Privlačani digli 27 kilograma liganja

0
lignjolov foto HRT

U organizaciji privlačke Udruge za promicanje tradicijskih vrijednosti “Šijavoga”, koja trenutačno oko svojih aktivnosti okuplja velik broj Privlačana svih uzrasta, a pod pokroviteljstvom Opštine Privlaka  i Turističke zajednice Općštne Privlaka te uz pripomoć vjernih domaćih sponzora, u subotu 9. studenog u poslijepodnevnim i večernjim satima održana osma po redu tradicionalna sportsko-humanitarna kosavica pod nazivom “Goluža ulignja 2019”, javlja HRT Radio Zadar.

Pun gas

Na poziv Organizacijskog odbora na čijem je čelu predsjednik Udruge Šime Begonja sudionici su se u gotovo idealnim ribolovnim uvjetima, unatoč povremenoj kiši i refulima juga, oko 14 sati počeli okupljati sa svojim batelama i kaićima na dogovorenom mjestu na moru kod Bove nešto južnije od privlačke Punte. Okupilo se ukupno 31 posada sa 74 ribolovki i ribolovaca profesionalaca, sportaša i rekreativaca, koji su vođeni sportskim i natjecateljskim duhom svojim sudjelovanjem očuvali nastavak ove tradicije. Kad je obavljena zadana procedura predbilježbe i prozivke privlački ribari željni međusobnog dokazivanja, a puni dišpeta tko će biti bolji, dali se punim gasom prema otvorenom akvatoriju i samo njima poznatim ribolovnim poštama gdje je krenulo lov na lignje.

Prije polaska ribara na more i tijekom lignjolova, na novoj štaciji u privlačkom portu Mostina ispod šatora članovi organizacijskog odbora Josip Grbić, Mate Šango, Ivica Mustać i Danijela Kurta obavljali su posljednje pripreme za doček natjecatelja. Negdje oko 19 sati prvi ribari su se s ulovom počeli vraćati, da bi svi bili na obali, to jest na suhom i sigurnom do oko 20 sati. Pomalo umornim, ali nadasve zadovoljnim ribarima piće i kripnu spizu pripremila je standardno odlična kuharska ekipa pod ravnanjem glavne kuharice Anke Begonja.

Manifestaciju su pripremanjem jela od morskih delicija pojačali umješni privlački zaljubljenici u kuhinju: Darinko Kolanović, Ivica Glavan i Josip Grbić. Vrijedni trojac je pripremao birana jela za okupljene bonkuloviće: našlo se tu friganih gavuna, daganja na buzaru, kozica na buzaru, friganih liganja, brudeta od mišancije, podebljanih na kraju gradeladom od tek ulovljenih liganja. Tražio se i „pijat“ više. Mirisi biranih jela širili su se mjestom i privlačili znatiželjnike pa je prema procjenama na kraju feštu posjetilo nekoliko stotina sudionika i posjetitelja. Kako je jugo padalo, fešta u šatoru je jačala. Za zabavu se pobrinula uštimana ekipa Tria Fešte koja je svojim biranima repertoarom dalmatinskih pjesama okupljene držala na nogama u veselom i raspjevanom raspoloženju.

Najstariji među ribolovcima bio je poznati privlački lignjolovac Mladen Kurta Šeki (70) kojemu je prvo mjesto izmaklo za nekoliko dekagrama, a najmlađi sudionik bio je zaljubljenik u more i ribolov Roko Begonja (9).

Najuspješniji ribolovci

Svakako najzanimljivije je bilo prilikom vaganja ulova. Po onome što su obznanio sudački žiri na čelu s tajnicom Udruge Anom Grbić, ulovljeno je 187 liganja ukupno teških 27  kilograma, što je do sada najbolji ulov u posljednjih nekoliko „mršavih“ godina. Najveću lignju tešku 0,60 dkg ulovila je ekipa “Olovo” sastava Đani Zanki i Josip Grbić. Spomenuta ekipa je dijelila i prvo mjesto sa ekipom „Tome“ s kapetanom Tomom Grbićem za timunom u kategoriji najveća ulovljena masa. Ulovili su ukupno 11 komada teških 2,0 kg. Najviše komada – 13, ukupne težine 1,45 kg ulovila je ekipa “Alan Ford” u sastavu Dado Begonja i Branko Kolanović.

