Plakatiranje i pariranje

0
Tivat – foto Boka News

Glagolska imenica pariranje iz naslova ovog članka ne znači ono što uobičajeno znači, dakle „odbijanje (nečijeg) napada“. Pariranje iz naslova moj je neologizam, proizvod moje jezične invencijei ovdje znači „dijeljenje, udjeljivanje (tuđih) para nekome ili sebi“. (Uzgred budi rečeno, pára je turcizam koji je u turskom jeziku prvobitno značio „sitni novac, četrdeseti dio turskog groša“).

Odakle mi ideja za ovakav naslov?

Otuda što su u aktuelnoj Crnoj Gori plakatiranje i pariranje veoma često (bili) komplementarni i kompatibilni procesi. Gotovo bih mogao reći da su to procesi koji su dvije strane jedne te iste medalje i koji su- kad je politička praksa vladajućeg režima u Crnoj Gori (ali ne samo vladajućeg režima u Crnoj Gori nego i šire)-  dijalektički povezani. Medalja koja se kuje procesima plakatiranja i pariranja zove se apsolutna vlast DPS-a, a kao posljedicu te medalje- koja nam gotovo trideset godina visi o vratu- imamo duboko totalitarizovano i kriminalizovano društvo. Plakatiranje zapravo omogućava pariranje i obrnuto. Naime, poslije čestih plakatiranja u ovih dvadeset osam godina (uoči izbora, referenduma, pojedinih istorijskih događaja itd.) dolazilo je do isto tako čestih pariranja, poslije kojih su jedni postajali još bogatiji i bahatiji, a drugi još siromašniji i nezadovoljniji. Sa druge strane, isto tako česta pariranja bila su praćenja plakatiranjima kako bi se ublažilo nezadovoljstvo onih koji su u pariranju ostali kratkih gaća i kako bi im se ponudili razlozi za zadovoljstvo ili nezadovoljstvo neke druge vrste.

U Tivtu ovih dana dijalektički crnogorski proces plakatiranje-pariranje/pariranje-plakatiranje ide u smjeru od pariranja ka plakatiranju. Naime, prije nekoliko dana predsjednik Opštine g. Siniša Kusovac bio je izdašan u pariranju Adriatic Marinas-a tako što je ovoj firmi poklonio 5,6 miliona eura novca poreznih obveznika grada Tivta. I, gle čuda, nekoliko dana kasnije došlo je do plakatiranja: po Tivtu su izlijepljeni izvjesni plakati na čiji su sadržaj juče oštro reagovali opštinski odbori dvaju srpskih nacionalnih stranaka. A prisjetimo se: mjesec i nešto dana prije pariranja g. Siniše Kusovca Adriatic Marinas-anovcem poreznih obveznika Tivta predstavniciHrvatskog nacionalnog vijeća CrneGore– čija je duboka servilnost aktuelnom režimu opštepoznata stvar- javno su pokrenuli pitanje prava na rekonstrukciju manastira na Miholjskoj Prevlaci; o tome sam tada pisao i na to sam tada ukazivao kao na manipulaciju smišljenu da se medijska pažnja preusmjeri sa, u tom trenutku, očekivanog Kusovčevog potpisa na Odluku o oprostu duga za opremanje komunalne naknade Adriatic Marinas-u. Zapitajmo se sad: jesu li ova dva događaja- jedan prije pariranja Adriatic Marinas-a od strane g. Siniše Kusovca, a drugi poslije tog čina- slučajni, i da li se slučajno dešavaju baš u trenutku kada se dešavaju?

