Vaterpolisti Srbije obranili su titulu europskog prvaka pobjedom u finalu EP-a u Barceloni protiv domaćina Španjolske, nakon raspucavanja rezultatom 12:10
Momčad koju vodi Dejan Savić nakon trijumfa protiv Hrvatske u polufinalu još jednom je uspješno otišla do kraja i u finalu protiv domaćina EP-a obranila zlatnu medalju.
Srbija je do titule došla u izuzetno dramatičnoj utakmici čiji je regularni dio završio rezultatom 7:7, no u raspucavanju peteraca favorit je bio uspješniji.
Tragičar susreta na kraju je bio Fran Fernandez koji je pogodio stativu, dok su svi srpski izvođači bili precizni.
Srbiji je ovo četvrta titula europskog prvaka u nizu, a ova generacija ima i olimpijsko zlato iz 2016. godine u Riju te svjetsku titulu iz Kazanja 2015. godine.
Hrvatska vaterpolo reprezentacija osvojila je prvu evropsku bronzu, na Evropskom prvenstvu u Barceloni aktualni svjetski prvaci su na koncu treća reprezentacija Starog kontinenta nakon što su uvjerljivo matirali Italiju. Nakon polufinalnog poraza od Srbije vratar Marko Bijač i suigrači su sinoć totalno nadigrali Italiju, bili su u svemu bolji od prve do posljednje minute za konačno slavlje od – 10:8.
Reprezentacija Crne Gore takmičenje je završila kao šesta na EP.
Sa otvaranja galerije u Pomorskom muzeju foto Boka News
Ministar kulture Aleksandar Bogdanović otvorio je sinoć u Kotoru izložbu „Boja lica“ Tijane Gordić i Adina Rastoder, kojom je svečano otvorena galerija Pomorskog muzeja Crne Gore.
Na otvaranju je govorio i direktor Pomorskog muzeja Andro Radulović.
Ministar Bogdanović je u svom obraćanju istakao: “Otvaranjem galerijskog prostora u Pomorskom muzeju, ovaj osobeni i tako značajan topos kulture Kotora i Crne Gore, dobija ne samo jedan novi sadržaj već i nove mogućnosti za otkrivanje onih ne uvijek vidljivih veza između tradicije i recentnog umjetničkog stvaralaštva. Kako živimo u epohi u kojoj se ponovo živo preispituju odnosi savremenosti i tradicije, svako njihovo sučeljavanje u konkretnom prostoru i konceptu, predstavlja inspirativno polazište kako teoriji tako i samim poetikama umjetinčkih stvaralaca. Siguran sam da će ova novina učiniti da Pomorski muzej postane mjesto koje će dati poseban doprinos pomenutom preispitivanju, što će umnogome doprinijeti oživljavanju kulturne scene Kotora i Crne Gore.
Sa otvaranja galerije u Pomorskom muzeju foto Boka News
Već večeras, u okviru izložbe “Boja lica”, posjetioci će imati priliku da vide djela nastala iz jednog autentičnog umjetničkog tragalaštva, koje otvara neka od najbitnijih pitanja savremene likovnosti, ali i donosi jednu posebnu magiju čije korene možemo tražiti upravo u onoj tradiciji u kojoj je likovni iskaz bio odraz intuitivnosti i mističnog doživljaja svijeta. Ipak, poetike Tijane Gordić i Adina Rastodera nisu proizvod samo golog nadahnuća, one su izrasle iz vrlo osvešćenog i promišljenog estetskog koncepta, u kojem se jasno prepoznaju arhetipske i simboličke redukcije kroz jednu osobenu kolorističku avanturu.”
