Stražari na brodu za krstarenje „MS Bremen“ ubili su polarnog medvjeda tijekom izleta na obali Spitsbergena, dijelu norveškog arhipelaga Svalbarda koji se nalazi između Norveške i Sjevernog pola.
Vlasnik broda, Hapag-Lloyd Cruises, opisao je incident kao samoobranu jednog od četiri člana tima, kojeg je napao medvjed. Kako je rečeno, medvjed nije bio uočen prije incidenta i, unatoč pokušajima da se zastraši divlju životinju, medvjed nije odlazio. Zbog navedenih okolnosti, stražari su intervenirali kako bi spasili napadnutu osobu i upucali medvjeda.
Napadnuti stražar nije zadobio ozljede opasne po život i pružena mu je potrebna medicinska pomoć.
Kompanija je dodala kako blisko surađuje s norveškim vlastima na istrazi o incidentu i izrazila žaljenje što se to dogodilo. Polarni medvjedi zaštićeni su u Norveškoj od 1973. godine, budući da vrsti prijeti izumiranje. Životinja je suočena sa smanjenim izvorom hrane zbog smanjenja ledenog staništa i zagrijavanja mora zbog klimatskih promjena.
Svalbard je ogromni arhipelag, gotovo veličine Danske, a samo nekoliko mjesta je sigurno za pristajanje brodova za kružna putovanja. Sve cruise kompanije koje ulaze u Arktik moraju zaposliti stražare kako bi štitili putnike dok su u razgledu. Prije izlaska u razgledavanje stražari su dužni provjeriti područje. U slučaju da se opazi životinja, obilazak se prekida i putnici se vraćaju na brod.
Međutim, Hapag-Lloyd Cruises je rekao da se polarni medvjedi promatraju jedino s brodova, držeći sigurnu udaljenost od životinja.
Potez je suočen s ogromnim kritikama javnosti i organizacija za zaštitu okoliša, rekavši da je ovo područje stanište polarnog medvjeda i da ekspedicije na tom području trebaju slijediti protokol i osigurati da divlje životinje ne budu na bilo koji način ugrožene.
Revijalno prvenstvo u bućanju „Orjensko sedlo 2018“, biće održano u nedelju 5. avgusta, događaja koji se već četvrtu godinu održava na zogu na najvećoj nadmorskoj visini i Crnoj Gori (1600 m).
Prvenstvo se odvija u ambijentu šume munike, u uslovima prijatne planinske klime, sa planinarskim domom koji je na punom raspolaganju, tako da broj bućarskih ekipa iz Boke i regiona konstantno raste iz godine u godinu. Sam rezultat je svakako važan, ali na Orjenskom sedlu je ipak važniji osjećaj da se učestvuje u jedinstvenom događaju, na mjestu toliko drugačijem od obale mora.
Okupljanje ekipa na zogu je zakazano za 09 h, a takmičenje će se odvijati do kasnijih popodnevnih sati, razdvojeno zajedničkim ručkom i, kao posebnom atrakcijom, obilaskom obližnje jame-sniježnice, uz degustaciju specijalnog, „gorskog sladoleda“. Nakon pauze slijedi završni dio i proglašenje najboljih. Prošle godine je to bila tivatska ekipa BK „Palma“, koja je godinu dana u svojim vitrinama držala prelaznu „Gorsku buću“. Kome će pripasti ove godine, sasvim je neizvjesno, jer na terenu, rađenom za tradicionalni način bućanja, utreniranost nije jedini faktor, već i dobro oko za detalje i zamke lokalnog zoga. Naravno, osim samih takmičara, publika, navijanje i uobičajene doskočice su dobro došli! Bućanje kao tradicionalna zabava šireg prostora jadranskog priobalja, značajno je sa stanovišta očuvanja baštine, ali isto tako, sve više je prepoznato i kao dio ukupne turističke ponude. S toga bi valjalo da primjer iz srca Orjena slijede i druge sredine, sa obnovom postojećih zogova i njihovim korišćenjem, pa da se tako postepeno vrati običaj opuštenog nedeljnog bućanja kakvog još pamtimo.
Boćanje na Orjenu
Organizatori događaja su Planinarski klub „Subra“, kao domaćin, odnosno, Bućarski klub „Val“, a u saradnji sa Agencijom za razvoj i zaštitu Orjena, Turističkom organizacijom Herceg Novi i Opštinom Herceg Novi. Održavanje događaja su ove godine pomogli i privrednici, Krušo doo, te konoba Gušti.
U Splitu je danas sve bilo u znaku Olivera Dragojevića kojega je njegov grad već od jutrošnje komemoracije na dostojan način otpratio na posljednje morsko putovanje ka njegovoj Vela Luci na Korčuli gdje će u srijedu na groblju sv. Roka u 18 sati biti pokopan po mjesnim običajima.
