Ništa od nove rulne staze i noćnih sletanja?

6
Vizija razvoja Aerodroma Tivat iz nacrta Koncesionog akta

Nacrt Koncesionog akta i Koncesionog ugovora za aerodrome koje je u saradnji sa IFC-om pripremilo Ministarstvo saobraćaja i pomorstva MSP, uopšte ne obezbjeđuje modernizaciju i proširenje kapaciteta aerodroma u Tivtu kakvi su toj vazdušnoj luci potrebni i kakvi su predviđeni Master planom razvoja Aerodroma Crne Gore (ACG) i Državnom studijom lokacije – Sektor 24 Aerodrom Tivat, slažu se naši izvori  bliski rukovodstvu tivatske vazdušne luke.

Javna rasprava o nacrtima koncesionih dokumenata završava se danas centralnim okruglim stolom u Podgorici. U Nacrtu Koncesionog akta nisu navedene niti kvantifikovane obaveze budućeg zakupca aerodroma u pogledu ulaganja u modernizaciju postojećih i izgradnju novih kapaciteta u Tivtu i Golubovcima. Tako je Prilog 12 Koncesionog ugovora (Radovi i tehničke specifikacije) ostavljen potpuno prazan – na volju budućem koncesionaru da ga kroz sopstvenu ponudu na tenderu, popuni u skladu sa vlastitim projekcijama, a ne onim što su objektivne potrebe države Crne Gore. Još gore, u nacrtu Koncesionog akta, MSP objavljujje ilustracije i podatke iz kojih je jasno da resor Osmana Nurkovića (BS), odustaje od riješenja predviđenih DSL „Aerodrom Tivat“ koju je Vlada usvojila 14.marta 2013.

„DSL je dala smjernice i za dalje širenje kapaciteta aerodroma izgradnjom nove terminalne zone na jugo-zapadu, saglasno predlogu iz Master plana razvoja ACG iz 2011. a po sticanju preduslova kojim bi postojeća granica Sektora 24 iz Prostornog plana područja posebne namjene za morsko dobro, bila nanovo definisana u novom PPPNOP-u. Ta rezervacija dodatnog prostoga je ugrađena u predlogu PPPNOP upućenom na usvajanje Skupštini CG. Međutim, u nacrtu Koncesionog akta MSP jasno kaže da “zemljište na raspolaganju za razvoj podrazumijeva samo sjeverne zone, te razvoj južnih – potencijalna paralelna rulna staza, nije predviđen”.- kaže naš sagovornik sa dugogodišnjim iskustvom u upravljanu i vođenju vazdušne luke u Tivtu. On podsjeća da je Master plan za ACG i DSL Aerodrom Tivat radilo i na te dokumente saglasnosti davalo više eminentih obrađivača, konsultanata i potencijalnih kreditora koji bi finasijski podržali razvoj državmog ACG, kao što je pored ostalih ianaliza renomirane kuće “Steer Davies Gleave” iz 2015.g. po narudžbi Evopske banke za obnovu i razvoj.

Naš sagovornik kaže da su jasna dva motiva Vlade da ide u davanje aerodrome u koncesiju: brz priliv novca u državni budžet u obliku 100 miliona eura koliko se očekuje od “predujma koncesione naknade”, te dalji razvoj aerodroma.

“Međutim, davanje pod zakup samo dijela prostora koji je DSL-om Aerodrom Tivat opredjeljen za aerodromsku djelatnost, u mnogome se, i za veoma dug period, zamrzava mogućnost značajnijih poboljšanja i razvoja. Bez pretenzija da se preduboko ulazi u detaljnu analizu svih tehničkih segmenata koncesionog akta, poređenje podataka i slika iz važećih planskih dokumenata i slike iz Koncesionog akta i laiku govori koliko se minimizira mogućnost širenja kapaciteta aerodroma Tivat.”- kaže naš sagovornik.