Fešta od liganja

Predsjednik Organizacijskog odbora Šime Begonja i sudac natjecanja tajnica Udruge Ana Grbić izvijestili su okupljene o rezultatima i podijelili nagrade najuspješnijima. Nakon dodjele nagrada najuspješnijima, organizirana je i tombola za sudionike lignjolova kojom ih se željelo potaknuti na očuvanje tradicionalnog načina ribolova. Nagrade su bile prigodne: ribolovni alati i pomagala. Trenutak usijanja atmosfere odvijao se prigodom izvlačenja glavne nagrade – vrše, koju je kući ponijela sretna mlada ribarica Anamarija Mustać.

Organizatori su pozvali okupljene na susret na Božićnom sajmu kada će se i spremati ulovljene lignje da bi se u božićnom duhu dijeljenja i darivanja počastilo mještane. Pripremanje liganja odvijat će se u smislu neformalnog natjecanja “Fešta od uliganja” pripremati ponajbolje privlačke kuharske ekipe. Na sajmu je predviđena je prodaja prigodnih ali i drugih ukrasa i suvenira koje će svojim rukama izraditi vrijedne Privlačanke i Privlačani uz neizostavan zabavni program.

Mlađi sudionici ovog sportsko-kulinarskog događaja sa svojim prijateljima feštajući su ispratili uspješnu osmu lignjijadu „Goluža ulignja 2019.“ uz pjesmu i ples do ranih jutarnjih sati.

Croatia Airlines: Tri modela za spas

0
Croatina Airlines

Konzultanti, PBZ i DBV koji su angažirani na pronalaženju strateškog partnera i modela dokapitalizacije Croatia Airlinesa (CA) do kraja godine trebaju predložiti rješenje za spas hrvatske nacionalne aviokompanije, piše u utorak Večernji list.

Konzultanti trenutačno razrađuju tri modela, koji uključuju zračne luke, mirovinske fondove i ACI. Jedan od modela je, kažu za dnevnik dobro upućeni u rad savjetnika, da se stvori holding hrvatskih zračnih luka i Croatia Airlinesa. Drugo rješenje je da mirovinski fondovi preuzmu CA i zračne luke, a treća je mogućnost da mirovinci uz hrvatsku aviokompaniju preuzmu i ACI.

Pri tome bi u holding ušle sve zračne luke koje su u većinskom državnom vlasništvu – Dubrovnik, Split, Zadar, Rijeka, Pula i Osijek, osim zagrebačkog aerodroma koji je pod koncesijom.

Tih šest zračnih luka uključeno je i u model s mirovincima. U njima država ima udjele od po 55 posto, a ostalo drže županije i jedinice lokalne samouprave.

CA je gubitaš koji je lani bio u minusu 82,9 milijuna kuna, a sve zračne luke, osim osječke, posluju s dobiti. Ukupna dobit tih pet zračnih luka koje su u plusu za 2018. iznosi 213,1 milijun kuna, a gubitak ZL Osijek bio je 266.900 kuna.

Sugovonici Večernjeg lista kažu da bi se s tim holdingom spojile kompanije koje se inače međusobno “hrane” jer CA čini dobar dio prometa tih aerodroma tijekom cijele godine, a pogotovo zimi.

Spajanje zračnih luka i CA, kažu upućeni, bilo bi i političko pitanje jer se u nekim gradovima protive toj ideji. Dobit zračnih luka je mamac i za mirovince da uz gubitašku nacionalnu aviokompaniju zauzvrat preuzmu i te zlatne koke i njima zajednički upravljaju, donosi Večernji list.

Koncert Duvačkog i Gudačkog ansambla Crnogorskog simfonijskog orkestra u Tivtu

0
mccg koncert

Duvački i Gudački ansambli Crnogorskog simfonijskog orkestra održaće koncert u velikoj sali Centra za kulturu Tivat, u četvrtak, 14. decembra 2019, sa početkom u 20 časova, a dan kasnije i u Crnogorskom narodnom pozorištu (20 časova).

