Multimedijalna izložba pod nazivom „ZemljoStres“ otvorena je u petak, 15. novembra u podne u Galeriji JU Kulturnog centra „Nikola Đurković“ Kotor. Izložba je organizovana povodom programa obilježavanja Dana opštine Kotor, a namijenjena je mladima. Cilj izložbe je sjećanje na katastrofalni zemljotres iz 1979. godine, odnosno obilježavanje četrdeset godina od upisivanja Kotora na listu Uneska.
Fotografijama sugrađanina Andrije Saulačića, nastalim neposredno nakon zemljotresa, fotografijama koje su ustupili OJU Muzeji Kotor/Galerija solidarnosti, a čiji je autor Željko Jović, ispovjestima preživjelih zabilježenim u Radio drami u produkciji Radio Beograda „Mislio sam da se ruše brda,“ na osnovu koje je režiser Petar Pejaković 2009. godine režirao predstavu „Muzej zemljotresa,“ kao i projekcijom dokumentarnog filma Aleksandre Saše Dendera, odaje se priznanje gradu Kotoru, koji se snagom ljudske ljubavi izdigao iznad posledica prirodne katastrofe.„
Ovom izložbom, danas, sa ovog mjesta, 40 godina kasnije, negira se najčešće izgovarana rečenica tog 15. aprila 1979. godine: „Stari grad Kotor više ne postoji,“ navele su Milica Kašćelan i Đorđa Čolo, učenice Gimnazije Kotor, koje su u otvorile izložbu.
Šesti po redu Božićni bazar hotela Regent će se održati dva vikenda u decembru (14. i 15. | 21. i 22. decembra) od 12 do 16 sati pod arkadama restorana Gourmet Corner.
Menadžment hotela Regent Porto Montenegro poziva sve zainteresovane kreativce, male proizvođače, umjetničke radionice i entuzijaste da se prijave za učešće na prazničnom Bazaru do 26. novembra emailom na adresu sanja.stojanovic@regenthotels.com.
„Prijava treba da sadrži kratak opis proizvoda, kratak opis dosadašnjeg rada ponuđača i jednu do pet fotografija proizvoda, ili web prezentaciju proizvoda. Menadžment hotela zadržava puno pravo izbora optimalnog ponuđača koji će biti biran po kvalitetu proizvoda i kreativnosti vizuelnog identiteta. U cilju utvrđivanja kvaliteta proizvoda, menadžment će takođe uputiti poziv izabranim ponuđačima da dostave uzorke proizvoda na uvid u prijavnom roku. Prijave je potrebno dostaviti do 26. novembra a izabrani ponuđači biće informisani o učešću do 03. decembra 2019. godine“, istakao je Željko Knezović, Menadžer za hranu i piće hotela Regent.
Kategorije u kojima će se birati ponuđači su nakit, božićne i novogodišnje dekoracije, maslinovo ulje, proizvodi od maslina i maslinovog drveta, domaći gastronomski proizvodi (sirupi, džemovi, slatka), ručni radovi i suveniri i ukrasni dodaci kreirani u duhu Božića.
Božićni bazar
Festival hrane će se održati 14. decembra na terasi restorana Gourmet Corner a u slučaju kiše na terasi restorana Murano od 12 do 16 časova u okviru kojeg će se predstaviti sektor hrane i pića hotela Regent Porto Montenegro sa prazničnim delicijama: tradicionalni božićni kolači, priganice, topla čokolada, kuvano vino, kuvana rakija sa medom, čaj i drugi topli napitci. Sektor hrane i pića će ponuditi i slane delikatese poput kobasica, domaće pašte koja će biti poslužena u cijelom Gran Padano siru te pržene girice čime će početak i ovogodišnjeg Božićnog bazara imati gastro dimenziju. Bend uživo će dodati muzičku dimenziju prvom danu Regentove zimske tradicije te obilježiti početak doba darivanja.
Božićni bazar predstavlja idealnu priliku za druženje u susret praznicima te da svi koji to žele, pronađu unikatan i interesantan poklon za svoje najdraže, da se zabave i uživaju u čaroliji praznika na tivatskoj obali.
Sa koncerta FA Nikola Đurković - foto Boka News - Z.N.
1 od 6
Sa koncerta
Sa koncerta
Sa koncerta
Zlata Marjanović
Sa koncerta
Sa koncerta
Folklorni ansambl “Nikola Đurković” Kotor povodom proslave jubileja-10 godina rada, sinoć je u Crkvi Svetod Duha priredio prvi pjevački koncert Ženske pjevačke grupe ” Đurković” pod nazivom “Pjevala bih pjevala n’o ne mogu sama”.
