstvom Đedovina, u vlasništvu porodice Bulajić, osnivača agroklastera Nikšić. Profesori, predstavnici Sekretarijata za preduzetništvo i 25 osnovaca imaće priliku da se upoznaju sa konceptom organske proizvodnje i preduzetništvom u poljoprivredi.
Četvrte Omladinske igre bez granica na rivi Pine, u kojima će ove godine prvi put učestvovati posada školskog broad (ŠB) “Jadran” biće priređene u četvrtak, 15. novembra u 11 časova, u organizaciji Sekretarijata za mlade i sport.
Tivat – foto Boka News
Posjetom oko hiljadu učenika osnovnih škola iz tivatske opštine školskom brodu „Jadran“, u petak, 16.novembra, biće realizovan prvi Otvoreni dan na ovom atraktivnom jedrenjaku za učenike iz Tivta. Istog dana, u 20 časova biće priređen svečani koncert “Kad prošetam Crnom Gorom” folklornog ansambla KUD “Boka” Tivat u velikoj sali Centra za kulturu u Tivtu. Više od 50 umjetnika, prikazaće raznovrsnost naše tradicionalne umjetnosti, kao i raskoš i ljepotu narodnih nošnji. Koncert će biti humanitarnog karaktera. Prateći dio koncerta biće izložba fotografija sa turneje iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, gdje je KUD “Boka” predstavljalo Crnu Goru na proslavi 46. Dana državnosti UAE, dok će posjetioci imati priliku da na poklon dobiju i prvo izdanje Godišnjih novina koje su uredili članovi KUD-a “Boka”. Scenografiju za ovaj dogadjaj napravio je tivatski umjetnik Zoran Kruta.
“Novembarski dani” kao manifestacija koja se tradicionalno u Tivtu organizuje povodom Dana oslobođenja Tivta, 21. novembra počela je u utorak, 6. novembra i trajaće do 30. novembra a pripremljeno je oko 50 programa.
Prvi podvodni luksuzni hotel na svijetu otvoren na Maldivima
Prije gotovo 12 godina arhitekt Ahmed Saleem podredio je sve svoje snove otvaranju prvog podvodnog restorana na svijetu, Ithaa, u Conrad Maldives Rangali Island resortu. U Ithaa restoranu možete jesti u kuhinji s pet zvjezdica, pet metara ispod indijskog oceana, gledajući kako morski psi i plave Mante plivaju dok jedete ispod akrilnog krova. To arhitektonsko čudo koje je bi bilo vrhunac mnogim dizajnerima, ali ne i gospodinu Saleemu. Ono što je gospodin Saleem doista želio izgraditi bila je podvodna soba u kojoj će moći sanjati pod morem i buditi se ispod valova. Ove godine napokon je ostvario svoj san. Riječ je o The Muraka, hotelskoj sobi u potpuno ostakljenom hotelu koji se nalazi 50 metara ispod razine mora.
Inovacija koja je smještena u srcu otoka Rangali u resortu poznatom po prvom hotelu na Maldivima koji je ponudio smještaj u vilama i apartmanima iznad vode, prvom otvorenom podvodnom restoranu, a sada i prvom smještaju ispod velikog plavetnila. Muraka, što znači “koralj” na lokalnom jeziku, izrađen je od čelika, betona i akrila te dizajnirana u skladu lokalnim ekosustavom.
Kompletni niži apartman sagrađen je na kopnu u Singapuru. Akrilnu je konstrukciju izradio japanski proizvođač akvarija Nippura Co., koja je zatim zatvorena brtvilom Shin Etsu Marine korištenom i za izgradnju restorana Ithaa Undersea. Gotova je konstrukcija teška 600 tona dignuta kranom i prevezena specijalnim brodom na Maldive gdje je privezna u blizini grebena bez oštećenja te potopljena u ocean. Zbog visokih plima ili grubog mora objekt je osiguran s 10 betonskih blokova koji ga drže čvrsto na mjestu.
