Zdravko Mamić pokreće veliki biznis u Ravnom

0
zdravko mamic

Bivši prvi čovjek zagrebačkog Dinama Zdravko Mamić gradiće sportski centar u Ravnom, desetak kilometara udaljenom od Dubrovnika i na samoj granici sa Trebinjem, piše “Slobodna Dalmacija”.

Mamić je, navodi se, od opštine već kupio zemljište i samo je pitanje vremena kada će svoje poslovno carstvo proširiti na jugoistok Hercegovine.

Nakon što je Sud BiH odlučio da Zdravko Mamić, koji se od juna 2018. nalaz u Međugorju, ne može biti izručen Hrvatskoj, koja ga traži zbog višemilionske prevare, nekadašnji prvi čovjek Dinama definitivno ostaje u BiH.

S obzirom na njegov nemiran duh, teško je povjerovati da će Zdravko Mamić dokono šetati po Hercegovini.

Suprotno tome, piše splitski dnevnik, za očekivati je neki njegov “bombastični” poslovni potez, a prvi korak je već učinio kupovinom zemljišta u Ravnom.

Za sada je riječ o sportskom centru, a možda sve pređe u projekt kakvog turističkog naselja ili pak urbanih vila kakve poslednjih godina niču u toj opštini, tačnije u naselju Ivanica, s koje puca pogled na Župu dubrovačku.

Tamo je već djelimično sagrađeno turističko naselje nazvano “Dubrovački visovi”, zbog čega su negodovali Dubrovčani tražeći više puta zabranu korištenja pridjeva “dubrovački” s druge strane granice u Hercegovini. Na taj su problem upozoravali nadležne hrvatske institucije, ali ništa se nije promijenilo pa se turističko naselje na Ivanici i dalje zove “Dubrovački visovi”.

I sama Opština Ravno u svoje strateške planove uvrstila je turizam kao glavnu privrednu granu, pa ne začuđuje interes Zdravka Mamića za investiranje u taj dio jugoistične Hercegovine, piše list.

Stanovnici i opštinske vlasti ove hrvatske opštine u BiH, gdje je oduvijek na vlasti HDZ, oduševljeni su idejom gradnje sportskog centra.

Nadaju se kako će Zdravko Mamić doslovno preporoditi tu opštinu.

Mamić je u BiH došao uoči izricanja prvostepene presude kojom je osuđen na 6,5 godina zatvora.

Od tada živi u Međugorju i u više je navrata isticao kako ne vjeruje pravosuđu Hrvatske, a od izručenja ga štiti bh. državljanstvo.

Slike obojene vedrinom i mediteranskim šarmom

1
Izložba slika dizajnera Borisa Šuberića

Nema ljepšeg mjesta na ovom svijetu od sopstvenog doma, poručuju slike dizajnera Borisa Šuberića čije je izložba „Malo se popilo… a i more valja”otvorena sinoć u SPA galeriji Instituta Igalo.

„Pripadam Mediteranu, mjestu gdje živim – Herceg Novom i Boki i sve što radim inspirisano je ovim podnebljem.Motivi su mediteranski, vedri i šareni i kazuju sreću što se budimo u Boki, što živimo u Novom, što imamo mogućnost da gledamo na  život sa vedrije strane“, ističe autor.

Borisove slike odišu vedrinom, optimizmom i imaju  Felinijevski duh, skrenula je pažnju novinarka i pjesnikinja Ksenija Matović koja je otvorila izložbu. Njegove slike su česta ilustracijanjenih  kolumni Škurin u kojima Ksenija  bilježi komentariše lokalna zbivanja ističući da je „šjor Boris   sparićo divertiment i sve što je pituro u njegovu meštarsku butigu, izložio  sudu komunitadi“.