“Djevojke iz našeg izvođačkog ansambla već skoro dvije godine imaju pjevačke probe, pod mentorstvom etnomuzikologom doc. dr Zlate Marjanović, čije dugogodišnje iskustvo i znanje motiviše ove mlade djevojke da još snažnije zavole tradicionalno pjevanje “, kazali su iz FA “Nikola Đurković” Kotor.
Ovom prilikom nastupili su i ŽPG KUD “Mijat Mašković” iz Kolašina, kao i dječja klapa”Primorkinje” iz Budve.
Posjetioci su bili u prilici da čuju pjesme iz Boke, Grblja, Paštrovića, kontinentalnog dijela Crne Gore, okoline Kolašina, kao i iz Bosne i Srbije.
Naredne godine bi hercegovačko-crnogorski planinski masiv Orjen trebalo da bude proglašen parkom prirode, tvrdi Igor Škero, predsjednik trebinjskog Planinarskog društva „Vučji zub“.
On kaže da su pri kraju elaborata kojim bi Orjen bio proglašen parkom prirode, pored tri nacionalna parka Republike Srpske – Kozare, Drine i Sutjeske.
„Kompletan projekat vodi Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, koji rukovodi rad na elaboratu i cjelokupnoj pripremnoj dokumentaciji, u kojoj smo mi kao društvo učestvovali u projektu za mapiranje svih planinarskih staza, vidikovaca i izvorišta na Orjenu“, kaže Škero.
Napominjući i to da su pomogli u izradi elaborata za miko-gljivare, koji su na Orjenu pronašli jako mnogo interesantnih nalaza, Škero dodaje da je i ranije urađen niz elaborata vezanih za endemske biljne i životinjske vrste ovog planinskog masiva, a sve je to neophodno zaštititi od izumiranja.
„Orjen je zbog svih svojih specifičnosti bez premca zaslužio da bude proglašen parkom prirode, samo ga je potrebno što bolje zaštititi i očuvati njegovu endemičnu i bogatu floru i faunu“, dodaje Škero.
Orjen – Priroda nas povezuje -parkovi Dinarida
Ovim parkom prirode bi trebalo da gazduje Centar za gazdovanje kršem Trebinje, što bi bio novi zamajac razvoja i ovog preduzeća, ali i turizma južnog dijela Republike Srpske, jer je u pitanju, kako kaže Škero, ljepota gigantskih razmjera, koje nisu svijesni ni mnogi Trebinjci, a kamoli brojni posjetioci ovoga grada, od kojih se tek poneki odluči i za pješačenje na Orjen. U „Vučjem zubu“ napominju da je ipak u Trebinju sve više takozvanih hajking turista, koji nisu klasični planinari, već oni šetaju planinom, razgledaju je i u potpunosti uživaju u svim njenim ljepotama, a takvih je svake godine sve više.
Nadaju se da će nakon parka prirode vrlo brzo Orjen postati i nacionalni park, jer posjeduje velike predispozicije za to, a ako bi se samo u turističke karte Herceg Novog i Dubrovnika unio i nacionalni park koji je u neposrednoj blizini ovih gradova, među milionima turista bi se barem jedan dio odlučio i za posjetu Orjenu.
Promocija romana za djecu „Djevojčica Tara i čarobno drvo” Žarka Vučinića, povodom 21. novembra Dana opštine Kotor, održaće se u ponedjeljak 18. novembra, sa početkom u 11 sati, u sali Kina “Boka”.
Ovo je Vučinićev četvrti dječji roman, koji je proglašen za najbolju knjigu za djecu objavljenu u 2019. godini.
U programu će, osim autora, učestvovati i Sonja Živaljević. Organizatori su JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor/Gradska biblioteka i čitaonica.
Budžet Opštine Tivat za 2010. iznosiće 23.556.400 eura – stoji u nacrtu Odluke o budžetu za narednu godinu koju je pripremila administraciia gradonačelnika dr Siniše Kusovca (DPS).
Nacrt je juće stavljen na petnaestodnevnu javnu raspravu.
Tivatska vlast namjerava da dogodine potroši 12,92 miliona eura na kapitalne izdatke, tekući rashodi budžeta iznosiće nešto preko 6 miliona, dok će na otpatu kredita biti potrošeno 2,36 miliona eura. Transferi institucijama, pojednicima i NV sektoru iznosiće nešto više od 2 miliona eura.