“Cijeli Split” spustio se na rivu kako bi posljednji put ispratio legendarnog umjetnika Olivera Dragojevića prema Veloj Luci.
Pokraj lijesa s bijelim ružama bila je Oliverova supruga Vesna i sinovi, a izmjenjivali su se njegovi najbliži prijatelji i suradnici, među kojima su bili: Tonči Huljić, Petar Grašo, Goran Karan, Doris Dragović, Stjepan Hauser, Zlatan Stipišić Gibonni, Joško Banov, Tony Cetinski, grupa “Dupini”…
Ispraćaj Olivera Dragojevića foto Hina
“Hvala Olivere, kralju”, “Hvala, legendo”, neki su od povika brojnih Splićana koji su svoju ljubav i poštovanje Oliveru Dragojeviću iskazivali posebno i dostojanstveno, uz pjesmu i pljeskanje.
Na lijes su bacali cvijeće, kape i navijačke šalove, a mimohod je pjesmom pratila klapa “Kontra” koja je na pozornici na rivi uz trasu kojom je prolazio Oliverov lijes izvodila njegove legendarne pjesme: “Cesaricu”, “Splite moj”, “Moj lipi anđele”, “Još ovaj put”, “Vjeruj u ljubav”, “Moj galebe”…
Sa usana okupljenih također su se mogli iščitati Oliverovi najpoznatiji stihovi.
Prema procjeni policije na ispraćaju je bilo više od deset hiljada ljudi koji su na visokim temperaturama i jakom suncu strpljivo bili raspoređeni duž cijele Rive i gatova uz nju, ali i u Marmontovoj, na Matejušci, te na Prokurativama te čekali da njegov lijes prođe blizu njih.
U splitskoj luci se okupilo i više stotina plovila, koji su Olivera pozdravljali sirenama i bakljadom. Uz njih, bila je i Hrvatska ratna mornarica s dvije raketne topovnjače.
Ispraćaj Olivera Dragojevića foto Hina
Zvonik svetog Duje također je pozdravio “svog Olivera”.
“Tek sad vidim što mi znači Vela Luka..”.zapjevala je klapa i svi okupljeni dok se lijes s Oliverovim tijelom približavao katamaranu koji će ga prevesti do njegova vječnog počivališta na Korčuli.
Prije posljednjeg Oliverovog ‘đira’ po splitskoj Rivi u crkvi sv. Frane je u 18.30 sati održana misa kojoj su prisustvovali njegova obitelj, uži krug prijatelja i suradnika.
Lijes s Oliverovim tijelom se u 19.50 sati ukrcao na katamaran Jadrolinije, te zajedno sa članovima obitelji Dragojević otplovio za Korčulu. Uz bakljadu, sirene i brecanje bumbala, velikog zvona na zvoniku sv. Duje, prate ga brodovi Lučke kapetanije MUP- a i HRM- a. Inače, bumbala su posljednji put brecala davne 1938. godine povodom smrti Ante Trumbića. Ispaljene su rakete, zapaljene bengalke, a brodovi započeli trubiti.
Oko 20.30 sati u blizini Hvara, tačnije između Galešnika i Stipanske, katamaran s Oliverom i obitelji trebalo bi dočekati i odati počast “simbolu škojih, Dalmacije i Hrvatske” 500 brodica s okolnih otoka i to sve u organizaciji Pokreta otoka.
Ispraćaj Olivera Dragojevića foto Hina
Cijeli dan u Splitu u znaku Olivera Dragojevića
Od ranoga jutra, baš kao i prethodna dva dana, Split je disao za Olivera. Cijelim gradom su odjekivale njegove pjesme, pričalo se i mislilo na njega.
Gradski autobusi su na svojim vozilima uputili zadnje “Zbogom Olivere” i s tim vozili sve svoje današnje ture, a navijačka skupina Torcida se u 17 sati okupila kod Starog placa. Svi odjeveni u bijele košulje nešto prije 18 sati krenuli su put Rive gdje su potom formirali špalir. A građani, oni su pjesmu prihvatili i pjevali punim srcem cijelim putem. Pljeskali su, jako dugo.
Dok je lijes prolazio Rivom prostor je cijelo vrijeme nadlijetao policijski helikopter i tri mala sportska zrakoplova, a sa vrha kampanela sv. Duje Torcida je spustila veliki nacrtani portret Olivera Dragojevića koji prikazuje njega na brodu, u jednoj ruci drži (timun) volan, a u drugoj upaljenu bengalku. Za to vrijeme je upaljena i bengalka na sv. Duji. Ali i još 70 bengalki na Rivi. Baš onoliko koliko je godina imao Oliver kada je preminuo.
Dopodne je u splitskom HNK održana komemoracija u čast Olivera Dragojevića na kojoj je, uz obitelj i prijatelje te kolege umjetnike, nazočili hrvatski državni čelnici.
