Evropska komisija optužila je Airbnb, internetsku platformu za rezerviranje turističkog smještaja, za kršenje zakona Evropske unije.
Naime, u Europskoj komisiji smatraju da Airbnb krši pravila EU kod isticanja cijena smještaja na svojim web stranicama, odnosno da ne ističu jasno samu cijenu smještaja u odnosu na turističke naknade i pristojbe koje se obično naplaćuju na istaknutu cijenu smještaja na njihovim web stranicama ali se na taj trošak ne upozorava. Usto, Airbnb ne ističe je li smještaj kod privatnih iznajmljivača ili u hotelima. Zbog kršenja niza pravila EU Europska komisija im je dala su rok do kolovoza da izmjene neusklađenu praksu prema zakonodavstvu EU. U suprotnom se mogu suočiti s kaznama od nacionalnih regulatora članica EU.
Povjerenica za tržišno natjecanje Evropske komisije Věra Jourová naglasila je kako Airbnb treba prestati s politikom rješevanja pritužbi svojih klijenata pred sudovima izvan zemlje u kojoj klijent živi. Jourová je naglasila i kako Airbnb mora poštivati prava iznajmljivača smještaja u slučaju otkaza smještaja od njihovih vlasnika.
Istaknula je kako je Evropska komisija prošle godine dobila oko 6 tisuća pritužbi na nepoštenu praksu Airbnba za usluge smještaja te kako smatra da je praksa te internetske platforme još i lošija jer se mnogi oštećeni klijenti nisu žalili.
Najnovijim upozorenjem iz Evropske komisije još jedna tvrtka iz Silicijske doline, koja je u prošloj godini zaradila 93 milijuna američkih dolara dobiti ostvarivši 2,6 milijardi dolara prihoda, suočena je s nizom kazni iz zemalja članica EU ako ne odgovori na upozorenje Europske komisije. Iz Europske komisije najavili su kako su se spremni sastati s predstavnicima Airbnba u rujnu kako bi iznašli prihvatljiva rješenja za nezakonitosti u poslovanju te platforme.
Inače, Airbnb do 2028. godine očekuje kako će imati godišnje oko milijardu turistitičkih rezervacija širom svijeta.
Pod pokroviteljstvom Opštine Herceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi, u ustaljenom terminu 21-28. jul, na Trgu Herceg Stjepana (Belavista), održaće se 16. Međunarodni sajam knjiga Trg od knjige 2018.
Organizatori Sajma su Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi i JU Gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi. U slavu knjige, kao najveće duhovne vrijednosti i pouzdanog čuvara pamćenja svijeta, osmislili smo raznovrsne programe: književne, zavičajne, dječije, muzičke, pozorišne… U duhu misije Trga od knjige da ukazuje na značaj čitanja i knjige kao civilizacijskog dometa u odnosu na izazove savremenog društva, dokolice i lake zabave jeste moto Sajma Svijet knjiga je najljepši svijet koji je čovjek stvorio (Klarens Šepard Dej).
Na svečanom otvaranju Sajma u ime grada posjetioce će pozdraviti predsjednik Opštine Herceg Novi g. Stevan Katić, a prigodnom besjedom Sajam će otvoriti poznati norveški pisac Erlend Lu, dobitnik brojnih književnih nagrada, između ostalih nagrade Ministarstva kulture Norveške i Evropske nagrade mladih čitalaca, čiji su romani prevedeni na više od 20 svjetskih jezika. Povodom 140 godina od smrti, o književnom i političkom djelovanju Stefana Mitrova LJubiše, govoriće akademik Radomir Ivanović. U poetsko – muzičkom kolažu, naslovljenom po stihu Miroslava Mike Antića, Da li sam svuda gdje su mi tragovi…, dramski umjetnik Vojislav Voja Brajović govoriće odlomke iz djela poznatih pjesnika i proznih autora, uz zvuke gitare prof. dr Uroša Dojčinovića.
Tokom Trga od knjige biće predstavljeni aktuelna djela lijepe književnosti koja su zavrijedila pažnju književne kritike i čitalačke publike: Erlenda Lua, Jicaka Bar Josefa, Vide Ognjenović, Dejana Atanackovića, Vladimira Pištala, Ranka Pavićevića, Milovana Vitezovića, Ružice Vasić i Borisa Jovanovića Kastela. O knjigama će govoriti: Jasna Novakov Sibinović, Gojko Božović, Zoran Hamović, prof. dr Mihajlo Pantić, Nenad Šaponja, Vida Ognjenović, dr Zoran Živković, Dragoljub Kojčić, Maja Simonović i Miraš Martinović.
Iz kategorije stručnih knjiga predstavićemo monografiju Otisak & znak autora Mileta Grozdanića, u izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Narodnog muzeja Crne Gore, o kojoj će govoriti prof. dr Ratko Božović i Voislav Bulatović. JU Gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi predstaviće novi, 37. broj časopisa Boka: zbornik radova iz nauke kulture i umjetnosti, o kome će govoriti mr Zorica Čubrović, mr Đorđe Malavrazić i Nevenka Mitrović, urednik.
