“Mlijeko u prahu”

0
mlijeko u prahu

Predstava “Mlijeko u prahu” po tekstu Dragane Tripković, u režiji Stevana Bodrože, biće izvedena u subotu 19. januara na Velikoj sceni kotorskog Kulturnog centra “Nikola Đurković” u 20 sati.

U predstavi igraju: Marko Todorović, Omar Bajramspahić i Pavle Popović.
Ulaz je slobodan.

“Mlijeko u prahu” je drama smještena u Podgorici, 1991. godine, u vrijeme intervencije tadašnje JNA na Dubrovnik.

Priča govori o tajnoj ljubavi mladog slikara i oženjenog doktora u situaciji rata, rastuće tjeskobe i užasa.

Ratne okolnosti su izvanredna pozadina, ali i motivacioni okvir za jednako duboku intimnu dramu. Suočeni sa sopstvenim osjećajem krivice a živjeći u predominantnom socijalnom diskursu koji veliča muškost i ratničke atribute, oni postaju lak plijen za manipulaciju trećeg lika u ovom komadu- muškarca koji vrbuje i raznim ucjenama i pristiscima prisiljava muškarce da “dobrovoljno” krenu u rat.

Drama “Mlijeko u prahu” obrađuje problem nesuočavanja sa ratnom prošlošću iz devedesetih godina prošlog vijeka, koji je prisutan u svim zemljama Zapadnog Balkana.
Predstavu “Mlijeko u prahu” realizovali su Aletarnativna teatarska aktivna kompanija (ATAK), KIC Budo Tomović” i ”Taurus production”, uz podršku Ministarstva kulture, Glavnog grada Podgorice i NVO “Kvir Montenegro” i “Juventas”.

Propao tender – opet ništa od tzv. „noćnog starta“ aerodroma Tivat

0
Boka Kotorska – mikophotography montenegro www.djuricic.me

Kompanija Aerodromi Crne Gore obustavila je postupak javne nabavke konsultanstkih usluga za izradu eleborata o uvođenju noćnog letjenja na aerodromu Tivat.

Taj tender raspisan je u septembru prošle godine, bio je procijenjene vrijednosti 450 hiljada eura sa PDV-om. Tražen je konsultant koji će sagledati mogućnost za njihovu izradu i uraditi konkretne procedure za slijetanje i polijetanje aviona na Aerodromu Tivat noću i u uslovima smanjene vidljivosti. To bi se uradilo korišćenjem PBN procedura za slijetanje, instrumentalnih procedura za prilaženje (STAR) i instrumentalnih procedura sa dolazak (SID) unutar crnogorskog vazdušnog prostora.

Na tender su priistigle tri ponude stranih ponuđača i to kompanije Navblue iz Francuske, Jeppesen Sanderson Inc iz SAD i GE Aviaton Digital, takođe iz SAD. Ponude koje su se kretale od 277,5 do 448 hiljada eura, Tenderska komijsia Aerodroma Crne Gore proglasila je neispravnim i poništila ovu javnu nabavku.

Tivatska vazdušna luka trenutno nije osposobljena za letjenje noću i i uslovima drastično smanjene vidljivosti, a tzv „noćni start“ ovog aerodroma najjednostavnija je i najelegantnija varijanta riješavanja velikog dijela problema sa zagušenoću aerodroma velikim obimom saobraća tokom ljetnjih mjeseci. Naime, aerodrom Tivat oficijalno je otvoren za saobraćaj od momenta izlaska do pola sata po momentu zalaska Sunca, pa bi njegovo osposobljavanje za letjenje u noćnim i uslovima smanjene vidljivosti značajno uticalo na povećanje vremenskog intervala u kome je aerodrom otvoren i može primati avione. U poslovodstvu te vazdušne luke ne računaju da bi nakon osposobljavanja za „noćni start“, zbog buke iznad turistički značajnih područja, primali avione 24 sata dnevno, odnosno tokom čitave noći, već bi aerodrom samo produžio vrijeme rada do oko 23 sata uveče, dok bi ujutro počinjao sa poslom ranije nego što je to sada slučaj. Tako bi sa istim raspoloživim fizičkim kapacitetima piste, platforme i terminalne zgrade, aerodrom Tivat mogao opslužiti znatno veći broj aviona i putnika nego što je to sada slučaj.