Sa otvaranja galerije u Pomorskom muzeju foto Boka News
“Od danas će se u Pomorskom muzeju lakše odvijati taj dijalog između kulturnog nasljeđa i savremenog umjetničkog stvaralaštva, zahvaljujući brojnim intervencijama koje su urađene u ovom zdanju i čime su stvoreni uslovi da palata Grgurina postane prostor koji može odgovoriti na sve zahtjeve savremene prezentacije i promocije kulturnih i umjetničkih sadržaja. Siguran sam da je večerašnja izložba uvod u jednu novu etapu Pomorskog muzeja, koja će kulturni život Kotora učiniti sadržajnijim i dinamičnijim, povećati broj posjetilaca i, što je možda najvažnije, privući veći broj mladih od kojih su mnogi realne prostore kulture zamijenili onim virtuelnim,” dodao je ministar Bogdanović.
Izložbom “Boja lica” otvorena galerija Pomorskog muzeja foto Boka News
Direktor Pomorskog muzeja Andro Radulović je rekao: „Opravdanost postojanja ovakvog prostora ne treba dovoditi u pitanje, samim tim što su Muzej, čija je dragocijenost već u samoj njegovoj suštini, i do sada pohodili značajni umjetnički stvaraoci, Vasko Lipovac, Vojo Stanic, Vojo Tatar, Đorđe Bato Pravilovic, Milivoje Đurović i drugi, kojima se izlazilo u susret iz prostog razloga obaveze i poštovanja, bliskosti i prožimanja zajedničkih ciljeva, a to je uzdizanje i podržavanje segmenata kulturnog obilježja koji i te kako govori o nama kao naciji. Kotor, svojom kulturnom zaostavštinom nalaže i nameće generacijsku obavezu čuvanja i nadgradnje svog bogatstva i u tom smjeru ni mi, ni naša djeca za nama, ne smijemo dozvoliti da se u tome posustane. I upravo večeras dokazujemo da smo sa punom odgovornošću preuzeli tu obavezu, otvorivši jos jedna vrata na ovoj prelijepoj kotorskoj palati, palati Grgurina.“
Sa otvaranja galerije u Pomorskom muzeju
On je u svom obraćanju naveo, da se naše kulturno obilježje i dalje stvara, da ono ide uzlaznom putanjom i da se sa velikim talentima ucrtava jedna nova epoha, dokaz su dva mlada umjetnika, čija su ostvarenja večeras počastila naša čula i pred kojima stoji sjajna budućnost. Slikarka Tijana Gordić i vajar Adin Rastoder, crnogorski akademski umjetnici, za ovu priliku nam se predstavljaju zajedničkim ostvarenjem, radovima osmišljenim i iskazanim njihovim stilom i umjećem, sročeni u kompoziciju sa vrlo smjelim i psihološko – analitičkim nazivom “ Boja lica “. Kao vec afirmisani, Tijana i Adin su dobitnici brojnih nagrada, sa brojnim samostalnim i grupnim izlaganjima, kako u Crnoj Gori tako i u inostranstvu. kazao je Radulović.
Izložbom “Boja lica” otvorena galerija Pomorskog muzeja foto Boka News
Autori izložbe „Boja lica“ su Tijana Gordić i Adin Rastoder, višestruko nagrađivani autori koji su svoja djela imali priliku da prikažu u okviru velikog broja samostalnih i kolektivnih izložbi u Crnoj Gori i inostranstvu. Izložba „Boja lica“ je njihova prva zajednička izložba.
U Splitu je u 71. godini preminuo Oliver Dragojević, legenda hrvatske muzičke scene.
Tu vijest za Slobodnu Dalmaciju potvrdila je njegova porodica.
Dragojević je umro godinu dana nakon što mu je dijagnostifikovan rak pluća.
“Neka se drugi raduju,
neka me noćas ne oplakuju…
mladosti moja zbogom moram poć,
visoko među zvijezdama,
da nađem mir, da nađem sna”
Velikan hrvatske popularne glazbe umro je u splitskoj bolnici, izgubio je bitku od teške bolesti, s kojom se proteklu godinu dana nosio u tišini, strpljivo.
Životnu bitku Oliver je izgubio u nedjelju u 5 sati na Odjelu onkologije KBC Split, potvrđeno je iz kruga obitelji.