Miomir Abović

Autor ovih redova smatra da tu apsolutno nema nikakvih slučajnosti. Štoviše: oba događaja- i javno osporavanje prava na rekonstrukciju manastira na Miholjskoj Prevlaci od strane  Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore i jučerašnje lijepljenje plakata određenog sadržaja- sračunati su na svjesno i plansko potpirivanje međunacionalne netrpeljivosti u Tivtu. A boljeg načina da se skrene pažnja sa katastrofalnih ekonomsko-infrastrukturnih poteza aktuelne tivatske lokalne uprave- od kojih je nedavno poklanjanje Adriatic Marinas-u ubjedljivo najkatastrofalniji čin- nego što je potpirivanje međunacionalne mržnje nema. Ako uopšte išta znaju, ljudi na vlasti u Crnoj Gori znaju da je produbljivanje ideoloških, religijskih i nacionalnih podjela najbolji metod za amortizaciju nezadovoljstva ljudi povodom loše ekonomske politike, sve lošijeg ukupnog kvaliteta života, dubokog i nezdravog socijalnog raslojavanja te nesposobnosti i nemanja želje od strane aktuelnog režima da stvori uslove za stvarni ekonomski prosperitet i za oslobađanje društva od partitokratskih stega. Obljetnice nekih značajnih istorijskih događaja- kojima bi inače trebalo da se bave isključivo ljudi od struke, tj. istoričari- samo su odličan povod za to.

Pomenuo sam negdje u članku da je plakatiranje usmjereno kako na stvaranje određenog nezadovoljstva kod ljudi tako i na stvaranje zadovoljstva. Dakle, plakatiranje nije nužno usmjereno na stimulaciju destruktivnih emocija. Moglo bi se reći da postoje dvije vrste plakatiranja (uzetog u širem, metaforičkom smislu): sa jedne strane, plakatiranje sračunato na mobilizaciju određenog vida nezadovoljstva kod jedne skupine ljudi i na stimulaciju relacije PROTIV nekih drugih ljudskih skupina- plakatiranje koje se prije svega temelji na ideološkim, religioznim i nacionalnim motivima- i, sa druge, plakatiranje sračunato na izazivanje površnog zadovoljstva. U ovu drugu vrstu plakatiranja uključujemo sve one plakate koji najavljuju koncerte turbofolk i rap zvijezda, predstave umjetničkog „kvaliteta“ Kursadžija i manifestacije sličnog tipa. (Nažalost, u totalitarnim i kriminalizovanim društvima čak i visoka kultura nužno postaje sredstvo manipulacije). Obje pomenute vrste plakatiranja imaju isti cilj: (samo)zaborav pojedinca od katastrofalnog stanja u kome se tivatsko i crnogorsko društvo nalaze. Mnogo veći broj ljudi nego što je to sad slučaj konačno mora- žargonom mladih rečeno- „provaliti“ ovaj zlokobni mehanizam manipulacije sadržan u formuli plakatiranje-pariranje/pariranje-plakatiranje. I ne samo “provaliti” taj mehanizam nego jednom zasvagda raščistiti sa njim u svom umu te kazati jedno veliko NE onima koji ga toliko dugo godina- na štetu najvećeg broja ovdašnjih ljudi- konstantno i uporno plasiraju.

/prof.dr Miomir Abović/

Grade put do Plave špilje!

1
Photo: Boka News

Odbornici SO Herceg-Novi na današnjoj sjednici usvojili su odluku da se do atraktivnog lokaliteta Plava špilja na Luštici, izgradi lokalni put u cilju bolje valorizacije tog mjesta!

Odbornik Mladen Ivanović (Izbor) komentarišući predog Odluke o izgradnji pristupnog puta do Plave špilje upozorio je da infrastruktura u netaknutom prirodnom predjelu može dovesti do zagađenja, od vizuelnog do ekološkog.

Plava špilja – photo IBM

“Infrastruktura će usloviti izgradnju ugostiteljskih objekata, ali i omogućiti ljudima da motornim vozilima dođu do te lokacije”, upozorio je Ivanović.

Sekretarka za prostorno planiranje i izgradnju, Marina Sekulić pojasnila je da izgradnja infrastrukture, ako se uradi po planu, može samo valorizovati određenu lokaciju, a mogućnost zagađenja biće preduprijeđena detaljima u tehničkoj dokumentaciji.