Kusovac po nacrtu budžeta, namjera da od poreza dogodine naplati ukupno 8,5 miliona eura što je oko 600 hiljada više od plana prihoda po tom osnovu za ovu godinu. Najveći dio tog uvećanja od oko 400 hiljada eura, očekuje se od naplate poreza na nepokretnosti koji će, prema novoj odluci što bi trebala ići na usvajanje na narednoj sjednici lokalnog parlamenta, biti uvećan za vlasnike nekretnina na prvoj liniji uz obalu mora, odnosno trasu Jadranske magistrale kroz Tivat.
Zanimljivo je da lokalna DPS-SD-HGI vlast u 2010. očekuje pad prihoda Opštine od naplate lokalnih taksi za oko 50 hiljada eura, te naknada za čak blizu 800 hiljada eura u odnosu na plan prihoda po tim osnovama za ovu godinu. Posebno zabrinjava to što Kusovac očekuje dodatni pad ionako niskih prihoda Opštine od komunalija koje treba da plate investitori svih novih objekata što se grade u Tivtu. Ove godine, plan prihoda od komunalija iznosi 2,5 miliona eura, a dogodine tek 1,8 miliona što je stavka koju će Kusovac i njegovi saradnici morati da objašnjavaju Tivćanima tokom aktuelne javne rasprave, jer se sve to dešava u vrijeme kada je u Tivtu na sceni bukvalno eksplozija nove gradnje, prvenstveno stanova za prodaju na tržištu. Iz navrta budžeta se vidi i da Kusovčeva asmiinistracija u 2010. – godini lokalnih izbora, Tivćanima namjerava d apored poreza na nepokretnosti, za čak trećinu poveća naknadu koju će oni plaćati za korišćenje opštinskih puteva.
Tzv. „ostali prihodi“ Opštine Tivat naredne godine će biti manji za oko milion ipo eura nego 2019. u kojoj je Vlada lokalnoj samoupravi vratila upravo toliki iznos novca za refundiranje nabavke novih vatrogasnih vozila preko MUP-a prije deset godina. Gradonačelnik Kusovac planirao je da grad dogodine zaduži za novih 2 miliona eura, u budžet za 2010. prenese 4 miliona eura neutrošenih sredstava iz ove godine, kao i da Tivat u izbornoj godini, dobije čak 4 miliona eura kapitalnih donacija od Vlade.
Na rashodovnoj strani, plate i ostala primanja narasle lokalne administracije dogodine će Tivćane koštati preko 3,5 miliona eura što je oko 70 hiljada eura više nego 2019. Troškovi rada Kusovčeve administracije dogodine će u obliku rashoda za materijal i usluge, poreske obveznike koštati preko 1,8 miliona eura, što je uvećanje od skoro 100 hiljada u odnosu na ovu godinu.
Kapitalni izdaci planirani na 12,92 miliona, za oko 200 hiljada su veći od plana kapitalnih ulaganja za ovu godinu, pri čemu je došlo do preraspodjele iznosa na pojedinim stavkama, pa će tako naprimjer. dogodine za ekspropijaciju biti utrošeno čak 3 miliona eura, što je upola više nego 2019. Najveći dio tih troškova odnosi se na konalno plaćanje oko 12.000 kvadrata privatne zemlje na Klačini koje je Opština u vrijeme dok je njome upravljao Ivan Novosel (DPS), 2014 i 2015. bukvalno uzurpirala mještanima Krtola, radi izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
OPET ĆE DAVATI POKLONJENE STAMBENE KEDITE, MOŽDA OPROSTE I ZAKUPNINU ODABRANIMA
Kusovac ni u narednoj, izbornoj godini, ne odustaje od kontroverzne prakse davanja kredita pod povoljnim uslovima zaposlenima u lokalnoj uopravi za riješavanje stambenih pitanja ili poboljšanje uslova stanovanja. Za te bukvalno poklonjene kredite, planirano je 50 hiljada eura, što je za 20 hiljada manje nego ove godine. Zanimljivo je da lokalna administracija računa da će njeni članovi koji su dobili ove kredite, dogodine u gradsku kasu vratiti tek 9 hiljada eura, skoro upola manje nego što iznosi plan prihoda od otplate ovih kredita za 2019.
Iako je nedavno u lokalnom parlamentu izglasala odluku o produženju zakupa opštinkskih poslovnih prostora sa aktuelnim zakupcima pod istim uslovima, uz napomenu da sa skoro svima od njih „Opština ima pozitivno iskustvo u smislu redovnog plaćanja zakupnina“, tivatska DPS-SD-HGI valst dogodine u budžetu od rente očekuje tek 150 hiljada eura, što je za čak 60 hiljada eura manje nego što iznosi plan prihoda od zakupa opštinskih poslovnih prostora u 2019.
Arapi koji žive i rade u njemačkoj prijestolnici uskoro će imati radiostanicu na svom jeziku.
