Reditelj Korin Hardi, uvodi nas u novo poglavlje najstrašnije filmske franšize. Radnja ovog nastavka je smještena u razdoblje prije Prizivanja zla i Anabel.
Kada časna sestra u Rumuniji oduzme život, Vatikan će poslati dva sveštenika da istraže njenu smrt. Zajedno otkrivaju ne baš svetu tajnu. Rizikujući ne samo svoje živote, već i vjeru i svoje duše, suočavaju se sa zlonamjernom silom u obliku iste demonske časne sestre koja je terorisala publiku u filmu “Anabel 2: Stvaranje zla”.
2. TOM I BOB: MISIJA SPASAVANJA SVIJETA
Pedantni dabar Bob vodi vrlo uredan život. Vrijedan je: vježba svako jutro, radi u svojoj bašti, melje žito u svom mlinu i sprema košnice za gospodina Medvjeda. Njegov život se dramatično mijenja kad mu na vrata pokuca mačak Tom i useli se kod njega usred noći. Mačak je nemirno stvorenje koje stalno traži nove pustolovine. Jednog dana, dok posmatra nebo, Tom ugleda vatrenu loptu koja juri nebom i pada na zemlju. Ispostavlja se da je to svemirski brod sa malim vanzemaljcima koji se zovu Zaka, Zik i Zuk. Oni bježe od Grebatora čiji je zadatak da love nove forme života i dovedu ih na svoju planetu. Tom i Bob kreću u opasnu avanturu da bi spasili tri vanzemaljca, ali i svoje prijatelje iz šume gospodina Medveda, Žirafu, Pingvina i Slona od opasnih Grebatora.
3. FILMSKE ZVIJEZDE NE UMIRU U LIVERPULU
Od kraja 40-ih do kraja 50-ih godina prošlog veka, starleta Glorija Grejem je obasjavala ekrane u Holivudu kao jedna od najpoznatijih glumica, osvojivši čak i Oskara za najbolju sporednu ulogu u filmu Grad iluzija. Njen put ka slavi bio je začinjen skandalima, najviše zbog privatnog života u kome je „protrčala” kroz četiri braka za 15 godina i podvrgla se brojnim hirurškim procedurama u pokušaju da zadrži svoj mladalački izgled. Jedan od njenih ljubavnika iz kasnijeg života, glumac Piter Tarner, predstavlja priču o poslednjim godinama njenog života i pokazuje često zaboravljanu ljudsku stranu žene koja je bila jedna od prvih pravih „filmskih zvezda”.
Opština Tivat do danas nije prihodovala ni centa od buduće izgradnje velikog novog turističko-rezidencijalnog kompleksa kojeg će u zaleđu plaže Plavi horizont u uvali Pržnja, graditi katarski državni investocioni fodn Qatari Diar (QD).
Ministarstvo održivog razvoja (MORT) izdalo je u aprilu ove godine, pet građevinskih dozvola tivatskoj kompaniji Qatari Diar Hotel and Property Investment Montenegro, čiji je osnivač QD, za izgradnju hotelskog kompleksa sa pet zvjezdica bruto građevinske površine 33,5 hiljada kvadrata, devet rezidencijalnih vila ukupne površine 8,3 hiljade kvadrata, podzemnih garaža bruto površine 4,5 hiljada kavadrata, te niza pomoćnih objekata, saobraćajnica i prateće infrastrukture.
Ovi objekti treba da budu izgrađeni u okviru turističkog kompleksa u uvali Pržno, na mjestu gdje je nekada bio hotel “Plavi horizont”. Prema ranijim najavama, tivatska kompanija je tu planirala gradnju kompleksa vrijednog 350 miliona eura. Lokaciju od 300.000 kvadrata u uvali Pržna QD je za 25 miliona dolara 2010. godine kupio od HTP “Primorje” iz Tivta. Bilo je planirano da kompleks bude završen do septembra 2014 godine, ali njegova gradnja nije započela ni do danas. Razlog za kašnjenje bili su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, odnosno vođenje više sudskih sporova oko eksproprijacije zemljišta.