Tivat – jeftinije parkiranje, sat vremena 40 do 50 centi

1
Tivat – parking

Preduzeće ”Parking servis“ Tivat od danas primjenjuje zimski cjenovnik usluga, što znači das u cijene parkiranja automobila u Tivtu sada značajno niže nego što je to bio slučaj tokom proteklih mjeseci trajanja ljetnje turističke sezone.

Cijene su sada niže kako na na opštim i  većini posebnih parkirališta, kao i za  povlašćene parking karte. Jedino neprmijenjene cijene ostaju na parkingu na Aerodromu Tivat gdje sat ostavljanja vozila i dalje košta 80 centi.

Na parkiralištima u tzv. crvenoj zoni sat vremena ostavljanja automobila umjesto 80, sada se naplaćuje po 60 centi, dok je cijena parkiranja u žutoj sa 50, smanjena na 40 centi za sat.

Snižene su cijene parkiranja na parkingu u Arsenalskoj ulici i kod hotela “La Roche” sa 0,80 na 0,50  a kod vrtića sa 0,50 na 0,40 eura po satu.

Parking servis Tivat

Za stanare zgrada u centru Tivta gdje se parkiranje naplaćuje,  cijena povlaštene karte ostaje ista – 5 eura mjesečno. Povlaštena mjesečna parking karta za ostale stanovnike grada koji nemaju prebivalište u centru, od danas umjesto 20, košta 15 eura.

Naplata uličnog parkiranja obavlja se svakim radnim danom ui subotom u vremenu od 8 do 21 čas. Zimski cjenovnik usluga “Parking servisa” Tivat će na snazi biti do 1.juna naredne godine.

Oktobar je mjesec borbe protiv kancera dojke

0
mjesec borbe protiv karcinoma dojke

U Crnoj Gori se svake godine registruje oko 400 novooboljelih od kancera dojke, tačnije za posljednju godinu za koju postoje tačni podaci, a to je 2015. godina, dok je ukupan broj umrlih takođe za navedenu godinu 110, upozoravaju u Crnogorskom društvu za borbu protiv raka.

“Posljednjih dvadestak godina u Crnoj Gori godišnje je umiralo između 60 i 100 osoba, pa je tako najviše u ovom stoljeću do pomenute 2015. godine, a to su 104 osobe koje su umrle od kancera dojke, bilo prije osam godina – 2010. godine.

Dalje slijede 2011. godina sa 103 umrlih, 2014. godina sa 101 umrlih i 2006. godina sa 94 umrle osobe.  Najmanje osoba umrlih od kancera dojke veže se za 2003 i 2004. godinu, a to su 62 i 65 osoba. Interesantnost iz Statističkog godišnjaka Instituta za zdravlje Crne Gore o broju umrlih osoba od kancera dojke zaključno sa 2015. godinom su 2009 i 2011. godina, kada su sve umrle osobe bile ženskog pola”, navode oni.

Jasno poručuju-bilans ne mora da bude ovakav, jer je ova bolest, kada se otkrije u ranoj fazi – izlječiva.

“Zato stručnjaci povodom Mjeseca borbe protiv kancera dojke, koji se svake godine obilježava u oktobru, podsjećaju na važnost samopregleda i preventivnih pregleda. Efekat liječenja, iako su u terapiji karcinoma dojke napravljeni značajni pomaci, direktno zavisi od stadijuma bolesti u trenutku postavljanja dijagnoze i početka liječenja. Stoga je važno na vrijeme otkriti bolest. Pojava promjena na dojkama kod svake žene stvara paniku, ali je većina ovih promjena, srećom, benigne prirode”, ističu u društvu.

Prvi korak u ranom skriningu je samopregled.

“Stručnjaci kažu da samopregled treba da se radi već poslije 25. godine jednom mjesečno, najbolje poslije menstrualnog ciklusa. Ako ste u menopauzi, samopregled treba raditi uvijek istog datuma u mjesecu”, ističu u Crnogorskom društvu za borbu protiv raka.