Tivat panorama – foto Željko Starčević

Kontrola letjenja Srbije i Crne Gore SMATSA i Agencija za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore prije par godina u praksi su opitovale metodu instrumentalnog prilaza aviona u uslovima smanjene vidljivosti na slijetanje na aerodrom Tivat najasvremenijom tzv. PBN metodom (navigacija zasnovana na navigacionim performansama vazduhoplova), utemeljnom na korišćenju podataka dobijenih sa GNSS satelistskog sistema za globalno pozicioniranje i inercijalnog navigacionog sistema u vazduhoplovu, a koja je nezavisna od zemaljskih radio-navigacionih uređaja. Test je bio uspješan i pokazao da avioni mogu sigurno slijetati o odlijetati iz tivatske vatdune luke korišćenjem PBN metode navigacije.

„Ulov mjeseca“ Dostiniću za brancina od osam kilograma

0
Decembar – prvo mjesto – Milan Dostinić – brancin 8kg

Prvo mjesto i nagradni vaučer u iznosu od 50 eura u decembarskom kolu nagradne igre „Ulov mjeseca“, osvojio je Milan Dostinić iz Herceg Novog, sa ulovljenim brancinom od 8 kilograma.

Brancin je ulovljen u Igalu u ranim jutarnjim časovima, a Dostinić je koristio varalicu Rapala magnum.

Drugo mjesto u decembarskom kolu popularne nagradne igre koju za sportske ribolovce na Crnogorskom primorju priređujekompnaija za proizvodnju i promet ribomaterijala i opreme za more “Una” iz Tivta, pripalo je Zoranu Dociću iz Ulcinja, koji je ulovio gofa težine 26 kilograma.

Decembar – drugo mjesto – Zoran Docić – gof 26kg

Poznati podvodni ribolovac Docić, gofa-kapitalca ulovio je podvodnom puškom, tehnikom na čeku, na dubini od 12 metara kod hridi od Đerana blizu Ulcinja.

Decembar – treće mjesto – Damir Pepić – brancin 4.7kg

Treće mjesto osvijio je Damir Pepić koji je u Risanskom zalivu, tehnikom varaličarenja sa obale, ulovio brancina od 4,7 kg.

Jubilarni 50. Praznik mimoze počeće 1. februara

1
Mimoza
Mimoza

Ovogodišnje jubilarno 50. izdanje Praznika mimoze počeće u petak 1. februara u 18 sati kada će na bini u Igalu nastupiti lokalni DJ-ejevi; program svečanog otvaranja podrazumijeva nastupe štulaša, mažoretki, Gradske muzike Herceg Novi i Mjesne muzike Đenovići, dok će vrhunac otvaranja biti koncert Zdravka Čolića koji će binu preuzeti u 21 sat, saopšteno je iz direkcije manifestacije.

Program koji je skoro upotpunjen obuhvata tradicionalnu berbu na rivijeri – feštu od mimoze, vina i piva koja u subotu 2. februara počinje u 10 sati defileom od Kumbora ka Baošićima. Tu veče je, takođe po tradiciji i prvi veliki maskenbal zakazan za 21 sat u Institutu Igalo dok je za sutradan, nedjelju 3. februar, od 10 sati u foaeju Dvorane Park predviđeno otvaranje izložbe “New Castles of the world day”, poslije čega slijedi zabavni program na glavnom gradskom trgu. Takođe, u nedjelju od 11 sati u Baošićima će se održati takmičarski bazar “Mirisi i ukusi februara”.

Fešta od mimoze, ribe i vina 2016.
Fešta od mimoze, ribe i vina – foto Boka News

U programu slijede Dani Poljske koji će se održati 6. i 7. februara u Gradskoj kafani a potom, 8. februara Akademija Piva u novom, luksuznom kompleksu Lazure hotel & marina u Meljinama. Sajam masline, vina i zdrave hrane – Velika Bokeška fešta u Bijeloj trajaće četiri dana – od 8. do 11. februara u Domu kulture, a za 14. i 15. februar predviđeni su Dani Italije, u Gradskoj kafani. U hotelu Palmon Bay 16. februara od 21 h najavljene su Večeri mediteranske pjesme uz nastup šest crnogorskih klapa i gostujuće klape Šufit, a prvi dječiji maskenbal održaće se dan kasnije u Institutu Igalo 17. februara. Takođe, 17. februara na programu je i Salon vina u kompleksu Lazure hotel & marina u Meljinama. Tog vikenda, 15, 16. i 17. februara na programu je i tradicionalni Međunarodni plivački miting Mimoza Cup.