Prvi podvodni luksuzni hotel na svijetu otvoren na Maldivima
Nakon toga je samo ostalo pitanje kako povezati gornju i daljnju razinu apartmana i preoblikovati prostor iz akrilne cijevi u raskošno mjesto za odmor. Što je učinio japanski arhitekt Yuji Yamazaki iz istoimenog ureda za projektiranje u Tokiju, koji je osmislio besprijekorni prostor u prizemlju. Gornja razina sa staklenim zidovima pruža pogled na valove, privatni mol, beskonačni bazen i izdvojenu palubu. Gosti mogu uzeti dizalo ili slijediti spiralno stubište prema dolje, poput Alisine zečje rupe, kako bi se spustili u podvodnu zemlju čuda, gdje zakrivljeni stropovi, široki prozori i kupaonski pip-show riba čine nezaboravno iskustvo. Spavanje s ribama, ispijanje kave s koraljima, s mogućnošću posjeta kornjača, Mante, pa čak i morskog psa koji s neodobravanjem gleda kroz staklo, iskustvo je koje se ne zaboravlja.
Naravno, iskustva za pamćenje ne dolazi jeftino. Za oko 50.000 dolara po noći, ili za paket od četiri noćenja potrebno je izdvojiti oko 200.000 dolara. Međutim, prostor nudi mnogo više od hotelske sobe. Gosti The Muraki hotela dolaze na otok privatnim hidroavionom koji slijeće na vlastitom privatnom pristaništu ili iz glavnog mjesta dolaze gliserom koji im je na raspolaganju za vrijeme boravka. Sam hotel Muraka nalazi se u oceanu, daleko od Conrad vila na plaži i bungalova iznad vode i ima maksimalnu privatnost. Apartmani dolazi u kompletu s osobljem, uključujući batlera i kuhara, a sve drugo od masažnih terapeuta do trenera može se ugovoriti i uključiti u cijenu. Kao znak pažnje, gosti također dobivaju status Diamond Honors Hilton nakon rezerviranja apartmana.
Centralno mjesto jezikoslovne teorije najvećeg teoretičara lingvistike XIX stoljeća Nijemca Wilhelma von Humboldta obuhvata problem odnosa jezičke strukture, sa jedne strane, i mentaliteta naroda, sa druge. Po Humboldtu, jezik je specifična emanacija duha datog naroda, vanjski izraz jedne unutarnje forme koja otkriva pogled na svijet (Weltanschauung na njemačkom; zato se i sama Humboldtova teorija najčešće naziva teorijom Weltanschauung-a).
To će reći da je stepen razvijenosti jezika jednog naroda u neposrednom odnosu sa mentalitetom, kulturnom i opštom idejnom orijentacijom tog naroda. Premda pomenuta Humboldtova teorija pati od simplifikacija određene vrste, ne može se poreći činjenica da ista nije u izvjesnoj mjeri i istinita. A, sa druge strane, takođe se ne može reći da pomenuta teorija, dakle teorija Weltanschauung-a, nije inspirativna i za povlačenje- u vezi sa njom- određenih analogija. Teorija, na primjer, koja se meni neodoljivo nameće po analogiji sa teorijom Weltanschauung-a jeste da ne samo jezik- nego i određeni potezi i odluke vladajuće elite jednog naroda- izražavaju duh ne malog dijela tog naroda (budući da je vladajuća elita vladajuća baš zato što na parlamentarnim izborima, bez obzira na način, stiče podrškudominantnog dijela tog naroda. Ova konstatacija utoliko dobija na značaju kad u konkretnom istorijskom slučaju- kao u aktuelnoj Crnoj Gori- ta vladajuća elita gotovo trideset godina neprekidno, iz izbora u izbore, dobija većinsku podršku naroda za vršenje vlasti). Događaj koji me naveo na razmišljanje ovog tipa je, naravno, nedavna odluka Skupštine Glavnog grada da se u Podgorici postavi spomenik Josipu Brozu (Titu). Bez obzira na formalno obrazloženje pomenutog postupka- u kojem je rečeno da je Tito vratio Crnoj Gori pravo na državu i naciju te da je njegovom zaslugom Crna Gora stavljena u istu ravan sa drugim federalnim jedinicama (republikama) u sastavu SFRJ- ovaj bi čin kod svih (istinski) mislećih ljudi trebalo da izazove ne malu zabrinutost.
