Na gat AD Luka Bar jutros je pristao brod “21. maj” AD Crnogorska plovidba iz Kotora koji je dopremio 33.000 tona petrol koksa.
Ovo je prvi put da je jedan od četiri teretna broda naše dvije državne brodarske kompanije došao u neku crnogorsku luku otkako su sagrađeni u kineskim brodogradilištima.
Na brodu će danas biti održana i sjednica borda direktora AD Crnogorska plovidba, a očekuje se i da ga posjeti ministar saobraćaja Osman Nurković, koji je danas u Baru.
/R.P/
Međunarodni festival Dani muzike održava se u Herceg Novom 35. put, od 10. do 20. jula. Ove godine festival slavi 15. godina od obnavljanja i doživljava svoje 35. izdanje, koje je uvod u novu eru festivala – sa kvalitetnim programom, novim koncertnim klavirom, umjetnicima iz Evrope i Azije.
Svečano otvaranje festivala, prvi put na Kanli Kuli, posvećeno je dirigentkinji, muzičkom pedagogu, Novljanki Darinki Matić Marović, a nastupiće akademski hor Collegium Musicum.
Pokrovitelji festivala su Opština Herceg-Novi i Turistička organizacija Herceg Novi, kao i Ministarstvo kulture, a producent je Javna ustanova kulture Herceg Fest.
Program festivala potpisuje maestro Boris Kraljević, takođe Novljanin, pijanista i muzički pedagog na više kontinenata. U programu će ove godine nastupiti 45 izvođača iz Srbije, Japana, Češke, a imaćemo priliku da čujemo i dostignuća crnogorske pijanističke škole.
Dani muzike su festival od značaja za razvoj kulture u Herceg Novom, istakla je sekretarka za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi Ana Zambelić Pištalo i kazala da nas ove godine nas očekuje unaprijeđen, bogat program. Osim toga, ovaj festival je dobar primjer saradnje javnog i privatnog sektora, dodala je Zambelić Pištalo i zahvalila se kompaniji „OHM Mamula Montenegro“ što su podržali kupovinu novog klavira, te na taj način iskazali svoju društevnu odgovornost.
„Dani muzike su najbolji način da otvorimo ovogodišnju ljetnju kulturnu sezonu, kako programski, tako i sadržajno“, poručila je sekretarka za kulturu.
Najavljujući festival direktorica JUK Herceg-Fest Gordana Krcunović istakla je da je „klasika uvijek moderna i savremena, a jezik muzike univerzalan, svima razumljiv i pobija sve distance – vremenske, kulturološke, generacijske, a to je dovoljan razlog da ovaj reprezentativni festival bude posjećen“.
Dani muzike su tradicija Herceg Novog i velika kulturan potreba, istakla je predsjednica Savjeta festivala Milena Lučić i zahvalila se svima koji godinama omogućavaju da ova manifestacija traje. Kako kaže, nije samo fraza da umjetnici koji dolaze u Herceg Novi ostavljaju ovdje dio sebe, svoje duše i umjetnosti, a odnose dio topline ljudi, grada i Mediterana – to potvrđuje činjenica da su se na 34. Danima muzike svjetski umjetnici djelimično ili u potpunosti odrekli honorara da bi doprinijeli kupovini novog klavira.
„Našoj mladosti moramo stalno napominjati da se mostovi koji su izgrađeni na ljepoti, umjetnosti, prijateljstvu i povjerenju ne mogu lako sušiti i da je takvih mostova na planeti potrebno što više. Nadam se da mi ovim događanjem dajemo jedan lijep doprinos tome, doprinos ljepoti i ljubavi bez granica“, poručila je Lučić.
Novi klavir za novu eru Dana muzike
Dani muzike su ove godine uspjeli u dugogodišnjem zalaganju da festival dobije novi klavir, a a zahvaljujući donaciji kompanije „OHM Mamula Montenegro“ u vrijednosti 10.000 eura, podršci Opštine Herceg Novi, honorarima koje su donirali umjetnici na 34. Danima muzike, doprinosu VIS Egzodusi i pojedaca koji su kao donatori učestvovali u ovoj zamašnoj investiciji.
Zahvaljujući tome, na sceni Dvorane Park ove godine ćemo od ove godine slušati izvođenja na novom klaviru, što će umnogome doprinijeti kvalitetu programa.
„Vjerujemo da je kultura osnova razvoja svake zajednice“, istakla je PR kompanije „OHM Mamula Montenegro“ Dragana Bećirović obrazlažući motiv da podrže kupovinu novog instrumenta. Kako je kazala, u kompaniji se vode filozofijom da „nisu puki graditelji, već kreatori društvene zajednice“, te će i ubuduće nastaviti da podržavaju i ostvaruju partnerski odnos sa kulturnim manifestacijama na području Boke Kotorske.
„Herceg Novi je iznedrio tolike umetnike koji su mu ostali verni i koji mu se i danas vraćaju i to je verovatno najbolji recept da se ovakvi festivali i dalje održavaju. Svojim integritetom i znanjem kolega Kraljević je uspeo da ove godine napravi jednu prekretnicu – nabavku instrumenta, a svi koji smo u muzici znamo koliko je to značajna stvar. Ja verujem da ovaj festival otvara novo poglavlje, jer će sigurna sam pohrliti najveći pijanisti da se prikažu hercegnovskoj publici“, kazala je dirigentkinja hora Collegium Musicum Dragana Jovanović Jovanović.