Malo je koga danas Oliverov ispraćaj ostavio ravnodušnim. Cijeli je dan nabijen jakim emocijama. Tako se jutros na komemoraciji u kazalištu plakalo, pljeskalo i pjevalo. Izražavala se sućut, poštivanje i žal za čovjekom koji je u svojim pjesmama na najljepši način opjevao Dalmaciju i tako postao vječan i besmrtan.
Ispraćaj Olivera Dragojevića foto Hina
Opraštaju se i Zagrepčani, Puljani…
Zagrepčani se također, na svoj način, opraštaju od glazbene legende. Uz Koncertnu dvoranu “Vatroslav Lisinski” gdje je održao brojne nastupe pred uvijek punom dvoranom Zagrepčani pale svijeće, ostavljaju cvijeće, ali i poruke za jednog i jedinog Olivera.
Fontane u Ulici Hrvatske bratske zajednice večeras će biti u Oliverovom znaku, a iz zvučnika će dopirati njegova bezvremenska glazba.
Pulska Arena ugasit će rasvjetu od 23 sata i tako simbolično odati počast jednom od najvećih hrvatskih glazbenika u povijesti.
U povodu smrti Olivera Dragojevića Vlada je utorak proglasila Danom nacionalne sućuti.
Velikan hrvatske glazbene scene preminuo je u nedjelju u 71. godini, tačno godinu dana nakon što mu je dijagnosticiran rak pluća.
Vršilac dužnosti predsjednik Opštine Tivat i lider OO DPS, dr Siniša Kusovac indirektno je danas nagovijestio da će potpisati kontroverzni ugovor o oprostu Porto Montenegru duga za komunalije u iznosu od 5.600.000 eura. Kusovac je, gostujući u programu lokalnog radija, kazao da “ne vidi ništa sporno” u aranžmanu koji će rezultirati milionskom štetom za gradski budžet.
„Nisam još potisao ugovor sa Porto Montenegrom. Tu ne vidim ništa sporno. Ugovor je prošao kompletnu proceduru, pravnu proceduru, u dijelu skupštinske procedure, u dijelu same verifikacije na Skupštini, u dijelu procesa od strane sudskih vještaka i mišljenja Specijalnog državnog tužilaštva, te ja po tom pitanju ne vidim ništa sporno”- kazao je Kusovac.
Bivša gradonačelnica dr Snežana Matijević uporno je odbijala da stavi potpis na sporni ugovor na koji je ssaglasnost inače, u januaru glasovima 17 odbornika DPS, dao lokalni parlament. DPS je zbog toga pokrenuo proceduru Matijevićkine smjene i prinudio je da podnese ostavku, nakon čega Kusovac kao v.d. predsjednik Opptine vodi Tivat. DPS je najavio da će njega na narednoj sjednici SO 9.avgusta, formalno i predložiti za novog gradonačelnika Tivta, pa on treba da potpiše i sporni aranžman sa Portom.
“Izuzetno sam zadovoljan saradnjom sa Porto Montenegrom. Juče smo posjetili Porto Montenegro, i upoznali se sa njihovom strategijom razvoja u narednih deset godina. Njihove profitne jedinice biće prilagođene stanovništvu Tivta. To je strateški investitor koji je uložio skoro 500 miliona eura, ne računajući donacije, sponzorstva, porez na nepokretnosti, prirez i slično. Toliku sumu investiraće i u narednih deset godina. Porto Montegegro je otvorio vrata i drugim investitorima. Cilj je što više uključiti mala i srednja preduzeća iz Tivta, inkorporiranje kroz njihovu strategiju razvoja” – kazao je danas lokalnom radiju Kusovac.
Kusovac danas na sjednici SO
Porto Montenengro traži da se toj firmi oprosti 5,6 muiliona eura obaveza prema gradskoj kasi na ime komunalija, pozivajući se na kontroverzni član 18C ugovora o prodaji Arsenala iz 2006.
Taj ugovor koji su potpisali bivši vlasnik Porta Piter Mank i tadašnji premijer Milo Đukanović, stranom investitoru omogućava da mu se odbiju dadžbine koje svako drugi mora platiti, po osnovama koje nemaju uporišta u tada, ali ni sada važećim crnogorskim propisima. Komunalije se po aranžmanu na koji paraf u ime Tivta sada treba da stavi Kusovac, Portu ne opraštaju zbog ulaganja te firme u uzgradnju nove javne infrastrukture na lokaciji bivšeg Arsenala, već na osnovu njenih ulaganja u ekološku sanaciju lokacije, troškova rušenja objekata Arsenala i „površine objekata Arsenala prije 1945.“. Za to se ne može naći uporišta ni u jednom tada, ali ni sada važećem zakonu u Crnoj Gori, dok su ulaganja u ekološku sanaciju lokacije Arsenala bila sastavni dio obaveza kupca predviđen kupoprodajnim ugovorom za prodaju imovine bivšeg tivatskog vojnog brodogradilišta. Porto Montenegro u međuvremenu je bez plaćanja obaveza prema gradskoj kasi, podigao i kupcima prodao čitavo jedno novo krilo objekta „Regent Pool Club Resudences“- poslovno-stambenu zgeradu „Aqua“, a u poodmakloj fazi je izgradnja njene blizankinje, zgrade „Baia“ i nešto manjeg objekta nazvanog „Cala“.