Izložba slika dizajnera Borisa Šuberića

„Galerija se punila morem.Vezan za bitvu, grad je mirovao na vrhu leđnog peraja orade.Ljudi,  za beštije.Uplivali su…. jedra  i šlape.Bosa noga i bosanova. Peškarija, od milon mirisa, kolura i riječi. Marineri na gvardiju od čežnje. Popijene šoljice male s mlijekom i nepročitana štampa. Palamari nade. Utvrde. Ljubavnici. Skale. Gaće na štrikovima Staroga grada. Modri i narandžasti sutoni.Furešti puni kofera i pitanja. Domestiko šerpasi. Vapori. Drugi palube i prvi makine. Porat. Levanat. Istetovirani ekvator i timun. Pjane ure. Ponistre i ponte. Oblaci i obotnice…i jedan meštar odgrada“, opisala je Matović atmosferu koje donose slike Borisa Šuberića.

Izložba slika dizajnera Borisa Šuberića

Ovo je njegova  druga samostalna izložba i u kojoj je tridesetak slika različitih formata rađenih akrilom na drvetu  i platnu i zaokružuju  predhodni ciklus Brodovi, Mornari i po koja Tetka.

Šuberić je završio  Višu Politehničku Školu u Beogradu,odsjek za Industriski dizajn i ambalažu .Bavi se slikanjem, ilustrovanjem i izradom unikatnih majici i suvenira.   Član je  Pasara arts & crafts ekipe,  porodične manufakture koja  ilustruje,izrađuje suvenire i druge memorablije sa njihovim pečatom.

„Dosta mojih slika je otišlo i putuje po svijetu, samo posljendje godine u Mekesiko siti, Sankt Peterburg, Njujork, Stokholm, Oslo, Moskvu, Beograd, Split“, kaže Boris koji na najbolji način odslikava duh Novog i Boke.

/S.Kosić/

Tivat – počela akcija sakupljanja elektronskog i električnog otpada

0
Elektronski otpad

Iz Sekretarijata za komunalne poslove, saobraćaj i energetsku efikasnost Opštine Tivat saopštavaju da je u toku  akcija sakupljanja elektronskog i električnog otpada koja će trajati do utorka 22. oktobra.

Pozivamo građane naše opštine da uzmu učešće u ovoj akciji i svoj elektronski otpad donesu u magacinsko radionički prostor Komunalnog koji se nalazi u Velikom gradskom parku ili na poljoprivredno dobro Monte pranzoo gdje smo takođe postavili metalni boks za ovu vrstu otpada, u periodu od 08 -18 sati.

Komunalno preduzeće ovu akciju realizuje uz pomoć opštinskog  Sekretarijata za komunalne poslove, saobraćaj i energetsku efikasnost i Ministarstva održivog razvojai turizma.

Za sve dodatne informacij možete pozovati:  +382 67 748 442.

Tivat domaćin „Otvorene škole zabavnog fudbala“

0
skola zabavnog fudbala

Opština Tivat je domaćin „Otvorene škole zabavnog fudbala“ (FUN FOOTBALL SCHOOL), sportsko-edukativnog projekta za dječake i djevojčice uzrasta od 8 do 12 godina, koji okuplja i na desetine trenera predavača.

Otvorena škola fudbala će se održati u petak, 18. oktobra, na glavnom stadionu Fudbalskog kluba Arsenal u Tivtu sa početkom u 10:30 sati.

Osnovna ideja „Otvorene škole fudbala“ jeste druženje, igra, poboljšanje fudbalskih vještina ali i zadovoljstvo koje proizilazi iz bavljenja fudbalom.

Partneri  Opštine Tivat u organizaciji ovog projekta su Fudbalski klub Arsenal koji okuplja više od 200 djece raznih uzrasta  i NVU ,,Sport spaja”, organizacija koja sarađuje sa Danskom školom fudbala „Cross Cultures Project“ inače zaduženom za organizaciju otvorenih škola zabavnog fudbala širom svijeta. Tokom prošle godine, u Crnoj Gori je organizovano šest otvorenih škola zabavnog fudbala i podijeljena je sportska oprema u šest gradova i to ukupno 750 lopti i 90 oprema za trenere i instruktore škola.