Nasljedni rizik

Nasljeđe se smatra najvažnijim faktorom rizika za mnoga oboljenja, a geni odgovorni za nastanak karcinoma dojke su BRCA 1 i BRCA 2. Ovi geni se inače nalaze u svim ćelijama, ali tek njihova mutacija izaziva kancer dojke.

“Žene koje su ih naslijedile nose 80 odsto rizika da obole. Kod više od polovine njih bolest se javlja do pedesete, a kod nekih i u tridesetim godinama. Sumnjive promjene na dojkama su otvrdline, čvorići ili zadebljanja, promjene veličine i oblika dojke, stvaranje jamica ili nabiranje kože dojke, svrab, ljuštenje pokožice ili osip na bradavici, uvlačenje bradavice i sekret iz bradavice. Svaki od ovih znakova pojedinačno je razlog da obavezno odete na pregled. Preventivni pregledi kod hirurga – onkologa, preporučuju se jednom godišnje, a po njegovom savjetu i ultrazvuk. Od 40. godine trebalo bi povremeno uraditi i mamografiju, ali isključivo kada ljekar to preporuči”, navode u Crnogorskom društvu za borbu protiv raka.

Kako su saopštili u Crnogorskom društvu za borbu protiv raka, iako se još uvijek ne zna uzrok kancera dojke, neke žene imaju poovećan rizik da obole od ove vrste karcinoma.

“Naftna mrlja u Jadranu veća je od Cresa!”

0
nafta

– Arhitekti su već projektovali hotele na mjestu gdje se sada nalazi trogirski škver, i to kakve hotele. Radio sam na Arhitektonskom fakultetu i znam ljude, što će, projektiranje im je posao – rekao je, među ostalim, dr. Ivo Babić, umirovljeni profesor i dugogodišnji rektor Sveučilišta u Splitu na predavanju naslovljenom s “Rasponi Jadrana”, upriličenom u splitskom Pomorskom muzeju u povodu Mediteranskog dana obale.

Navedenu vijest dr. Babić tokom svog izlaganja nije pobliže eksplicirao, već ju je naveo kao još jedan prilog svemu onomu što se događa jadranskoj obali, a toga ima dosta.

– Još je Aristotel rekao kako Grci – naveo je Ivo Babić na početku svog izlaganja vezanog uz ekološku komponentu održivog razvoja – čuče oko Mediterana, a Jadran je krak tog mora, kolijevke civilizacije, koji se najdublje zario u kopno, postavši arterijom planetarnih razmjera. Međutim, površinska temperatura tog istog mora od 1952. do 2010. godine povećala se za dva do tri stupnja, na neke klimatološke promjene čovjek ne može utjecati, ali neke ovise o njegovoj volji.

Pet hiljada tankera godišnje

– Godišnje preko Jadrana prođe pet tisuća tankera, ploveći najčešće u pravcu Trsta, prevozeći 70 milijuna tona nafte godišnje, a naftna mrlja na našem moru puno je veća od površine otoka Cresa. U more se godišnje iskrca 10 milijuna tona balastnih voda, a s njima nam je stigla i Caulerpa taxifolia, alga koja je zelena, lijepa, rastjeruje sav ostali život oko sebe. Evo nam se pojavio i neki novi žarnjak koji svojim otrovom može ubiti čovjeka – kazao je Trogiranin, pokazujući ga na dijapozitivu.

– I ti kruzeri, čitao sam negdje da oni donose sedam puta više štete nego koristi, iza svakog njihova uplovljavanja ostane 11 tisuća kilograma smeća… Neobična je i ta fascinacija jahtama, znam još davno kad su nam dolazili turisti s istoka, obvezno su se fotografirali uz jahte na trogirskoj rivi.

Predavanje je bilo popraćeno nizom dijapozitiva s čitavom lepezom primjera ataka na pejzaž duž jadranske obale.