U Koncesionom  aktu naime, nema ni naznake rješavanja problema koje za kapacitet aerodroma predstavlja nepostojanje rulne staze – mala propusnost poletno-sletne staze. Bez rulne staze, avioni sada korsite pistu za rulanje do pozicije sa kojoj kreću u operaciju polijetanja, ili se nakon obavljenog slijetanja, po pisti vraćaju do terminala. To sve u prosjeku traje od 3 do 4,5 minuta po avionu i značajno skraćuje raspoloživost piste za ono za što je ona u osnovi namijenjena- polijetanje i slijetanje aviona,  a time i ograničava raspoloživi kapacitet aerodrome. Naš sagovornik  tvrdi i da je ovakvim konceptom Koncesionog akta, definitivno onemogućeno uvođenje noćnih operaacija na aerodromu Tivat jer se ne u prostornim uslovima koje nudi MSP, ne može uspostaviti pista sa instrumentalnim preciznim prilazom “koji zahtjeva osnovnu stazu širine 300m, što bi podrazumjevalo obuhvat značajnog prostora između magistrale i parcela u vlasništvu ACG, izmještanje-ispravljanje dijela magistrale ka kružnom toku, ali i obuhvat prostora van postojeće ograde na suprotnu stranu od magistrale u odnosu na pistu – što je prostor koji se niti daje niti obećava koncesionaru.”

Razvoja aerodroma Tivat po DSL iz 2013 b

Znači, aerodrom ostaje samo za korištenje po pravilima za vizuelno letenje.”- zaključuje naš izvor  dodajući da je u Koncesionom aktu za proširenje platforme i terminalne zone predviđen prostor koji država konceionaru naknadno treba staviti na raspolaganje jer je on sad u vlasništvu Opštine Tivat, Montepranca i privatnih lica,  “pri čemu ne postoji mogućnost povećanja prostora za rastuće potrebe koje se odnose na biznis avijaciju.”

Skica oz nacrta Koncesionog akta dodatno je zbunjujuća jer MSP po njoj uopšte ne predviđa prostor za administrativnu zgradu Aerodroma, nedovoljno prostora ostavlja za tehničke prostorije, radionice i skladišta, daje lošije riješenje platforme u odnosu na ono koje je predviđeno po DSL, značajno smanjuje kapacitete parkinga za automobile i  uopšte ne predviđa izmiještanje dijela postojećeg kolskog puta za Ostrvo cvijeća “što će značiti smanjenje raspoložive dužine poletno-sletne staze sa 2.500m za minimum 100 metara (umjesto 63 m po DSL) i pored njenog fizičkog produženja od 150 metara”.

Ističe i da se u narednih nekoliko godina očekuje dodatni bum turizma u Boki kroz razvoj velikih ovdašnjih projekata poput Porto Montenegram Luštice Bay, Katari Diara i Portonovog te da Vlada tvrdi da su ovakvi aerodormi “usko grlo” crnogorskog turizma, pa zato ide na njihovo davanje u koncesiju.

“Međutim, Koncesijski akt traži da koncesionar poveća kapacitet aerodroma “Tivat” na način da će za 25 narednih godina aerodrom i dalje biti bez instrumentalne staze, bez korištenja u noćnim uslovima, da će imati više “čak” 3  parking pozicije za komercijalne vazduhoplove (10 umjesto sadašnjih 7), jednak broj parking pozicija za biznis avijaciju  (12) i upola manji parking za automobile u odnosu na današnji. To je apsurd, pa na osnovu čega se uopšte može tvrditi da će biti otklonjeno “usko grlo” za dolazak avio-turista u Crnu Goru.” – pita se naš sagovornk.

DANAS MILIONITI PUTNIK U 2018. NA AERODROMU TIVAT

Aerodrom Tivat, danas će, drugi put u svojoj istoriji, zabilježiti godišnji promet veći od milion putnika. Lani je milioniti putnik kroz terninalnu zgradu ovog aerodroma prošao 22.septembra, a ove godine to će se desiti 12 dana ranije, što govori o povećanju obima prometa ovog ljeta u tivatskoj vazdušnoj luci.

Milioniti putnik u 2018. danas će stići iz Rusije, redovnim letom Montenegro Airlinesa na liniji iz Moskve, koji na aerodrom Tivat slijeće u 15.10 časova.

Opština Tivat ulože 120.000 eura u sanaciju školskih objekat

0
škola obnova krova

Opština Tivat, iako to nije njena zakonska obaveza jer se lokalna uprava ništa ne pita sa sistemom obrazovanja, uložiće oko 120.000 eura u sanaciju školskih objekata u tom gradu.