U organizovanim školama fudbala u proteklom periodu učestovalo je više od 1600 dječaka i djevojčica.

Manifestaciju će otvoriti sekretarka Sekretarijata za mlade, sport i socijlana pitanja mr Darka Ognjanović.

Šetnica na najvišem vrhu Pohorja nova je slovenska turistička atrakcija

0
Pot-med-krošnjami

Poznato slovensko skijalište i vikend-destinacija Rogla, koje se nalazi na Pohorju, dobilo je novu turističku atrakciju.

Naime, riječ je o šetnici „Pot med krošnjami“ koja se nalazi na najvišem vrhu pohorskog gorja.

Kružna šetnica je duga preko 1 kilometar te sadrži 37 metara visok toranj s kojeg se pruža jedinstven pogled na stotine godina staru pohorsku šumu. Kako bi se zainteresirali i najmlađi, s tornja je moguće spustiti se 40 metara dugim toboganom.

Obilazak šetnice je ujedno i edukativan zahvaljujući brojim pločama koje sadrže informacije o okolnoj prirodi, šumi i njenoj zaštiti. No, osim one željne znanja, šetnica će zadovoljiti i ovisnike o adrenalinu. Naime, na nekoliko lokacija nalaze se i takozvana „adrenalinska stajališta“ na kojima djeca i odrasli mogu pokušati ravnotežu te testirati svoj strah od visine.

Pot-med-krošnjami

Park-šetnicu osmislio je i realizirao poznati njemački arhitekt Josef Stöger u suradnji sa stručnjacima češke Zážitková akademie (ZAK) koji iza sebe imaju slične projekte u Češkoj i Slovačkoj. Projekt je iznosio oko 4,5 milijuna eura.

Rogla je inače popularno slovensko skijalište koje, osim zimskih aktivnosti, ljeti nudi cikloturizam i planinarenje, ali sadrži i mnoge atrakcije poput dvoraca, jezera i vinograda.

Ulaznice za šetnicu iznose 10 eura, odnosno 8 eura za djecu, a postoje i različiti paketi ulaznica za obitelji i grupne posjete.

Kod Čiova nađeno veliko jato neobičnih mekušaca, Jadran je dobio još jednog novog stanovnika

0

U posljednje vrijeme zaredale su vijesti o stanovnicima drugih mora koji su se odnedavno udomaćili u Jadranu, a najnovija u nizu tiče se dražesnog morskog puža kojeg nazivaju morski anđel.

Dok prije par dana cijelo jato nije pronađeno u akvatoriju otoka Čiova, nije se ni znalo da taj mali plivajući puž živi u Jadranu, javlja podvodni.hr.

Za razliku od drugih puževa, morski anđeli nemaju sluzavo stopalo, umjesto njega razvili su plašt pomoću kojeg plivaju. Mogu narasti do pet centimetara, s tim da su vrste koje žive u polarnim morima veće od svojih rođaka iz toplijih voda. Primjerak na fotografiji koju je snimio Pero Ugarković a objavio podvodni.hr je dug tek 3 milimetra.

Morski anđeli su, inače, hermafroditi, a razmnožavaju se tako da ispuštaju na milijune jajašaca koja plutaju morem dok se iz njih ne izlegu mladunci.

Ovaj interesantni mekušac hrani se drugom vrstom plivajućeg puža (Creseis clava), poznatom po tome što neugodno bocka kupače svojom oštrom ljušturom.

Kako su uočeni i rojevi C. clava, piše podvodni.hr, pojava morskog anđela bi mogla biti povezana s njima, a, napominje se još u objavi, to što do sad u Jadranu nisu nađeni morski anđeli ne znači da ih i prije nije bilo u našem moru.