Iako su im izdate građevinske dozvole za gradnju skoto 50 hiljada kvadrata raznih objekata, QD za to nije niti će Opštini Tivat platiti ni centa na ime komunalija. Naime, Katarci su iskoristili mogućnosti da sebi, preko leđa lokalne uprave čiji je to izvorni priohod, uštede milione eura na ime komunalija (naknade za uređenje građevinskog zemljišta), podnijevši zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za hotel prije stupanja na snagu aktuelnog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, QD je stoga, mogao računati na izuzeće od obaveze plaćanja komunalija koju je za hotele kao “državne objekte od opšteg interesa” uveo član 7. do tada važećeg istoimenog zakona. Čak i da to nije uradio, QD bi opet dobio izuzeće jer se svi članovi važećeg zakona koji se odnose na naplatu komunalija (a kojoj u tom slučaju podliježu i hoteli) po članu 239.aktuelnog zakona, primjenjuju tek od dana donošenja Plana generalne regulacije Crne Gore, a što se neće dogoditi još namjanje dvije godine. Za zakon koji u sebi sadrži i ovakvu, iz ugla lokalnih uprava izuzetno štetnu odluku, glasali su i poslanici iz Tivta u Skupštini Crne Gore Jovanka Laličić (DPS) i Adrijan Vuksaniović (HGI). Samo u slučaju oslobađanja novog hotela QD od obaveze plaćanja komunalija, takav postupak Laličičeve i Vuksanovića gradu iz koga njih dvoje dolaze, pričinio je direkrnu finansijku štetu od najmanje 5 miliona eura, imajući u vidu činjenicu da cijena komunalija u najeksluzivnijoj zoni Ia u kojoj se nalazi uvala Pržna, iznosi 210 eura po kvadratu.
Plavi horizonti – foto Boka News
Opština Tivat je po zakonu, QD kao investitora morala da oslobodi komunalija i za svu infrastrukturu i podzemne garaže koje će graditi u novom kompleksu, dok je rađen obračun te dadžbine za površine rezidencijalnih vila i za to su potpisana dva ugovora između lokalne uprave i QD-a o uređenju međusobnih obaveza. Po tim ugovorima koje “Vijesti” posjeduju, QD opet neće platiti ni centa komunalija jer površina novih objekata koji će se graditi i na koje se komunalije zakonski mogu naplatiti, nije još ni izbliza dosegla površinu starog hotela “Plavi horizont” i njegovih pomoćnih objekat, a za koje je komunalije svojevremeno platilo HTP “Primorje” kada je gradilo te objete početkom osamdesetih. Naime, kako stoji u ugovorima koje su krajem marta ove godine potpisale bivša tivatska gradonačelnica Snežana Matijević (DPS) i izvršna direktirka QDHPIM Jadranka Francesković, piše da je nekadašnji hotel “Plavi horizont” sa pomoćnim objektima imao neto-površinu od ukupno 13.272 kvadrata, te kada se od toga odbije neto-površina novih rezidencijalnih vila i pomoćnih objekata koje treba da gradi QD, bogati investitor iz Katara je i dalje formalno u pretplati za 6.999 kvadrata površine starih i većinom srušenih objekata niske kategorije koji su svojevremeno građeni kao odmaralište za čehoslovačke turiste.
Inače, prema ugovoru iz aprila 2017. po kome je QD finansirao izgradnju velikog parkinga u blizini ulaza u svoj kompleks na Pržnoj, a kojim raposlaže Opština, lokalna uprava dužna je da tom investitoru, onda kada dođe u situaciju da mu konačno naplati komunalije za gradnju u zaleđu jedne od najljepših plaća na Crnogorskom primorju, odobri i dodatni popust od skoro 206 hiljada eura koliko je QD koštala izgradnja parkinga što većinu godine je potpuno prazan.
Fešta na skalinima biće održana danas, četvrtak 6. septembra2018. na lokaciji Stepeništa 28. oktobra i Sima Matavulja u Herceg Novom u organizaciji NVO Ruke.
Program:
Izložba domaćih proizvoda i rukotvorina 18:00 – 23:00
Muzički program 20:00 – 23:00
Degustacija jela od smokava i grožđa na humanitarnoj trpezi 20:00
Herceg Novi, smješten na brijegu koji se spušta u more, čuven je po velikom broju stepenica. Logično je bilo za Udruženje Ruke koje okuplja armiju kreativaca – predstavnike zajednice i goste iz cijele Crne Gore – proizvođače atraktivnih domaćih proizvoda i najrazličitijih rukotvorina, da baš na novskim skalinima organizuje ljetnu feštu. Svi imaju zajedničku temu smokve i grožđe.