Zašto? Zato što, kakva god bila interpretacija istorijske uloge i (ne)činjenja Josipa Broza (Tita), jedno je nesporno- Josip Broz (Tito) bio je- prije i iznadsvega– diktator, a sistem kojem je bio na čelu bio je autokratski i nedemokratski. Brozov model vladavine moguneki danas nazivati soft diktaturom, soft autokratijom itd., ali konstanta diktaturâ i autokratijâ- bile one soft ili hard- uvijek je samo jedna: ograničavanje- do potpunog ukidanja- ličnih slobodâpojedinaca i gušenje- po svaku cijenu- kritičke misli i kritičkog odnosa prema društvenimproblemima.A takav mehanizam vladavine jedno društvo svakako ne vodi u dobrom pravcu i konzekvence takvog načina vladanja uvijek su loše.
Što kazuje o sebi i o onima koji glasaju za njega režim koji ljeta gospodnjeg 2018. ima potrebu da podigne spomenik diktatoru čije je glavno životno postignuće- država kojom je vladao- odavno pokojna baš kao i on (i to u dobroj mjeri baš zbog njegovog nedemokratskog i autokratskog načina vladanja, što je autor ovog članka pokušao dokazati u jednom od svojih ranijih članaka)? Govori, prije svega, to da je taj režim- ma kakvo bilo njegovo formalno obrazloženje za podizanje spomenika Josipu Brozu (Titu)- duboko i tragično neizlječivo prožet duhom totalitarizma i neslobode, baš kao i ljudi koji glasaju za isti (i kao mnogi, nažalost, koji ne glasaju za njega). Govori i o našoj istorijskoj nezrelosti, štoviše izvjesnom vidu retardiranosti. Kako drugačije nazvati odluku o podizanju spomeniku jednoj, najblaže rečeno, kontroverznoj istorijskoj ličnosti, čiji duh poputaveti koja ne nalazi pokoj lebdi nad prostorom države kojom je nekad vladao kao diktator- nad prostorom države koja se raspala u moru krvi- i od čijih parola (bratstvo, jedinstvo itd.) odavno nije ostalo ništa. Mudar narod izbjegavao bi i da da pomene- a kamoli da glorifikuje- političara čija ideološka zaostavština nije izdržala probu ni kratkog perioda vremena i od koje- sem totalitarnog duha u Crnoj Gori- nije ostalo ništa; tim prije kad se u toj zaostavštini nalazi, npr., i jedan Goli Otok (na kome je, uzgred budi rečeno, od svih jugoslovenskih naroda stradalo najviše Crnogoraca). Mi, nažalost, izgleda nismo mudar narod. Konačno: govori i o našoj konstantnoj istorijskoj nepravednosti. Jer, podsjetimo se: u toj Podgorici rođen je, npr., jedan Borislav Pekić, bezmalo najveći svjetski romansijer dvadesetog stoljeća. Pa ako lokalna uprava u Podgorici već ima potrebu da nekom podigne spomenik, onda bi Pekić, valjda, u svakom pogledu trebalo da ima nesumnjivu prednost nad Josipom Brozom (Titom).
U prirodi je režimâ duboko prožetih duhom autokratije i totalitarizma da- pogotovo u svojim poodmaklim fazama- prave iracionalne poteze. Takva je- kako smo vidjeli- i ova odluka Skupštine Glavnog grada da se u Podgorici podigne spomenik Josipu Brozu (Titu). A takva je- možda u još većoj mjeri- i nedavna zabrana nekolicini srpskih intelektualaca da uđu u Crnu Goru. Posmatrano sa čisto racionalnog aspekta- dakle čisto logički, bez ikakvih ideoloških primjesa- postavlja se sljedeće pitanje: kakvog efekta ljeta gospodnjeg 2018.- znači u vrijeme kad apsolutno nije nužno biti negdje fizički prisutan da bi se obratio nekoj skupini ljudi- može imati zabrana nekome da prekorači državnu granicu? Efekta, naravno, nikakvog, ali može imati velikog kontraefekta; naravno, po interese i zamisli onoga ko je takvu odluku donio.