– Vrulja je mjesto gdje su Hrvati nakon dolaska u ove krajeve prvi put ugledali more, mjesto gdje se miješaju vode i gdje se mrijeste brojne riblje vrste, a evo se i u njoj gradi – kazao je, dodajući da ono što donosi razvoj zna smetati jedno drugomu, primjećujući kako apartmani i ribogojilišta ne mogu ići zajedno u iste uvale.

Predavanje Babić

Gdje su plaže za kornjače?

Potom je citirao jednog bivšeg ministra turizma, koji je naveo 14 vrsta plaža: ekoplaže, plaže za surfere, ronilačke, adrenalinske, romantične, plaže za pse, plaže za obitelji s djecom, party plaže, plaže kulture, nudističke plaže, urbane promenadne plaže, plaže sa zabavnim sadržajima za mlade, plaže sa sportskim i rekreativnim sadržajima, te resort, hotelske plaže.

– A gdje su plaže za morske kornjače? Kad sam bio mali one su polagale jaja i legle se u Resniku, sad ih tamo nema – naveo je dr. Ivo Babić, upitavši se može li Jadran izdržati sve to što mu se događa. A izgubimo li prirodu, izgubit ćemo Jadran u svoj njegovoj ljepoti, izgubit ćemo dio svoje kulture i svog identiteta.

Stotinjak nazočnih ovom Babićevu izlaganju popratili su dugotrajnim pljeskom.

Otvorena knjiga – Mala biblioteka na otvorenom u Tivtu

0
Tivat Sidro
Photo: Boka News
NVO Teserakt i NVO Naša akcija pozivaju na prisustvujete postavljanju Male biblioteke na otvorenom u Tivtu, u sklopu projekta Otvorena knjiga.
Biblioteka će se nalaziti na Trgu od kulture, u malom parku, gdje će srijedu, 3. oktobra od 17 do 19 časova biti organizovani postavljanje i donacija knjiga. Sve knjige koje budu donirane biće označene kao knjige ove biblioteke.
Biblioteka će biti dostupna svim građanima Tivta i njegovim posjetiocima do 1. novembra, u skladu sa Rješenjem Sekretarijata za uređenje prostora i izgradnju objekata.
Knjige i sam objekat će nakon toga biti uskladišteni do usvajanja novog Plana o privremenim objektima koji bi mogao da omogući postavljenje biblioteke trajno na nekoj adekvatnoj lokaciji.
Projekat je podržan od strane Opštine Tivat, koja je drugim konkursom za dodjelu sredstava za NVO iz 2017. obezbijedila sredstva za njegovu realizaciju.

Izložba o Bokeljskoj mornarici u Pomorskom muzeju Split

0
Bokeljska mornarica- foto Miro Marušić

Pomorski muzej Crne Gore predstaviće se izložbom „15 decenija Bokeljske mornarice na fotografijama“ koja će biti otvorena u Pomorskom muzeju iz Splita,  u srijedu 3. oktobra 2018. godine u 19 sati. U sklopu izložbe će biti prikazan i filma Kolo Bokeljske mornarice, autora Dušana Vulekovića.

Saradnja između Pomorskog muzeja iz Splita i Pomorskog muzeja Crne Gore iz Kotora obnovljena je izložbom posvećenojViškoj bitki iz 1866. godine pod nazivom „Ljudi od željeza na brodovima od drva“ u organizaciji Pomorskog muzeja Crne Gore, Hrvatskog muzeja Split i Arheološkog muzeja u Splitu koja je bila otvorena 2017. godine u palati Grgurina.

Autori Ilija Mlinarević i Slavko Dabinović ovim projektom predstaviće u Splitu samo dio bogate istorije jednog od najstarijih udruženja pomoraca na svijetu, Bokeljske mornarice, čije viševjekovno postojanje svjedoči o bogatoj pomorskoj i kulturnoj prošlosti Kotora i Boke.

Na izložbi će govoriti dr sc. Danka Radić, direktorica HPMS, Andro Radulović, direktor PMCG, Kotor i Slavko Dabinović, koautor izložbe.