Dragojević se borio s teškom bolešću, imao je tumor na plućima, posljednjih je dana bio jako loše, te je jutros preminuo.
Iza Dragojevića su ostali 23 studijska albuma, brojne kompilacije, nagrade struke i publike, te koncerti u najpoznatijim svjetskim dvoranama kao što su njujorški Carnegie Hall, londonski Royal Albert Hall, pariška Olympia, Opera House u Sydneyu…
Porijeklom je iz Vele Luke na otoku Korčuli, (rođen 7. decembra 1947.) gdje je proveo djetinjstvo, u Splitu je pohađao glazbenu školu. Karijeru je počeo daleke 1963. godine kao pjevač i klavijaturist splitske grupe Batali, no prvi uspjeh doživio je na Splitskom festivalu 1974. kada je osvojio prvu nagradu publike sa skladbom “Ča će mi Copacabana”.
Nakon toga, iduće godine na Splitu nastupa sa šansonom “Galeb i ja” skladatelja Zdenka Runjića, koja postaje njegov zaštitni znak i početak višegodišnje plodonosne suradnje najnakladnijeg i najnagrađivanijeg autorsko-izvođačkog dvojca na hrvatskoj glazbenoj sceni.
Redaju se hitovi kao što su “Skalinada”, “Malinkonija”, “Oprosti mi, pape”, “Vjeruj u ljubav”, “Piva klapa ispo’ volta”, “Nadalina” (duet s Borisom Dvornikom), “Karoca” itd., koji su danas evergreeni hrvatske zabavne glazbe.
Dragojević je nastavio s uspjesima i u samostalnoj Hrvatskoj, gdje je postao laureatom prve dodjele Hrvatske diskografske nagrade Porin, koja je prošla u znaku njegove izvedbe “Cesarice”, autora Zlatana Stipišića Gibonnija. Dobitnik je ukupno osam Porina i odličja Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića.
Od splitske publike Oliver se oprostio nastupom u Hrvatskom narodnom kazalištu u oktobru proše godine, na kocertu naslovljenom po jednoj od njegovih pjesama Vjeruj u ljubav u organizaciji Županijske lige za borbu protiv raka, bolesti od koje je i sam obolio.
Kompanija “Vjetroelektrana Budva”, zainteresovana je za gradnju vjetroelektrane na Brajićima čija vrijednost se procjenjuje na 100 miliona eura, saopšteno je iz Vlade.
U Informaciji koju je usvojila Vlada, tokom jučerašnje sjednice, se navodi da je u komunikaciji sa potencijalnim investitorima izraženo interesovanje za raspisivanje tendera za izbor investitora za izgradnju vjetroelektrane i zakupa zemljišta na lokalitetu Brajići – opštine Budva i Bar.
“Iskazana je spremnost za realizaciju vjetroelektrane ukupne instalisane snage od 75 MW, čime se očekuje iznos direktnih ulaganja preko 100 miliona eura”, dodaju iz Vlade.
Podnošenju ovog zahtjeva u prethodnom periodu prethodilo je izdavanje od strane Ministarstva ekonomije dvije dozvole za mjerenje potencijala i istraživanje potencijala vjetra na lokalitetima u KO Kuljača i KO Reževići II, na teritoriji Opštine Budva, društvu “Vjetroelektrana Budva” Podgorica.
“Izgradnja vjetroelektrana je na osnovu dosadašnje prakse omogućena kroz model davanja u zakup državnog zemljišta, shodno Zakonu o državnoj imovini, iz kojih razloga su uz zahtjev za raspisivanje tendera dostavljeni i listovi nepokretnosti u cilju identifikacije parcela neophodnih za realizaciju ovog projekta”, navodi se u informaciji koju je usvojila Vlada.
Lokacija na kojoj je, podnosilac zahtjeva planirao izgradnju predmetne vjetroelektrane je po njihovom predlogu na parcelama koje su većinom u državnoj imovini, s tim da je nekih 10 odsto od ukupne površine predloženih parcela u privatnoj svojini.
