Rotarijanci obezbjedili novogodišnje poklone za djecu iz siromašnih porodica
1 od 6
Rotarijanci obezbjedili novogodišnje poklone za djecu iz siromašnih porodica
Rotarijanci obezbjedili novogodišnje poklone za djecu iz siromašnih porodica
Rotarijanci obezbjedili novogodišnje poklone za djecu iz siromašnih porodica
Rotarijanci obezbjedili novogodišnje poklone za djecu iz siromašnih porodica
Rotarijanci obezbjedili novogodišnje poklone za djecu iz siromašnih porodica
Rotarijanci obezbjedili novogodišnje poklone za djecu iz siromašnih porodica
Rotari klub (RC) Kotor je uručio ovog vikenda Centru sa socijalni rad Tivat novogodišnje paketiće koji su stigli iz Rotary kluba iz Sauthemptona u Velikoj Britaniji.
Predsjednik RC Kotor, Rajko Cavor i član kluba Tripo Božinović poklonili su ovoj ustanovi 80 paketića koji će biti podjeljeni tivatskim mališanima. U kutijama, koje su razvrstane po polu i uzrastu od tek rođenih beba do djece uzrasta 3 godine, od 3-7, od 7-10 i od 10 -15 godina, nalaze se igračke, kape, šalovi, rukavice, higijenski paketi, čarapice, ukrasi, društvene igre, slagalice i slilno.
“Paketići će se i ove godine, kao i prošle, podjeliti djeci koja primaju nadoknadu preko Centra za socijalni rad u Kotoru, Tivtu i Herceg Novom. Takođe, planiramo darivati paketiće i Dječijem odjeljenju bolnice Kotor.“ -kazali su iz Rotary kluba Kotor.
Ovaj klub je nedavno uručio donaciju Psihijatrijskoj bolnici u Kotoru vrijednu 5.000 eura. Prethodno je za 110 štićenika Doma starih “Grabovac” u Risnu i 30 članova osoblja Doma organizovan jendosnevni izlet brodom “Vodena kočija” po Boki, a za djecu iz Doma “Mladost” u Bijeloj bokeljski su rotarijanci priredili izlet na Solila, posjetu Nautičkom muzeju i podmornici “Heroj” u Tivtu, kao i školskom brodu MVCG, jedrenjaku “Jadran” na vezu na Pinima.
Konstitutivna śednica Odbora Pravoslavne crkvene opštine Herceg-Novi
1 od 3
Konstitutivna śednica Odbora Pravoslavne crkvene opštine Herceg-Novi
Konstitutivna śednica Odbora Pravoslavne crkvene opštine Herceg-Novi
Konstitutivna śednica Odbora Pravoslavne crkvene opštine Herceg-Novi
Konstitutivna śednica Odbora Pravoslavne crkvene opštine Herceg-Novi održana je u subotu, 22. XII 2018. u prostorijama Matice crnogorske u Herceg-Novom. Okupljene vjernike i članove novoformiranog Odbora PCO blagoslovio je poglavar CPC, NJegovo Blaženstvo Arhiepiskop + Mihailo, koji je svojim prisustvom uveličao ovaj događaj.
U ime Episkopije Kotorsko-primorske vjernike su pozdravili protojerej-stavrofor Ivan Pajović, đakon Stevan Mašanović i ipođakon Nebojša Aleksić, sekretar Episkopije. Za predśednika PCO Herceg-Novi je izabran Velimir Radović, koji je istakao da će tu funkciju vršiti časno, u interesu Crkve i svih vjernika.
Potpredśednik je Ranko Kaljić, sekretar Miodrag Perunović, a blagajnik Nikša Anđelić. Odbor ukupno broji 13 članova i radiće na organizacionom jačanju CPC na području opštine Herceg-Novi.
Prioritetni ciljevi Odbora u narednom periodu će biti otvaranje kancelarije Odbora i obezbjeđivanje uslova za obnovu bogoslužbenih aktivnosti Crnogorske pravoslavne crkve u Herceg-Novom. Formiranje Odbora PCO u Herceg-Novom, koje su naši vjernici sa radošću dočekali, samo je prvi korak ka utemeljenju jake organizacione strukture CPC, kako u Herceg-Novom, tako i u drugim gradovima na crnogorskom primorju.