Program za najmlađe posjetioce Sajma biće upriličen u srijedu, 25. jula. U muzičkom dijelu programa svojim vršnjacima predstaviće se djeca iz Herceg Novog. Branko Stevanović, poznati dječiji pisac, kroz program Blago nama s knjigračkama predstaviće više segmenata svog stvaralaštva: slikovnice, pjesme i priče, namijenjene predškolcima i čitaocima mlađeg osnovnoškolskog uzrasta. Pozorište Pan teatar, za najmlađu publiku izvešće predstavu Mačak i Petao, adaptaciju istoimene pjesme Branka Ćopića, kojom su nastupili na Međunarodnom festivalu za djecu u Kini.
Zadnje večeri, prije koncerta kotorske ženske klape Incanto, kojim zatvaramo ovogodišnji Sajam, tročlani Žiri u sastavu: prof. dr Ratko Božović, mr Đorđe Malavrazić i Voislav Bulatović dodijeliće 4 plakete: Najljepša knjiga, Najbolja edicija, Izdavački poduhvat godine i Dječija knjiga godine.
Pored renomiranih izdavačkih kuća iz Crne Gore i okruženja, na Trgu od knjige izlažu i knjižari, distributeri, antikvari i Biblioteka za slijepe Crne Gore, ukupno oko 50 izlagača. Većina izlaže samostalno, a 5 izlagača iz Crne Gore svoju produkciju predstaviće na štandu Udruženja izdavača i knjižara Crne Gore. Organizator je, kao i svake godine, za autore i izdavače sa teritorije Boke Kotorske obezbijedio prostor za izlaganje u okviru štanda Bokeljsko izdavaštvo. Na tom štandu prodavaće se i knjige koje promovišemo, a čiji izdavači nijesu prisutni na Sajmu.
Posebno važan segment jeste prateći program Sajma okrugli sto Pronađeno u prevodu: književnost, prevođenje, izdavaštvo, koji će biti održan 23.07. (ponedjeljak) u Institutu „Dr Simo Milošević“ Igalo. Medijator na okruglom stolu je Gojko Božović, književnik i glavni urednik izdavačke kuće Arhipelag, a učestvuju pisci, prevodioci i urednici izdavačkih kuća: Erlend Lu, Jicak Bar Josef, Vida Ognjenović, Nikola Malović, Miraš Martinović, Radoš Kosović, Dušica Čvorić Stojanović, Biljana Isailović, Marija Krivokapić, Gojko Božović, Zoran Hamović, Nenad Šaponja i Jasna Novakov Sibinović.
Radno vrijeme Sajma je od 19.00 do 24.00 časa. Večernji programi počinju u 21 sat, sa izuzetkom programa za djecu, koji počinje u 20.30 sati. Ulaz za sve programe i prodajni dio Sajma je slobodan.
Ministarstvo odbrane Crne Gore nije preduzelo ozbiljnije mjere za smanjenje bezbjedonosnog rizika koji predstavljaju dvjestotinjak tona visokorazornog eksploziva u bojevim glavama i punjenjima rashodovanog mornaričkog naoružanja, uskladištenog na obali Boke Kotorske u vojnom objektu Pristan-Petrovići na Luštici.
U bojevim glavama torpeda, protivbrodkih krilatoih raeta i morskih mina, ovdje je što djelimilno u podzemnim skladištima, a što na otvorenom, uskladištena ogromna količina eksploziva, ali iz resora koji vodi ministar Predrag Bošković (DPS), nije konkretno odgovoreno što su preduzeli da se za ovo ljeto i požarnu sezonu, smanji rizik od izbijanja požara na okolnom prostoru. Vatra u blizini ovog naoruanja, mogla bi imati katastrofalne posljedice jer bi eventualna detonacija, uništila i pštetila mnoge objekte u blizini – prvenstveno one na gusto naseljenoj drugoj strani obale, oko milju širokog Kumborskog tjesnaca, pišu Vijesti.
„Vojska CG svake godine sprovodi planske aktivnosti u cilju protiv-požarnog obezbjeđenja svojih objekata, tako da ne postoji bojazan da će biti ugroženi objekti i materijalna sredstva koja se nalaze u skladištu Pristan.”- lakonski je odgovoreno iz MO. Izbjegnut je međutim, odgovor na pitanje o kojoj se ukupno količini ekspoziva uskladištenog na Pristanu i Petrovićima radi, te što je konkretno urađeno da se smanji rizik koji za to naoružanje predstavlja početak nove požarne sezone, imajući u vidu prošlogodišnje velike požare na Luštici. Lani su požari na Luštici goreli skoro dva mjeseca, a vatra se u pojedinim momentima približavala i vojnom kopleksu na sjeverozapadnoj obali poluostrva.