Na kraju članka pitanje: jesmo li kao narod skloni diktatorima i autokratskom načinu vlasti?
Jesmo. Još uvijek i u zabrinjavajuće velikoj mjeri. Mnogo je razloga za to, a jedna od bitnih karika uzročno-posljedičnog lanca naše autoritarne (ne)svijesti bili sui Josip Broz (Tito) injegov režim. Ima tu, međutim, nešto mnogo opasnije. Nevolja sa autokratskim i totalitarnim režimimai narodima je, naime, što oni svoje iracionalne poteze opažaju kao potpuno racionalne, štoviše potpuno normalne i nužne. I nastavljaju da ih preduzimaju sve dok objektivitet- koji do određene granice toleriše iracionalnost, ali ne vječno- ne dođe po svoje. A tada je kasno. Često, nažalost, i veoma bolno po određeno društvo duboko zaraženo totalitarizmom, svakovrsnom nepravdom i tužnom ljudskom neslobodom.
U Parizu se obilježava 100 godina od završetka Prvog svjetskog rata foto EPA
U Parizu se obilježava 100 godina od završetka Prvog svjetskog rata. Planirano je da predsjednik Francuske Emanuel Makron govor, ispred groba Neznanog junaka, održi tačno u 11 sati, 11. dana, 11. mjeseca, u vrijeme kada je potpisano primirje prije 100 godina.
Svoje prisustvo potvrdilo je više od 80 šefova država i vlada zemalja učesnica Velikog rata, ali i visoki predstavnici UN, evropskih institucija i drugih međunarodnih delegacija, a Crnu Goru predstavlja predsjednik Milo Đukanović.
Doček Pariz
Među učesnicima na svečanosti u Parizu čiji je domačhin predsjednik Francuske Emanuel Makron su, između ostalih, i predsjednici SAD i Rusije, Donald Tramp i Vladimir Putin.
Osim zemalja pobjednica u Prvom svetskom ratu, obilježavanju će prisustvovati i predstavnici poraženih zemalja, poput Njemačke koju će predstavljati kancelarka Angela Merkel.
Glavna ceremonija počeće danas u 9.30 ispred Trijumfalne kapije, gdje će se uz najviše vojne počasti zvanicama obratiti francuski predsjednik.
Planirano je da Makron svoj govor ispred groba Neznanog junaka održi tačno u 11 sati, 11. dana, 11. mjeseca, u vrijeme kada je potpisano Primirje prije 100 godina.
U okviru obilježavanja godišnjice, biće održano prvo zasjedanje Pariskog mirovnog foruma, koji se uspostavlja na inicijativu francuskog predsjednika, a kao odgovor na rastuće tenzije u svijetu i opasnosti po međunarodnu saradnju.
Na otvaranju Foruma, govoriće potpredsjednica savjeta Pariskog foruma za mir Triša Šeti, predsjednik Francuske Emanuel Makron, njemačka kancelarka Angela Merkel, kao i Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš.
Sekretarijat za zaštitu životne sredine u saradnji sa Zelenim timom Oštine Tivat izradio je Ekološki kalendar koji će u biti odštampan i u vidu plakata raspodijeljen javnim ustanovama osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja na teritoriji opštine Tivat.
Ekološki kalendar izrađen je kao jedna od edukativnih aktivnosti predviđenih Lokalnim akcionim planom za biodiverzitet 2018-2023.
“Cilj je da se ovom aktivnošću omogući planiranje aktivnosti i doprinese što sveobuhvatnijem obrazovanju djece usmjerenom na očuvanje životne sredine”- saopšteno je iz Sekretarijata.