U sedmici potom slijede pozorišna predstava Mali pirat, te dani Novog Sada i Sajam suvenira u hotelu Vojovodina. Posljednjeg dana februara u Galeriji Josip Bepo Benković će se otvoriti izložba Mali salon, a prvog marta je otvaranje Izložbe cvijeća, dok je u Dvorani Park na programu veliki koncert povodom stogodišnjice Mjesne muzike Đenović, kao i dani Njemačke koji će se održati u restoranu Al posto giusto u Igalu. Slijede Međunarodni susreti duvačkih i mažoret ansambala i defilei na trgu Nikola Đurkovića i na Škveru, zatim Dani Turske i koncerti popularne ali i folk muzike na glavnom gradskom trgu.

Fešta od mimoze, ribe i vina 2016.
Fešta od mimoze, ribe i vina

Devetog marta je predviđena Dječija cvjetna povorka i drugi veliki maskenbal u Institutu Igalo od 21 sat, a 10. marta još jedno Vinsko veče u u kompleksu Lazure hotel & marina u Meljinama. I ove godine će se održani Dani Beograda koji su najvaljeni za 12. i 13. mart u Gradskoj kafani, a Dani Norveške su sljedeća dva dana, 14. i 15. marta u Nacionalnom restoranu Instituta Igalo. Prošlogodišnji hit Praznika mimoze – trka karića od Rudnika do Škvera – Karotrc najavljena je za 16. mart u 12 h, dok će te večeri u hotelu Park u Bijeloj biti upriličen treći maskenbal.

Posljednje sedmice 50. Praznika mimoze od 19. marta na programu su Dani Finske, Dani Slovenije, a 22. marta je planira koncert Hvala za 50 godina na gradskom trgu gdje će sutradan, 23. marta biti i spaljivanje karneval i zatvaranje jubilarnog izdanja Praznika mimoze.

Hrvatski izum za traganje i spašavanje testiran i nadmašio očekivanja

0
Morski dron

Izumitelj morskog drona iz Šibenika Bojan Cinotti nakon boravka i prezentacije svog patenta u Njemačkoj gdje se pokazao veliki interes za dronom i njegovom primjenom, vratio se u Hrvatsku. Ovdje je za svrhu traganja i spašavanja interes za nabavkom drona pokazala i jedna spasilačka privatna tvrtka.

– Za blagdane sam došao kući i obnovio kontakt sa spasilačkom ekipom ove tvrtke iz Šibenika, te smo odlučili napraviti zajedničku prezentaciju. Testiranje kao ovakvo po prvi put u svrhu pomoći i spašavanja na moru kao alat odnosno pomoćna sprava pri raznim akcijama koje ekipa ima kao zadatak – ispričao je za Morski.hr Bojan Cinotti.

Dron potegnuo gumenjak od dvije tone

– Voditelj ekipe sa svojim pomoćnicima zadivljen je performansama i mogućnostima uporabe drona i bit će, kako je planirano, prvi u Hrvatskoj u sklopu svojih jedinica duž Jadrana uskoro opremljen ovakvim dronom. Na testu smo dokazali da dron svojom snagom i brzinom nadmašuje bilo kakva plovila za kratke i brze akcije pomoći i spašavanja, prvenstveno ljudi te njihove imovine.

Vukli smo pojas za spašavanje, a sutra se može izljev ulja ili nafte brzo i efikasno ograditi u slučaju neke havarije ili izljeva u more. Na testu smo pokazali da čak može potegnuti spasilački gumenjak od dvije tone! Znači, spektar aktivnosti je jako širok a time i nadogradnja i daljni razvoj – zaključuje Cinotti.

Podsjetimo, morski dron kojeg je patentirao Cinotti, može se koristiti prilikom traganja i spašavanja i u ekstremnim uvjetima, a izvrstan je stoga jer iz mora može povući i dvije osobe!

Tivat 1. januar 2019. nastup Lepe Brene

0

Nastup regionalne zvijezde Lepe Brene 1. januara 2019. u Tivtu izazvao je veliko interesovanje brojne publike iz cijelog regiona.

Kako je saopšteno iz Turističke organizacije, bilo je duplo više posjetilaca u odnosu na 31. decembar.

“Ovo nam je negdje i dodatni zadatak kako opravdati sve ovo što se večeras desilo, a desilo se duplo više ljudi nego što je to bilo u vrijeme dočeka. Nastavićemo i dalje da se trudimo i da iznenađujemo.