Ovaj mini festival se smjestio na stepeništima koja se od glavnog gradskog trga spuštaju prema gradskoj luci Škver odnosno uspinju do drevne tvrđave Kanli kula.
Stađunske fešte Udruženja Ruke su ulični festivali, prošireni dodatnim sadržajima.
Na samom kraju ljeta promovišu se raskošni plodovi smokve i grožđe u prirodi i gastronomiji, sa velikom paletom domaćih proizvoda i kroz izložbu rukotvorina inspirisanih ovim lijepim plodovima, uz muziku i ples. Najavljeno je učešće oko 25 izlagača.
Feštu će pratiti hit pjesma koja je nastajala uporedo sa njom – “Uzmi smokvu” Denija Deranje i Boka benda. U muzičkom programu će nastupiti Novi Sloveni, duo koji čine Konstantin Fyordov (tamburica, synth…) i Petar Kraljević (glas, gitara) sa repertoarom od standardnih hitova do lokalnih zanimljivosti. Gosti će biti džez pjevačica Iva Kostić koja će najaviti svoj program Caustic Fort i Salsa Bayamo klub koji će do kraja zagrijati atmosferu
Tradicionalna ljetna trpeza posvećena istraživanju kombinacija sa smokvama i grožđem biće održana u gornjim skalama, koje vode ka Kanli kuli. Tu će u zajedničkoj akciji tri NVOa : Egzodusi, ORKA i Ruke, uz učešće brojnih drugih organizacija, pojedinaca, kao i restorana biti priređena donatorska večeru ZA DRAGANA. Džez muzičaru Draganu Đorđeviću Karlu, profesoru u hercegnovskoj Muzičkoj školi, koji je na istom mjestu bio sa svojom gitarom na humanitarnoj Fešti na skalama 2016. potrebna je podrška prijatelja u borbi za zdravlje. Otvoren je poziv za ljude dobre volje, koji vole život, druženje, hranu i muziku, da učestvuju. Osim hrane koju doniraju restorani, profesionalni keterinzi, pojedinci i organizacije, za ovu akciju kuriozitetna je donacija anonimnog građanina Budve. Riječ je o gitari Squire Fender Bullet Strat koja je na aukciji na Fb stranici Exodusi. Aukcija će trajati do Fešte na skalama, pa će prihod od prodaje gitare iod donatorske trpeze biti objedininjen. Do sada je učešće u ovom dijelu fešte potvrdilo preko 20 donatora.
H.Novi – “Fešta na skalama”
Inače ljetna trpeza nudi brojna jela, više vrsta slatkiša, onih koji se spremaju tradicionalno u Boki kotorskoj, ali i brojne kulinarske inovacije. Kombinacije smokava i grožđa sa sirom i mesom su iznenađujuće. Ako imate zanimljivo lično jelo ili deliciju na ovu temu, možete i sami da doprinesete akciji. Razmjena iskustava i znanja je ključna u razvoju gastro-manifestacija poput ove.
Feštu organizujemo uz podršku Turističke organizacije i Opštine Herceg Novi (javni konkursi za manifestacije i NVO-e), Zavoda za zapošljavanje Crne Gore preko koga su kroz javni rad u Udruženju tri asistenta, Herceg fest i druga opštinska preduzeća.
Nemjerljiva je podrška zajednice na koju se Ruke oslanjaju u organizaciji svojih manifestacija koje imaju za cilj razvoj gastro-turizma i preduzetništva, a još i više kreativnosti i duha zajedništva.
Pomorski muzej Crne Gore Kotor i Pomorski muzej „Sergej Mašera“ Piran organizuju izložbu „Zapovjednik kap. Baldomir Podgornik i prvi (jugo)slovenski prekookeanski trgovački brod „Rog“, koja će biti otvorena u petak, 7. septembra, u palati Grgurina u Kotoru, s početkom u 20 sati.
Na izložbi će govoriti: Andro Radulović, direktor Pomorskog muzeja Crne Gore; Franco Juri, direktor Pomorskog muzeja „Sergej Mašera“ Piran i Duška Žitko, autorica izložbe.