Uprkos tome što se formalno prilikom apliciranja za građevinsku dozvolu za te objekte kod Ministarstga i održivog razvoja i turizma, „pokrio“ sklapajući ugovor sa Opštinom da će milionske obaveze za te objekte platiti na odloženo u ratama, Porto Montenegro lokalnoj upravi do sada nije izmirio ni centa, iako je na naplatu već dospjelo preko 4,5 miliona eura. Uprkos tome, Opština još nije tužila strateškog stranog investitora koji joj duguje milione, a lokalni DPS pod pritiskom Vlade i predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića koji je u više navrata javno pozivao čelnike Tivta da potpišu ugovor sa Portom, radi na tome da se lokalna uprava i formalno odrekne tog svog novca, na štetu sopstvenih građana.
32. Filmski festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival 1. avgusta u 21 sat na Kanli kuli otvara evropska premijera filma Krijumčareći Hendriksa Mariosa Piperidesa, aktuelnog pobjednika Tribeca film festivala. Film se prikazuje u okviru Takmičarske selekcije dugometražnog igranog filma. Gosti prve večeri festivala u Herceg Novom su reditelj filma Marios Piperides i producentkinja filma Janine Teerling. Nakon toga, u 23 sata takođe na Kanli kuli biće prikazan film Diamantino autorskog dvojca Abrantes i Schmidt, nagrađen Grand Prix-jem Nedjelje kritike u Kanu. Film se takođe prikazuje u okviru Takmičarske selekcije dugometražnog igranog filma.
Festival će zvanično otvoriti diva jugoslovenskog glumišta Milena Dravić.
32. Filmski festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival biće održan do 7. avgusta na lokacijama u Herceg Novom (Kanli kula, Tvrđava Forte mare, Trg Mića Pavlovića, bašta Kuće nobelovca Iva Andrića, Velika sala Dvorana “Park”). Program obuhvata tri selekcije dugometražnog igranog filma (zvanična takmičarska selekcija, selekcija “Kino Orjen” i selekcija “Kino Evropa”), selekciju dokumentarnog filma, selekciju studentskog filma i industrijsku sekciju.
Program obuhvata tri selekcije dugometražnog igranog filma (takmičarska selekcija, selekcija “Kino Evropa” i Ponoćne projekcije), takmičarsku selekciju dokumentarnog filma, takmičarsku selekciju studentskog filma i specijalni program – u okviru kojeg će biti Omaž 1968-oj: jugoslovenski eksperimentalni film i specijalna projekcija restaurisane kopije filma Živka Nikolića “Ljepota poroka”.
U okviru Takmičarskog programa dugometražnog igranog filma biće prikazano dvanaest filmova, u okviru takmičarskog programa dokumentarnog filma biće prikazano 29 dokumentarnih filmova, a u okviru takmičarskog programa studentskog filma 17 kratkih filmova. Dvanaest filmova je u netakmičarskoj selekciji Kino Evropa, kao i tri filma u okviru Ponoćnih projekcija.
Programska direktorica Festivala je producentkinja Jelena Mišeljić. Selektor dugometražnog igranog programa je reditelj Ivan Marinović, dokumentarnog reditelj Vladimir Perović, a studentskog reditelj Dušan Kasalica. Žiri takmičarske selekcije dugometražnog igranog filma 32. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festival biće rediteljka Andrijana Stojković, glumac Ermin Bravo, producent Ivan Đurović, rediteljka Teona Strugar Mitevska i filmski kritičar Vladan Petković. Žiri takmičarskog programa dokumentarnog filma biće reditelji Senad Šahmanović, Huaqing Jin i Zofia Kowalewska, a nagrade u selekciji studentskog filma dodjeljuje tročlani žiri: Danijela Radulović, Peter Cerovšek i Maša Seničić. Žiri Međunarodne organizacije filmskih kritičara zemalja Evrope i Mediterana – FEDEORA su Dubravka Lakić, Vuk Perović i Zlatko Vidačković”.
FFHN
U Takmičarskoj selekciji dugometražnog igranog filma dodjeljuje se Grand Prix – Zlatna mimoza za najbolji film, Zlatna mimoza za režiju, scenario, za mušku ulogu, žensku ulogu i Nagrada Živko Nikolić za specijalni doprinos filmskom izrazu. U Takmičarskoj selekciji dokumentarnog filma dodjeljuje se Zlatna mimoza za najbolji dokumentarni film i dva specijalna priznanja žirija. U takmičarskoj selekciji studentskog filma – Zlatna mimoza za najbolji studentski film i dva specijalna priznanja žirija. Pored navedenih, dodjeljuju se: Nagrada publike i Nagrada Milan Žmukić za doprinos Festivalu.