Kraljević: Program kakav je zamišljao
Selektor festivala, maestro Boris Kraljević istakao je da je program koncipiran onako kako je mnogo puta zamislio, a ove godine konačno i ostvario.
Posebno ga raduje da će na sceni Dvorane Park nakon tridesetak godina biti novi koncertni klavir, za čiji izbor je sam bio zadužen. Zahvalio se svima koji su za to zaslužni, jer će vrhunski instrument još više inspirisati pijaniste koji budu nastupali u Herceg Novom. Prvi koncert na novom klaviru biće 12. jula, kada će nastupiti mladi crnogorski pijanista Andrija Jovović.
Dane muzike otvoriće koncert akademskog hora Collegium Musicum pod nazivom „Odjeci“, posvećen plodnoj i uspješnoj karijeri dirigentkinje Darinke Matić Marović, Novljanke koja je bila inspiracija i direktna podrška mnogim mladim muzičarima, a osnivač i dugogodišnji dirigent ovog hora.
Najavljujući otvaranje na Kanli Kuli dirigentkinja Dragana Jovanović je istakla da je raduje nastupu na Danima muzike, kao značajnom festivalu za Crnu Goru i region, koji je uspio da opstane i zadrži nivo i u vremenima koja nisu bila naklonjena kulturi i muzici. Posebnu tremu osjeća jer se radi o koncertu posvećenom njenoj mentorki i „duhovnoj majci“, zbog koje Herceg Novi osjeća kao svoj grad.
„Program koncerta u čast Darinke Matić Marović govori o tome da je to ansambl koji je njena zadužbina i ja sa radošću prihvatam da nastavim tu tradiciju, da ovaj ansambl ostane vezan za Boku Kotorsku i Herecg Novi“, rekla je Jovanović.
Tokom trajanja festivala na šest koncerata će nastupiti 45 umjetnika, koji će izvoditi djela svjetskih kompozitora: Baha, Betovena, Šopena, Mocarta, Britena i drugih. Pored Collegium Musicum i Andrije Jovovića, publika će imati priliku da čuje Češki kamerni trio i čuveni Ensemble of Tokyo, ansambl sastavljen od solista, najpoznatiji te formaciji u Japanu.
Cjelokupan program festivala možete pogledati i preuzeti na: http://hercegfest.me/event/dani-muzike-2/?instance_id=164
Italijanska kompanija Terna uspješno je izvela probu podmorskog energetskog kabla između Crne Gore i Italije u ukupnoj dužini.
Naponski test podmorskog kabla izveden je uspješno, što znači da je on u cjelosti tehnički ispravan i spreman za nesmetano funkcionisanje i upotrebu, kazali su Pobjedi izvori bliski učesnicima projekta energetskog povezivanja Crne Gore i Italije.
Terna je 18. februara prošle godine završila polaganje podmorskog energetskog kabla između Italije i Crne Gore. Ukupna dužina kabla između Peskare i Rta Jaz iznosi 455 kilometara, od čega je dužina podmorskog dijela 433 kilometra.
Komercijalna upotreba kabla planirana je za narednu godinu, čime će Crna Gora postati energetsko čvoriste regiona i dio evropske energetske zajednice povezujući se sa energetskim sistemom Italije i Zapadne Evrope, čime će postati energetska spona Zapadnog Balkana sa EU.
Do kraja godine očekuje se i završetak radova na konvertorskom postrojenju kompanije Terna Crna Gora u Lastvi Grbaljskoj, vrijednom oko 100 miliona eura, koje se nalazi u neposrednoj blizini trafostanice Lastva, koju u okviru istog projekta gradi Crnogorski elektroprenosni sistem.
To će stvoriti sve građevinske i tehničke preduslove za početak operacija sinhronizacije podmorske infrastrukture sa nacionalnom prenosnom mrežom. Ta konvertorska stanica ima za cilj ne samo usmjeravanje energije, već je glavna funkcija tog postrojenja transformacija – konvertovanje jednosmjerne struje koja se prenosi podmorskim kablom u naizmjeničnu, koja potom ulazi u elektro-energetske sisteme Crne Gore i Italije.
Kad sve zbrojim, kroz sedam godina koliko se aktivno bavim kajakarenjem u kajaku sam proveslao više od godine dana. A zašto? Teško je ispričati, to valja osjetiti, svakako je najsnažniji osjećaj bliski kontakt s prirodom, mir i meditacija na moru, upoznavanje jadranskih uvala i otoka, a to nikad ne može dosaditi jer ih je bezbroj. Kroz sate veslanja imaš vremena za sve ono što nemaš na kopnu u gradskom životu; za razmišljanje, meditaciju, planiranje budućnosti… A na koncu super je zdravo – otkriva nam Marko Kovač (31), jedan od rijetkih zaljubljenika u kajakarenje (i to dugoprugaško), koji je u uskom čamcu preveslao cijeli Jadran. I još mu nije dosta. Rođen je u Zagrebu, gdje je na PMF-u diplomirao fizičku geografiju i geoekologiju, a prva iskustva s kajakom imao je na Mrežnici i Zrmanji. Trenirao je nogomet i u to vrijeme sigurno ne bi vjerovao da mu je netko rekao kako će u budućnosti sportirati rukama a ne nogama. Još kao student bio je turistički pratitelj i otkrio da ga privlači avanturizam – rafting, biciklizam, planinarenje i slične aktivnosti. U početku je osvajao sjevernu Dalmaciju a 2015. godine preselio se u Split. No tri godine prije toga, 2012. odlučio je s prijateljem i kolegom s faksa Šimom Sučićem na jedinstven način obilježiti završetak studentskog života.