Lutkarska predstava “Puna vreća želja”, u izvođenju Lutkarskog pozorišta za djecu Grada Mostara biće odigrana u ponedeljak 12. novembra u 10 sati u amfiteatru Gimnazije Kotor.
Predstava je namijenjena mališanima nižeg školskog uzrasta i vrtića.
Scenario, režija i kostimografija je pripremljena u okviru realizacije projekta Uspostavljanje inter regionalne mreže energetske efikasnosti – IRENE- IPA INTEREG CRO-BIH -ME, koji u Crnoj Gori realizuje Opština Tivat i NVO „Eko Centar DELFIN”.
Ulaznice se ne naplaćuju, a na kraju predstave, mališanima će biti podijeljen edukativni materijal, bojanke, puzle i pribor za crtanje.
Lijepo i toplo vrijeme za ovo doba godine, danas je izmamilo veliki broj posjetilaca na Sajmu suvenira koji je održan na tivatskoj rivi Pine. Na dvadesetak maštovito uređenih štandova izlagači su predstavili svoje proizvode.
Posebnu pažnju posjetilaca privukao je štand učenika I 4 OŠ „Drago Milović“ sa učiteljicom Nevenkom Saveljić, koji je bio uređen u skladu sa jesenjim bojama i proizvodima. Prodavali su figurice napravljene od terakote, izrezbarenih bundeva, jesenjih plodova i suvog cvijeća, a sredstva koja budu prikupili poslužiće im za kupovinu materijala i izradu novih kreacija.
„Razvijamo kreativnost kod djece, kao i preduzetnički duh, a uskoro otvaramo i preduzetničku kreativnu radionicu u sklopu naše škole“ – kazala nam je Saveljić, koja već godinama na originalan način sa djecom učestvuje u brojnim manifestacijama.
Sajam suvenira Tivat 2018. foto Boka News
Pažnju kupaca privukao je i štand NVO “Harlekin” sa proizvodima, majcama, šoljama, torbama na kojima su štampani bokeški izrazi.
Za dobro raspoloženje u bokeško-mediteranskom duhu, potrudio se “Škuribanda band”.
Organizator sajma bila je NVO “Harlekin” pod potkroviteljstvom Turističke organizacije Tivat.
Predsjednik Jokić u posjeti Firenci - konferencija
Predsjednik Jokić u posjeti Firenci - sa gradonačelnikom Firence
Predsjednik Jokić u posjeti Firenci - sa zamjenicom gradonačelnika
Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić, tokom protekle sedmice boravio je u službenoj posjeti Firenci na poziv gradonačelnika Firence, Daria Nardele, i prisustvovao zajedničkom skupu predstavnika gradova Mediterana pod nazivom „Unity in diversity“, a takođe i po prvi put organizovanom skupu gradova evropskih prijestonica kulture. Predstavnici Kotora bili su jedini iz Crne Gore koji su učestvovali na pomenutoj konferenciji.
Na konferenciji su učestvovali ministar kulture Italije, Alberto Bonisoli, evropski komesar za obrazovanje, multilingvizam i kulturu,Tibor Navarščić, kao i gradonačelnici i predstavnici više od 40 gradova iz Evrope, Afike i Južne Amerike.
Završno izlaganje na skupu imao je poznati glumac i reditelj, Tim Robins, koji je pozvao sve učesnike da učine sve što je u njihovoj moći da kulturu vrate stanovnicima njihovih gradova, da je učine dostupnom svima, jer je to jedini način da se prevaziđu izazovi ovog vremena.
Predsjednik opštine je na konferenciji učesnicima prezentovao Kotor, njegovo kulturno i istorijsko naslijeđe, i takođe istakao spremnost Kotora za saradnju sa ostalim gradovima na poljima kulture i turizma.
Predsjednik Jokić se susreo sa gradonačelnikom Firence, Dariom Nardelom i pozvao ga da naredne godine posjeti Kotor prilikom obilježavanja 40 godina od upisa Kotora na UNESCO-vu listu svjestske baštine.