Izložbu će otvoriti mr. Stanka Štrukelj, opunomoćena ministrica, zamjenica ambasadora Republike Slovenije.
Sportski komentator Hrvatske radiotelevizije (HRT) Drago Ćosić i međunarodni koordinator HRT-a Saša Dedić osumnjičeni su da su sudjelovali u preprodaji ulaznica za Svjetsko nogometno prvenstvo, objavio je u četvrtak Jutarnji list, dok s HRT-a još nema službenog komentara.
Kako navodi Jutarnji list, cijena ulaznice za finalnu utakmicu između Francuske i Hrvatske na crnom tržištu iznosila je gotovo 20.000 eura, a navodno je pokušana prodaja četiri ulaznice koje je dobio HRT, što je u posljednji trenutak blokirala FIFA. Navodno je upravo FIFA od European Broadcasting Uniona (EBU) zatražila očitovanje zbog čega se ulaznice dodijeljene EBU prodaju na crnom tržištu.
EBU je potom zatražio očitovanje HRT-a, jer se po brojevima ustanovilo da su to bile ulaznice koje je dobio HRT. Javna radiotelevizija odmah je pokrenula istragu i svoja dva djelatnika pozvala na razgovor, a oni su navodno kazali da su ulaznice poklonili svojim prijateljima te da ne znaju što je s njima kasnije bilo.
U daljnjoj istrazi navodno se pokazalo da su dvojica djelatnika, mimo znanja HRT-a, zatražili i dobili čak četrdeset ulaznica nekoliko mjeseci prije početka Svjetskog prvenstva. Jutarnji list navodi da je protiv dvojice djelatnika HRT-a pokrenut disciplinski postupak koji bi mogao završiti otkazom, no zasad nema službenog komentara.
Zapovjednicima turističkih brodova na otoku Mallorca u Španiji bit će zabranjeno puštanje glazbe, a njihovi gosti više neće smjeti plesati i ispijati alkoholna pića na brodu.
Vlasti Mallorce, naime, planiraju zabraniti vlasnicima turističkih brodova da organiziraju zabave, budući da su nedavno dobili mnogo pritužbi od stanovnika otoka koji ne mogu živjeti i spavati zbog cjelodnevnih partyja na moru.
U upravi Mallorce vjeruju da brodovlasnici potiču zlouporabu alkohola na moru i stavljaju putnike u opasnost.
Turistički brodovi na otoku puštaju glasnu glazbu, a imaju i živu glazbu. Buka ne prestaje niti na minutu i mještani se bune da ne mogu obavljati svoj posao danju, niti spavati noću, piše Pomorac.net
Tako će na brodovima najvjerojatnije uskoro biti zabranjeno konzumiranje alkohola i postavljanje zvučnika kako bi gosti uživali u glazbi. Osim toga, ove će mjere doprinijeti očuvanju čistoće otoka s jedinstvenom prirodom.
Riječki jedriličarski klub i Porto Montenegro Yacht Club sa pozivaju jedriličare na 6. Regatu tisuću otoka na kursu od Rijeke do Tivta i nazad od 20 – 30. septembra 2018. Regata koja prolazi između više od 1000 jadranskih otoka jedri se na kursu za koji volimo reći da je najbolji kurs za navigacijske regate koji priroda može dizajnirati.
Regata se sastoji od dvije etape od kojih jedrilice mogu izabrati jedriti samo prvu etapu, samo drugu etapu ili obje etape s ukupnim rezultatima. Prva etapa starta u nedjelju 23. septembra iz Rijeke, nakon čega flota ostavlja desno otoke Unije, Susak, Premudu, Dugi otok, Kornat, Vis, Lastovo i Sveti Andrija i završava u novoj marini Porto Montenegro u Tivtu.
Uzduž rute od 280 NM, flotu čekaju tehnički izazovi navigacije između mnogo otoka i kanala hrvatske obale i facsinantnog zaljeva Boke Kotorske, ali isto tako i nagrada iznenađujućom ljepotom okruženja poznatom diljem svijeta. Nakon dodjele nagrada za prvu etapu u Porto Montenegru u srijedu 26. septembra, flota starta u četvrtak 27. septembra u obratnom smjeru prema Rijeci na istom kursu, a regata se zaključuje dodjelom nagrada u nedjelju 30. septembra u Rijeci.