U toku je sanacija oštećenog krova na objektu Osnovne škole „Branko Brinić“ u Radovićima za koju je Opština Tivat izdvojila 30 hiljada eura, a 28 hiljada eura donirali su strateški strani investitori koji posluju u ovom gradu.

Na objektu Srednje mješovite škole „Mladost“ počela je zamjena dotrajale drvene stolarije novom PVC stolarijom, vrijedna 120 hiljada eura. Ove radove koji se obavljaju fazno tako da ne ometaju izvođenje nastave, Opština Tivat finansira sa 60 hiljada eura, koliko je izdvojilo i Ministarstvo prosvjete iz državnog budžeta. Uskoro će, kao je najavljeno, početi i druga faza zamjene dotrajale drvene  novom PVC stolarijom i na centralnom objektu OŠ „Drago Milović“ u što Opština Tivat ulaže 30 hiljada eura.

Tivatske obrazovne ustanove godinama su zapuštene od strane Ministarsta prosvjete koje u njih ništa, ili minimalno ulaže, pa se za popravke i osavremenjavanje uslova u kojima preko 2 hiljade učenika pohađaju nastavu, najčešće brinu Opština, strani investotori i drugi donatori.

Ministarstvo prosvjete godinama se ne obazire i na više puta ponovljen apele nastavnog osoblja i lokalne uprave da je Tivtu neophodna izgradnja još jedne nove Osnovne škole, a koje resor ministra Damir Šehovića (SD) za to vrijeme bez problema gradi po Podgorici i sjeveru države.

Lijepo septembarsko vrijeme se nastavlja, more i dalje toplo…

0
Boka Kotorska – foto Boka News

Slijede nam lijepi septembarski dani koji će biti povoljni za različite aktivnosti na otvorenome. Stabilno vrijeme donosi prostrana anticiklona koja zahvaća veći dio Evrope, poručuju meteorolzi.

Topla vazdušna masa zadržavat će se nad Sredozemljem te će podržavati vrlo toplo i većinom sunčano vrijeme i narednih dana.

Na moru će i dalje prevladavati sunčano vrijeme, ujutro uz slab burin, poslijepodne većinom umjeren zapadni i sjeverozapadni. Temperatura na Jadranu su u blagom porastu. Jutarnja temperatura vazduha od 7 do 20, najviša dnevna 19 do 33 stepena.

Temperature mora visokih 25 stepeni. Slično vrijeme nas očekuje i u utorak.

Blago osvježenje u vidu nižih temperatura vazduha izgledno je tek nakon idućeg vikenda, najavljuju meteorolozi.

Tivat – prihod od boravišne takse veći za trećinu

10

Turistička organizacija Tivat zadovoljna je sezonom i prihodima ove godine, saopštila je direktorica Gabrijela Glavočić. Bilježe i veću naplatu boravišne takse i to ih, kako kaže, raduje. Brojne projekte uspješno su završili, a već se pripremaju za sljedeće događaje poput Nove godine, saopštila je Glavočić.

Kako je dodala, njihov rad se definitivno isplatio i tu je statistika kojima se valja pohvaliti.

“Naravno, kada kažem rad za cjelokupnu ovu sezonu koja je za nama, ne mislim samo rad turističke organizacije, već na brojne druge ustanove, privredne subjekte, brojne organizacije koje su negdje dale pečat cjelokupnoj sezoni.

Statistike kažu da je bilo ukupno 28 odsto više posjeta u odnosu na prethodnu godinu, noćenja 7 odsto više, ali ne možemo se pohvaliti samo u tom dijelu, već i u dijelu ostvarenih prihoda. Ono što mogu da kažem za privatni smještaj gdje smo zabilježili oko 33 odsto veću naplatu boravišne takse, statistike za ovu sezonu su se malo promijenile. Naime, više ne prednjače gosti regiona, već su tu na prvom mjestu Rusija, zatim Srbija, Bosna i Hercegovina. Malo iznenađenje za nas je i što smo imali na četvrtom mjestu goste iz Njemačke, Ukrajine, Mađarske, pa tek onda gosti iz Velike Britanije. Naravno, tu se naše statistike ne završavaju jer očekujemo da nam stignu statistike Monstata za dio koji se odnosi za kolektivni smještaj, da vidimo kako su se tu kretale brojke. I ispred nas su analize anketa koje su se sprovodile tokom avgusta mjeseca”, navela je Glavočić.