Gradonačenik Tivta dr Siniša Kusovac svečano je danas uručio ključeve novonabavljenih specijalnih protivpožarnih vozila komandiru Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat Zoranu Barbiću i komandiru Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Krtoli“ iz Radovića Milanu Vukošiću.
SZS Tivat dobila je novo pikap terensko vozilo sa duplom kabinom tipa „fiat fullback“, sa specijalnom protivpožarnom nadgradnjom proizvođača MG Rijeka, vrijedno 60.000 eura. Nagradnju pored ostaloga, čini i tank za vodu kapaciteta 300 litara, rezervoar za pjenilo od 30 litara i najsavremeniji mini modularni CAFS sistem za gašenje požara pjenom. Novo vozilo je posebno prilagođeno za upotrebu u uskim i zakrčenim ulicama i visočijim predjelima grada i služiće za početnu interneciju u gašenju požara do dolaska većih vatrogasnih kamiona na lice mjesta.
DVD „Krtoli“ dobila je polovnu prateću vatrogasnu autocisternu DAF sa rezervoarom za vodu kapaciteta 7.000 litara i najosnovnijom opremom, a koja je koštala 15.000 eura. Oba vozila kupila je Oština Tivat iz svojih budžetskih sredstava.
„Ne treba spominjeti da su zaposleni u DZS Tivat i dobrovoljci u DVD Krtoli ljudi koji obavljaju najcjenjeniji i nahranroji posao, posao koji opredstavlja oonos ovog grada i koji svima nama slučći na čast. Taj njihov posao nas i obavezuje, ne samo u ovim voizilima koje im danas uručujemo, već da nastojimo da u narednoj godini konačno realizujemo i prijekat izgradnje Vatrogasnog dobma u Gradiošnici a koji čeka već nekoliko godina.“- kazao je gradonačlnik Kusovac, zahvaljujući se i profesionalnim i dobrovoljnim vatrogascima na svemu što su ulinili, posebno tokom lanjskih velikih dvomjesečnih šumkih požara u ljetnjoj sezoni.
Zahvaljujući se Opštini, Barbić je kazao da je malo navalno vozilo prvo novo specijalno protivpoćarno viozilo lje SZS Tivat dobija nakon skoro devet godina i izrazio očekivanje da ćće Oppgtina u saradnji s avelikim investotorima u Tivtu, naći način i da za SZS uskoro nabavi i sledeći prioritet sa liste opreme za intervencije na visokim zgradama – posebno vatrogasno vitzilo – tzv.hidraulilnu korpu. On je dodao da je Porto Montenegro u međuvremenu uz protuvpoćarni brod koji je u funciji od ljetis, nabavio dodatna dva brza vatrogasna čamca koja su stavljena na raspolaganje SZS-u i DVD-u.
Višeminutni aplauz i ovacije publike u prepunoj velikoj dvorani auditorijuma nekadašnjeg Doma Vojske- sada upravne zgrade Porto Montenegra u Tivtu, ispratili su sinoć ansambl Glazbenog-prosvjetnog društva Tivat, koji je sugrađanima priredio tradicionalni Božićni i novogodišnji koncert.
Najveća dvoranna u Tivtu kapaciteta preko 600 mjesta bila je premala da primi sve koji su došli uživati u još jednom koncertu za pamćenje Gradske muzike. Ansambl od 40 muzičara, pod dirigentskom palicom kapelnice, profesorice Nevile Klakor, sjajno je odsvirao maštovit i raznovrstan repertoar marševa, polki, djela klasične, ali i filme i zabavne muzike, aranžmanski prilagođenih za orkestar limene muzike. Sjajna akustika u dvorani Doma Vojske, (na žalost,vrlo malo korištenojj od kada je taj izvanredni multifunkcionalni objekat kulture 2007. prodat Porto Montenegru), dodatno je doprinijela da nastup Glazbeno-prosvjetnog društva bude još efektniji i upečatljiviji.