Veći dio programa Radio Arabice bit će na arapskom jeziku, a bavit će se kulturom, vijestima, zabavnim programom, sportom i svakodnevnim životom u Berlinu, objavio je u četvrtak MABB, medijsko vijeće za regije Berlin i Brandenburg.
Stanica će emitirati i arapsku narodnu, popularnu i modernu glazbu. “Uz francusku, rusku, tursku, britansku i američku stanicu, sada će postojati i ona za Arape”, rekao je čelnik MABB-a Hansjuergen Rosenbauer.
Na jednoj od plaža brazilske luke Santos postavljena je velika željezna konstrukcija u obliku kita ubojice. Nije riječ o nikakvoj skulpturi kao što se možda u prvi trenutak čini, nego orka od željeza ima vrlo korisnu ulogu u očuvanju okoliša. Naime, neko je došao na originalnu ideju, izradom umjetnog kita željelo se potaknuti građane da prazne boce pića ne ostavljaju na plaži.
Naime, konstrukcija je obložena žicom, a postoje vratašca u koja se boce i druga plastika ubacuju radi reciklaže. Tako je orka od željeza postala svojevrsni gutač plastike, a kada se napuni bocama radnici je prazne.
Treća u nizu stađunskih manifestacija, Jesenja fešta, biće održana u subotu, 23. novembar, od 9 do 14 sati, u Njegoševoj ulici kao i ispred Gradske kafane u u Herceg Novom.
“Inspiracija za slavljenje hrane ali i dizajna je jesen i ukusi i boje jesenjih plodova kojih kod nas ima u izobilju u ovom godišnjem dobu. Događaj za čitavu zajednicu, ponešto za sve uzraste i interesovanja”– poručuju organizatori, članice NVU Ruke.
Šipak ili nar, ali i mandarine, rogač, žižula, košćela, kostanj, maginje, kake, kivi, obično su okosnica delicija koje prave učesnici fešte.
Osim dana autentične gastronomije, NVU Ruke organizuju i kreativne radionice u centru Art kvart, u II fazi Instituta Igalo. Za ljubiteljke i ljubitelje ručnog rada ali i društvene teorije sa akcentom na otpor konzumerizmu. Kreativno se izrazi, šta je šipak ti nam pokaži! Subota 16. novembar od 11 do 18 sati. Kreativna radionica za djecu; crtanje, slikanje, glina, kolaž, vez, heklanje, literarni sastav…
U podgoričkom Višem sudu održana je kontrola optužnice protiv kriminalne grupe Vladimira Račića i Dejana Rovčanina, koja je planirala da više od 50 kilograma kokaina, vrijednog gotovo pet miliona eura, brodom Jadran prokrijumčari u Tursku.
Odbrana smatra da se optužnica zasniva samo na iskazu svjedoka saradnika, te da nema dovoljno dokaza za potvrđivanje optužnce. Konačnu odluku donijeće Viši sud.
Odbrana okrivljenih u slučaju „Jadran“, predložila je da se obustavi postupak.
Advokat Duška Radenovića, koji se sumnjiči da je, u rancima unio drogu na brod, navodi da Radenović kao vojno lice, nije znao šta se u njima nalazi.
Takođe, odbrana smatra da je pogrešno predstavljen iskaz svjedoka saradnika Miloša Kulića.
„Ja sam prisustvovao samo jednom saslušanju i to saslušanje je snimljeno i zato sam apostrofirao da nijesu tačni pojedini djelovi toga zapisnika“, ističe Ratko Pantović, advokat Radomira Osmajića. Prema optužnici, upravo svjedok saradnik je s Radenovićem, preuzeo 56 kilograma kokaina koji je prethodno zapakovao Vojin Stupar.
Taj kokain završio je na brodu Jadran. Odbrana Stupara, prokomentarisala je trag koji su forenzičari našli na jednoj od torbi.
Jadran foto S.L.
„Riječ je o tragu sa tri lica da prema preporukama kojih se oni pridržavaju prilikom postupanja odnosno izrade nalaza nije preporučljivo da se vrši upoređivanje takvog traga sa licima iz baze DNK registra, već se DNK morao uzimati neposredno od strane osumnjičenih. To u konkretnom slučaju nije urađeno“, kazao je Marko Radović, advokat Vojina Stupara.
Prema optužnici, kriminalnu grupu koja je pokušala da školskim brodom „Jadran“, prokrijumčari više od 50 kilograma kokaina, osnovali su Vladimir Račić i Dejan Rovčanin, koji nijesu dostupni pravosudnim organima.
Odluku o optužnici, koju je protiv njih podiglo Specijalno državno tužilaštvo, uskoro će donijeti Viši sud.