TO Tivat – direktorica Glavočić

TO Tivat, napominje, očekuje još dosta posla.

“Negdje počinjemo novi ciklus. Ispred nas je projekat Nove godine koji bukvalno već kuca na vrata. Naravno i plan za cjelokupnu 2019 godinu, jer valja se spremiti na vrijeme za tu sezonu”, naglasila je Glavočić.

Dino Rađa novi stanar košarkaške Kuće slavnih, u emotivnom govoru se prisjetio karijere

0
Dino Rađa u Kući slavnih foto AFP

Rađa je naveo Slavka Trninića, Krešu Ćosića, Božu Maljkovića, Dudu Ivkovića, Svetislava Pešića i kondicionog trenera Mirku Krola kao osobe koji su najviše uticali na njegovu karijeru.

“U karijeri sam igrao za nekoliko nevjerovatnih ekipa. Juniorska reprezentacija iz Bormija 1987, Jugoplastika, reprezentacija bivše Jugoslavije i reprezentacija Hrvatske. Ti momci sa kojima sam igrao u navedenim ekipama su fantastični i bila mi je čast dijeliti svlačionicu sa njima. Samo jedan košarkaš uz mene bio je dio svih ovih ekipa. Njegovo ime je Toni Kukoč i njega smatram mojom košarkaškom srodnom dušom”, poručio je Rađa.

Crnogorski hotel Maestral radnicima isplatio bonus od 400.000 eura

0
Hotel Maestral
Vlasnici jednog crnogorskog hotela ugodno su iznenadili zaposlene kada su im pred kraj sezone podijelili pozamašne bonuse.
Odbor direktora Maestral Resort & Casino prošli je sedmice jednoglasno odobrio prijedlog dioničara da se dodijele nagrade zaposlenima u iznosu od 400.000 eura, koje su im ove sedmice već i isplaćene, zajedno s platom za avgust.
Dioničari, kako su kazali, žele na ovaj način pokazati svoju zahvalnost svim zaposlenima, koji su svojim radom utjcali na dobar rezultat.
“Iako je mnogo novca investirano u renoviranje hotela Maestral, najveća prednost tvrtke je naše osoblje. Prepoznajemo njihove napore da postignu financijske ciljeve, kao i ciljanu razinu usluge našim gostima”, kazao je Christos Tsemperas, direktor tvrtke, javlja CdM.

 

Mirjana Sočan, direktorica ljudskih resursa, ističe da poduzeće nastavlja kontinuirano investirati u ljude koji rade za hotel Maestral.

“Vlasnici i menadžment poduzeća pokazuju stalnu brigu o osoblju i to se ogleda u uvjetima rada, daljem obrazovanju i obuci, i u financijskoj podršci”, kazala je Sočan.

U srpnju je ova hotelska kuća zaokružila godinu dana od kako posluje kao resort najviše kategorije i sada glavnu turističku sezonu uspješno privode kraju.

Podsjećaju da kao rezultat rada nose i titulu najboljeg hotela u Crnoj Gori, u što su imali priliku uvjeriti njihovi brojni gosti.

Katolički vjernici širom Boke obilježili rođendan Blažene Djevice Marije

0

Katolički vjernici juče su širom Boke Kotorske proslavili rođendan Blažene Djevice Marije ili poznatije u narodu Malu Gospu.

Po kalendaru blagdan Male Gospe uvijek se obilježava 8. septembra. Slavi se spomendan Marijina rođenja, za razliku od “Velike Gospe”, blagdana Marijina uznesenja na nebo, 15. avgusta.

Blagdan potiče iz Jeruzalema, gdje se  slavio još u petom stoljeću. Tamo je podignuta velepna bazilika posvećena Majci Božjoj. U 7. stoljeću ovaj je blagdan prenesen s Istoka u Rim, a u srednjem se vijeku brzo proširio diljem Crkve, piše na stranicama Hrvatske biskupske konferencije.