– Premda smo iz današnje perspektive bili kajakaški početnici krenuli smo u veliki pothvat: u 47 dana kajakom obići 47 naseljenih hrvatskih otoka. Krenuli smo od Raba, pa preko Krka, Cresa, Lošinja i svih dalmatinskih otoka završili epopeju na Koločepu, baš na mjestu gdje sam prvi put i sjeo u kajak. Naime, oko Koločepa sam prvi put proveslao i shvatio da sam potpuno zaljubljen u kajakarenje – prisjeća se Kovač opisujući nam tehničke karakteristike kajaka i način putovanja njime. – Za našu obalu idealni su ‘Prijon’ kajaci izrađeni od visokotehnološke plastike, ponešto tvrđi, budući da se često želimo provlačiti kroz sike, opasnost je da se udari u stijene i oni prazni teže oko 28 kilograma, dugi su nešto preko pet metara, široki šezdesetak, a gaz im je od deset do petnaest centimetara. U zapadnim zemljama u kojima je kajak veoma popularan više se koriste kajaci od fiberglassa i karbona koji su još lakši, težina im je od 15 do 20 kilograma, ali su i puno osjetljiviji na udarce, te su pogodniji za pristajanje na pješčane obale – govori Marko, te nastavlja kako je u kajaku prilično udobno, zahvaljujući anatomskom sjedištu, a veslač se specijalnim pokrivačem zaštiti od ulaska vode u plovilo.
Svašta stane u kajak
Zar se kajakari i zimi?
– Zašto ne? Treba se samo toplije odjenuti, po mogućnosti u neoprensku odjeću, hlače, majicu i jaknu. Kad je sve u brodskome škafu, ostaje samo zaveslati na pučinu pa valu biraj koju želiš, ne traba ti mul, bova ni sidro. Izvučeš kajak na suho, digneš šator i ostaneš koliko te volja. Kad ti dosadi ideš dalje, od vale do vale, od škoja do škoja, od mista do mista.
– Višednevno kajakarenje ne mora samo uključivati šator, može se iznajmiti apartman ili posjetiti prijatelje, pa se valjano tuširati, prespavati u krevetu, oprati robu i onda ideš dalje. Pretežno se vesla ujutro nekih pet, šest sati, pa još dva, tri sata poslijepodne iza ručka dok se ne počne spuštati noć. A lijepo je i noću, kad je vedro i upale se zvijezde, a osjetila ti rade trostruko jače nego danju. Noću se, naravno, koriste čeone lampe i treba računati da se ne ide daleko od kopna – objašnjava Marko Kovač, koji ukazuje kako bi kajakaši dugoprugaši trebali posjedovati i neka osnovna znanja iz meteorologije, čitanja karata a ne bi bilo loše imati i radiovezu. Kao najveće neprijatelja kajakaša spominje vjetar koji izaziva valove i nemirno more, pa ometa manevar i plovidbu, a kiša je gnjavaža. Prevrtanja su rijetka, Marko kaže da se u sedam godina prevrnuo samo nekoliko puta i to namjerno, vježbajući okretanje i pokazujući drugima kako se to radi.
– Brzina kajaka po bonaci je oko tri milje, a iskusniji kajakaš može uhvatiti i četiri.
Loši propisi
Kako je s propisima i ostalim plovilima?
