U Herceg Novom, na Škveru i Savinskoj dubravi, danas je danas realizovana ekološka akcija „Nastavimo drugačije – Let’s do it Montenegro“, kojom se u cijeloj Crnoj Gori i još 150 zemalja svijeta obilježava Svjetski dan uklanjanja otpada.
Đaci srednje škole „Ivan Goran Kovačić“, njih 22, preuzeli su na sebe čišćenje Savinske dubrave, zajedno sa profesorom bioligije Alenom Lalovcem. U isto vrijeme ronioci kluba „Adriatic blue Herceg Novi“ čistili su podmorje na Škveru.
Lets do it Montenegro, Herceg Novi
U akciju pod sloganom „Nastavimo drugačije“ su se uključili radnici gradskih komunalnih preduzeća „Čistoća“ i „Komunalno-stambeno“, a asistenciju je pružila Služba komunalne policije i inspekcijskog nadzora. Opština Herceg Novi je obezbjedila mehanizaciju i pribor za prikupljanje sitnog otpada.
„Inicijativa „Let’s do it Montenegro“ predstavlja pozitivan primjer građanskog aktivizma i dobre saradnje između institucija u gradu i nevladinog sektora“, kazala je sekretarka za lokalnu samoupravu Vesna Samardžić, , koja je bila koordinator akcije za opštinu Herceg Novi.
Lets do it Montenegro, Herceg Novi
Akcija je organizovana na incijativu glavnog koordinatora za Crnu Goru, organizacije ADP Zid iz Podgorice. Cilj “Let’s do it, Montenegro” akcije je podsticanje građana, bez obzira na godine i posao koji obavljaju, i bez obzira na porijeklo i različite pripadnosti, na aktivnije učešće u životu svoje zajednice, a ona je dio globalnog “Let’s do it!” pokreta koji je nastao je prije šest godina u Estoniji.
JP Morsko dobro je prije nekoliko dana uputilo na saglasnost Glavnom gradskom arhitekti u Opštini Budva Idejni projekat za uređenje šetališta u Rafailovićima od bivšeg hotela Lahor do kraja zahvata DUP-a Bečići. Nakon dobijene saglasnosti od nadležnog opštinskog organa JP Morsko dobro će pristupiti izradi Glavnog projekta.
4 ZONE UREĐENJA
uređenje šetališta u Rafailovićima
Pri izradi samog rješenja urađena je analiza postojećeg stanja šetališta i u funkcionalnom smislu isto je podjeljeno u 4 zone.
U prvoj zoni koja obuhvata prostor od “plavog kamena” do pjacete, predviđeno je da se pored rekonstrukcije šetališne zone sačuvaju postojeće zelene površine, te da se iste geometrijski uobliče i obogate drvenim klupama.
U zoni pjacete predviđeno je da se zonira prostor šetališta i odvoji od slobodnog prostora koji bi bio pogodan za održavanje kulturno-zabavnig manifestacija. Na granici pjacete sa zelenom površinom planirao je posatvljanje “pametne” klupe sa priključcima za internet i struju.
Vodeći računa o već postojećem duhu samog ambijenta u zoni između pjacete i navoza za izvlačenje barki predviđeno je da se jasno odvoji zona šetališta od zone ugostiteljskih terasa za koje su projektovane nove tende od laminiranog drveta duž kojih bi rasle puzavice.
Poslednja etapa od navoza do “Đevištenja” je takođe planirana da jasno razgraniči šetališnu zonu od ugostiteljskih terasa, dok lučni armirani zid na ovom potezu planiran je da bude obložen novim kamenom otpornim na morske talase,
Cjelokupan potez šetališta planiran je da bude popločan prefabrikovanim betonskim elementima pravilnog obilka.
REGULACIJA SAOBRAĆAJA I OČUVANJE ZELENILA
uređenje šetališta u Rafailovićima
Idejnim rješenjem nije predviđeno da šetalište bude dostupno automobilima, osim izuzetno za mogućnost snabdjevanja lokala, kao i ulaska vatrogasnih i vozila hitne pomoći. Na kontaktu priključnih ulica planirano je postavljanje potapajućih stubića.