Crnogorski sudovi zatrpani zahtjevima za jemstvo, prednjači kotorski

0
Osnovni sud-Kotor

Poslednjih mjeseci crnogorski sudovi zatrpani su zahjevima za određivanje jemstva licima koja su se iz različitih razloga našla u sukobu sa zakonom i koja na taj način pokušavaju da novcem ili nekretninama “kupe” slobodu.

Ovom trendu pribjegli su okrivljeni i osumnjičeni za različita krivična djela, od onih najbezazlenijih, pa sve do teških krivičnih djela, a posebno opterećen ovakvim zahtjevima u poslednje vrijeme bio je sud u Kotoru.

Samo u avgustu kotorski sud je odlučivao o šest zahtjeva lica koja su medijski propraćena, a koja su namjeravala da uz priloženu kauciju napuste istražni zatvor. Osim ovih šest koji su bili u žiži javnosti, zasigurno je sličnih zahtjeva bilo i mnogo više.

“Jemstvo kao mjera obezbjeđenja postoji dugo u crnogorskom zakonodavstvu, međutim, vrlo malo je korišćena već je pritvor najčešće predlagan i korišćen kao mjera obezbjeđenja okrivljenog i recidiv prethodnih vremena, iako često nije bilo potrebe za tim”, kazao je za, Dan Zoran Vujičić iz Građanske alijanse.

Vujičić je istakao da smo svjedoci brojnih primjera da su pojedina lica bila u pritvoru duži vremenski period da bi u krajnjem sudskom epilogu bili oslobođeni. Po tom osnovu iz budžeta su isplaćivani milionski iznosi.

“Ako imamo u vidu tu činjenicu, oživljavanje instituta jemstva u poslednje vrijeme je sasvim opravdano”,  ocijenio je Vujičić.

Ono o čemu po njemu posebno treba voditi računa jeste da ti iznosi moraju biti što veći kako bi se ostvarila svrha obezbjeđenja i kako bi se to lice obavezalo da prisustvuje daljem toku postupka.

Kotorski sud je samo u avgustu odlučivao o zahtjevima za jemstvo Ivana Fatovića, Emine Adrović, Božidara Filipovića, Igora Vukotića, Enise Šuntić i Sare Vidak.

Kanalizacija u Njivicama u kapitalni budžet za sledeću godinu

0
Njivice

Dobra praksa obilaska mjesnih zajednica i razgovora predstavnika lokalne uprave sa građanima o načinima za unapređenje kvaliteta života i rješavanje komunalnih problema, nastavlja se posjetom potpredsjednika Opštine Herceg Novi Miloša Konjevića Njivicama. On je ove sedmice sa mještanima obišao naselje i razgovarao o prioritetnim projektima u ovom dijelu grada, među kojima je prvi izgradnja kanalizacione mreže u dužini od jednog kilometra.

Mještani Njivica insistiraju na što hitnijem rješavanju ovog dugogodišnjeg problema, koji posebno dolazi do izražaja tokom trajanja turističke sezone. Ističu da su stvoreni preduslovi za prikopčavanje  i prihvat otpadnih voda iz Njivica. Naime, prilikom izgradnje  kanalizacione mreže na ušću rijeke Sutorine, kupljena je i ugrađena pumpa većih kapaciteta, baš iz razloga da bi mogla da prihvati kanalizaciju iz Njivica. Smatraju ovo pitanje prioritetom i opravdanim zahtjevom, posebno sa aspekta očuvanja životne sredine, kazali su tokom posjete.

Konjević je građane informisao da će u izgradnju kanalizacione mreže biti potrebno uključivanje većih privrednih subjekata u naselju, što vjeruje da je i njihov interes. Potvrdio je da lokalna uprava prepoznaje važnost rješavanja ovog problema, te istakao da je neophodno prije svega uraditi projekat. Kako je kazao, namjera lokalne uprave je da ovaj projekt bude uvršten u kapitalni budžet za sledeću godinu.

Takođe, mještani su istakli potrebu za izgradnjom šetališta u priobalnom dijelu, uređenje vidikovca i postavljanje javne rasvjete.