Koncert je počeo maršem „Tivat“ domaćeg autora, Antoina Kopitovića, a nastavio se jednim od najljepših vojnih marševa juopšte – „Unter der Doppel Adler“, Johana Štrausa mlađeg – inače, zvaničnom koračnicom artiljerijskih jediinica austrougarske vojske. Uslijedili su marševi „Rainer“ Hansa Šmita i „Stars and Stripes Forever“ Džona Pola Souze, a potom španska fantazija „Granada“ Augustina Lare i „Španski ciganski ples“ Paskala Markuina.
Poslije upečatljivog nastupa gošći večeri – ženske klape „Bellezza“ iz Tivta, Gradska muzika nastavila je u sjajnom ritmu, pa je publika mogla čuti kako u izvođenju limenog orkestra, zvuče neka od najpoznatijih djela filmske muzike poput naslovnih tema iz „Mosta na rijeci Kwai“, „Ratova zvjezda“ ili „Indiana Džounsa“. Uslijedila je muzika iz filma „Gabriel`s oboa” Enia Morikonea sa sjajnom solistkinjom na oboi Irinom Klakor, te polka „Zaljubljeni trubač“ Antona Pavliša sa solistom Savom Čelanovićem na trubi. Nakon kompozicijeMatka Jelavićan “Ti, samo ti“ i potourija popularnih primorskih i dalmatinskih melodija „Adio, bella“, koncert je okončan u maniru kojim to radi Bečka filharmonija na svojim tradicionalnim Novogiodišnjim koncertima – čuvenimj „Radetzky Marschom“, najpoznatijom koračnicim Johana Štrausa starijeg.
Maslinjaci Džidžarin u Starom Baru i Valdanos kod Ulcinja prvi su u Crnoj Gori koji će biti zvanično mapirani po najsavremenijoj metodi, koja je trenutni svjetski hit u poljoprivredi i zasnovana je na satelitskim snimcima i drugim podacima koje obrađuje Geografski informacioni sistem (GIS).
Taj sistem za upravljanje prostornim podacima omogućava i izradu „pametnih karti“ sa preciznim parametrima, u konkretnom slučaju, koliko je maslina na kojoj parceli, a omogućen je zahvaljujući trilateralnom IPA projektu “Cross border Olive” u kojem iz Crne Gore učestvuju Opština Bar i Udruženje za održivi razvoj, regionalnu saradnju i maslinarstvo Valdanos.
“Bar za sada ima ‘Puteve vina’ – vinske staze u Crmnici, a cilj ovog projekta je da se mapiranjem maslina dođe i do njihove turističke valorizacije, odnosno, do ‘Puteva starih maslina’”, saopštili su iz Opštine.
je jedan od najvećih i najljepših maslinarskih kompleksa barske opštine. Stručnjaci ukazuju da je njegova spomenička i ambijentalna vrijednost u tome što zajedno sa ostacima starog grada, kamenim mostovima i mlinovima koji su mu u neposrednom okruženju, čini jednu od najvrednijih mikrocjelina na cijelom Crnogorskom primorju. Džidžarin u zahvatu KO Bartula, ukupne je površine oko 70 hektara, sa oko 10.000 korijena maslina u posjedu oko 130 vlasnika.
Stručnjaci Univerziteta „Ka Foskara“ u Veneciji i Zavičajnog muzeja pronašli su u Džidžarinu ostatke grčke kulture iz IV vijeka prije nove ere, što je ustanovljeno laboratorijskim analizama uzoraka 2009. u Veneciji. Tada je objavljeno i da je na osnovu tih analiza ovaj maslinjak stariji od dva milenijuma. Ranije se u barskim maslinarskim krugovima već spekulisalo da su ova stabla veoma stara. Ukupan budžet sadašnjeg INTERREG IPA projekta je 625. 440 eura, a Opština Bar je dobila IPA donaciju od 73.962 eura. Dvogodišnji projekat je započet 28. maja ove godine, Džidžarin je odabrao barski Sekretarijat za poljoprivredu i ruralni razvoj u skladu sa projektnim kriterijumima izbora lokacije za mapiranje maslina u GIS sistemu.