Dio torpeda tipa 53-VA u Pristanu
Svo rashodovano mornaričko naoružanje koje se čuva u ovom kompleksu punjeno je visoko brizantnim eksplozivom – mješavinom na bazi TNT, aluminijumskog praha i tzv. heksogena (RDX). Ta mješavina, poznata kao TAH, prema riječima eksperata, ne može se delaborisati metodama koje su primjenjivane u neutralisanju naoružanja koje sadrži eksplozivno punjenje na bazi klasičnog TNT-a. TAH eksploziv se ne može topiti vodenom parom i zbog toga se ova punjenja ne mogu prepakovati u privredni eksploziv, kao što su to do sada učinili sa sredstvima naoružanja koja su punjena sa čistim TNT-om. Kod TAH-a nema delaboracije već se kao metoda uništenja nameće samo jedna – detoniranje sredstva punjenog TAH-om u kontrolisanim uslovima.
Prema tvrdnjama dobro upućenog izvora u kompleksu na Luštici i danas stoji oko 80 bojevih glava od torpeda tipa „53VA“, svaka sa eksplozivnim punjenjem od po 210 kilograma TAH-a. Tu je i 20 komada bojevih glava protivpodmorničkih torpeda „SET 53“ , svaka punjena sa 92 kilograma TAH-a, te 44 komada bojevih glava protivbrodskih torpeda tipa „53-65 KE“ , svaka napunjena sa po 395 kilograma TAH-a. Ovdje je i oko 120 komada bojevih glava za protivbrodske krilate raketa tipa P-20, P-21 i P-22. Svaka od tih glava sadrži po 370 kilograma eksplozivnog punjenja na bazi TAH-a. Tu je i 100 komada tzv. planirajućih – na dnu ležećih protivbrodskih mina GMI-100 „Rockan“, svaka sa po 104 kilograma TAH-a. Najveći problem su medjutim, na dnu ležeće, akustično-indukcione morske mine AIM M-82 kojih ima ukupno 297 komada. Svaka od ovih mina koje su svojevremeno proizvođene u bivšem tivatskom Arsenalu, ima punjenje od po 490 kilograma TAH-a. Po eksplozivnoj snazi, svako od pojedinačnih punjenja mina AIM M-82, ekvivalentno je jednoj toni klasičnog TNT-a! Sa svog naoružanja gdje je to moguće, demontirani upaljači, kapisle i inicijalna punjenja koja „okidaju“ glavnu eksploziju, ali ipak prisustvo više desetina tona visokorazarajućeg eksploziva, praktično na otvorenom, nije baš prijatno posebno sa aspekta opasnosti od izbijanja požara u gustom vegetacijom obraslom okruženju Pristana.
Pozicija Pristana (oznacen brojem 4) u odnosu na Kumbor
„Nešto od ovih bojevih sredstava je u potkopima, a nešto još uvijek u skladištima pokraj mora. Ono što je u potkopu ne predstavlja posebnu opasnost, jer požar te bojeve glave ne može zahvatiti. Ono što je u skladištima vrlo je rizično, jer su skladišta prislonjena na brdo i makiju, koja je prošle godine na Luštici gorela na veliko.“- kaže naš sagovornik . On ističe da bi u slučaju bilo kakvog vanrednog događaja, od ekplozivnog vala sa Pristana prevenstveno posljedice imalo gradilište luksuznog turističkog rizorta Portonovi koje je bukvalno“preko puta“ – na drugoj strani Kumborsog tjesnaca, ali bi potencijalno ugrožen bio čitav pojas hercegnovske rivijere od Zelenike do Bijele.
O svemu se prije nekoliko mjeseci veoma zainteresovalo i rukovodstvo Opštine Herceg Novi koje se tim povodom obratilo i premijeru Dušku Markoviću, a ovaj potom od Ministarstva odbrane zatražio objašnjenje. Iz resora ministra Boškovića premijeru je rečeno da je sve što su mu kazali Novljani precizno nabrojivši količine rashodovanog naoružanja koje još stoje u Pristanu tačno, ali da „za sada riješenja tog problema nema“.
Valja napomenuti da je MO proteklih godina ipak uspio da sa Pristana ukloni i neutralizuje dio suvišnog mornarilkog naoružanja, pa su odavde uklonjene bojeve glave protivavinskih raketa RZ-13 za raketni sistem „Osa-M“, odnosno raketne dubinske bombe RGB-60 koje su municija za protivpodmornički raketni sistem „Smerč“.
Upakovane protivbrodske mine GMI-100 Rockan u Pristanu
„Ministarstvo odbrane kroz različite programe neutralizacije suvišnog naoružanja i ubojnih sredstava u kontunuitetu rješava preostale količine viška ovih sredstava i time konstantno smanjuje opasnost od rizika za ljude i životnu sredinu.”- rekli su iz MO, ne precizirajući međutim, kada će i kako ukloniti i neutralisati preostalih ukupno više od 236 tona visokorazornog TAH-a na obali Boke Kotorske.