– Kajakaš je u morskom prometu na razini biciklista ili još bolje rečeno pješaka u cestovnom prometu. Premda se vodi kao plovilo bez motornog pogona kao i jedrilica, ne treba očekivati da će vas motornjaci zaobilaziti, jednostavno ih propustite. Nažalost, hrvatski propisi podcjenjuju kajakarstvo na moru, kao da sastavljači zakona ne znaju ništa o tome, pa je propisano da se ne bi smjeli udaljavati više od 500 metara od obale. I tu se ne pravi razlika između amatera i turista koji su prvi put sjeli u kajak ili kajakaša s dozvolom voditelja brodice ili certifikatima. Tako su mogući i apsurdi: Splitska vrata, najprometniji kanal na Jadranu, široka su od točaka na Braču i Šolti oko 700 metara što bi značilo da kajak može prolaziti a da ne krši propise. Još je gori propis koji u Hrvatskoj zabranjuje kampiranje, nejasno zbog čega. Primjerice u Švedskoj se može kampirati bilo gdje, a jedino je pravilo da se treba udaljiti stotinu metara od stambenog objekta. Kod nas ne možeš nigdje, uopće nije predviđeno, a riječ je o cijelom jednom svjetskom pokretu. Tim prije što je kajakarenje bitno vezano uz kampiranje – ljuti se naš sugovornik. No, razvedrili smo ga pitanjem o najdražim jadranskim predjelima za kajakarenje:
– Za mene su to svakako južne strane srednjodalmatinskih otoka, Šolte, Brača, Hvara, klifovi su impozantni, vale su djevičanske, gotovo uopće nema naselja. A kad nekoga treba fascinirati obiđemo Vis, taj otok je zadivljujuće ljepote, a ima i dva velika mjesta, Vis i Komižu. Kad smo već na Visu, šteta je ne odveslati do Biševa, pronaći neku špilju i osjećati se kao da si otkrio Ameriku. Kajakario sam i u Jonskom moru u Grčkoj, to je već veliko more, taj dio Mediterana ‘jači’ je od Jadrana. Na Lefkadi, primjerice, očarali su me klifovi sa zapadne strane otoka ali postoje i goleme pješčane plaže. Sve to djeluje onako karipski, more je tirkizne boje, pijesak je bijeli, ali zanimljivo, kad zaroniš ne vidi se metar daleko. Sjeverne strane otoka sasvim su slične našima, čak je i more providnije – govori Marko, koji vodi statistiku o svakom putovanju i rekordima koje je zasad postigao: – Ove zime za vrijeme najhladnijeg dana u godini, kad se u Splitu mjerilo minus pet, odveslao sam oko Čiova i postigao svoj daljinski rekord od 47 kilometara za osam sati. Nije bilo vjetra, a čak je u jednom trenutku bilo i malo toplo! Na otvorenom moru najduže sam veslao prije šest godina, od Zaglava na Visu do Proizda kraj Korčule, izmjerio sam 32 kilometra za pet sati. Moj veliki plan je za ožujak sljedeće godine: želio bih kajakariti do svih jadranskih svjetionika koje je izgradila Austro-Ugarska u 19. stoljeću, uključujući i najudaljeniju Palagružu! Trebat će vremena za to, a iskreno bih želio ostati po volji, i čitav tjedan na nekim mjestima – najavljuje.
Pet godina je u kajakaškom turizmu, navodi kako su zainteresirani većinom iz zapadnoeuropskih zemalja, te Amerike, Kanade i Australije, ljudi višeg standarda koji traže zahtjevniju zabavu od vozanja kaićem od kafića do restorana. – Sezona turističkog kajakarenja traje od svibnja do početka listopada, a u Splitu je nekoliko agencija koje nude takve ture. Kraći izleti kreću sa sjeverne strane Marjana do Vile Dalmacija na južnoj strani i pogodne su za ljude koji žele svladati osnove. Višednevne ture su oko Visa pa do Biševa, oko Drvenika Velog i Malog ili recimo od Splita do Staroga Grada. Iskustva su super, ako su ljudi ozbiljni, željni nečeg nedoživljenog i imaju malo sportske energije doživjet će i vidjeti mjesta koja im uobičajeni aranžmani ne nude. A i društvo će biti super.
– Koga će putem sresti?
– Budu li dobri i dobre sreće; dupine, morske kornjače i ribe poletuše!
/D.Šarac/
Prvi Internacionalni festival plesnog teatra – Tivat 2018, otvoriće u srijedu 11. jula čuvena Kibbutz Dance Companyiz Tel Aviva, sa predstavom „Mother’s Milk“ u koreografiji Ramija Bera.
Kibbutz Dance Company spada u jednu od najboljih plesnih trupa u svijetu a predstava Mother’s Milk (Majčino mleko), smatra se jednim od najboljih ostvarenja renomiranog izraelskog koreografa Ramija Bera, koje je posvetio sjećanju na svoje roditelje. Publika će tako biti u prilici da vidi pravi igrački spektakl, čije izvođenje je pomogla Izraelska ambasada, kao i kompanije Airport City i Skyline iz Beograda. Predstava se izvodi na Ljetnjoj pozornici od 21:30 sati.
U prvom izadnju Festivala plesnog teatra publika će moći da pogleda 19. jula i plesnu predstavu „Magbet“, koja je rađena u koprodukciji Centra za kulturu Tivat i Bitef teatra, u koreografiji Miloša Isailovića. Predstava je svoju premijeru imala prošle godine kada je dobila Specijalnu nagradu na festivalu Purgatorije.
Na Ljetnjoj pozornici 15. jula biće izvedena plesna predstva za djecu i mlade „Pepeljuga“, u koreografiji Une Đuričić, Helene Ćelap i Anje Milosvljević. Riječ je o plesnoj adaptaciji poznate bajke Braće Grim, koja je smještena u današnje vrijeme i bliska je novim, mladim generacijama.
Nova plesna koprodukcija Centra za kulturu Tivat i Bitef teatra biće premijerno izvedena 23. jula na sceni Atrijum Buća. Riječ je o predstavi „San ljetnje noći“ u koreografiji Isidore Stanišić i izvođenju Bitef dens kompanije, koja je bazirana na poznatom Šekspirovom djelu. Autorka se kroz virtuozan pokret igrača na duhovit i lucidan način bavi temom ljubavi, snova i ljudske imaginacije u post humanom društvu budućnosti. Predstava reflektuje kroz pokret Šekspirovu misao – šta je čovek do magarac ako pokušava da razriješi svoje snove.