Prije starta u Rijeci planirana je i promotivna pripremna regata baš kao i Regata 1000 otoka + 2 u zalivu Boke Kotorske prije starta druge etape. Zajedno s nizom društvenih događanja u Rijeci i već poznatom Porto Montenegru, Regata tisuću otoka nudi jedinstveni jedriličarski doživljaj.
Rekorde obje etape priznate od World Speed Sailing Record Cuncil-a od 2015. drži Mađarski Wild Joe s 27h 24m i 5s u prvoj etapi s prosječnom brzinom od 10.14 čv, te 32h i 45s u drugoj etapi uz prosječnu brzinu od 8.86 čv što je novi izazov za sudionike Regate tisuću otoka i prilika za uvrštenje u popis svjetskih jedriličarskih rekorda.
U hercegnovskom naselju Savina u požaru koji je izbio jutros oko tri sata izgorjela je kuća.
Dvospratna kuća vlasništvo je Vladimira Konjikušića iz Beograda.
Prilikom izbijanja požara u kući nije bilo nikoga, a vatrogasce su zvali stanari okolnih objekata.
Služba zaštite i spasavanja dobila je poziv u 2:55, kaže načelnik Zlatko Ćirović.
Izgorela kuća foto RTCG 1
“Uputili smo odmah četiri vozila i 10 vatrogasaca na lice mjesta. Vatra je već bila zahvatila gornji sprat i krov. Objekat nije imao međuspratnu konstrukciju već drvene grede koje su se urušile. Požar je lokalizovan oko 4.20 časova“, kazao je Ćirović.
Novljani i turisti i ovog ljeta žalili su se na vlasnike pasa koji su ljubimce puštali da slobodno šetaju ulicama, šetalištem i plažama.
Putem call centra od januara su Komunalnoj policiji podnesene 24 prijave koje se odnose na držanje pasa, a najveći broj odnosio se na kretanje bez nadzora vlasnika i na pse-lutalice. Podnesena je i jedna prijava protiv vlasnika zbog napada njegovog psa, saopšteno je iz Komunalne policije.
Mještanin Bijele kaže da su kupači bili uznemireni jer je turistkinja danima puštala psa da slobodno trčkara po plaži.
Načelnica Komunalne policije Marija Andrić ističe da su upoznati sa slučajem u Bijeloj, ali tvrdi da je pas bio vezan kada su inspektori bili u kontroli.
Objašnjava da je Odlukom o uslovima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja sa napuštenim i izgubljenim, propisano da se drže ako ne ugrožavaju fizički i psihički integritet, ličnu sigurnost i imovinu građana, opštu higijenu i životnu sredinu.
“Kada vlasnik izvodi svog kućnog ljubimca iz dvorišta, psi se izvode isključivo na povocu koji mora da odgovara veličini i snazi psa”.
Andrić navodi da se kazne za te prekršaje kreću od 30 do 100 eura.
“U toku ljetnje turističke sezone, sankcionisano je devet vlasnika pasa koji su svoje ljubimce izvodili bez povoca”.
Nema evidencije koliko je pasa – kućnih ljubimaca u Novom.
U privremenom skloništu za napuštene životinje na Dizdarici je oko 130 pasa. Njihov broj je povećan tokom turističke sezone. “Akcije prikupljanja pasa lutalica se sprovode kontinuirano, na području opštine, od Igala do Kamenara, kao i na Ublima i Žanjicama”, ističu u preduzeću “Čistoća” i navode da je tokom tri ljetnja mjeseca prikupljeno i smješteno u azil više od 50 pasa.
“Jedan od preduslova rješavanja ovog problema jeste obilježavanje jedinki zbog utvrđivanja identiteta čipovanjem, ali i stvaranje mehanizama koji bi zakonski obavezali vlasnika kućnog ljubimca da se o njemu stara”.
Izmet vidljiv svuda, ali kazni nema
Iako se na svakom koraku – na ulicama, parkovima, trgovima i stepeništima, naročito u jeku turističke sezone, nailazi na pseći izmet, do sada zbog tog prekršaja nije izrečena nijedna kazna.
Odluka propisuje da vlasnik mora pokupiti izmet svog psa sa javne površine i odložiti ga u korpu za otpad.