Novitet 32. Filmskog festival u Herceg Novom je Mini Pitch. Mini Pitch je programski segment Festivala koji se organizuje u saradnji sa Filmskim centrom Crne Gore i Zagreb Film Festivalom – Industrija Mladost. Učesnici su studenti filma i dramskih umjetnosti iz Crne Gore, koji rade na kratkom igranom filmu. Za selekciju projekata zaduženi su Sanja Jovanović (Filmski centar Crne Gore), i Dušan Kasalica (Filmski festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival). Učešće podrazumijeva rad projektnog tima sa mentorkom, Injom Korać, (Zagreb Film Festival – Industrija Mladost, Motovun Film Festivala). Za najbolju prezentaciju pred žirijem dodijeljuje se nagrada u vidu direktnog učešća na programu Industrija Mladost Zagreb Film Festivala
Izvršni producent Festivala je JUK „Herceg Fest“, a Opština Hereceg Novi i Ministarstvom kulture Crne Gore su glavni pokrovitelji.
Poljski državljani Pjotr Martin Makovski (39) i Emilija Agneska Pjaskovska (46) poginuli su nesreći koja se juče oko 12 sati dogodila na moru, oko osam milja jugoistočno od uvale Oblatna u zalivu Trašte.
To je druga veća pomorska nesreća u Crnoj Gori za desetak dana, nakon prošlonedjeljne tragedije u Ulcinju, kada su u sudaru turističkog brodića i tzv. banane koju je vukao jedan od skutera turističkog kompleksa “Karisma” na Velikoj plaži, smrtno stradale dvije. Povrijeđene su još dvije osobe, a svi su turisti iz Slovenije.
Pored toga, bilo je i više srećom i pravovremenom intervencijom spasilačkih službi izbjegnutih opasnih suituacija sa neopreznim stranim turistima, nautičarima i jahtašima koji nisu vodili računa o upozorenjima na vremenske nepogode ili su na more izašli sa tehnički neispravnim i nepripremljenim plovilima.
U jučerašnjoj nesreći, iz za sada neutvrđenih razloga, došlo je do sudara motorne jahte „Flipper“ tipa „Azimut 50“ pod britanskom zastavom i jedrilice „Karukera“ tipa „Bavaria 16“, koja vije zastavu Poljske. Jahtom “Flipper” upravljao je skiper Ivan Fatović (30) iz Tivta, a prema nezvaničnim informacijama, ona se “u momentu sudara kretala brzinom većom od 20 čvorova”. U momentu udara, poljska jedrilica nije plovila na jedra, već na motor.
Direktor Uprave pomorske sigurnosti Safet Kočan kazao je da je spašeno sedmoro djece i pet odraslih osoba.
Na „Flipperu“, koji je po nezvaničnim informacijama, udario u krmeni dio jedrilice, pored skipera bilo je troje odraslih osoba, među kojima i vlasnik broda ruski državljanin Sergej Hatuleviz Moskve i dvoje djece, ali niko od njih nije povrijeđen.
Sa stradalim skiperom i putnicom, na „Karukeri“ je navodno bilo ukupno 11 osoba među kojima i petoro djece. Jedna osoba sa jedrilice je navodno, pri sudaru pala u more, ali ju je ubrzo pokupila i spasila jedna od jahti koje su prolazile u blizini.
Unesrećenima su na moru, desetak minuta nakon sudara, prvi u pomoć pritekli članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva “Krtoli” iz Radovića, otac i sin Milan i Filip Vukšić. Oni su se gliserom kompanije “Una Montenegro” iz Tivta, iz uvale Oblatna uputili ka mjestu nesreće i tamo sa oštećene jedrilice preuzeli i evakuisali petoro djece i tri odrasle osobe.
Stradali poljski državljani i osobe koje su evakuisane sa oštećene jedrilice, prevezeni su do marine Zelenika gdje su ih dočekale i pregledale ekipe Zavoda za hitnu medicinsku pomoć. Oštećena jedrilica u teglju pilotskog broda Marine Zelenika kojim upravlja Nenad Banićević, takođe je dovučena u Boku, dok je “Flipper” do Zelenike stigao vozeći na sopstveni pogon.
“Kada sam stigao na mjesto udesa zatekao sam tamo tri plovila – dva koja su učestvovala u sudaru i treću jahtu koja je pomagala da se iz mora izvuku tijela poginulih. Nažalost, stradao je skiper koji je upravljao poljskom jedrilicom i žena koja je sjedjela do njega u kokpitu broda. Oni su stradali na licu mjesta i nije im se moglo pomoći”, kazao je Banićević novinarima po povratku u Zeleniku.