Vodeći partner u “Cross Border Olive” je Poljoprivredni fakultet u Tirani, a pored Bara i Ulcinja, ostali partneri su Mediteranski agronomski institut iz Barija, Urbani istraživački institut iz Tirane i Istorijsko-poljoprivredni park maslina iz Venafra. Ovakvo mapiranje starih maslina biće urađeno i u Albaniji i u Italiji.
Dušan Medin direktor OJU Muzeji Kotor - foto Boka News
FesKK - zatvaranje decembar 2018.
Dodjelom nagrada u subotu je zatvoren Prvi festival knjige – humanistike kulture i umjetnosti FesKK Kotor „Pazi što čitaš“.
U ime organizatora festivala pristne je pozdravio direktor JU Muzeji Kotor Dušan Medin koji je istakao da je tokom ti dana festivala knjige ostvarena osnovna misija – Kulturna baština Pro futuro, da se o kulturnoj baštini priča na način na koji ona može da nam donese dobrobiti i u budućnosti, ali i da nas podsjeti na sve naše kulturne vrijednosti, a posebno na vrijednosti i osobenosti Boke Kotorske naročito Kotora kao njenog centra.
Predsjednica stručnog žirija Jelena Đurović proglasila je dobitnike nagrada, u kategoriji izdavača priznanje su dobili: izdavač CANU i Nadorni muzej Crne Gore, za publikaciju „Crvena stijena”, urednika Roberta Whallona za međunarodni doprinos u oblasti arheoloških istraživanja na tlu Crne Gore i Narodnom muzeju Crne Gore, za naučni doprinos knjige „Umjetnički muzej”, autorke Ljiljane Zeković.
Za inovativno-obrazovnu praksu, priznanje je uručeno izdavaču Gligorije Dijaku, za knjigu „Čudesni svijet puha Đorđa“, autora Žarka Vučinića za izuzetan doprinos inovativnoj praksi u obrazovanju.”
U kategoriji nagrada za autora, priznanje je dodjeljeno mr Jovici Martinoviću, za naučni doprinos knjige „Socijalno-ekonomska struktura društva u Kotoru u prvoj polovini XIV vijeka”, kako je sopšteno za sveobuhvatno istraživanje društveno-ekonomskih prilika srednjevjekovnog Kotora.
FesKK – zatvaranje decembar 2018.
Urednica festivala Stanka Janković Pivljanin saopštila je nagrade koje je dodijelio grad Kotor. Nagrade je u ime grada uručila potpredsjednica Opštine Kotor Ljiljana Popović Moškov.
Žiri grada Kotora dodijelio je dvije nagrade izdavačima: Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor za knjigu „Lav Svetog Marka: simbol Serenisime predstavljen u umjetnosti grada Kotora”, autorke Radojke Abramović, u kategoriji knjige koja ima trajnu vrijednost i ostvaruje naučni doprinos. „Ova studija, koja je propraćena izuzetnim elustrativnim materijalom, pokazala je zrelost i studioznost autorke kao kritičke istražiteljke” – kazala je Janković Pivljanin.
Druga nagrada dodijeljena je Nacionalnoj biblioteci Crne Gore „Đurđe Crnojević” za knjigu „Umjetničko blago Crne Gore”, u kategoriji vrijedno reprint izdanje stare knjige koja ima obilježje trajne vrijednosti.
Dodijeljene su i dvije nagrade za autore: akademiku prof. dr Šerbu Rastoferu za knjigu „Komunisti i muhadžiri (1958 – 1971) slučaj Opštine Rožaje”, u kategoriji knjiga koja pruža važan naučni doprinos. Druga nagrada dodijeljena je prof. dr Miodragu Peroviću za knjigu „Istorija matematike”, u istoj kategoriji.
Dodijeljena je i specijalna nagrada za fotomonografiju „Krsto Andrijašević”, urednice Ljiljane Zeković, za knjigu koja ima trajnu vrijednost, u izdanju Fondacije Ćano Koprivica i Narodnog muzeja Crne Gore.
“Tokom tri dana Festival je okupio 50 izdavača i priredio preko 20 promocija knjiga, bio je zaista uspješan” – osjenila je Maja Grgurović, profesorica književnosti i bibliotekarka u Muzeju grada Perasta, na večerašnjem zatvaranju festivala u Galeriji solidarnosti.