“Pored toga, postoji i konstatacija Ministarstva održivog razvoja i turizma da su lokacije u okviru opštine Budva i Bar predviđene za izgradnju vjetroelektrane shodno Prostornim planom posebne namjene za Obalno područje Crne Gore čiji je predlog utvrdila Vlada Crne Gore. Na osnovu dostvaljene dokumentacije ustanovljeno je da postoje preduslovi za dalji razvoj ovog projekta”, dodaje se u informaciji.
U skladu sa tim, potrebno je da Ministarsvo ekonomije formira Komisiju, u čijem sastavu će biti predstavnici Ministarstva finansija i Ministarstva održivog razvoja i turizma, sa zadatkom da pristupe izradi tenderske dokumenatcije sa ciljem da se u narednom periodu raspiše javni poziv.
Vršeći redovnu kontrolu javnog prevoza na Aerodromu Tivat inspektor za javne puteve i poslove saobraćaja Službe za inspekcijske poslove Opštine Tivat zatekao je vozaca J.Ž. (1978) iz Tivta, kako vrši nelegalan taksi prevoz. J.Ž. je, kako je saopšteno iz Komunalne inspekcije, upravljao putničkim vozilom kotorskih registarskih oznaka, dovozeći putnika od Obale Đuraševića do aerodroma.
“U razgovoru sa putnikom S.W. iz Norveške utvrđeno je da je stranka platila uslugu prevoza, odnosno da se isti vrši u komercijalne svrhe. Stranka je takodje inspektoru prezentovala račun i rezervaciju o korišćenju usluga apartmana u Đuraševićima. Tom prilikom je od strane inspektorice za učinjeni prekršaj po Zakonu o prevozu u drumskom saobraćaju, vozaču izrecena kazna u iznosu od 1.500 eura”- stoji u saopštenju.
Saobraćajni inspektori Opštine Tivat u kontroli auto-taksi prevoza postupaju kako po novousvojenoj opštinskoj Odluci o auto taksi prevozu, tako i po Zakonu o prevozu u drumskom saobraćaju koji im daje široka ovlašćenja i što se tiče drugih oblika javnog prevoza putnika.
Rješavanje problema nelegalnog taksiranja predstavlja izazov, kako drugih, tako i tivatske Opštine, naročito u periodu ljetnje turističke sezone i inspektori će i u narednom periodu rigorozni sankcionisati sve oblike nelegalnog javnog prevoza putnika – poručili su iz Opštine Tivat.
SDP je sopštila da je 4681 građana i prijatelja Budve ovlastilo tu političku stranku da traži zaštitu Školja – ostrva Sveti Nikola.
SDP je proslijedila Skupštini potpise građana koji su podržali amandman koji je podnio poslanik Ranko Krivokapić na Predlog prostornog plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore. Krivokapić je predložio da se na ostrvu Sveti Nikola ne gradi hotel sa 500 kreveta i marina sa 50 vezova.
“Socijaldemokratska partija Crne Gore ima čast da u Skupštini Crne Gore zastupa vitalne interese građana Budve za očuvanje posljednje zelene oaze u njihovom gradu, i da kroz svoj amandmane pokuša dobiti podršku u Skupštini Crne Gore”, saopšteno je iz SDP-a.
Udarni je turistički vikend. Gužve su se na putevima počele stvarati već rano jutros, javlja HAK.
Promet je vrlo gust na većini cesta u smjeru mora, povremeno i u smjeru unutrašnjosti, duž Jadranske magistrale
Zbog vrlo gustog prometa tokom turističke sezone na većini graničnih prijelaza sa Slovenijom, BiH, Srbijom i Crnom Gorom česta su i neizbježna čekanja, pa pozivamo vozače na strpljenje i razumijevanje.
U prekidu je katamaranska linija Jelsa-Bol-Split u prekidu. Trajekti i ostali katamarani plove prema redu plovidbe.