PROBLEM BI UBLAŽIO UGOVOR OD KOGA SE ODUSTALO
Dio vojnih objekata na Pristanu
Problem sa makar privremenim smještajem dobrog dijel opasnih bojevih glava u podzemna skladišta-potkope na Pristanu, trebalo je da riješi ugovor koji je MO prije nekoliko godina potpisalo sa firmom “Cofis” . Ona je trebalo da u staro željezo isječe trupove preostalih torpeda i protivbrodskih krilatih raketa i time oslobodi mjesta za smještaj bojevih glava i morskih mina u potkope. Taj je posao međutim, propao jer MO nije “Cofisu” dozvolilo da zadrži i iskoristi dio djelova sa isječenih torpeda i raketa, već je zahtijevalo da se svaki taj komad fizički uništi.
“Sudski spor između privrednog društva “Cofis Montenegro” Podgorica i Ministarstva odbrane, vezan za uništavanje trupova torpeda i krilatih raketa rješava se u Privrednom sudu Crne Gore. Predmetni ugovor je raskinut jer privredno društvo “Cofis Montenegro” Podgorica nije postupilo po odredbama ugovora, a odgovornost će utvrditi Privredni sud. Po završetku sudskog postupka raspisaće se novi tender za rješavanje trupova torpeda i krilatih raketa.”- rečeno je u MO.
Boka Kotorska – mikophotography montenegro – www.djuricic.me
Sintagma nowhere people kojom počinje naslov rezultat je moje asocijacije – kad je u pitanju dio tematike ovog članka – na čuvenu pjesmu The Beatlesa „Nowhere man“. Naime, jedan bitan segment članka koji je pred vašim očima kao da se – nekom čarobnom niti koja nadilazi prostorno-vremenska ograničenja- prirodno nadovezao na ono o čemu su Lenon, Makartni, Harison i Ringo Star svojevremeno pjevali u toj svojoj nezaboravnoj pjesmi. Nowhere manje pjesma o čovjeku apsolutno neprilagođenom društvu u kojem živi. O čovjeku koji, kako Džon Lenon (tvorac stihova ove pjesme) kaže u jednom stihu, doesn’t have apoint of view; o čovjeku otuđenom, čovjeku kome su nerazumljive zakonitosti sredine u kojoj živi ikoji, stoga, suštinski egzistira samo u nekom svom imaginarnom svijetu. Jedan domicilni Bokelj teško da može naći bolji način da započne pisanje članka o ljudima čiji mentalitet i dušu (misli da) odlično poznaje – dakle o tim istim domicilnim Bokeljima- nego asocijacijom na centralni motiv pjesme „Nowhere man“ The Beatlesa.
Dakle, sad već vjerovatno pogađate: ovo je članak o istorijskoj sudbini i istorijskom usudu domicilnih Bokelja. Sa druge strane, ovo je takođe i članak o aktuelnoj Boki Kotorskoj: njenom trenutnom položaju i mogućim perspektivama. Ne radi se, međutim, ni o kakvom političkom pamfletu: oni koji očekuju političke floskule ove ili one provenijencije odmah treba da prestanu sa čitanjem. Ovaj članak je samo moje lično viđenje domicilnih Bokelja i aktuelnog stanja u kome se Boka nalazi. Moj doživljaj jedne neobične i po mnogo čemu posebne antropološko-kulturološke grupe; doživljaj na pojedinim mjestima snažno lirizovan, što i nije baš čest manir i postupak u mom pisanju.Ali ni tome se ne treba čuditi; valjda, kako reče Njegoš u Gorskom vijencu, „udar nađe iskru u kamenu“. To će reći da pisanje o ljudima, kulturi i svijetu za koje si duboko emotivnovezan samo po sebi pronađe u tebi jedan poseban i specifičan govor i izraz: govor i izraz koji je skriven u najdubljim dubinama tvog bića i koji rijetko izranja na površinu; samo onda kad je riječ o nadragocjenijim temama.
I zaista: ko su ti domicilni Bokelji, ti nowhere people ovog članka? Jesmo li se ikad to ozbiljno zapitali i pokušali dati neki suvisli odgovor? Iz mog ugla gledano, domicilni Bokelji su jedan izolovan, samosvojan i, u suštini, tragičan svijet. U okviru Crne Gore, a nikad se suštinski nisu uklopili u društveno-kulturni ambijent Crne Gore.