Na repertoaru ansambala naći će se „Uvertira“ iz operete „Slijepi miš“ Johana Štrausa II (u aranžmanu za duvače Andreasa N. Tarkmana), potom „Persijska svita“ francuskog kompozitora Andrea Kaplea, kao i „Četiri godišnja doba u Buenos Ajresu“ čuvenog argentinskog autora Astora Pjacole. Solističku dionicu u Pjacolinom djelu tumačiće Mirka Šćepanović – violinistkinja i umjetnička direktorka Muzičkog centra Crne Gore.

Koncerti će imati umjetničko-edukativni karakter budući da će pored izvođenja, publika biti u prilici i da se upozna sa načinima primjene citatnosti u djelu „Četiri godišnja doba u Buenos Ajresu“ A. Pjacole, koje je za solo violinu i gudački ansambl aranžirao Leonid Desjatnikov.

Zagovornici nezavisnosti Katalonije blokiraju promet između Španjolske i Francuske

0
Protesti Španija – foto EPA

Katalonski zagovornici nezavisnosti blokiraju u ponedjeljak promet na granici između Španjolske i Francuske, prosvjedujući protiv osuđujućih presuda katalonskim dužnosnicima koji su organizirali zabranjeni referendum  o nezavisnosti 2017.

Promet je prekinut na autocesti AP-7, glavnoj prometnici između Španjolske i Francuske. Na graničnom prijelazu La Jonquera prosvjednici su zaustavljenim vozilima onemogućili promet, a zatim su i sjeli na cestu.

“Sloboda političkim zatvorenicima”, vikali su, noseći natpise “Španjolska, sjedni i razgovaraj”.

Na cestu su postavili prepreke.

I s druge, francuske strane, prosvjednici blokiraju promet.

Najveći dio Katalonije nalazi se na španjolskoj strani no dio je i na francuskoj, gdje katalonski zagovornici nezavisnosti također sanjaju stvaranje zajedničke republike Katalonije.

Deseci interventnih policajaca nalaze se s obje strane granice gdje je došlo do napetosti.

Platforma “Demokratski tsunami” poziva stanovnike na prosvjede, a neki namjeravaju provesti ondje noć.

Ta je platforma 14. listopada, na dan osuđujućih presuda, bila pozvala na blokadu međunarodnog aerodroma El Prat pored Barcelone. Ondje je tada došlo 25.000 prosvjednika. Platforma je stajala i iza pokušaja blokiranja željezničkog kolodvora u Barceloni.

Ovim blokadama frekventnih mjesta nastoji ukazati svijetu na “nepravedne presude”, te internacionalizirati sukob Barcelone i Madrida.

Deseci vozača kamiona u ponedjeljak navečer stoje u kolonama na granici ne uspijevajući prevesti teret. Neke kompanije se žale na rastuće troškove uzrokovane zastojima i kašnjenju.

“Naš kamion s kavom danas je trebao stići iz Bremena preko Francuske u Barcelonu no nije mogao prijeći granicu. Vidjet ćemo što će biti sutra”, rekla je Hini zaposlenica jedne kompanije za uvoz i izvoz kave u Madridu.

Prosvjed se održava dan nakon parlamentarnih izbora u Španjolskoj na kojima je Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) premijera Pedra Sáncheza dobila najviše glasova, no nedovoljno za samostalno formiranje vlade.

Idućih tjedana očekuju se teški i neizvjesni pregovori s ostalim strankama oko formiranja vlade.

Dvanaestero katalonskih dužnosnika osuđeno je zbog organiziranja referenduma o nezavisnosti Katalonije u listopadu 2017., kojeg je bio zabranio Ustavni sud.

Posljedično su bili proglasili republiku no ona nije zaživjela u stvarnosti.

Devetero dužnosnika osuđeno je na zatvorske kazne od 9 do 13 godina.