U sukobima prosvjednika i policije u katalonskim gradovima ozlijeđene 74 osobe

0
Protesti – foto EPA

U masovnim sukobima prosvjednika ogorčenih zbog teških presuda zagovornicima katalonske nezavisnosti i policije u utorak navečer u katalonskim gradovima ozlijeđene su najmanje 74 osobe.

U Barceloni, Gironi, Lleidi i Tarragoni, četirima najvećim gradovima Katalonije, u isto vrijeme su počeli prosvjedi koji su prerasli u sukob s policijom. U Barceloni se oko zgrade španjolske središnje vlade okupilo oko 40.000 prosvjednika, podatak je gradske policije.

Uz povike „Na njih“, „Živjela slobodna zemlja“ i „Ulice će uvijek biti naše“ prosvjednici su krenuli uklanjati željezne ograde koje je ondje ranije tijekom dana postavila policija. Maknuvši barijere htjeli su se približiti zgradi španjolske vlade, koju smatraju odgovornom za „nepravedne presude“ svojim čelnicima, no zaustavila ih je interventna policija palicama i štitovima. Prosvjednici su ih zatim zasuli limenkama, bocama i bengalkama. Pri tom su nosili zastave koje simboliziraju nezavisnost. Katalonska policija, kojoj je stiglo pojačanje španjolske nacionalne policije, krenula je rastjerivati masu.

Prosvjednici su uzvratili postavljanjem vatrenih barikada, paleći kontejnere i gume. Ozlijeđene su 74 osobe no niti jedna teško, izvijestila je hitna pomoć. Prosvjedi su uslijedili nakon što je u ponedjeljak Vrhovni sud u Madridu osudio devetero katalonskih dužnosnika na zatvorske kazne od 9 do 13 godine zbog organiziranja nezakonitog referenduma 2017. i posljedičnog proglašenja republike Katalonije.

Proslava 180 godina rada Srpskog pjevačkog društva Jedinstvo 1839

0
Jedinstrvo 180 godina

U okviru programa proslave 180 godina rada, Srpsko pjevačko društvo Jedinstvo 1839 Kotor priređuje bogat program.

U crkvi Svetog Nikole, u četvrtak 17. oktobra u 20 sati je književno veče akademika Gorana Petrovića iz Beograda.

Takođe u crkvi Svetog Nikole, u petak 25. oktobra sa početkom u 20 sati, biće održan koncert polaznika škole pravoslavnog pjevanja mati Julijane Denisove iz Bjelorusije.

„Pjesmom srcu, srcem rodu”, poruka je iz Jedinstva.

Vida Radović dobitnica je Oktobarske nagrade, a Andrija Prlainović Povelje grada

1
Herceg Novi foto TO HN

Vida Radović dobitnica je Oktobarske nagrade, a Andrija Prlainović Povelje grada, odlučeno je juče na sjedici žirija. Obje odluke donesene su većinom glasova, a dobitnik Oktobarske nagrade odabran je nakon petog kruga glasanja, kazao je predsjednik žirija za dodjelu Oktobarske nagrade i Povelje grada Đorđe Vasilevski:

-Žiri je je imao tri sjednice, a na prethodnoj je odlučeno da dodjelimo po jednu Oktobarsku nagradu i Povelju, kako bi nagradama dali na težini.  Sve sjednice su protekle u korektnoj i konstruktivnoj raspravi. Za Oktobarsku nagradu bilo je predloženo 10, a za Povelju grada četiri kandidata i žiri nije imao lak zadatak.  Današnjoj sjednici prisustvovalo je osam od devet članova, pa smo tek nakon petog kruga odabrali dobitnika Oktobarske nagrade, objasnio je Vasilevski.

Vida Radović

Vida Radović istakla je da je uzbuđena i srećna i zahvalila svima koji su je predložili, Udruženju penzionera i Klubu veterana dobrovoljnih davalaca krvi Trebinje u kojem je počasni građanin:

-Zahvaljujem i komisiji. Već su stigle brojne čestitke. Pet decenija se bavim humanitarnim radom i to je veliki period o kojem bi se mogao i roman napisati. Srećna sam što sam pomagala i što pomažem i danas ljudima i to ću nastaviti jer je to moj životni moto, prvi su utisci Vide Radović.