Sa druge strane, međutim, nikad u potpunosti nisu postali ni apsolutno integralni dio neke druge južnoslovenske nacije, niti su prihvaćeni od tih nacija kao njihov nedvosmisleni segment. Tako, npr., domicilne Bokelje Hrvate većina Hrvata nije u stanju da percipira kao „čiste“ i prave Hrvate; domicilne Bokelje Srbe većina Srba nije u stanju da percipira kao „čiste“ i prave Srbe. Usud domicilnih Bokelja i njihove Bokeje nepripadanje nijednom balkanskom svijetu; nepripadanje ni srpskoj ni hrvatskoj ni crnogorskoj nacionalnoj jezgri. Na razmeđi svjetova, na periferiji zapadnoevropske civilizacije, domicilni Bokelji su kosmos za sebe: ljudi koji pokušavaju razumjetidruge i njihovo drugačije, i ljudi kojeti drugi istovremeno ili ne mogu razumjeti ili uopšte i ne pokušavaju da ih razumiju. A opet: taj izolovani i pomalo tragični mikrokosmos domicilnih Bokelja – taj svijet na ivici (zapadno)evropske civilizacije – mjesto je i kolijevka izuzetne ljudske kreacije. Ni mnogo veće etničke i kulturno-antropološke zajednice ne mogu se pohvaliti takvim kulturno-civilizacijskim zamahom i postignućima kroz dugu i(prečesto) mučnu istoriju. I te raznovrsne, sjajne kreacijegeneracija i generacija starih Bokelja- kao i brojnih stranaca koji su baš u Boki realizovali najsvjetlije porive svoje duše- trajaće i onda kad sadašnjih domicilnih Bokelja više ne bude pod kapom nebeskom. Ta neprolazna ostvarenja biće trajni podsjetnik zaneke nove Bokelje- podsjetnik na to da su tu jednom živjeli ljudi koji su nalazili sreću u predanom radu, u harmoničnom suživotu sa prirodom i njenim ritmovima i u svom vlastitom unutarnjem miru i tišini. Ako su domicilni Bokelji svojevrsni nowhere people zemlje i svijeta u kojima živimo, onda je današnja Boka Kotorska ono iz ostatka naslova ovog članka: nowhere space in nowhere time. Jedan prostor izgubljen u nigdinama aktuelnih- crnogorskih i balkanskih- društveno-istorijskih procesa i u nevremenu sumanute civilizacijske involucije.
Poređenje koje slijedi nije ni najmanje lijepo i prijatno, ali (mi) se nameće gotovo samo od sebe: sadašnja Boka najviše nalikuje osobi koja od nekog permanentno trpi zlostavljanje i teror. Sve te betonizacije i devastacije bokeljske obale, sva ta divlja gradnja, sve te bjesomučne uzurpacije i pljačke bokeljskih resursa, sav taj kriminal, prostitucija i narkomanija koji su došli u Boku sa takozvanim elitnim turizmom i luksuzom, sav taj hedonizam najprimitivnije vrste koji se ciljano forsira, sve to nije ništa drugo nego eksploatacija najprimitivnije vrste i obesvećenje jednog prostora koji ni najmanje ne zavređuje takav tretman. Ovdje se opet moram vratiti Njegošu i onom njegovom poznatom stihu: “Vuk na ovcu svoje pravo ima ka’ tirjanin na slaba čovjeka“. To će reći da- ako se ne suprotstaviš vuku- on ima legitimno pravo da te tretira i percipira kao ovcu, tj. kao žrtvu. Jedan broj Bokelja transparentno pokazuje da ne žele biti ovce nekih vukova; eksplicitno i snažno opiru se devastaciji prostornih resursa, bokeljske obale i posvemašnjoj pljački Boke. Ti Bokelji, nažalost, još uvijek su u manjini; stoga je i intenzitet otpora uništavanju Boke trenutno daleko od onakvog kakav bi trebao biti. A pošto je kontinuitetpolitike surove eksploatacije Boke Kotorske više nego izvjestan, samo od Bokelja koji trenutno muče i- iz razloga različite prirode- okreću glavu od sumorne istine i prave se da je ne vide zavisiće koliko daleko će eksploatatori smjeti da idu u toj svojoj- po Boku i Bokelje- štetnoj i pogubnoj raboti.
Miomir Abović
Jedna od bitnih posljedica maćehinskog odnosa podgoričke vlasti prema Boki Kotorskoj je- zadnjih nekoliko godina- oživljavanje svijesti o kulturno-antropološkoj posebnosti Bokelja. U nekim prorežimskim medijima ta revitalizovana i uskrsla bokeljska samosvjest već se markira i osuđuje kao akt separatizma i najava nekog potencijalnog budućeg otcjepljenja Boke Kotorske od Crne Gore. No, takva „tumačenja“ bokeljske samosvjesti od strane pojedinih medija i novinara bliskih aktuelnom režimu na vlasti u Crnoj Gori (i u Tivtu, nemojmo to zaboraviti) apsolutno ne treba da čude; naprotiv. Jer, u pitanju su ljudi koji su navikli da vladaju produkujući podjele. I oni i svi ostali treba da znaju sljedeće: bokeljska samosvjest je fenomen ZA bolju i uređeniju Boku Kotorsku, i za bolju i uređeniju Crnu Goru, a ne PROTIV bilo koga. I taj autohtoni bokeljski identitet uvijek će se ispoljavati upravo na ovaj, pozitivan način jer je isti proizvod mediteranske kulture koju karakterišu pitomost, tolerantnost, otvorenost i fleksibilnost.