Grupa učenika Gimnazije Kotor snimila video u kojem je promovisala svoj grad

0

Povodom obilježavanja Evropskog dana jezika 26. septembra 2018. god, u Gimnaziji  Kotor, u organizaciji Aktiva za germanske i Aktiva za romanske jezike, održan je ogledni čassa multimedijalnim sadržajima na različitim jezicima svijeta.

Učenici su izveli popularne melodije na engleskom, španskom, italijanskom, njemačkom i francuskom jeziku, uz pratnju akustične gitare. Pisali su i razmjenjivali poruke, kazivali misli poznatih pjesnika i filozofa, radili prezentacije.

Grupa učenika je snimila kratki video u kojem je promovisala svoj grad, intervjuišući turiste iz cijelog svijeta koji su na svom maternjem jeziku izrazili oduševljenje Kotorom.

Na ovaj način su pokazali da Kotor postaje multilingvalna sredina u kojoj se mogu čuti jezici sa svih kontinenata.

Anima: Pamtimo logor Morinj

4
Morinj

Centar za žensko i mirovno obrazovanje Anima iz Kotora je najavila da će obilježiti dan formiranja Logora Morinj 3. oktobra u 12 sati, uličnom akcijom na kotorskom Trgu od oružja i podsjetiti građanstvo i odgovorne na zločin “koji je u naše ime organizovan u našoj opštini”.

Anima podsjeća na to da je od 3. oktobra 1991. do 18. avgusta 1992. godine u Morinju postojao Sabirni centar za zarobljenike iz Hrvatske – Logor Morinj. U logoru je boravilo 292 osobe iz Dubrovačke regije, od čega je 169 svjedočilo o nečovječnom postupanju prema njima.

Nakon dugog sudskog procesa za učinjene zločine, 2013. godine je donesena pravosnažna presuda kojom su četvorica optuženih osuđeni na ukupno 12 godina zatvora. Optuženi su naređivali, mučili i nečovječno postupali prema velikom broju ratnih zarobljenika u logoru.

Povodom nadoknade štete u predmetu Morinj, sudovi su donijeli 154 preduse, kojima je pravosnažno usvojen tužbeni zahtjev i ukupno je dosuđeno 1.485.510,20 eura. Žrtve su podnijele još oko 150 tužbi protiv države, kojima traže naknadu štete zbog smanjene radne sposobnosti.

Morinj

“Dugi niz godina ukazujemo na prikrivanje istine o događanjima u logoru Morinj i tražimo da se obilježi mjesto zločina i oda priznanje patnji žrtava. Opštinske i državne institucije ni do danas nisu to uradile tj. nisu iskazale interes da se sazna istina o zločinu i daju doprinos istinskoj pravdi i pomirenju.

Tražimo da odgovorni preduzmu korake da istina o Logoru ‘Morinj’ bude dostupna javnosti.

Pamtimo zločine napravljene u naše ime.

Pamtimo patnju žrtava i njihovih porodica”, poručuju iz Centra za žensko i mirovno obrazovanje – Anima.

Dubrovnik ograničio broj kruzera – dnevno će uplovljavati samo dva kruzera

0
Dubrovnik
Dubrovnik – foto Boka News

Dubrovnik je dobio “bitku” s kruzerima, a već od iduće godine u najpoželjniju kruzersku destinaciju ne samo u Hrvatskoj nego na Mediteranu dnevno će uplovljavati samo dva kruzera koji će u grad dovesti najviše 5000 posjetitelja.

– Ugovori s kruzerskim kompanijama potpisani su za iduću godinu tako da ćemo kroz cijelu sedmicu od ponedjeljka do nedjelje, imati najviše dva kruzera dnevno. Nekad će biti samo jedan, nekada će dva stići istovremeno ili jedan ujutro, a drugi poslijepodne. Tomu smo težili, a sada smo i ostvarili – zadovoljan je dubrovački gradonačelnik Mato Franković, koji dodaje da još preostaje rješavanje prometnih gužvi za koje je, uvjeren je, kriva liberalizacija taksi tržišta zbog koje je u Dubrovniku ove sezone radilo više od tisuću taksista.