Na lice mjesta su upućena spasilačka plovila Uprave pomorske sigurnosti, kao i inspektori sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor, ekipa Granične pomorske policije, tri plovila Porto Montenegra, te ekipa iz Marine Zelenika. U akciju je bio uključen i helikopter MUP-a, kao i Služba zaštite i spašavanja Opštine Tivat.
Pomorska nesreća
Prema nezvaničnim informacijama, spasioci su nezadovoljni ponašanjem zaposlenih u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore. Navodno, nijedna od ekipa Hitne pomoći iz Tivta, Kotora i Herceg Novog nije željela da se ukrca u policijski helikopter ili brod državnih službi koji bi ih prebacio do lica mjesta, da tamo odmah ukažu pomoć stradalima, već su tražili da im se eventualno povrijeđeni dopreme kod njih na kopno.
Čak i po prispjeću spasilaca sa evakuisanim učesnicima nesreće u Zeleniku, prošlo je nekoliko desetina minuta prije nego što se tamo pojavila ekipa HMP Crne Gore. Zbog ovakvog ponašanja, nezvanično saznajemo, protest je upućen ministru zdravlja Kenanu Hrapoviću i direktoru ZHMS Saši Stefanoviću. Medicinari koji su spremno pohitali da pomognu ugroženima na mjestu nesreće bili su ljekari i medicinski tehničari Doma zdravlja Tivat koji su se ukrcali na vatrogasno-spasilački brod Porto Montenegra i uputili na mjesto udesa.
Nadležni organi pokrenuli su istragu o uzrocima ove teške pomorske nesreće, a vodi je zamjenik osnovnog državnog tužioca u Kotoru Žarko Pajković, dok je na lice mjesta upućen i sudski vještak pomorske struke Aleksandar Božović. Istražiteljima će za utvrđivanje dinamike i uzroka nesreće puno značiti i radarski snimci sa VTMIS sistema Uprave pomorske sigurnosti preko kojih se može rekonstruisati kretanje i brzina oba plovila, te na taj način uspostaviti koliku krivicu snose oba skipera u skladu sa tzv. Međunarodnim pravilima za izbjegavanje sudara na moru (PISM).
Neke od incidentnih situacija sa potencijalno ozbiljnim posljedicama, izbjegnute su u skorije vrijeme spletom srećnih okolnosti, poput slučaja kada je megakruzer “Crown Princess” 3. maja sa sidrišta ispred Dobrote oduvao jak istočni vjetar i zamalo ga bacio na obalu Prčanja. Prije mjesec u Boki je i trajekt “Teodo” kompanije Pomorski saobraćaj udario u obalu, jer je tokom manevra pristajanja u Lepetanima, po svemu sudeći pretrpio kvar na kormilu.
Stručnjaci, ali i žitelji primorja, slažu se u ocjeni da je stanje sigurnosti na moru ljeti u Crnoj Gori sve gore – prvenstveno zbog prave poplave tzv. vikend-nautičara koji su stekli ovlašćenja za upravljanje čamcem, čak i jahtama do 150 BRT, a da nisu završili skoro nikakvu obuku, niti u praksi poznaju ćudi mora i elementarna pravila sigurne plovidbe.
Kupači, posebno oni u Boki gdje se odvija i većina sezonskog pomorskog saobraćaja, ugroženi su od brzih glisera, skutera i jahti koji špartaju na sve strane, približavajući se obali na udaljenost znatno manjoj od minimalno dozvoljene, te vozeći brzinama znatno većim od maksimalno dozvoljenih 10 čvorova u zalivu, odnosno 6 čvorova u tjesnacu Verige.
Scene koje se svakodnevno mogu vidjeti u najužem dijelu Boke – 300 metara širokom tjesancu Verige – kada se na malom prostoru susreću brojne jahte i gliseri koje dolaze iz svih mogućih pravaca, prosto su nevjerovatne jer gotovo niko ne poštuje PISM, već se služi “zakonom jačega i bržega”.
Osumnjičeni za tragediju u Ulcinju u pritvoru
Ulcinj foto S.Adrović
Pljevljaku Srđanu Daniloviću, za sada jedinom osumnjičenom za smrt dvoje slovenačkih državljana sudija Osnovnog suda Ulcinj Amir Đokaj odredio je u četvrtak pritvor do 30 dana.
Danilović se sumnjiči da je odgovoran za smrt Zejnepe Izahiri(35) i njenog desetogodišnjeg sina Y. I. i na teret mu se stavlja da je počinio teško djelo proiv bezbjednosti javnog saobraćaja. U nesreći na moru u blizini Velike plaže, odnosno hotelskog kompleksa kojim gazduje Karisma, teže su povrijeđeni i Izahirina kćerka J. I.(13) i njen suprug P. I.(36).
Danilović je dva dana prije toga upravljao skuterom koji je vukao takozvanu bananu sa Slovencima i u jednom momentu je izgubio kontrolu, što je dovelo do kobnog sudara sa brodićem “Suka 2”, vlasnika A. S. koji je prevozio turiste od Male do Velike plaže.