Nisu pomogli apeli ranijih godina koji su na oglasima zalijepljenim u gradu pozivali vlasnike da počiste za ljubimcima.
Beograđanka Sara Vidak proglašena je juče krivom za napad na sutkinju kotorskog Suda za prekršaje, Jelenu Stanišić.
Sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić je Vidak, zbog napada na službeno lice u vršenju službene dužnosti, izrekla kaznu zatvora od četiri mjeseca. Vidak je međutim, odlukom suda, ukinut pritvor do pravosnažnosti presude.
Nju je Osnovno državno tužilastvo teretilo za napad na sutkinju Stanišić koji se navodno dogodio 14.avgusta, nakon što je Stanišić momku Sare Vidak, Stevanu Prpi izrekla novčanu kaznu zbog saobraćajnog prekršaja. U optužnici je pisalo da je Sara fizički nastrnula na sutkinji Staniši, zavrnula joj desnu ruku ruku i ogrebala je po dijelu podlaktice, a što je ona kategorički negirala tvrdeći da je sutkinja Stanišić zapravo nju uhvatila za ruku i odgurnula je, nakon čega je inscenirala navodni napad na sebe i pozvala u pomoć policiju i obezbjeđenje Suda za prekršaje. Suđenje Vidakovoj koje je izazvalo veliko interesovanje u Srboji i Crnoj Gori ekpresno se odvijalo, nakon što su dodatni pristisak oko svega izazvale izjave čelnika crnogorskog pravosuđa Vesbne Medenice i Zorana Pažina koji su preko medija oštro osudili navodni napad na sutkinju Stanišić u vršenju njene dužnosti i zatražili da vinovnik bude najstrožije kažnjen.
Sarina majka, Olivera Vidak, juče je u svjedočenju pred Osnovnim sudom istakla da im se sutkinja Stanišić tog dana obraćala neprijatnim tonom i ponavljala kako ona nije nadležna za njihov slučaj. Ispričala je da im je Stanišićka navodno u jednom momentu prstom pokazala na vrata suda i rekla im da se gube napolje, iako je ona samo htjela da se u spisima predmeta ispravi netalno naveden broj registarskih tablica njenog automobila sa kojim je Prpa počinio prekršaj, priznao ga i platio kaznu.
“Nisam znala hoće li nam na granicu prilikom povratka u Srbiju praviti problem zbog nepoklapanja podataka iz tog izještaja sa pravom registarskom tablicom mog auta. Stanišić je bila vrlo neprijatna, nije htjela ni da me sasluša, a kada je Sara upitala gdje i kako možemo dati prigovor na netačne podatke navedene u sudskoj dokumentaciji, Stanišić je moju kćerku uhvatila za Sarinu desnu ruku i odgurnula je. Sara joj se otrgnula i pitala je odakle joj pravo da je hvata za ruku na što je Stanišič počela vikati- napad, napad. Dok je prilazio policajac i mene počeo gurati prema izlazu iz hodnika suda, moj sin je viknuo: “Mama, mama, pa ona sebe štipa za ruku – misleći na Stanišićevu koja se držala za svoju desnu ruku. Potom je ušla u kancelariju i nakon desetak sekundi ponovno izašla pokazujuči navodno povrijeđenu ruku policajcu i rekla : “Zdravko, napadnuta sam, evo pogledaj mi ruku!” Kasnije, kada je prošla pored nas koji smo stajali ispred suda jetko nam je dobacila “Zapamtićete vi mene!” tada međutim, nsam vidjela nikakve navodne povrede na njenoj desnoj ruci.- ispričala je starija Vidak koja je 14.avgusta u Sud za prekršaje gdje se sudilo Prpi, došla sa njim svojom kćerkom i devetogodišnjim sinom Filipom. Stevan Prpa je u svom svjedočenju ponovio skoro identičnu priču ističući da je Stanišić bila izuzetno neprijatna prema njima i da ga je i prilikom saslušanja zbog prekršaja, stalno prekidala i prijetila mu da će, ako sam ne prizna prekršaj, dovesti saobraćajnog vještaka o njegovom trošku.
Olivera Vidak negativno je odgovorila na pitanja oštećene Stanišić da li joj je kritične prilike govorila da ih sutkinja matretira samo zato što su Srbi i da je kazala sa Stanišićeva navodno mrzi Srbe.