Festival će imati i svoj veoma važan edukativni segment, plesni seminar koji će voditi renomirani baletski pedagozi u trajanju od 20 do 27 avgusta. Klasičan balet predavaće primabalerina Ašhen Ataljanc iz Beograda, savremenu igru Richel Veils iz Holandije, hip hop Milena Maneva iz Skoplja, a časove joge držaće Dalida Stojanović. Organizacija seminara ima za cilj da stvori regionalnu platformu za razvoj i usavršavanje mladih igrača, ali i da ohrabri i ojača domaću savremenu plesnu scenu.
Takođe, formiranje Festivala plesnog teatra ima za cilj da stranim i domaćim turistima, kroz univerzalni jezik pokreta, omogući široku i kvalitetnu kultrunu ponudu, jačajući na taj način poziciju Tivta kao kulturnog regionalnog centra. Sa druge strane festival ima cilj da skrene veću pažnju na umetničku igru, koja je u Crnoj Gori marginalizovana u odnosu na dramski teatar, i da podstakne razvoj i napredak domaćeg plesnog stvaralaštva.
Rezultati analize kvaliteta morske vode za 100 javnih kupališta, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 4. do 8. jula pokazali su da je na 93% kupališta kvalitet morske vode bio K1 klase, dok je na 7% kupališta bio K2 klase. Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima odličnog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.
U opštini Tivat je na 8 kupališta voda bila K1 klase, dok je na jednom bila K2 klase. U Kotoru je, od ukupno 15 kupališta, kvalitet K1 bio na 14 lokacija dok je na 1 lokaciji kvalitet bio klase K2. Kada je u pitanju kvalitet vode na obali Herceg Novog, analize su pokazale kvalitet K1 na ukupno 18 kupališta, dok je na preostala 3 kupališta voda bila klase K2.
Na svih 16 kupališta u opštini Ulcinj voda je bila odličnog kvaliteta K1. Na području opštine Bar od ukupno 12 kupališta na njih 11 voda je bila K1 kvaliteta dok je na 1 kupalištu bila K2 klase. Slična situacija je bila i u Budvi gdje je na ukupno 26 lokacija voda bila K1 klase, a na jednom kupalištu K2 klase.
Rezultati ispitivanja sanitarnog kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.com.
Skupština Opštine Tivat danas će formalno donijeti odluku o prestanku mandata gradonačelnice dr Snežane Matijević (DPS) koja je prošle nedjelje podnijela ostavku „iz ličnih i profesionalnih razloga“. Prethodno je OO DPS Tivta odlučio da inicira Matijevićkinu smjenu zbog njene navodne odgovornosti za loše rad lokalne uprave i nerealizaciju izbornog programa te partije u domenu investicija u komunalnu infrastrukturu.
Predsjednik tivatskog parlamenta Ivan Novosel (DPS) nakon odluke o prestanku mandata gradonačečlnice koja je prva, na dnevni red je stavio i odluke o prestanku mandata dvojice od tri potpredsjednika Opštine – Ilije Janovića (HGI) i Dejana Maslovara (SD). To je obrazloženo „silom zakona jer potpredsjednicima mandati traju koliko i predsjedniku Opštine“, a budući da je Matijevička „podnijela ostavku čime joj je prestao mandat, to su se u skladu sa prednje navedenim odredbama stekli uslovi za prestanak mandata potpredsjedniku Opštine po sili zakona“. Zanimljivo, nema ovakvog predloga odluke za trećeg potpredsjednika Opštine dr Sinišu Kusovca, već je Novosel na predlog odborničkog kluba DPS odlučio da u dnevni red današnje sjednice SO kao četvrtu, uvrsti „Odluku o davanju ovlašćenja potpredsjedniku Opštine“ kojom se Kusovcau povjerava da kao v.d, gradonačelnik vodi Tivat narednih 30 dana do izbora novog predsjednika Opštine.
DPS je za svoje tumačenje propisa da po sili zakona predstaje mandat dvojici potpredjsjendika iz redova koalicionih partnera, ali da se ta ista „sila zakona“ ne odnosi na njihovog potpredsjedika, kako nezvanično saznajemo, osim dijel opštinskih pravnika, dobio i od Uprave za kadrove, odnosno Zajednice Opština Crne Gore. Sa time se međutim, ne slaže dio iskusnih pravnika iz Opštine Tivat, kao ni dio koalicionih partnera najjače tivatske partije koji smatraju da u ovakvoj situaciji, Tivat nakon konstatacije predstanka mandata gradonačelnice, automatski ostaje i bez sva tri potpredsjednika, pa onda Kusovac ne može kao već bivši potpredsjednik dobiti v.d. gradonačelnička ovlašćenja. Stoga, smatraju oni, jedini logičan i levgitiman izlaz iz ovakve situacije može biti samo raspisivanje vanrednih lokalnih izbora, što međutim DPS i SD i najveći dio HGI-ja, žele da izbjegnu. DPS sam sa svojih 17 odbornika ima natpolovičnu većinu u SO da donese bilo kakvu odluku koja njima odgovara, a SD je u svemu već prepoznao priliku da se „privremeno distancira“ od rada lokalne uprave u narednih 30 dana koliko je bude vodio Kusovac kao v.d. gradonačelnik. Ta partija računa da će nakon formalnog današnjeg razriješenja njihovog potpredsjednika Maslovara, SD imati argument za tivatsku javnost da oni, kao i HGI u neradnih mjesec dana nemaju nikakvo funkcionersko mjesto u tivatskoj izvršnoj vlasti, pa će svu odgovornost za pričinjavanje milionske štete gradu koja će se u međuvremenu desiti jer će Kusovac potpisati ugovor o otpisu potražuivanja Opštine od 5,6 miliona eura od Porto Montenegra, SD pokušati da izmjesti dalje od sebe. Iz te partije juče nisu željeli da zvanično komentaruišu ovakav scenario, ali su nezvanično potvrdili da će Kusovac potpisati sporni aranžamn sa Portom na koji potpis nije željela da stavi Matijevićka što je i dovelo dio njene smjene.