U odvojenom susretu sa zamjenicom gradonačelnika zaduženom za kulturu i obrazovanje, g-đom Kristinom Đaki, postignut je konsenzus o uspostavljanju bliže saradnje između dva grada, posebno na poljima kulture i zaštite kulturne baštine.
Blagdan Bl. Gracije iz Mula kod Kotora uvijek se radosno proslavlja u njegovoj rodnoj župi 9. novembra, dok je u kalendaru HBK kao spomendan upisan dan ranije. Ovogodišnja proslava protekla je u znaku proslave 510. obljetnice Blaženikova rođenja za nebo koja je počela trodnevnom duhovnom pripremom u večernjim satima 6. novembra.
Trodnevnicu u netom obnovljenoj župnoj crkvi predvodio je vlč. dr. sc. Anđelo Maly, profesor Svetog Pisma na KBF-u u Zagrebu. Vlč. Maly je u svojim propovijedima isticao vječno novu snagu i izazov Božje riječi na koju je bl. Gracija svojim životnim predanjem odgovorio, te potaknuo brojne okupljene vjernike na poslušnost Božjoj riječi, gorljivost u molitvi i radosno življenje vjere.
Tri dana duhovnih poticaja, intenzivne molitve i zanosne pjesme pred oltarom Blaženika, ovjenčana su otvaranjem Blaženikova sarkofaga 8. novembra. Tog je dana sv. misu predvodio kotorski biskup, mons. Ilija Janjić, a u koncelebraciji uz mjesnog župnika don Roberta Tonsatija i propovjednika Vlč. Anđela Malyja, dugogodišnjeg promicatelja kulta bl. Gracije don Pavla Medača, te drugih svećenika kotorske biskupije, bili su augustinci o. Josef Sciberras OSA, generalni postulator Reda i o. Michele Falcone, povjerenik za komunikacije generalne Kurije Reda.
Nakon misnog slavlja, kotorski je biskup blagoslovio srebrnu masku za lice bl. Gracije koja je izrađena prigodom 510. obljetnice njegova rođenja za nebo, kao trajni znak štovanja i pobožnosti i za dobrobit širenja njegova kulta. Nakon blagoslova, povjerenstvo imenovano od mjesnog biskupa, pristupilo je otvaranju Blaženikova sarkofaga, dok su vjernici cijeli događaj strpljivo pratili u molitvi i šutnji ispred crkve. Po završetku, generalni postulator o. Sciberras je sarkofag zapečatio pečatom postulature, poslije čega je uslijedilo vjerničko štovanje. Srebrnu masku izradili su znameniti zlatari iz Palerma, poznati po svom radu na crkvenim i liturgijskim predmetima, a kupljenja je prilogom mjesnog dobročinitelja. Za ovu posebnu prigodu, Muljanska je župna crkva u noći bila obasjana plamenima „luminacije“ – običaja koji u Boki, postaje sve rjeđim zbog zahtjevnosti izvedbe: zadnja luminacija na Mulu bila je prije 10 godina kada se slavila 500. obljetnica Blaženikove smrti.
Na sam blagdan, 9. novembra, prva misa služena je po običaju u 5 sati ujutro a slavio ju je don Anton Belan, kotorski župnik i generalni vikar biskupije, nakon čega su uslijedile još tri svete mise:u 8, 10 i u 16 sati. Cijelog dana su vjernici iz Kotorske biskupije kao i iz susjednih biskupija, među njima i brojni pravoslavne vjeroispovijesti, pohodili muljansku župnu crkvu kako bi se molili pred Blaženikovim tijelom.