“Nikad ja tako nešto ne bih rekla jer sam ja porijeklom iz Nikšića i na to sam veoma ponosna”- kazala je starija Vidak, dok je sutkinja Tešić svihu koleginicu u ulozi oštećene, u više navrata morala da prekida i ispravlja, podučavajuči Stanišićku kako može svjedoku postavljati pitanja. Na zahtjev advokata Sare Vidak, Srđana Lješpkoviča u zapisnik su ušle konstatacije Stanišićkine advokatice Dijane Knežević da je iz saslušanaja svjedoka ispalo “da sutkinja za prekršaje dočekuje i ispraća stranke u tom sudu i da je stalno u hodniku”, dok je tužiteljka Liljana Milić prigovorila iskazima Sarinog momka i majke istakavši da su oni u koliziji sa iskazima ranije saslušanih svjedoka. Pročitan je i izvještaj vještaka medicinske struke u kojem se navodi da su kod Stanišić konstatovane ogrebotine i crvenilo u predjelu desnog ručnog zgloba što je moglo nastati od stezanja i grebanja noktima, a konstatovana je i psihička reakcija na stres. Advokat optužene Vidak Srđan Lješković rekao je da nije naloženo uzimanje tkiva ispod noktiju njegove klijentkinje kako bi se vidjelo da li DNK materijall odgovara Stanišićevoj čije povrede nisu ni fotografisane, niti je utvrđeno da li razmak ogrebotina na njenoj ruci odgovara razmaku noktiju Sare Vidak.
“Sara tog dana, ali i svo ovo vrijeme do danas, nosi vještačke nokte koji su zalijeljeni gel lakom i sa njima se ne može nanijeti nikakva ogrebotina. Navodne povrede Stanišićeve nisu sanirane po medicinskom protokolu koji je nalagao da se ona nakon ukazane hitne pomoći, zbog navodnog zavrtanja ruke uputi ortopedu, niti konsultuje hirurg zbog navodnih ogrebotina, a vještak je izvještaj o njenim povredama napisao ni ne pogledavši je, već samo na osnovu zabilježbe iz Hitne pomoći.”-kazao je Lješpković. On je predložio da se izvede niz novih dokaza među kojima i pogledaju snimci video nadzora iz Suda za prekršaje, Odjeljenja bezbjednostii Hitne pomoći u Kotoru, kao i snimci iz kotorskke policije, Tužilaštva i ZIKS-a koji će pokazati da Sara svo vrijeme ima vještačke nokte koji bi se sigurno slomili da je njima ogrebala sutkinju Stanišić 14.avgusta. Tražio je i saslušanje doktora Gezima Čobaja iz Hitne pomoći koji je primio navodno povrijeđenu sutkinju, ali je ipak na kraju odustao od sprovođenja tih dokaza u interesu efikasnosti postupka i što bržeg izlaska njegove klijentkinje iz pritvora u kome se nalaz i već dvadesetak dana.
Advokat Sare Vidak Srdjan Ljeskovic nakon sudjenja.
“Saro, vjerovatno ti to niko od nas ovdje neće reći ali ja hoću: izvini, i ako ikada budeš mogla, oprosti. Kao branilac međutim, zamoliću te jedino da nikad ne zaboraviš da su tvoji korijeni iz Crne Gore.”- kazao je advokat Lješković u završnoj riječi, obraćajući se svojoj branjenici. Vidak je nakon izricanja presude, pružila ruku tužiteljki Milić, oštećenoj sutkinju Stanišić i njenoj advokatici.
Lješković je kazao da je “glavno da je moja branjenica izašla iz pritivoira”, te da će kasnije nakon dobijanja pismenog otpravla presude sutkinje Tešić, u dogovoru sa Vidak, odrediti hoče li se na nju žaliti.
“Ukoliko žalbe bude, mi ćemo insistirati na sprovođenju dokaza koje sam danas nabrojio jer sam pominjući ih danas, želio ukazati da je možda bilo nekih propusta u tim postupcima. Sada je sasvim drugačije kada branite nekog sa slobode, naročito nekog ko nije dokazani kriminalac koji se ne bi odazivao na pozive suda i slično”- kazao je novinarima Lješković.