Stoga niko ne treba da brine zbog toga što su mnogi Bokelji konačno smogli hrabrosti da javno kažu da Boka baštini poprilične kulturno-istorijske posebnosti u odnosu na ostatak Crne Gore, i da te kulturno-istorijske posebnosti služe na ponos (domicilnim) Bokeljima. Ono što, međutim, treba da brine – ali ne te druge, nego upravo same Bokelje, one Bokelje zaista zainteresovane za očuvanje i prosperitet Boke – jesu neke negativne i štetočinske pojave u okviru samog- nazovimo ga tako- bokeljskog korpusa. Ima, naime, domicilnih Bokelja na visokim funkcijama u državnim i lokalnim organima vlasti koji su pokazali da su zarad sebičnog ličnog interesa spremni da bez ikakvih problema sa vlastitom savješću donose najštetnije moguće odluke kad je budućnost Boke u pitanju. Ima, sa druge strane, i nekih- da li svjesnih ili nesvjesnih – zloupotreba probuđene bokeljske samosvjesti, zloupotreba u cilju zadovoljenja nekih kratkoročnih i efemernih (političkih) ciljeva i interesa. Te zloupotrebe sadrže i izraženu estetsku komponentu, što će reći da nerijetko poprimaju formu groteskne patetike i otužnog kiča. Kao takva, ta pojava, nažalost, u izvjesnoj mjeri nepopravljivo kompromituje ideju jedne nove i drugačije Boke Kotorske- Boke Kotorske sa mnogo više prava, uljuđenosti i slobode nego što je to sad slučaj. No, kao i sve što je groteskno iusmjereno na zadovoljenje kratkoročnih ciljeva i sebičnih interesa, tako su i pomenute pojave u okviru bokeljskog korpusa nužno osuđene na nestajanje sa istorijske scene i na pamćenje po lošem u svijesti kolektiva u okviru kojeg egzistiraju.
Bez pretenzija da u ovom članku budem prorok, u zaključku valja reći sljedeće: budućnost Boke Kotorske u najvećoj mjeri zavisiće od karaktera daljih političkih procesa u Crnoj Gori. Pošto demokratizacija crnogorskog društva i promjena izrabljivačkog odnosa prema Boki u dogledno vrijeme ni najmanje nisu izvjesni, naprotiv, prirodno je očekivati dalji porast animoziteta Bokelja prema podgoričkom centralizmu. Ali nagađanja o budućnosti ipak ostavimo dokonim ljudima, a bavljenje prošlošću istoričarima. Potrudimo se oko onoga što je jedino realno u našoj moći: da kreiramo što kvalitetniji i što je moguće ljepši sadašnji trenutak.
Manifestacija Antički dani na Mirinama, koji će se uz kostimirane učesnike, radionice za djecu i hranu i piće spravljene po antičkim receptima, održati 2. i 21. jula na ostatcima antičkog grada Fulfinuma blizu Omišlja, najavljena je na konferenciji za novinare u srijedu u Rijeci.
Direktorica Turističke zajednice Omišlja Andrea Orlić Čutul istaknula je važnost ovog lokaliteta za tamošnji turizam, navodeći da se on ubraja među deset najvažnijih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj. Tu je u, uvali Sepen, u 1. stoljeću Nove ere planski sagrađen grad za ratne veterane careva Flavijevaca. Nakon propasti Fulfinuma, na njegovoj periferiji je nastao u 5. stoljeću ranokršćanski kompleksa s velikom bazilikom.
Na prošlogodišnjoj manifestaciji bilo je oko 1700 posjetioca, a ove godine se očekuje više.
Antički dani počinju u petak, 20. jula navečer, a nastavljaju se u subotu ujutro te poslijepodne i navečer. Kostimirani sudionici oživjet će rimsko doba, pa će tako posjetitelji moći razgledati radionice kovača, lončara, tkalja i užara, ratnike u punoj opremi, gladijatore, cara i caricu, senatore i žonglere. Prigodnu glazbu izvodit će liburnijska antička skupina “Ad Rectum”. Na gastronomskoj ponudi bit će pečena janjetina, odojak i piletina s umacima po rimskim recepturama te posebno pripremljeno pivo i vino.
Antički dani
Najmlađi posjetitelji će, zahvaljujući suradnji s Pomorskim i povijesnim muzejom Hrvatskog primorja, moći sudjelovati u igrama iz rimskog doba i upoznati se s antičkom svakodnevicom.
Deset godina poslije filma Mama Mia! koji je zaradio više od 600 miliona dolara širom svijeta, vraćamo se na čarobno grčko ostrvo Kalokeri i uz potpuno novu i originalnu muziku zasnovanu na pjesmama popularne grupe ABBA. Radnja filma nas vraća naprijed – nazad kroz vrijeme kako bismo vidjeli na koji način su se gradili odnosi među likovima kakvi su danas.
LUIS I DRUGARI IZ SVEMIRA
Ovo je nježna i simpatična filmska priča o jedanaestogodišnjem dječaku koji postaje prijatelj sa tri preslatka mala vanzemaljca, čiji je leteći tanjir pao u njegovu kuću. Dječak će njima pomoći da nađu ono zbog čega su došli, a oni će njemu pomoći da izbjegne odlazak u internat i tu avantura počinje.