Muo – Blaženi Gracija
Popodnevnu misu predslavio je kotorski biskup, u koncelebraciji s brojnim svećenicima. U propovijedi je biskup Janjić podsjetio vjernike na vrline bl. Gracije, osobito njegovu ljubav prema euharistiji. Blaženi Gracija nas poziva da slavimo sakramente, moramo osnažiti sudjelovanje na nedjeljnoj misi koje kod nas nije toliko učestalo koliko bi trebalo biti – kazao je biskup Janjić, pozvavši vjernike da po zagovoru i primjeru Blaženika prodube svoj molitveni i sakramentalni život. Na kraju misnog slavlja, župnik don Robert Tonsati zahvalio je svima koji su sudjelovali u pripremama i svojim trudom potpomogli ovogodišnju proslavu. Uz zahvalu propovjedniku vlč. dr. sc. Anđelu Malyiju, župnik je posebno zahvalio ocima augustincima koji su već drugu godinu zaredom prisustvovali proslavi blagdana njihova subrata te je uručio prigodni dar – sliku Blaženika. O. Josef Sciberras prenio je pozdrave i čestitke generalnog Priora Reda, o. Alejandra Morala Antóna izrazivši i svoje zadovoljstvo što po drugi puta sudjeluje u mjesnoj proslavi, te je zahvalio na dobrodošlici koja mu je iskazana. Tom prigodom je pročitao dekret Generalnog priora Reda kojim je nekadašnji muljanski župnik i promicatelj kulta bl. Gradcije, preč. don Pavao Medač zbog svojih zasluga prema Blaženiku i augustincima, afiliran Redu sv. Augustina te uživa duhovna dobra Reda na isti način kao i zavjetovani redovnici i redovnice. Nakon završne molitve pred Blaženikovim oltarom, uslijedilo je tradicionalno cjelivanje relikvije za vrijeme koje je otpjevan svečani himan „Nut slavno tijelo“ fra Konrada Heberta kojeg je u 19. stoljeću skladao za muljanski župni zbor – Hrvatsko pjevačko društvo Zvonimir. Misno slavlje uzveličao je župni zbor sv. Mateja iz Dobrote, a među mnogobrojnom vjerničkom puku, bio je i veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić.
Muo – Blaženi Gracija
Župa Muo, jedna od najmanjih u kotorskoj biskupiji, doista je uz veliku svečanosti, pobožnost i s dostojanstvom proslavila ovu važnu obljetnicu svoga najdičnijeg sina, posvjedočivši da ljubav i poštovanje prema Blaženiku sjaji neoslabljenim sjajem unatoč brojnim demografskim promjenama koje su je zadesile u predzadnjem stoljeću.
Preliminarni rezultati istraživanja stavova i potrošnje posjetitelja s međunarodnih brodskih kružnih putovanja u Dubrovniku u 2018. – TOMAS Dubrovnik predstavila je u okviru Festivala turizma u Dubrovniku Zrinka Marušić s Instituta za turizam.
Putnici u prosjeku troše 58 eura po izlasku broda, a članovi posade oko 28 eura. U strukturi potrošnje najveći dio ide na hranu i piće u ugostiteljskim objektima, za kupnju, izlete i ulaznice pa i suvenire.
Glavno tržište s kojeg u Grad stižu putnici s kruzera jest ono Velike Britanije i to njih oko 22 posto. Slijede ih Amerikanci, Talijani i Španjolci. Europsko je tržište zastupljeno s oko 70 posto. Struktura putnika nije ista na svim brodovima. Na najmanjim kruzerima do 500 putnika najviše je Francuza, Amerikana i Britanaca, na onima s 500 do 1000 ispitanika svaki je drugi putnik Amerikanac, Britanci su izrazito zastupljeni na brodovima s 1000 do 2000 putnika, a na najvećima su Talijani, Španjolci, Amerikanci.
Što se tiče dobi posjetitelja, prosjek je 49 godina, članovi su posade mlađi, na manjim rodovima pristižu stariji gosti , a na većim brodovima mlađi gosti. Uspoređujući rezultate istraživanja s onima iz 2006., uočljivo je kako su turisti tada u prosjeku trošili 39 eura, što znači da je u 2018. potrošnja porasla za nekih 50 posto.
Kako je istaknuto do sada je ispitano oko 400 ljudi, pri čemu su obuhvaćeni gosti i posada s 30-ak različitih brodova koji su podijeljeni u četiri segmenta – male, srednje, velike i one najveće s preko 2000 putnika jer se i obilježja upravo razlikuju s obzirom na veličinu broda.