Predviđeno je da se duž cijelog šetališta zasade stabla primorskog bora i slične kulture, pogotovo duž lučnog dijela šetališta.
Zaposleni hotela Regent Porto Montenegro učestvovali su danas u čišćenju plaže Pecka na Luištici. U akciji koja je dio ekološke inicijative “Let’s Do it Montenegro”, prikupljeno oko 4 kubika otpada, saopštili su iz Regenta.
“Drago nam je da smo se pridružili akciji koja ima za cilj da ukloni otpad sa plažnih područja, u ovom slučaju u opštini Tivat i da još jednom sa svojim sugrađanima na konkretan način doprinesemo aktivnostima na terenu i povećanju ekološke svijesti. Pripadamo grupaciji Intercontinental Hotels Group koja ima izuzetne programe društveno odgovornog poslovanja te nam je čast da i mi budemo lokalnih i globalnih pozitivnih praksi poslovanja.” Izjavila je ovom prilikom Žana Zeković, Menadžer za ljudske resurse u hotelu Regent Porto Montenegro.
Plaža Pecka čišćenje
Zaposleni hotela Regent će se takođe priključiti akciji čišćenja plaže Župa 15. septembra čime će se pridružuti inicijativi upućenoj od strane Knigstbridge škole koja je jedan od organizatora i učesnika akcije Internacionalnog dana čišćenja obale. Akcija je pomognuta je od strane Delegacije EU u Crnoj Gori, EU info centra i JP „Morsko dobro”, navodi se u saopštenju.
Obje akcije u kom zaposleni hotela Regent daju svoj doprinos, imaju za cilj skretanje pažnje na problem zagađenosti zemlje, mora i voda uopšte plastičnim otpadom i plastičnom ambalažom za jednokratnu upotrebu. Navdene inicijative organizovane su uoči svjetskog dana posvećenog čišćenju životne sredine “World Clean Up Day” koji se tradicionalno obilježava uoči i 15.septembra.
Plaža Pecka čišćenje
U ovoj akciji uključeno je 150 zemalja te oko 5 % populacije i milioni volontera. Istorija ovog već sad tradicionalnog događaja počela je 2007.godine kada se grupa od 620 volontera i 500 estonskih organizacija okupila oko ideje eliminacije otpada u toj zemlji. Razvoj ideje i mapiranje lokacija sa najviše otpada rezultiralo je impresivnim rezultatom: 3.maja 2008.je za svega 5 sati preko 50 hiljada ljudi odnosno 4 % estonske populacije sakupilo 10 hiljada tona otpada. Akcija je koštala pola miliona eura; regularnim aktivnostima Vladi Estonije bi bilo potrebno 22.5 miliona eura i tri godine da postignu identične rezultate
Vozni park Doma zdravlja Kotor bogatiji je za novo savremeno sanitetsko vozilo.
Dom zdravlja Kotor je iz sopstevnih sredstava opredijelio gotovo 22 hiljade eura za kupovinu sanitetskog vozila, koje će doprinijet bezbjednijem transportu pacijenata do drugih zdravstvenih ustanova i poboljšanju rada u oblasti terenskog medicinskog zbrinjavanja.
Osavremenjavanjem voznog parka obezbjeđuje se dostupnija, sigurnija i efikasnija zdravstvena zaštita za sve građane Kotora.
Danas sa svojim proizvodom Elvis može konkurisati najboljim svjetskim proizvođačima. Ni količina nije problem. “Mogu proizvesti umjetne tikovine koliko je cijela Europa ne može potrošiti”, kaže. Valja se prvo probiti na tržištu. Cijena je sigurno jedan od bitnih faktora privlačenja kupaca, a Crodeck je, prema Elvisovim riječima, trenutno jedna od najpovoljnijih podloga.
Crodeck je naziv za prvu umjetnu tikovinu proizvedenu u Hrvatskoj. Neiskusni promatrač na prvu bi rekao da nema razlike između umjetnog i pravog tika, brodske palube i s jednim i s drugim izgledaju potpuno drugačije, ljepše. No, prvi hrvatski proizvođač umjetne tikovine Elvis Huseni iz Pule objasnit će nam da se umjetna tikovina ni ne treba uspoređivati s pravom. Drugačiji su klijenti koji traže jednu, odnosno drugu. Naravno, umjetna je jeftinija, ali ju je i puno lakše održavati. Zapravo, ni ne treba je posebno tenditi, tek tu i tamo lagano proći šmirgl papirom i opet je kao nova.