Na grčkom ostrvu Zakintos zabilježen je rekordan broj gnijezda morske glavate kornjače (carretta carreta).
Kako navodi grčka agencija ANA, tokom sezone pravljenja gnijezda, od maja do oktobra 2018, društvo za zaštitu morskih kornjača Grčke “Arhelon” i Nacionalni morski park Zakintosa prebrojali su 1.454 gnijezda na šest plaža u zalivu Laganas.
Na plaži Sekanies, najpopularnoj po glavatim kornjačama, u 2018. godini registrovana su 783 gnijezda i 93.960 jaja.
Prema procjenama, jedna od 1.000 tek izleglih kornjača uspije da preživi, što u ovom slučaju znači da će njih 94 napustiti plažu i otići u more.
Njeno vraćanje u novi život, ponovno bacanje u more, organizaovano na prvi dan iza zimskog solsticija 22. decembra tačno u podne, u čemu su mu pomogli prijatelji.
Vidno zadovoljan Zoran konstatuje kako je nakon pune tri godine ponovo zaplovio sa svojom drvenom ljepoticoma koju je naslijedio od svojih roditelja.
“Kada sam je prije tri godine vadio radi redovnog održavanja počeo sam primjećivati da su mnoga rebra počela da trule i nije bilo druge nego svu je “raskopati” i vidjeti koliko rebara treba zamjenti. Trebalo promjeniti i nešto oplate iznad vodene linije koja se pokazala trulom. Kako je barka dugo stajala vanka sve više drveta je počelo slabiti jer izgleda dok je barka u vodi to truljenje je sporije valjda zbog manjka kisika” – kazao nam je Nikolić.
Obzirom da je barka 1971. godište i da je pretrpjela puno reparacija a u pojedinim periodima dugo stajala na suhom nije ni čudo da je dobila škerac tj. malo se izvitoperila što je jako otežavalo reperaciju.
Drvena barka Z. Nikolića
“Kada je došlo vrijeme da se radi nadgrađe brinuo sam se kako ću to uraditi ali opet mi je Vito Vujović priskočio u pomoć i kompletno nadgrađe je sam uradio dok sam mu ja ponešto pomagao. Na kraju smo uspjeli da od babe naprvimo đevojku iako je to bio vrlo mukotrpan proces. Ugradili smo novu jaku škacu za jarbol izradili nove pajule i novo duboko, usko kormilo koje će sada biti efikasnije od starog plitkog i širokog. Kompletno nadgrađe, pajule kormilo sam izlakirao sa čak šest ruka bezbojnog laka što će biti teško održavati ali trudit ću se svim silama da što duže ostane lakirana. Ostaje još samo da se kupi novo latinsko jedro pa da opet veselo zaplovimo našom Bokom…” – kazao nam je Nikolić.
Nakon uspješnog prinuća Zoranove “jahte”, društvo je posao zalilo kapljicom dobrog domaćeg crnog vina…
O tome da su Hercegnovske plaže zatrpane su smećem koje je prethodnih mjeseci, uglavnom izbacilo more, pisali smo prije petnaestak dana, ali do danas nije se mnogo toga promjenilo.
Naši čitaoci poslali su nam fotografije plaže u Igalu koja je i dalje „okupirana“ smećem.
Direktor Komunalnog preduzeća “Čistoća” – Herceg Novi, Vladimir Arsić za naš portal je kazao da plaže koje održava komunalno preduzeće su očišćene, a što se tiče plaža koje su pod zakup moramo pitati zakupce.
Na naše pitanje postoje li mehanizmi da Komunalno preduzeće “Čistoća” očisti plažu a da račun ispostavi zakupcu, Arsić kaže:
„Ima mehanizama naravno. Komunalna policija nam da nalog, ali naravno sedam dana nakon što oni ne postupe po dostavljenom Rješenju Komunalne policije. Moram istaći da smo sa predstavnicima JP Morsko dobro obišli sve plaže koje mi održavamo i konstatovali da je naš dio posla završen. Inače, čudime da već nisu kažnjeni neodgovrni zakupci. Apsolutno se slažem da je ružno dočekati praznike sa ovakvim plažama“ – kazao nam je Arsić.