Konstatovano je da će za realizaciju nekih projekata biti neophodno više vremena, zbog kompleksnosti i visine investicija, a da će manja ulaganja u uređenje mjesta i rješavanje određenih problema biti urađena u najskorijem roku.

Dogovoreno je da će radnici preduzeća “Komunalno stambeno” i ”Čistoća” u narednim danima izaći na teren i urediti vidikovac.  Takođe, Konjević je informisao o planovima lokalne uprave za uređenje dva vidikovca na Njivičkom putu.

Postavljanje javne rasvjete trebalo bi da bude izvedeno u narednom periodu,  u dvije faze, od kojih bi prva bila trasa dužine 500 metara. Ovaj posao obaviće “Komunalno stambeno” preduzeće.  Biće riješen problem sa nepostojanjem rešetke iznad kanala za odvod površinskih voda, što onemogućava pristup kamiona kontejnerima, kao i postavljena nova oglasna tabla.

Sve ove aktivnosti, od manjih uređenja terena do velikih projekata važne su za mještane Njivica i zato je dobro što ih lokalna uprava prepoznaje i komunicira sa građanima po ovim pitanjima, zaključeno je tokom posjete.

Mještani su ukazali i na probleme sa nedostatkom parking mjesta i okretišta za autobuse i kombije, a pojedini su i iskazali spremnost da u saradnji sa Opštinom Herceg Novi i preduzećem “Parking servis”, uz naknadu ili sličan modalitet, ustupe svoje parcele za tu namjenu. Ukazali su i na potrebu za saobraćajem još jedne autobuske linije prema tom naselju, o čemu će biti razgovora u narednom periodu.

Hercegnovski strip festival – krem svjetskog stripa pred publikom na šetalištu…

0

Hercegnovski strip festival približava se vrhuncu. Treći dan manifestacije, nedelja, po tradiciji se odvija na obali, pa će 9. septembra od 10 do 19 sati krem svjetskog stripa pred publikom biti kod kafea Yachting na Šetalištu Pet Danica.

Ljubitelji stripova moći će da, potpuno besplatno, dobiju crtež od dvanaest specijalnih gostiju festivala, proslavljenih strip crtača, kao i da kupe ove godine veoma tražene HSF suvenire – postere, majice ili magnete. Berza stripa sa nekoliko stotina naslova prilika je da Hercegnovljani i gosti dopune svoju biblioteku, a za najmlađe su pripremljene i radionice sa vrhunskim strip pedagozima iz regiona .

Od podneva počinje i serijal prezentacija posvećenih devetoj umjetnosti. Tačno u 12 sati predstaviće se Politikin zabavnik, od 13 festival fantastike Refesticon, sat kasnije pančevački festival Novo doba, od 15 sati predavanje će održati Aleksandar Zograf, jedan od najpoznatijih srpskih crtača, a od 16 sati  predstaviće se Titan Comics i Chris Thompson, počasni gost 12. izdanja HSF-a i jedan od najznačajnijih svjetskih promotera i menadžera stripa.

HSF Sunday party zakazan je za 21 sat u klubu Prostorija.

hsf

Podsjećamo, specijalni gosti 12. Hercegnovskog strip festivala su globalno  proslavljeni Fernando Dagnino (Španija), Juanan Ramirez (Španija), Giada Perissinotto (Italija), Walter Venturi (Italija), Joevito Nuccio (Italija), Dan Verlinden (Belgija), Mirko Čolak (Srbija), Davide de Cubelis (Italija), Alessandro Patrovicchio (Italija), Lorenzo Pastrovicchio (Italija), Jovan Ukropina (Srbija) i Robert Solanović (Hrvatska), uz počasne goste, ambasadora festivala William-a Simpson-a i Chris-a Thompson-a kao i još čak 50 gostiju iz svijeta stripa.

Ljubitelji devete umjetnosti u toku festivala u galeriji Josip Bepo Benković mogu pogledati izložbu 12 specijalnih gostiju, kao i postavku ‘Živio Kavandoli! – Hod po beskonačnoj liniji’ o tvorcu legendarnog crtanog lika La Linea, a u galeriji Sue Ryder izložbu ’20 lakih komada’ o stripu i muzici.

Svi programi na HSF-u su besplatni za posjetioce.