Sam Kusovac je u „nebranom grožđu“ jer mora potpisati ugovor na kome inzistira vrh DPS-a i sebe izložiti opasnosti da bude prvooptuženi u eventualnom procesu za nanaošenje višemilionske štete gradu, ako Specijalno državno tužilaštvo bude na taj način reagovalo na ovakav otpis komunalija za Porto koji nema uporište ni u jednom važećem crnogorskom zakonu. Istovremeno, Kusovac sa čijim načinom vođenja OO DPS Tivat i rezultatima lokalne uprave u kojoj je on bio potpredjsenik Opštine zadužen za investicije, vrh DPS nije ni najmanje zadovoljan, nema nikakvu garanciju da će se nakon isteka mjesec dana v.d. stanja, u punoj mjeri ustoličiti kao novi gradonačelnik Tivta, ali ni da će ga njegova partija zaštititi od eventualnog krivično-pravnog gonjenja od strane Tužilaštva.
Dječijem domu “Mladost” u Bijeloj uručena je donacija od 350 jastuka i 80 badem mantila. Ovo je još jedna u nizu humanitarnih akcija kompanije “Beppler & Jacobson Montenegro2, u čijem su vlasništvu hoteli „Avala Resort&Villas“ i “Bianca Resort & Spa”.
Na ovoj donaciji zahvalio se Vladimir Delić, direktor Dječijeg doma “Mladost”, rekavši koliko su ovakvi brižni gestovi bitni za mališane i štićenike jedine ustanove u Crnoj Gori za djecu bez roditeljskog staranja.
„Vrlo značajno i vrlo bitno je za nas jer su nam te stvari poput: jastuka, posteljina i peškira… jako potrebne. Koliko sjutra sve što su nam donirali će već biti u upotrebi, jer zbog prirode naše ustanove, mogu reći da nam to spada u svakodnevni potrošni materijal. Kod najmladjih je pogotovo neophodno što više i češće mijenjati sve kako bismo djeci obezbijedili dobru higijenu. Ovo nije prvi put da nas se sjete iz kompanije Beppler&Jacobson Montenegro, te bih htio i da im se posebno zahvalim što su nam poklonili ovu za nas veoma korisnu i značajnu opremu“, navodi Delić.
Hercegnovski dio planinskog masiva Orjen upisan je u registar zaštićenih područja Crne Gore čime je zvanično dobio status parka prode, više od pet decenija nakon pokretanja prve inicijative da se zaštiti izuzetno prirodno bogatstvo ove planine.
Ovo je prva državna odluka o zaštiti Orjena, 52 godine nakon što je pokrenuta prva inicijativa za proglašenje jednog nacionalnog parka na području Crne Gore i Bosne i Hercegovine, u šta je bila uključena i geografska cjelina orjenskog masiva, i 10 godina od donošenja odluke lokalne Skupštine o proglašenju regionalnog parka.
Zaštićeno je preko 80 kvadratnih kilometara hercegnovskog dijela planine Orjen, kazala je direktorica Agencije za razvoj i zaštitu Orjena Milja Vitorović, na okupljanju za novinare koje je ovim povodom upriličeno u selu Mokrine. Kako je istakla, odluka o zaštiti područja formalni je temelj za očuvanje prirode i sve dalje aktivnosti u cilju održivog razvoja Orjena i hercegnovskog zaleđa.
Agencija je sprovela neophodne korake da Orjen bude upisan u registar zaštićenih područja, a ono što slijedi je izbor upravljača zaštićenim područjem, obuke stručnih nadzornika koji treba da imaju licence planinskih vodiča, te dalje svi koraci koji su u skladu sa regulativama, objasnila je Vitorović.
Dodaje da će nastojati da podstiču i partnere iz Bosne i Hercegovine da zaštite pripadajući dio masiva, kako bi zajednički ostvarili zaštitu cijelog planinskog prostora Orjena.
O prirodnim vrijednostima Orjena i razlozima zbog kojih je ovaj planinski prostor morao i mnogo ranije doživjeti korake za formalnu zaštitu prisutnima je govorio dr Goran Komar.
Kako je istakao, ovaj događaj je rezultat rada tokom skoro dva vijeka bavljenja Orjenom, kako kroz izučavanje prirodnih vrijednosti, tako i kroz popularizaciju planine. On se zahvalio brojnim istraživačima, žiteljima, planinarima Herceg Novog i Dubrovnika koji decenijama ulažu ogromne napore da prouče Orjen i približe da najširem krugu ljudi.