Za vaterpolistu Andriju Prlainovića nagrada Povelja grada je jedna od najdražih u životu:

Andrija Prlainovic

-Velika je čast i ogromno zadovoljstvo što sam dobio nagradu.  Vezu sa Herceg Novim

nikada nisam prekidao i trudim se uvjek da na svaki mogući način predstavim Herceg Novi u najboljem svijetlu, kazao je Prlainović.

Vidu Radović predložili su Mjesno udruženje penzionera Bijela i Klub veterana dobrovoljnih davalaca krvi Trebinje, a Andriju Prlainovića Sportski centar i Novska lista. Najveća priznanja Opštine nagrađenima će biti uručena na svečanoj sjednici 28.oktobra. Zbog klupskih obaveza Andrija neće moći da prisustvuje svečanoj sjednici.

Kusovac: Za četiri godine u Tivat investiramo 120 miliona eura

1
Kusovac otvara skup u Tivtu

Opština Tivat je donijela Strateški plan razvoja Tivta od 2019. do 2022. godine koji nam  garantuje da ćemo ostati vodeća opština u Crnoj Gori po načinu upravljanja javnim dobrima i da ćemo obezbjediti dalji napredak Tivta kao prestižne turističke destinacije, prepoznate u Crnoj Gori i šire po očuvanoj prirodnoj i kulturnoj baštini. Plan prikazuje budući razvoj naše opštine kroz četiri specifična strateška clja za čije će ostvarivanje u naredne četiri godine iz budžeta Opštine Tivat i drugih izvora biti uloženo oko 120 miliona eura- najavio je juče tivatski gradonačelnik dr Siniša Kusovac (DPS).

On je to kazao otvarajući 13. Zajednički savjetodavni odbor Evropskog odbora regija i Crne Gore koji se održava u Tivtu. U fokusu tog skupa su nfrastruktura i ulogu industrije u ekonomskom razvoju na mjesnom nivou.

Kusovac je kazao da će “dobra uprava, vladavina prava, privrede i kulture na mjesnom nivou, pozitivno doprinijeti lokalnim upravama i njihovim organima u procesu priprema za buduće članstvo Crne Gore u EU” i podvukao da lokalna uprava koju on vodi, kako je rekao, “prepoznaje Tivat kao grad koji aktivno učestvuje u kreiranju svoje budućnosti”.

Gradonačelnik je  naglasio da je razvoj komunalne infrastrukture u fokusu rada njegove uprave, precizirajući da je u proteklih 12 mjeseci u Tivtu realizovano ili je u postupku realizacije ukupno 26 projekata vrijednih oko 8 miliona eura. Kao najznačajnije investicije, on je naveo izdvajanje oko 1,2 miliona eura za rekonstrukciju i unapređenje više objekata kulture, 1,3 miliona ulaganja u asfaltiranje i sanaciju saobraćajnica i pješačkih staza, gradnju objekta Dnevnog centra za djeu sa posebnim potrebama, te završetak skkoro pet kilometara duge nove MR1 pristupne saobraćajnice turističkom kompleksu Luštica Baz u Krtolima i izgradnju novih rezervoara za vodu u Gradiošnici.

“Najvažnija investicija kada je u pitanju infrastrujktuira nam tek predstoji jer Tivat počinje izgradnju kružnih tokova na grasi budućeg glavnog bulevara kroz grad i to je jedna od najvažnijih naših kapitalnih projekata koji je istovremeno, veoma bitan i za cjelokupnu drumsku saobraćajnu komunikaciju u cijeloj Boki.”- naveo je Kusovac dodajući da u gradnju tri kružne raskrnice na Jadransoij magistrali kroz Tivat, koja uskoro treba da počen, grad ulaže oko 1,1 milion eura.