Elvis je već dugo u poslu s umjetnom tikovinom. Jedan od najvažnijih klijenata za koje je dosad radio je svjetski poznata kompanija za gradnju luksuznih jahti Azimut Yachts. Nekada je bio zastupnik za razne engleske tvrtke, jer Otok je jedan od najvećih proizvođača tih kompozitnih podloga. Bio je uvoznik desetak godina, na početku je ljudima morao pojašnjavati što je uopće umjetni tik, budući da je riječ o novom proizvodu na našem tržištu.
Prije dvije i pol godine, kada je dobro snimio tehnologiju, i sam je krenuo u proizvodnju. Dugo je tražio pravu formulu, puno je davao na izgled, ali i svojstva, pa je tek prije šest mjeseci izašao s vlastitim proizvodom na tržište. “Ušli smo u konkurenciju s jakim firmama. Zato nam je trebalo dvije godine ispitivanja, proba, izrade alata”, kaže Elvis.
Kompanija “Gorenje” će od 1. januara naredne godine proizvodnju svih frižidera i posebnu liniju ugradnih frižidera preseliti iz Velenja u Sloveniji – u Valjevo, piše portal eKapija.
“Sa kompanijom Hisense Group kao većinskim vlasnikom očekuje se proširenje proizvodnih kapaciteta, do milion dodatno proizvedenih frižidera, što otvara prostor i za upošljavanje 200 do 300 novih radnika”, navodi portal pozivajući se na sagovornika iz “Gorenja”.
Kako navode, sa kineskim Hisensom se očekuje i pristup novim tržištima i novim distribucionim kanalima, kao i podsticaj razvoju novog proizvodnog portfolija.
Prema ranijim informacijama iz medija, prodaja slovenačkog “Gorenja” Kinezima ne bi trebalo da zabrinjava oko 3.000 zaposlenih u Srbiji.
Kako su za Blic Biznis ranije rekli u sjedištu “Gorenja” u Sloveniji, zaposlene u njihovim fabrikama u Srbiji očekuju promjene na bolje, proširenje proizvodnje i nova zapošljavanja.
Kako navodi list, čelnici “Gorenja” su tražili od nadležnih u Srbiji informacije o potrebnim dozvolama za dogradnju fabrike u Valjevu.
Kineska grupacija Hisens u junu ove godine postala je vlasnik 94 posto udjela u slovenačkom Gorenju.
Kompanija OHM Mamula Crna Gora obustaviće pripremne radove na ostrvu Lastavica i u utvrđenju Mamula u subotu, 15. septembra tokom tradicionalnog polaganja vijenaca u organizaciji hercegnovskog odbora udruženja boraca NOR-a 1941 – 1945. godine.
„Iako je lokacija zvanično zona na kojoj se izvode radovi čime je, prema zakonu, zabranjen pristup neovlaštenim licima, iz pijeteta prema istoriji Lastavice i Mamule, omogućićemo održavanje ovog skupa. Naša kompanija je uvijek iskazivala volju da poštuje sjećanja na istoriju tvrđave. Upravo je to bio motiv da iniciramo komunikaciju i saradnju sa udruženjem boraca NOR-a iz Herceg Novog i posljednje četiri godine budemo pokrovitelji memorijalnog okupljanja na ostrvu Lastavica. To ćemo učiniti i ove godine“, saopštila je Dragana Bećirović, PR savjetnica u OHM Mamula.
Boračka organizacija Herceg Novog istakla je saradnju sa kompanijom OHM Mamula.
„U svim našim prethodnim dogovorima, kompanija OHM Mamula je pokazala volju da nam bude na usluzi i da poštuje naša sjećanja“, navodi se u dopisu organizacije boraca koji je upućen menadžmentu.
OHM Mamula će, na zahtjev udruženja boraca, organizovati koordinaciju skupa na ostrvu.