Govoreći o prirodnim bogatstvima Orjena, dr Komar je istakao da je ova planina „potpuno neuporediva u jadranskom i mediteranskom pojasu“, između ostalog jer u pojedinim ekosistemima imam i do 40% endemičnih vrsta, submediteranska je planina koja ima preko 49 vrhova viših od 1.500 metara, kao i zato što predstavlja sjajan dokument za izučavanje istorije razvoja šireg područja.
„Uvjeren sam da će glavna nastojanja Agencije biti usmjerena upravo ka zaštiti prirodnih i ambijentalnih vrijednosti u zaštićenom području. Upravo je takva neprestana i sistematična briga nedostajala Orjenu“, poručio je dr Komar.
Festival, 17. Don Brankovi dani muzike održaće se od 13. jula do 13. avgusta, kroz 22 glavna programa i preko 150 pratećih, uz učešće brojnih umjetnika iz regiona i svijeta.
Ova muzička svetkovina, pored koncerata velikih muzičkih imena u oblasti klasične ali i popularne muzike, ove godine ponudiće i koncerte džez muzike kroz Pjacu od džeza, predstaviti KotorArt talente, prirediti crnogorsku premijeru kineskog dječijeg mjuzikla „Bah kroz vrijeme i kontinente“ i brojne izvedbe uličnih umjetnika i performera kako bi oživjeli sve trgove, ulice i pjace Kotora tokom jula i avgusta. Novina su i dva programa ClimateKeys, posvećeni ekologiji koji će se raditi u saradnji sa Institutom za Biologiju mora Univerziteta Crne Gore.
Don Brankovi dani muzike u okviru ovogodišnjeg izdanja KotorArt-a počeće tradicionalno umjetničkim programom na Dan državnosti, 13. jula u 22 sata, ispred Katedrale sv Tripuna. Manifestacija će biti otvorena muzičkim djelom „Pasija po Steli“, kao narudžbom festivala koju je komponovao multimedijalni umjetnik i jedinstveni muzičar Rambo Amadeus. U ulozi naratora, Amadeus će i sam učestvovati u izvođenju njegovog djela.
Kompoziciju će, sada već tradicionalno, izvoditi Festivalski orkestar KotorArta pod dirigentskom palicom Maestra Premila Petrovića a ulogu soprana tumačit će Natalija Radić. U muzičkom dijelu biće izvedena i „Iskra besamrtna“, kompozicija Ivana Marovića a potom će premijerno biti prikazan i autorski film Dušana Vulekovića upravo na temu Kotora i očuvanja njegovog prirodnog bogatstva.
„Ove godine cijeli se festival dešava pod motom “Stavi prst u more i bićeš povezan sa cijelim svijetom”. U kontektsu festivala naše more je umjetnost ali upravo kroz nju još kako referiramom naše more, nanašu Boku, kroz preplitanje muzike i ekološke svijesti i priče o održivom razvoju“ – istakao je Ratimir Martinović, direktor Festivala.
Komponovanje i pisanje libreta , prema riječima Antonija Pušića – Ramba Amadeusa, „za 30 i kusur muzičara, hor i sopran“ komplikovaniji je posao nego što je mogao da sagleda, pa bi bio nemoguća misija bez asistenta Matije Anđelkovića, diplomiranog kompozitora.
„Moje uzbudjenje je dodatno povećano time što i sam tumačim ulogu Kruzera, napisanu kroz negativni karakter koji doživljava transformaciju i pretvara se u dobrog momka. S obzirom da čitav život kroz svoju muziku improvizujem, disciplinovano čitanje sopstvenih nota se ispostavilo kao dodatna teškoća. Naposlijetku sa zahvalnošću sam prihvatio porudžbinu KotorArta i razumio ga kao izazov i poziv da malo manje budem Rambo a malo više Amadeus. Pored ogromnog posla i uloženog napora mogu samo sebi da poželim još ovakvih prilika , jer iako je Rambo u meni muzički nepismen, Amadeus kroz ovakve poslove pliva kao riba u vodi“, rekao je Pušić.
Dirigent Premil Petrović će voditi Festivalski orkestar KotorArta kroz „Pasiju o Steli“, što je za njega velika čast.
„Uvijek je privilegija imati mogućnost da premijerno izvedeš neko djelo. Rambova kompozicija stoji u tradiciji Kurta Vajla i kritike društva. Kompozicija je satirična kritika kapitalizma sa ekološkom katastrofom kao posljedicom ljudske grabeži. To je jedna apokaliptična slika svijeta, ali sa pozitivnim pristupom. Sa druge strane, kompozicija Ivana Marovića pisana na izvanredan Njegošev tekst, muzički predstavlja svijet koncepata, svijet naših misli, koje neminovno uključuju konflikt. I povratak misli svom izvorištu, nekonceptualnoj sjajnoj osnovi postojanja, svjetlosti koja je čista ljubav, i što mi fundamentalno jesmo. Najkraće rečeno – povratak manifestovanog u nemanifestovano. Tako da programski ove dvije kompoziije se sjajno uklapaju i nadopunjuju. Jedna kompozicija je o svijetu, druga o ultimativnoj realnosti, fizika i metafizika.“, ocijenio je Petrović.