Prema našim saznanjima Danilović, iako u stanju šoka, pred tužiocem i sudijom, nije sporio odgovornost ali je naveo da mu je u jednom trenutku otkazao upravljač. Prema istim saznanjima, vještak je negirao da je došlo do greške u upravljaču, već da su nagli manevri uzrok gubitka kontrole nad plovilom i tragedije.
Ubica za tužilaštvo i dalje nepoznat
Ko je upravljao gliserom kojim je raskomadano tijelo Budvanina Dragana Trifunovića (44) dok je ronio nedaleko od starogradskih zidina nadomak plaže Pizana nije otkriveno ni nakon 14 godina.
Trifunović je 19. jula ronio u zoni gdje je strogo bilo zabranjeno kretanje plovila. Ubijen je naočigled mnogobrojnih kupača, koji su gledali kako gliser, krećući se iz pravca Slovenske plaže, prelazi preko čovjeka. Gliser je potom nestao, ostvaljajući teško povrijeđenog čovjeka u moru.
Očevici su istražiteljima vozača opisali kao “mladog čovjeka, starog između 20 i 25 godina” i rekli da je gliser bio bijele boje sa tamnoplavim dijelom. Slučaj je povjeren kotorskom sudu i njegovim istražnim organima koji su obavili uviđaj i sproveli veliki broj istražnih radnji, ali tužilaštvo nikada nije podiglo optužnicu, a gliser nije nikada identifikovan.
Kako je rečeno, taj slučaj nikada nije ni kvalifikovan kao ubistvo, već kao nesreća na moru.
To potvrđuje i odgovor iz Višeg državnog tužilaštva, odakle je saopšteno da kod njih nikada nije formiran predmet.
Slučaj je polako padao u zaborav, ali javnost se ponovo zainteresovala za pogibiju Budvanina u jeku istrage protiv budvanske kriminalne grupe, u jesen 2015. Tada su procurila svjedočenja ključnog svjedoka saradnika Rajka Kuljače koji je bio na čelu budvanske policije u vrijeme tragedije na moru.
Upućeni su tvrdili da je on navodno označio krivca u tom slučaju i rekao da je sve zataškano jer je gliserom upravljao neko sa “moćnim leđima”.
Splićani će lijes s Oliverom Dragojevićem, uz molitvu i njegove pjesme, ispratiti u utorak od 18:50 od Trga Frane Tuđmana preko Rive do gata Sv. Nikole
Odluku su podržali svi članovi i članice Vlade. Dan nacionalne sućuti, za razliku od Dana žalosti, ne podrazumijeva otkazivanje ranije planiranih priredbi. Dan nacionalne sućuti obilježit će se isticanjem zastave Republike Hrvatske na pola koplja na svim zgradama u kojima su smještena tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te zgradama u kojima je sjedište ili se obavlja djelatnost pravnih osoba, odnosno u kojima fizičke osobe obavljaju samostalne djelatnosti. Ovo je prvi put da se u Hrvatskoj uvodi Dan nacionalne sućuti
Inače, Vlada Republike Hrvatske odlučila je usvojiti prijedlog premijera Andreja Plenkovića da se 31. jul 2018. godine proglasi Danom nacionalne sućuti u povodu smrti Olivera Dragojevića.
Oliver Dragojević
Korčulom i drugim otocima brzo se širi inicijativa da se Oliver Dragojević dočeka brodovicama u luci u Veloj Luci.
– Pozivamo sve otočane i vlasnike brodica da okupljanjem ispred Galešnika ispratimo našeg Olivera Dragojevića na njegovoj posljednjoj plovidbi u rodnu Velu Luku. U utorak, 31.7., u 20.30 sati u forskemu portu između Galešnika i Stipanske na brodovima odajmo počast simbolu škojih, Dalmacije i Hrvatske. – stoji na web stranici građanske incijativne “Pokret otoka”.
Šoltani i Torcida Šolta također pozivaju sve na posljednji ispraćaj sutra u 20 sati na punti uvale Livka. Polazak je planiran automobilima iz Grohota u 19 sati.
I Bračani su odlučili ispratiti Olivera na “njegovoj posljednjoj plovidbi”.
– TZ Milna, Torcida Brač i Milnarani pozivaju sve otočane da svojim plovilima sutra, u utorak, 31.7., isplove do Mrduje i tamo uz pjesmu i baklje, isprate Olivera na njegovoj posljednjoj plovidbi, do rodne Vela Luke. Očekuje se da će katamaran proći kraj Mrduje oko 20.30. Hvarani će učiniti isto. Pokažimo koliko škojani vole svog galeba!
Dolazak katamarana u Velu Luku se očekuje između 21:00 – 22:30 sati. Oliver Dragojević je čovjek koji je volio more i ribolov, te je grupa mještana Vele Luke odlučila katamaran dočekati sa svojim brodicama i barkama kraj kapelice sv. Nikole te pratiti katamaran do Vele rive gdje će pristati.