Kolonija kraljevskih pingvina na otoku Cochons u arhipelagu Crozet kod Antarktike, koja se smatrala najvećom na svjetu, smanjila se u posljednjih 35 godina za 90 posto, upozoravaju znanstvenici.
Od početka 80-tih godina prošlog stoljeća do danas, “kolonija se smanjila za 88 posto, s oko 500,000 na 60,000 parova za razmnožavanje”, piše u studiji objavljenoj u znanstvneom časopisu Antartic Science.
Budući da se u jedan par uračunavaju četiri životinje (roditelji i dvoje mladih), to znači da na otoku živi oko 240,000 kraljevskih pingvina.
“To je strašno smanjenje”, rekao je Henri Weimerskirch, glavni autor studije. “Ako je razlog u okolišu, tek nam onda ništa nije jasno”, dodao je.Otkrivena 60-tih godina 20. stoljeća, kolonija se nalazi u prirodnom rezervatu Južnim francuskim teritorijima (TAAF). Od 80-tih, smatrala se najvećom kolonijom kraljevskih pingvina na svijetu.
“Do ove studije, populacija kraljevskih pingvina diljem Južnog oceana procjenjivala se na 1.5 milijuna parova za razmonožavanje”.
Loše vijesti koje stižu s otoka Cochons “znače da smo izgubili gotovo trećinu globalne populacije,” rekao je Weimerskirch. (Hina)
Povodom svečanog otvaranja galerije u prizemlju palate Grgurina, Pomorski muzej Crne Gore večeras u 21 sat organizuje izložbu „Boja lica” .
Autori izložbe su Tijana Gordić i Adin Rastoder, višestruko nagrađivani autori koji su svoja djela imali priliku da prikažu u okviru velikog broja samostalnih i kolektivnih izložbi u Crnoj Gori i inostranstvu, a ovom prilikom prvi put izlažu zajedničke radove.
Izložbu će otvoriti ministar kulture Aleksandar Bogdanović, a prisutnima će se obratiti direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Andro Radulović.
U muzičkom dijelu programa učestvovaće violinistkinja – profesorka Dušica Kordić.
17. Internacionalni ljetnji karneval u Kotoru biće održan od 1. do 4. avgusta.
Kotor ce u karnevalskim danima pored brojnih domacih karnevalskih grupa ugostiti grupe sa najprestiznijih evorpskih karnevala.
“Sa nama ce 3. i 4. avgusta biti karnevalske grupe iz Italije, Hrvatske, Makedonije, Srbije, Slovenije… Kotorsku karnevalsku povorku ce predvoditi clanovi FECC-a( federacije evropskih karnevalskih gradova) ,a takodje gost 17. Internacionalnog karnevala ce biti i novo izabrani predsjednik FECC-a Lars Algell.
2018. godina je godina jubileja i tradicije 500 godina Kotorskog karnevala”, poručili su iz NVO Fešta.
Organizatori su NVO Fešta, pokrovitelji Opština Kotor i TO Kotor, partner Kulturni centar “Nikola Đurković”.
Program XVII INTERNACIONALNOG LJETNJEG KOTORSKOG KARNEVALA
Kotorski karneval 2018.
01. avgust (srijeda) Otvaranje XVII Internacionalnog Kotorskog karnevala
21h pjaca Sv.Tripuna
Koncert klape “Kumpanji”
21.30h pjaca Sv.Tripuna
Ribarska festa
21.30h Muljanska riva
02. avgust (četvrtak) Djeciji haos program
Haos animatori
21h pjaca od sata
03. avgust (petak) Abrum ulicama starog grada
Haos animatori
21h stari grad
“Najmaskaraniji grade”-predstavljanje inostranih karnevalskih grupa
22h pjaca od sata
Koncert grupe Cubalcanica
04. avgust (subota) XVII INTERNACIONALNA LJETNJA KARNEVALSKA POVORKA
21h glavna gradska saobracajnica
Karnevalska noć
Ansambl Toc
TRIO GUSTI
22h Trg od oruzja