SIKARIO 2: RATNIK
Nastavak akcionog hita Sikario iz 2015. godine. Nominovan za nagradu Oscar, Džoš Brolin i dobitnik nagrade Oskar, Benisio Del Toro ponoviće svoje uloge, a pridružiće im se Ketrin Kiner.
Rat zbog droge na granici SAD-a i Meksika eskalira jer su karteli počeli trgovati teroristima širom američke granice. Kako bi pobedio u ovome ratu, savezni agent Met Brns će morati da se udruži sa živahnim Alehandrom.
PLESNA TERAPIJA
Kada Sandra Abot na proslavi penzionisanja njenog supruga otkrije da je on vara sa najboljom prijateljicom, njen čitav svijet okreće se naopačke. Ona odlučuje da ode od kuće kako bi izbistrila misli i shvatila šta se dešava sa njenim životom. Utjehu pronalazi kod starije sestre koja je njena potpuna suprotnost.
Predsjednik Vlade CG, Duško Marković nastavlja sa ignorantskim odnosom prema Opštini Herceg Novi, što je juče potvrdio dolaskom u naš grad, tokom kojeg je ciljano posjetio samo rizort Portonovi u Kumboru, kaže se u sopštenju iz Kabineta predsjednika Opštine Herceg Novi.
Premijer je izdvojio vrijeme da posjeti kompleks u izgradnji, koji je nesporno značajan projekat, ali nije našao za shodno da se posveti drugim, ozbiljnim problemima Opštine Herceg Novi, među kojima je trenutno gorući zasigurno status Bolnice Meljine, uzrokovan lošom privatizacijom sprovednom od strane Vlade Crne Gore.
Prije dva dana zaposleni u ovoj ustanovi, koja je od neprocjenjivog značaja za kvalitetnu zdravstvenu zaštitu građana, štrajkovali su da skrenu pažnju nadležnih na nagomilane probleme i tada zatražili prijem kod predsjednika Vlade. Samo dva dana kasnije, Marković je bio na nekoliko kilometara od Bolnice i nije iskazao zainteresovanost da se obrati radnicima.
Ovakav odnos Markovića ne može biti dobar za Herceg Novi, a onda ni za državu, jer premijer ne smije biti onaj koji ignoriše probleme jednog dijela države, a čije rješavanje je u nadležnosti Vlade na čijem je čelu.
Iako iz Vlade dobijamo, za sada samo deklarativno, uvjeravanja da rade u korist građana Herceg Novog, ovakvi potezi premijera Markovića čine da se pitamo – da li je zaista tako?kaže se u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
Centar za inovacije – biznis zona za preduzetnike i freelancer-e, otvoren je u Porto Montenegru u Tivtu. Riječ je o radnomprostor koji funkcionise kao kancelarija za sve one kojima je ista potrebna na par sati ili kojirade na terenu. Centar se nalazi u zgradi Zbirke pomorskog nasljeđa tivatskog nautičkog centra i marine za mega jahte.
„Radni drveni stolovi sa ergonomskim stolicama, i velikom količinom prirodnog svjetla idealan su prostor za sve mlade preduzetnike koji započinju svoj biznis, članove tima crnogorskih start-up projekata, i one koji žele da iznajme radni prostor, za kratkoročne i dugoročne projekte, po dnevnoj, sedmičnoj ili mjesečnoj bazi. Dnevni boravak nudi udobnost za neformalne sastanke, dok je terasa sa klupama i suncobranima idealna za rad ili razgovore u udobnosti nautičkog naselja. Brzi WiFi, mašina za kafu, članski popusti u susjednoj kafeteriji pomažu u maksimalnoj produktivnosti svih onih koji žele da im radni prostor bude baš u Porto Montenegru.“- saopšteno je iz menadžmenta Porto Montenegra.
Oni će darovati slobodan radni prostor do kraja 2018. godine jednom crnogorskom start up projektu sa zanimljivim konceptom i proizvodom, a prijava zaintereosovanih je otvorena od 18. jula do 30. septembra.
Centar za inovacije
„Mjesečni kalendar edukativnih radionica i događaja u Tivtu i Podgorici obuhvatiće proces od kodiranja, do poslovnog modeliranja i razvoja proizvoda, pružajući redovno mentorstvo i mogućnosti umrežavanja sa drugim start-up kompanijama. Četiri puta godišnje, Savjetodavni odbor Centra za inovacije, organizovaće Dan otvorenih vrata, gdje će ambicioznim preduzetnicima pružiti priliku da svoje ideje predstave stručnom vijeću, a oni daju povratne informacije i strateške savjete“- istakli su iz Porto Montenegra dodajući da korišćenje njihovog Centra za inovacije u punom radnom vremenu od 9 do 17 časova, tokom ljeta košta 8 eura dnevno, 30 eura nedjeljno, odnosno 80 eura za mjesečno članstvo.