Polaganjem cvijeća u centralnoj kuli u utvrđenju Mamula biće obilježeno 75 godina od kako je rasformiran taj zatvor i 10 godina od pokretanja memorijalnog obilježavanja ovog datuma. Ova okupljanja su pokrenuta 2008. godine.
Pristup tvrđavi Mamula i ostrvu Lastavica od 27. aprila onemogućen je neovlaštenim licima radi čišćenja lokacije i izvođenja pripremnih radova neophodnih kao uvod u planiranu rekonstrukciju objekta koja treba da bude izvedena u skladu sa urbanističko-tehničkim i konzervatorskim uslovima.
Izgled Mamule nakon rekonstrukcije
Planom restauracije i konzervacijom ostrvo i tvrđava će biti transformisani u hotel&spa visoke klase sa 33 sobe, memorijalnu galeriju, četiri ugostiteljska objekta, klubom za vodene sportove na nemotorni pogon. Pristup ostrvu i tvrđavi će ostati slobodan.
Rekonstrukcija tvrđave Mamula i ostrva planira se kroz Glavni projekat koji se trenutno izrađuje u skladu sa prethodno izdatim konzervatorskim i urbanističko-tehničkim uslovima i najvišim međunarodnim standardima zaštite životne sredine, uz maksimalno očuvanje originalne fizionomije predjela i svih zatečenih elemenata utvrđenog kompleksa.
Sve dosadašnje pripremne aktivnosti na ostrvu Lastavica i tvrđavi Mamula urađene su uz konsultacije sa nadležnim institucijama čiji predstavnici su u potpunosti informisani o statusu i izradi tehničke dokumentacije i boravili su na ostrvu u različitim fazama istraživanja koje sprovodi međunarodni stručni tim kompanije OHM Mamula Montenegro.
Zajednica opština Crne Gore pokrenula je inicijativu da se produži rok za legalizaciju bespravno podignutih objekata i rok za izradu započete planske dokumentacije, za šta je neophodna izmjena Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata.
Zajednica opština, tačnije Odbor za prostorno planiranje, smatraju da rokovi treba da budu do 31. marta 2019. Prema zakonu koji je nedavno mijenjan, planska dokumenta je trebalo da budu donesena najkasnije do 1. oktobra ove godine, a rok za legalizaciju objekata je istekao 16. jula.
Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović je nakon što je počeo da važi novi zakon o planiranju rekao da neće biti produženja rokova.
O predlogu Zajednice opština do juče je trebalo da se izjasne članovi Odbora, kojeg čine predstavnici Podgorice, Nikšića, Budve, Mojkovca, Pljevalja i Berana.
Odluka o Inicijativi za izmjenu i dopunu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata donijeta je na elektronskoj sjednici prije dva dana.
Inicijativom se traži izmjena člana 217 važećeg zakona, kojim je propisano da će planska dokumenta čija izrada i donošenje su započeti do dana stupanja na snagu Zakona, biti doneseni najkasnije do 1. oktobra, te da će nakon isteka tog roka, po sili zakona, biti obustavljena njihova izrada.
Iz Odbora navode da je značajan broj lokalnih planskih dokumenata i dalje u izradi, te podsjećaju da od njihovog donošenja zavisi dalji ekonomski i ukupni razvoj područja. Stoga, kako dodaju, produženje roka za izradu započete planske dokumentacije i smatraju neophodnim.
“Imajući u vidu da je očekivano vrijeme donošenja Plana generalne regulacije Crne Gore 2020, te da će raspoloživi kapaciteti državne uprave biti usmjereni na njegovo donošenje, potrebno je omogućiti kontinuitet prostornog planiranja na područjima u zahvatu lokalnih planskih dokumenata”, navodi se u Incijativi.
Iz MORT-a su kazali da ne razmatraju mogućnost produženja roka za legalizaciju. Dodaju i da nove zahtjeve koji pristižu sa zakašnjenjem, dostavljaju opštinama. Nisu obrazložili kakav će biti status tih zakašnjelih prijava.
Prema zvaničnim podacima MORT-a dostavljenim “Vijestima” podnijeto je 49.013 zahtjeva za legalizaciju. Statistika Uprave za nekretnine pokazuje, kako je ranije objavila Vlada, da je na teritoriji Crne Gore izgrađeno oko 40.000 bespravnih objekata, dok prema podacima baziranim na studiji slučaja, a prema informacijama kojima raspolaže MORT ovaj broj je znatno veći i kreće se do 100.000 objekata.