Animacija zimske turističke sezone u primorskim krajevima zaista je jedan težak zadatak i uvijek novi izazov. Nadam se da ćemo u godinama koje su pred nama nastaviti da opravdavamo sve izazove i da negdje privučemo što više turista, ne samo iz regiona nego i mnogo šire.

Najveći izazov je sama održivost turizma, u smislu produžiti ljetnju turističku sezonu, animirati značajno zimsku turističku sezonu. Valja osmisliti jedan kvalitetan i kreativan program kako bismo osigurali što više posjeta našem gradu”, kazala je sdirektorica TO Tivat Gabrijela Glavočić.

Otvorena dalmatinska ribarnica u srcu Beča

0
Foto: gastrofisch.at
I Beč je dobio pristup moru – i to onom najljepšem, Jadranskom. U Neubau-u, jednom od najprestižnijih kvartova Beča, tek desetak minuta hoda od strogog centra grada, svečano je otvorena ribarnica ‘Gastro Fisch Brač’.
Od ideje do realizacije tri godine
Vlasnici poznatih Gastro Ribarnica Brač u Dalmaciji, Ivo i Toni Bartulović s poslovnim partnerom Milanom Prgometom, na ideju za otvaranjem ribarnice u Beču došli su još 2016.g. Projekt je krenuo sa realizacijom 2018. godine, nakon što je pronađen adekvatan prostor koji je zahtjevao potpunu adaptaciju istog.
U cilju zadovoljavanja visokih standarda austrijskog tržišta, radovi su krenuli strelovitom brzinom te je u samo tri mjeseca projekt uređenja realiziran. Promovirajući hrvatsku kulturu kombinacijom izvornih dalmatinskih detalja i modernih karakteristika dizajna, uređenje prostora je osmislila dizajnerica interijera Marijana Boljat. Prostor je s karikaturama Joška Marušića dobio specifičnu vrijednost, a da pritom nisu zanemareni austrijski standardi.
Foto: gastrofisch.at
Brojni posjetitelji iz Austrije i Hrvatske
Otvaranje su uveličali hrvatska veleposlanica u Austriji, dr. Vesna Cvjetković, proslavljeni hrvatski nogometaš s austrijskom putovnicom Ivica Vastić, vlasnici poznatih tvrtki u Hrvatskoj (Marikomerc, Sardina Postira), renomirani hrvatski i austrijski ugostitelji, te brojni drugi ljubitelji kvalitetnih proizvoda iz mora. Splitski restoran ‘Gusar’ , predvođen vlasnikom Markom Balićem i cijelim timom oduševio je cateringom, na visokom nivou, dostojnim svakog istinskog ljubitelja ribe i mora. Budući kupci su iz prve ruke mogli degustirati što će ubuduće moći kupiti u srcu Beča, zahvaljujući zadivljujućim vještinama chefa kuhinje restorana ‘Gusar’ Ivice Tošića.
Foto: gastrofisch.at
Posebna atrakcija: Bluefin Tuna
Vrhunac večeri je bila bluefin tuna renomirane tvrtke ‘Kali Tuna’. Tunu je filetirao i posluživao Ivica Katić, chef kuhinje restorana ‘Zoi’ iz Splita. Godinama je ova za uzgoj zahtjevna vrsta bila rezervirana isključivo za japansko tržište, dok je odnedavno standardni dio ponude Gastro Ribarnica Brač za Dalmaciju i Austriju. Ovom namirnicom i najzahtjevniji kupci dobili su iznimno cijenjen proizvod na svjetskoj razini koji savršeno obogaćuje cjelokupnu ponudu ribarnice. Interes javnosti prije samog otvorenja, kao i na otvorenju pokazao je da je otvaranje ribarnice dragulj koji je nedostajao u kruni multikulturalne ponude austrijske prijestolnice – Beča.

Pjevačima za praznike 880.000 eura, najveći honorari isplaćeni u Budvi, Tivtu i Podgorici

0
Tivat foto TOT

Tokom novogodišnjih praznika estradnim umjetnicima koji su nastupali u Crnoj Gori isplaćeno je ukupno 880 hiljada eura honoroara, a obračunato je 60 hiljada eura poreza. Poreska inspekcija evidentirala je svega dvije nepravilnosti kod dva objekta i izrekla 7.600 eura kazni.

Iz Poreske uprave su za TVCG kazali da su najveći honorari isplaćeni u Budvi, Tivtu i Podgorici.