Prave vezove za kruzere dužine do 300 metara

7
Luka Kotor – Foto Ivka Janković

Ministarstvo održivog razvoja dostavilo je kompaniji Luka Kotor urbanističko-tehničke uslove (UTU) za izgradnju samostalnog odbojnika za naslon brodova i dva samostalna mjesta za vezivanje na bovi na operativnom prostoru luke Kotor, u cilju unapređenja tehničko-tehnoloških elemenata prihvata putničkih brodova.

„Prilikom rekonstrukcije i uređenja pristaništa predviđa se, za potrebe pristajanja i vezivanja velikih putničkih brodova koji uplovljavaju u Kotor, u produžetku operativne obale, izgradnja samostalnog odbojnika za naslon brodova i dva samostalna mjesta za vezivanje na bovi“, piše u dokumentu tog Vladinog resora.

Navodi se da udaljenost planiranog odbojnika od postojećeg kraja obale iznosi 80 metara, piše Pobjeda.

„Predviđa se mogućnost uplovljavanja i vezivanja brodova dužine od 250 do 300 metara“, kaže se u dokumentu Ministarstva održivog razvoja.

„Crvena zastava slobode“ povodom 75 godina od oslobođenja Herceg Novog, Tivta, Kotora i Budve

0
Svečana akademija

Svečana akademija „Crvena zastava slobode“ u organizaciji opštinksih odbora  UBNOR-a i antifašista Tivta, Budve, Kotora i Herceg Novog, održana je sinoć u velikoj dvorani Centra za kulturu Tivat.

Akademiji su pored ostalih, prisustvovali i predstavnici UBNOR-a Crne Gore na čelu sa predsjednikom Zuvdijo Hodžićem, Mormarice VCG, predstavnici boračkih organizacije iz većine crnogorskih opština, te borci iz Drugog svjetskog rata Petar Benčić, Tomo Petković i Pero Milošević.

Događaj je organizovan u čast 75 godina od oslobođenja Tivta, Herceg Novog, Kotora i Budve, od formiranja Prve Bokeljske brigade kao i od odlaska članova Glazbeno-prosvjetnog društva (Gradske muzike) Tivat u redove ove brigade.

Svečana akademija

„U ovih 75 godina smo uspjeli da ove vrijednosti odbranimo zahvaljujući velikom broju ljudi i ovdje prisutnih učesnika, kao i NVO koji njeguju ideju antifašizma. Treba što veći broj mladih ljudi uključivati u sve ovo i govoriti im o ovoj naprednoj ideji koja čuva i koja brani. Jer najljepša je ona sloboda kada niste svjesni nje i kada se za nju ne borite niti uz lance, niti uz bilo koju prinudu. A to su nam omogućili ljudi koji su položili svoje živote da bi mi sada ovako živjeli. I zato ima još jednom hvala”- kazao je predsjednik Organizacionog odbora ove manifestacije, gradonačernik Tivta dr Siniša Kusovac.

Svečana akademija

Pored njega, na akademiji su govorili i gradonačenik Kotora Željko Aprcović, potpredsjednik Oppštine Budva Vladimir Bulatović i potpredjsednica UBNOR-a i antifašista Crne Gore Branka Nikezić. U programu su nastupili KUD „Zahumlje“ iz Nikšića, KUD „Boka“ iz Tivta, Dušanka Belada, Mornarica VCG, te učenici SMŠ „Mladost“ Tivat-Jana Mrvaljević i Danilo Ševaljević.

Snažan potres 5,4 na jugoistoku Francuske

0
Zemljotres – FREDERICK FLORIN / AFP / ilustracija
Snažan potres magnitude 5,4 pogodio je u ponedjeljak nešto prije podneva područje južno od Montelimara na jugoistoku Francuske, saopštio je francuski Središnji seizmološki ured.
Potres se osjetio u širokom pojasu između grada Lyona do grada Montpelliera na jugu.

Zasad nema nikakve dojave o ozlijeđenima niti o šteti.