– Pozivaju se svi Velolučani da izađu na more u svojim brodicama i barkama. Molimo vas da to napravite bez bengalki, trubljenja i velike buke. Upalite samo obvezna svijetla na brodu, te eventualno zapalite svijeće. Dočekajte katamaran u tišini te ga bez ometanja pratite do Vele rive. – poruka je Velolučana.
Podsjetimo, Splićani će lijes s Oliverom Dragojevićem, uz molitvu i njegove pjesme, ispratiti u utorak od 18:50 od Trga Frane Tuđmana preko Rive do gata Sv. Nikole, gdje će u 19.50 katamaranom Jadrolinije kojeg je osigurala Vlada Republike Hrvatske isploviti prema Vela Luci, u pratnji brodova Lučke kapetanije, MUP-a i Hrvatske Ratne Mornarice, uz bakljadu, sirene i brecanje bumbala – velikoga zvona na zvoniku Svetoga Dujma.
Tradicionalno „Ribarsko veče“ biće održano na obali u Bigovi, u nedjelju, 5. avgusta, s početkom u 21 sat, saopšteno je iz Mjesne zajednice Bigova-Glavatičići.
U bogatom muzičkom programu, koji će voditi novinar Dušan Davidović, učestvovaće Đole Bogdanović, zvani Bata Đoša, KUD „Boka“ iz Tivta, plesni studio „Alisa“ Kotor, gitaristkinje Isidora Nikolić i Sonja Tešović i drugi.
– Posjetioci će imati priliku da gratis probaju ribu prženu na gradelama i domaće vino, da učestvuju u zanimljivim igrama i osvoje jednu od nagrada koje su obezbijedili „Astorija“ – Kotor (kolači), picerija „Pronto“ (pice) ili majice sa natpisom „Ribarsko veče –Bigova”, koje je obezbijedio organizator manifestacije selo Bigova – kazao je Stanko Lazarević, najavivši da će i ove godine s mora biti ispaljen vatromet.
Istog dana će u Bigovi u prijepodnevnim časovima biti održane sportske igre, uz dodjelu pehara i diploma za najbolje.
Aerodrom Tivat u nedjelju je postigao novi rekord u obimu dnevnog prometa putnika, jer je kroz terminalnu zgradu te vazdušne luke za manje od 24 sata prošlo ukupno čak 11.233 putnika.
Takav dnevni obim prometa odgovara aerodromu koji godisnje opsluži preko 4 miliona putnika, a što je pravi poduhvat imajući u vidu izuzetno skučene i loše prostorne uslove u maloj i zastarjeloj terminalnoj zgradi tivatske vazdušne luke.
Ukupno je u nedjelju na pistu pored Tivatskog zaliva sletjelo i opsluženo čak 58 aviona u redovnom i čarterr saobraćaju, odnosno malih poslovnih vazduhoplova iz segmenta tzv. generalne avijacije.
Tivatski aerodrom ovih dana tokom sedmice u prosjeku opsluži između 7 i 8 hiljada putnika i 40 do 45 aviona na dan, dok se taj broj tokom vikenda penje na 9 do 11 hiljada putnika i preko 50 vazuhoplova dnevno.
Aerodrom Tivat
Aerodrom Tivat je posredstvom 42 aviokompanije, trenutno povezan sa 45 destinacija u Evropi i na Bliskom Istoku.
Kineski izvođač radova danas se uvodi u posao gradnje Pelješkog mosta. U Stonu su predstavnici Hrvatskih cesta predstavništvu China Road and Bridge Corporation (CRBC) predali svu potrebnu dokumentaciju, otvara se dnevnik radova i potpisan je zapisnik o uvođenju kineskog konzorcija u gradnju.
U susjednoj državi BiH zbog toga nisu baš sretni. Početak gradnje Pelješkog mosta poklopio se s predizbornom kampanjom u Bosni i Hercegovini, gdje kandidatima služi kao ‘poligon’ za obračun s konkurentima.
Nermin Nikšić, predsjednik Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine, komentirao je za Al Jazzeru Balkans da je ‘početak gradnje Pelješkog mosta jasan čin Republike Hrvatske koja sistemski nastavlja relativizirati i ugrožavati subjektivitet, interese i prava države Bosne i Hercegovine u međunarodnim odnosima’, te da gradnja mosta ‘predstavlja poraz, kako za indolentnu domaću vlast predvođenu SDA-om, tako i za sve građane Bosne i Hercegovine, kojim će biti zapriječeno temeljno pravo izlaska na otvoreno more u skladu s Konvencijom o pravu pristupa otvorenom moru’.
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ranije se službeno usprotivio izgradnji Pelješkog mosta, što je podržala većina parlamentarnih stranaka. No, početak gradnje mosta je služben i projekt kreće u realizaciju.