Na honorare obračunat je porez od 60.000 eura, a obaveza umjetnika iz regiona je da taj novac uplate u budžet Crne Gore ili matične države, u zavisnosti od Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

“Na angažman estradnih umjetnika plaća se ili porez po odbitku, odnosno porez na dohodak fizičkih lica, ili porez na dodatu vrijednost, a svakako biće značajni porezi na dodatu vrijednost kroz prodaju ulaznica, osvježavajućih pića i ostalih usluga”, naveli su iz Poreske uprave.

Tokom novogodišnjih praznika Poreska inspekcija pojačala je nadzor evidentiranja prometa preko registar kasa, a nepravilnost su uočili kod dva privredna subjekta.

“Poreski inspektori su kontrolisali preko 200 privrednih subjekata u dijelu evidentiranja prometa preko registar kasa. Nepravilnost je uočena kod dva subjekta u Pljevljima i Baru”, kazala je Vuletić.

U Poreskoj upravi kažu da je evidentno povećanje prometa tokom praznika u odnosu na prošlogodišnji i da će precizne podatke o PDV-u imati sredinom februara.

Philibert i Vile Oliva dostavili ponudu za Institut „Simo Milošević“ Igalo

0
Institut Igalo Ljilja Nikezić
Institut Igalo foto Ljilja Nikezić

Konzorcijum češke kompanije Philibert i petrovačkog hotelsko-turističkog preduzeća (HTP) Vile Oliva, biznismena Žarka Rakčevića, jedini je dostavio ponudu za kupovinu 56,5 odsto akcija Instituta „Simo Milošević“ u Igalu.

Iz Vladine Službe za odnose s javnošću podsjetili su da je poziv za prodaju 56,5 odsto akcijskog kapitala Instituta objavljen 16. oktobra, dok je rok za dostavljanje ponuda istekao danas u 12 sati.

HTP Vile Oliva je krajem avgusta prošle godine kupila na Montenegroberzi blizu 26 odsto ili 99,19 hiljada srpskih državnih akcija Instituta za 2,8 miliona eura.

U skladu sa Planom privatizacije za prošlu godinu, Tenderska komisija za privatizaciju počela je aktivnosti na pripremi i sprovođenju tendera za prodaju akcija Instituta.

„Tokom prošle godine dostavljeno je nekoliko pisama o namjerama potencijalnih investitora za privatizaciju Instituta. Tendersku dokumentaciju su otkupila tri potencijalna učesnika, koji su potpisali izjavu o čuvanju povjerljivih podataka, međutim u predvođenom roku dostavljena je samo ponuda konzorcijuma češke kompanije Philibert, koja je dio Grupe Cimex, i firme Vile Oliva“, navodi se u saopštenju.

Javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom definisani su kvalifikacioni uslovi, kao i minimalni uslovi koje ponuđač treba da ispuni kako bi ponuda bila uzeta u razmatranje. Ispunjenost kvalifikacionih uslova ocjenjivaće se nakon prijema i otvaranja paketa sa ponudom.

Institut Igalo
Institut Igalo

„Tenderska komisija neće razmatrati ponude koje ne ispunjavaju minimalne uslove, a otvaranje dostavljene ponude će se obaviti na sjednici Komisije, koja će se održati tokom ove sedmice“, rekli su iz Vlade.

Nakon otvaranja ponude, Komisija će ispitati da li dostavljena ponuda ispunjava kvalifikacione uslove nakon čega će, u roku od 15 dana od otvaranja biti vrjednovana sa aspekta kvaliteta u skladu sa kriterijumima definisanim instrukcijama ponuđačima.

“Tenderska komisija za privatizaciju će, nakon sprovedenog tendera, podnijeti Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte izvještaj o rezultatima tendera zbog usvajanja“, rekli su iz Vlade.

Tivat – Kusovac imenovao novi sastav Komisije za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama

0
Tivat,riva,Pine,pogled na Porto Montenegro
Tivat – foto Boka News

Gradonačelnik Tivta Siniša Kusovac (DPS) imenovao je novi sastav Komisije za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama, na konkursima koje za finasiranje projekata civilnog sektora bude raspisivala lokalne uprava.

Novi sastav Komisje čine predjsjednica Dubravka Nikčevič (DPS), inače sekretarka za kulturu i društve djelatnosti Opštine Tivat i članice, Biljan Krivokapić ispred lokalne uprave i Slavica Vulanović ispored NVO sektora.

Mandat Komisije gtraje dvije godine, a njeni članovi imaju pravo da dobijaju naknadu za rad.

Opština Tivat u svom budžetu za 2019. je za finasiranje projekata NVO predvidjela ukupan iznos od 60.000 eura.