“Svi zakupci/korisnici morskog dobra dužni su da kupališta održavaju čistim i urednim u skladu sa Ugovorom o korišćenju morskog dobra, a po istom su dužni da komunalni red na kupalištima održavaju tokom cijele godine, naročito u periodu zimskih mjeseci. Na osnovu prijava kontrolora Morskog dobra, ovo preduzeće će uputiti opomene zakupcima da očiste plaže”, naveli su ranije iz JP Morskog dobra.
Na potezu je Komunalna policija, koji su također ranije najavili da će sve javne plaže i obala biti očišćeni prije novogodišnjih praznika. Ostaje da vidimo.
Institutu za biologiju mora u Kotoru, Ministarstvo nauke uplatiće 91.893 eura za izgradnju laboratorije za morsku akvakulturu. Imajući u vidu značaj projekta za razvoj nauke, jačanje kapaciteta kotorskog Instituta za biologiju mora, te da u ovom trenutku ne postoji fond za finansiranja projekta u okviru prioriteta S3, Ministarstvo je odlučilo da bude sufinansijer laboratorije.
Planirana nadogradnja Instituta podrazumijeva izgradnju dodatnih 260m² prostora u kome će se obavljati laboratorijski rad i oformiti prostorije za vještački uzgoj mikroalgi i školjkaša, kao i kabinet za rukovodioca laboratorije i tehničko osoblje.
“Cilj je da se u novoj Laboratoriji stvore uslovi za vještačko razmnožavanje školjkaša, zatim uzgoj larvi korišćenjem uzgojenih mikroalgi i povećanje proizvodnje školjkaša na području Bokokotorskog zaliva. Nekoliko uzgajališta školjki biće partneri na projektu i direktno će biti snabdjeveni uzgojenim jedinkama, nakon čega će se one gajiti u prirodnoj sredini do dostizanja konzumne veličine”, navodi se u dokumentu kojeg je usvojila Vlada Crne Gore.
Riječ je o Informaciji o realizaciji projekta “Održivi i inovativni lanac vrijednosti Agro hrane i ribarstva za prekogranično tržište malih i srednjih preduzeća – Sustainable and innovative Agro food and fisheries value chain for SME’s cross border market – Food4health”, Univerziteta Crne Gore – Instituta za biologiju mora u Kotoru.
Institiut za biologiju mora Kotor foto Boka News
Rezultati naučnih eksperimenata u Laboratoriji biće direktno primjenljivi u privrednom sektoru i uticati na njegov razvoj, dok će bogato praktično iskustvo uzgajivača školjki doprinijeti završnoj fazi eksperimenta, odnosno promociji domaćeg proizvoda visoke nutritivne vrijednosti i brendiranju uzgojenih školjki sa područja Bokokotorskog zaliva.
Kako se navodi, formiranje ovakve Laboratorije otvara mogućnost brojnim naučnim istraživanjima iz oblasti morske akvakulture, ribarstva i primarne produkcije kroz različita fundamentalna i primijenjena istraživanja – od vještačkog uzgoja ugroženih ili ranjivih vrsta morskih organizama, repopulacije određenih vrsta čiji su resursi prelovljeni, razvoja novih protokola i unaprijeđenja taksonomskih metodologija.
Institut za biologiju mora Kotor
Inače, Institut za biologiju mora je tokom 2018. godine učestvovao u pripremi projektne aplikacije u okviru IPA Interreg poziva za tematske projekte prekogranične saradnje za Crnu Goru, Italiju i Albaniju. Projekat je prijavljen u partnerstvu sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore, Ministarstvima poljoprivrede Albanije i Italije i još tri naučno-istraživačke institucije sa područja Italije i Albanije.
S obzirom na specifičnost područja, Institut za biologiju mora, kao ravnopravan partner u projektu, predložio je dogradnju zgrade radi izgradnje Laboratorije za morsku akvakulturu, kupovinu neophodne opreme za uzgoj mikroalgi i in vitro uzgoj školjkaša visoke ekonomske vrijednosti.
Planirani početak projekta je mart 2019. godine, a trajanje četiri godine.