Američki ronioci u blizini New Yerseya pronašli potopljeni brod iz Drugog svjetskog rata za koji se prvotno vjerovalo kako je izgubljen negdje u vodama Kanade.
Rustin Cassway i Brian Sullivan ronili su 113 kilometara od Cape Maya kada su naišli na olupinu za koju se kasnije utvrdilo da je Norveški parobrod “Octavian”. U početku su ih privukle bijele mrlje koje su se kasnije pokazale koraljnom kolonizacijom olupine. Ronioci su se vratili s pločom koja je pomogla utvrditi identitet trgovačkog broda, što je potvrdio Norveški pomorski muzej.
Kapetan Jens Dahl je, zajedno s 15 norveških i jednim kanadskim članom posade, poginuo kada je parobrod pogodio torpedo za vrijeme plovidbe u blizini Galvestona u Texasu.
Octavian je proglašen nestalim 16. januara 1942. godine. Prvotno mišljenje bilo je kako je Octavian potonuo u blizini svog odredišta u Newfoundlandu zbog napada podmornice U-203. Međutim, ovoj je teoriji mana što je predviđala da je Octavian plovio sjevernije od planirane rute. Sada se pretpostavlja kako je on jedna od mnogih žrtava podmornice U-123 koja je prijavila potonuće nepoznatog trgovačkog broda 17. januara 1942. godine u blizini mjesta na kojemu su ga ronioci i pronašli.
Tim ronilaca u kojima su Tom Packer i Mike Dudas priopćio je kako planiraju daljnje urone na olupinu te posjete obiteljima poginulih kako bi im vratili neke osobne stvari njihovih voljenih pronađene na brodu. Nastavimo li ovako, brodova koje ćemo moći nazvati “izgubljenima”uskoro više neće ni biti!
Tradicionalna kotorska fešta Bokeljska noć 2018 biće održana u subotu, 18. avgusta 2018.godine u organizaciji Kulturnog centra “Nikola Đurković“ i Turističke organizacije Kotor, a pod pokroviteljstvom Opštine Kotor.
Ona predstavlja kulturnu manifestaciju sa korijenima starim tri vijeka koja ilustruje duh i kreativnost žitelja kroz uvijek inovativan defile maštovito dekorisanih barki u akvatorijumu ispred Starog grada uz atraktivne svjetlosne, iluminatorne efekte i veliki vatromet. Manifestacija okuplja više hiljada posjetilaca i nastavlja se uz muzički program u Starom gradu do ranih jutarnjih sati.
Bokeljska noć je fešta takmičarskog karaktera, sa statusom nematerijalnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja i ima za cilj povezivanje kulturne baštine i turističke privrede grada, ukazujući na bogato kulturno nasljeđe i stvaralaštvo i promociju Kotora i Crne Gore.
Ova svojevrsna fešta nad feštama je jedna vrsta karnevala, u kojem glavnu ulogu imaju maštovito dekorisane barke i brodice, iluminirajući efekti i zabava građana i turista, koji toga dana, a osobito noći, preplave Kotor.
Bokeljska noć 2017.
Zato, Organizacioni odbor manifestacije „Bokeljska noć 2018“ raspisuje Konkurs za sve one koji žele da učestvuju u smotri ukrašenih barki.
Kandidati treba da:
– da uplate naknadu za učešće na konkursu u iznosu od 5,00 eura na žiro račun Kulturnog centra broj 510-8571-32 kod CKB banke;
– da prilože dva primjerka skice kreacije (A4 format) uz propratni tekst (opis kreacije);
– da usmeno obrazlože značenje kreacije pred stručnom Komisijom;
Kreacija mora da sadrži neki od sljedećih elemenata-tematskih cjelina:
– da predstavlja kulturno naslijeđe,
– da se odnosi na određeni geografski pojam,
– da se tiče neke istorijske ličnosti, vrijednosti ili događaja.
– da zadovoljava osnovne estetske kriterijume;
Dekorisano plovilo mora biti minimum 4 metra dužine;
Broj plovila koji učestvuju u konvoju je ograničen na 40.
Bokeljska noć 2016.
Prihvaćene ponude od strane stručne Komisije organizator će finansirati u iznosu od 300,00 eura po plovilu i to 50% iznosa (150 eura) nakon što stručna Komisija odobri kreaciju i izvrši se potpisivanje Ugovora, a preostalih 50% (150 eura) nakon održavanja manifestacije, ukoliko plovilo zadovolji sve kriterijume stručne Komisije.
Prijave sa imenom i prezimenom, adresom, telefonom, dokazom o uplati naknade (učešće na konkursu), nazivom i vizuelnim rješenjem kreacije te tačnim lokalitetom uređenja plovila zainteresovani podnose do 31.07.2018.godine lično u kancelarijama Kulturnog centra Kotor ili na mail organizacija@kckotor.me, sa naznakom – prijava na konkurs za Bokeljsku noć.
Detaljnije informacije se mogu dobiti na telefon: 032 304 140 i 069 345 660.