Naime, nakon što je dubrovački gradonačelnik Mato Franković prošle godine krenuo u razgovore s najvećim kruzerskim kompanijama svijeta, okupljenim u udrugu CLIA, problem velikih gužvi zbog istovremenog uplovljavanja i do sedam kruzera s kojih bi u obilazak grada odjednom krenulo i po 10 tisuća putnika, počeo se rješavati. Boljim rasporedom uplovljavanja putničkih brodova već je ove sezone ublažen problem zbog kojeg je Dubrovnik u nekoliko navrata dospio na naslovnice vodećih svjetskih medija kao nepoželjna destinacija zbog neizdrživih gužvi u povijesnoj cjelini, piše Jutarnji list.

Koliki je problem veliki broj putnika s kruzera napravio Dubrovniku, dovoljno govori činjenica da se našao na “tapetu” UNESCO-a u kojem su razmišljali da ga proglase ugroženom kulturnom baštinom. UNESCO-ovi stručnjaci izračunali su da u povijesnoj jezgri istovremeno može biti najviše osam tisuća posjetitelja, no gradska je uprava odlučila tu brojku čak i prepoloviti.

 – Ključ uspjeha svake destinacije je upravljanje, a mi smo to napravili ostvarivši kontakt s vodećom svjetskom grupacijom CLIA, koja okuplja sve ključne svjetske organizatore kružnih putovanja. Dogovorili smo bolji raspored dolaska i odlaska brodova s kružnih putovanja čime smo značajno rasteretili povijesnu jezgru i više nema negativnih slika u medijima sa zakrčenim ulazima i blokiranim Stradunom. Iako ove sezone imamo povećanje broja putnika s kružnih putovanja od 7 posto, ulice povijesne jezgre nam prvi put u proteklih desetak godina ni jednom nisu zablokirale, posebice u tri dana tjedno kada je dolazilo najviše kruzera. U rješavanju tog problema najviše je bila zaslužna odlična koordinacija nadležnih službi – osvrće se na ovogodišnju sezonu Franković dodajući kako Dubrovnik može primiti i više gostiju s kruzera, no da moraju biti pravilno raspoređeni. – Još uvijek ima dana u tjednu kada nemamo ni jedan kruzer.

Sve ono što smo napravili u projektu “Respect the City” dovelo je do toga da sada svjetski mediji pišu o Dubrovniku kao o pioniru u uvođenju održivog turizma. U ovih godinu dana preokrenuli smo priču s negativne u pozitivnu – kaže Franković, koji dobiva pozive sa svih strana svijeta kako bi govorio o pozitivnom primjeru upravljanja turizmom. Nedavno je o iskustvima Dubrovnika i izazovima s turističkim gužvama govorio u Seulu, u Južnoj Koreji, na UNWTO konferenciji.

Osim dogovora o rasporedu uplovljavanja kruzera, Dubrovnik se pri izbjegavanju prevelikih gužvi služi i sustavom kamera koje broje posjetitelje pri ulasku u povijesnu cjelinu. Uz to se kroz projekt “Respect the City” razvija i aplikacija za direktnu komunikaciju s gostima putem koje će im se savjetovati najbolje vrijeme za posjet povijesnoj jezgri, a do kraja idućeg mjeseca predstavit će se i kalendar putem kojeg će se moći vidjeti predviđeni broj gostiju unutar drevnih zidina. Dubrovnik će do kraja ove godine ostvariti 440 uplovljavanja putničkih brodova s oko 740 tisuća putnika, odnosno 3 posto manje brodova nego lani, no 5 posto više putnika. A ove godine milijuntog putnika u luci Gruž Dubrovčani su dočekali dva dana prije nego lani.