Budvanski sekretarijat: Neka MORT preuzme odgovornost
Član Odbora i sekretar za urbanizam Opštine Budva Stevo Davidović, naveo je da Budva neće podržati predlog izmjena zakona u dijelu koji se odnosi na produženje roka za izradu započete planske dokumentacije. On je pozvao Ministarstvo da preuzme punu odgovornost u skladu sa Zakonom, protiv čijeg donošenja se, kako je rekao, budvanska uprava borila.
“Inicijativa za izmjenu i dopunu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata sadrži samo dva predloga – za produženje roka za izradu započete planske dokumentacije za još šest mjeseci, odnosno do 31. marta 2019. i određivanja naknadnog roka za podnošenje zahtjeva za legalizaciju pred nadležnim organima lokalne uprave, do 31. marta naredne godine. Opština Budva je, u dijelu zakona koji se odnosi na produženje roka za izradu započete lokalne planske dokumentacije, preduzela aktivnosti na transformaciji i prilagođavanju organizacionih i kadrovskih resursa, shodno definisanom roku od devet mjeseci za izradu planskih dokumenata. Agencija za planiranje prostora, koja je bila nosilac pripremnih aktivnosti na izradi i donošenju lokalnih planskih dokumenata, je u procesu transformacije u Službu glavnog gradskog arhitekte i u roku do 1. oktobra 2018. nije više u mogućnosti da nastavi sa aktivnostima na izradi i donošenju lokalnih planskih dokumenata”, kazao je Davidović.
JU “Muzej i galerija” u sklopu “Tivat world music” festivala priređuje večeras izložbu “Limena glazba” u galeriji Ljetnjikovca Buća. Izložbe za tri dana trajanja festivala predstavljaju prezentaciju nematerijalne kulturne baštine Tivta i Boke, gdje će posjetioci moći da se edukuju o tri različite teme.
Izložba pod nazivom “Limena glazba” prati njen nastanak i razvoj od 1909. godine pa sve do danas. Glazbeno prosvjetno društvo Tivat nastupa u kontinuitetu, postižući značajne uspjehe i rezultate, prepoznatljivi po kvalitetnom muziciranju od samog početka do danas.
Uspješno sarađuju sa duvačkim orkestrima iz Crne Gore i okoline. Društvo je tokom svog 109-godišnjeg rada dobitnik mnogih nagrada i priznanja, a njegov najveći kvalitet pokazuje trajanje i nastupanje, kao i broj muzičara koje su znanje o notama i instrumentima stekli upravo u ovom kolektivu.
Otvaranje izložbe planirano je sa početkom u 19 časova, nakon čega će nastupiti bend pod nazivom “One more time” u čijem su sastavu dvije trube, saksofon perkusije.
AEko ZH Udruga za razvoj, okoliš i kulturu i NVO Naša akcija organizuju svečano otvaranje galerije Eko kolonija 2018. – izložba slika nastalih na likovnoj koloniji na Blidinju, Bosna i Hercegovina.
Izložba će biti otvorena u subotu, 15. septembra u 20 sati u galeriji Kulturnog centra “Nikola Đurkovic” u Kotoru, i ostaje za javnost otvorena radnim danima od 7 do 15 sati do 21. septembra. Zatim putuje za Podgoricu gde će publika u ovom gradu takođe imati priliku da uživa u likovnim radovima mladih.
Izložba je nastala u okviru projekat “Eko kolonija 2018” koji se financira kroz RYCO program (Regional Youth Cooperation Office) tj. Regionalnu kancelariju za saradnju mladih.
Projekat ima za cilj pružanje mogućnosti mladima za interkulturalno učenje i unapređenje vještina, te utemeljenje interkulturalnog dijaloga i tolerancije kako bi se smanjio govor mržnje, negativni stereotipi u društvu i predrasude između mladih u regiji.
U likovnoj koloniji učesvuju mladi iz 4 zemalja, koji će ovom prilikom i boraviti u Kotoru.