Za Nataliju Radić, sopran koji „tumači“ lik Stele, ovo vokalno-intrumentalno djelo je nešto najneobičnije i najoriginalnije od svega što sje pjevala u karijeri.
„Rambo Amadeus pokazao se kao sasvim autentičan autor umjetničke muzike i nadam se da ćemo saradjivati opet. Činjenica što sam djetinjstvo provela u njegovom prvom komšiluku, preskačući lastiš sa djevojčicama i vireći u njegovo dvorište, čekajući kad će da se pojavi, moju maštariju iz mladosti pretvorilo je upravu umjetničku saradnju dva zrela odrasla čovjeka i umjetnika, koji se ni sada, pored svojih porodičnih obaveza ne libe da se zabave na sasvim poseban način, uz fenomenalnu muziku. Ono sto me čini jos srećnijom je to sto ću pjevati u Kotoru, gradu u kojem sam provela najljepše srednjoškolske dane“, navela je Radićeva.
Ana Nives Radović, direktorica Turističke organizacije Kotor, izrazila je veliku zahvalnost organizacionom timu KotorArta na ukazanom povjerenju i prilici da se ove godine predstavi i kao učesnica Festivala. „Sav prihod od mojih izložbi uvijek ide u humanitarne svrhe. Sve više je angažovane umjetnosti i meni je veliko zadovoljstvo da ću scenu djeliti sa Darkom Karlečikom, perkusionistom, gdje ćemo 13. avgusta, imati zajednički performans. On će, kao i mnogi volonteri, svirati na perkusionističkim instrumentima napravljenim od otpada iz mora koji smo predhodno sakupili dok ću ja imati likovni performans. Rezultat tog performansa biće oko 120 likovnih radova koji će kasnije biti ponuđeni na prodaju a sav prihod biće doniran u humanitarne svrhe.“
Marija Bernard, direktorica Kulturnog Centra „Nikola Đurković“ istakla je da joj je velikozadovoljstvoobavijestitijavnost da je ovegodinepotpisanugovor o poslovnojsaradnjiizmeđu NVU ,,KotorArt“ iKulturnogcentra ,,Nikola Đurković“ Kotor I da isti ne podrazumijevasamoustupanjeprostornihkapaciteta za potrebeodržavanjafestivala, već je Centaruzeoučešćei u dijelukoji se tičeprogramskogsadržaja.
Takoće 08. avgusta u Gradskoj galeriji biti otvorena izložba slika akademskog slikara MilutinaObradovića.
Dušan Vuleković je istakao da mu je zadovoljstvo što nastavlja saradnju sa Festivalom KotorArt. „Veliko mi je zadovoljstvo što sam ove godine radio, pored dokumentarnog filma za svečano otvaranje, i spot za čitav festival KotorArt na koga smo svi zajedno veoma ponosni.“
„Za nas je saradnja sa festivalom KotorArt i naročito Don Brankovim danima muzike, nešto što se više ne dovodi u pitanje, tako da bismo zapravo sada mogli govoriti o, na neki način, Luštica Bay stejdžu u okviru Don Brankovih dana muzike. U Luštici Bay ćemo ove godine imati priliku da 28.jula vidimo i čujemo „Muzička jedinjenja“ u okviru programa Roman &Friends do kojih će, praktično desetak dana nakon otvaranja našeg prvog hotela, Čedi Luštica Bay, dovesti naš proslavljeni violinista Roman Simović sa njegovim prijateljima. Koncert će biti održan u jednom sasvim novom ambijentu, imajući u vidu da, pored hotela i pratećih komercijalnih sadržaja, otvaramo i marinu sa marina naseljem što je za nas posebna prekretnica. To je potpuno novi ambijent, ali sa , možemo reći, dobrim stažom u organizaciji kulturnih događaja koji se odvijaju kroz našu saradnju sa najznačajnijim festivalima u Boki kotorskoj ali i u regionu. Pored KotorArta i DBDM koji će nam ove godine uz Simovića dovesti još neke umjetnike, mi podržavamo Međunarodni pozorišni festival Purgatorije u Tivtu kao i operski festival Operosa u Herceg Novom“, istakla je Dragana Bećirović, PR savjetnica Luštice Bay.
Press konferenciji je prisustvovala i Milena Gardašević, predsjednica savjeta podrške KotorArt koja je istakla da „je došao trenutak da se sve što naša predivna Crna Gora, sa svojim prirodnim ljepotama a tako i kulturno-umjetničkim programom koji joj festival KotorArt pruža predstavi u punom sjaju i jednom prefinjenijoj i elitnijoj publici Sjedinjenih Američkih Država. “
Međunarodni festival KotorArt ove godine se odvija od 28. juna do 13. avgusta na brojnim ambijentalnim lokacijama u Kotoru i širom Boke kroz četiri programske cjeline: XVII KotorArt Festival klapa Perast, XXVI KotorArt Kotorski festival pozorišta za djecu, XVII KotorArt Don Brankovi dani muzike i VIII KotorArt Pjaca od filozofa.Tokom 47 festivalskih dana ovogodišnjeg izdanja Međunarodnog festivala KotorArt više od 1500 umjetnika iz 33 zemlje izvešće više od 250 programa – 51 glavnih i preko 200 pratećih.
© BokaNews, 2021