Nakon potresa vatrogasci departmana Vaucluse primili su “pedesetak poziva”, objavio je njihov glasnogovornik, objasnio je da su pozivali pojedinci kako bi ih obavijestili da su osjetili potres, ali nisu prijavili štetu.

Posađeno osam sadnica rogača duž rive u Donjoj Lastvi

2
Posađeni rogači u Donjoj Lastvi

Osam sadnica rogača posađeno je danas na rivi u Donjoj Lastvi, u zajedničkoj akciji Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj i d.o.o. „Komunalno“ Tivat.

Duž šetališta, na dijelu od igrališta do parka Ivović, zasađeno je osam rogača visine oko 3,5 m.

Sadnice su zasađene u linijskom rasporedu, poštujući postojeću koncepciju u prostoru, pri čemu je veći broj sadnica skoncentrisan na djelovima rive na kojima je postojeći drvored palmi narušen usljed štete koju je načinio crveni surlaš. Današnjom sadnjom završena je druga faza planiranih radova na sadnji ukrasnog drveća na rivi u Donjoj Lastvi.

Posađeni rogači u Donjoj Lastvi

„Sadnjom autohtonih vrsta, kojima odgovaraju uslovi sredine na konkretnoj lokaciji, i koje se izgledom uklapaju u ambijent rive u Donjoj Lastvi, težimo ka tome da primjerenim hortikulturnim uređenjem ovaj izuzetan prostor bude još ljepši“ – istakla je Tamara Furtula, sekretarka za planiranje prostora i održivi razvoj.

Donja Lastva je inače, mjesto gdje raste jedan od najstarijijih i najvećih primjeraka rogača na tivatskoj rivijeri  – drvo koje je daleke 1886. godine prije odlaska u Ameriku, posadila mještanka Nina Stjepčević. To stablo zvanično je, odlukom lokalnog parlementa, zaštićeni objekat prirode a njemu u čast, već godinama se ljeti u Donjoj Lastvi ljeti organizuje i posebna „Fešta od rogača“.

U petak svečano puštanje u rad podmorskog kabla

0
kabel

Podmorski energetski kabl između Crne Gore i Italije biće svečano pušten u rad u petak 15. novembar, saopšteno je iz italijanske kompanije “Terna”.

Na događaju će govoriti italijanski predsjednik Serđo Matarela u Italiji i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u Crnoj Gori.

“Ceremonija inauguracije infrastrukture interkonekcije Italija – Crna Gora, će se održati u petak 15. novembra, u okviru Konvertorske stanice Terne u Kotoru (Lastva Grbaljska)”, saopšteno je iz Terne.

Infrastruktura predstavlja prvi „energetski most” između Evropske unije i Balkana i promoviše integraciju energetskih tržišta, garantujući visoke standarde sigurnosti, ekasnosti i održivosti crnogorskog, italijanskog i evropskog elektroenergetskog sistema.

Ukupna dužina kabla između Peskare i Rta Jaz iznosi 455 kilometara, od čega je dužina podmorskog dijela 433 kilometra.

Investicija je vrijedna oko milijardu eura.

U Njemačkoj nastupila sezona karnevala

0
U Njemačkoj nastupila sezona karnevala

Kao što je to bio slučaj i prethodnih godina i danas je u 11:11 sati u Njemačkoj nastupila karnevalska sezona koja je počela nizom programa u nekoliko gradova među kojima su Keln, Dusseldorf i Mainz, javlja Anadolu Agency (AA).

Nekoliko hiljada ljudi okupilo se na trgu Heumarkt, u Kelnu, te su uglas odbrojavali od 11 čime je zvanično počela sezona karnevala.

Tokom programa čiji je ovogodišnji moto ”Srce kuca u ovom dijelu grada“, brojni kostimirani učesnici, uprkos nižim temperaturama zraka, uveseljavali su publiku.

Održani su i manji koncerti, a prisutni su iskoristili priliku da se dobro zabave.

Tokom sezone karnevala koja se simbolično naziva i petim godišnjim dobom, 24. februara 2020. bit će održana i povorka (Rosenmontag – Ružin ponedjeljak), a sezona će trajati do 26. februara 2020. godine.