Demokrate Kotora: DPS vršenje vlasti predstavljalo je veoma uspješan projekat, ali samo za vaše šefove u Podgorici i njihove lične interese

9
Kotor – foto Boka News

“Opštinski odbor DPS Kotor, ili barem ono što je ostalo od njega nakon niza poraza i samosramoćenja, nastavlja da uveseljava kotorsku i crnogorsku javnost svojim saopštenjima. Iako bi se najradije nasmijali ovakvim verbalno-grafičkim bravurama kakve su dostojne njihovog bivšeg koordinatora Svetozara Marovića, moramo radi njih samih da ih podsjetimo na nekoliko činjenica” – kaže se u saopštenju Demokrata Kotor, koje prenosimo integralno.

“Uprkos DPS tvrdnjama da ne postoji parlamentarna većina u Kotoru, za članove svih frakcija kotorskog DPS-a jedino je zajedničko što znaju da većina postoji, a da oni nisu dio nje, niti će u Kotoru ikada više biti. Teza o tome da ne komuniciramo između sebe je još dalja od istine, ali je utoliko bliža stanju unutar DPS, gdje ne razgovarate jedni sa drugima, a šef iz Podgorice nakon nezaboravnog polupraznog skupa u Kotoru i još nezaboravnijeg govora vašeg lokalnog predsjednika neće ni da čuje za vas.

Povodom uspješnosti “pilot projekta”, podsjećamo da je vaše vršenje vlasti predstavljalo veoma uspješan projekat, ali samo za vaše šefove u Podgorici i njihove lične interese, pa vam stoga, umjesto što se samoproklamujete kao mjerilo uspješnosti, preporučujemo mirovanje u zasluženim opozicionim klupama.

Takođe, na vašem mjestu nikada ne bismo govorili o radu parlamenta, bilo kojeg i bilo gdje. Očigledno je po vašem mišljenju parlament kotorski bolje radio kada ste usvajali odluke štetne po grad ili onda kada ste u zajedničkom zločinačkom poduhvatu sa vašim ministrima usvajali plan Kostanjice zbog kojeg danas cijeli svijet gleda na stanje Kotora. Nejasno vam je da ljudi mogu da imaju svoje mišljenje i da o tome razgovaraju i diskutuju i da za to treba vrijeme, jer vam je svaka odluka, pa i one o predsjedniku odbora, diktirana.

Kad smo već kod priznanja, biće i za njih vremena, pa ćete priznavati ko je sklapao štetne ugovore, ko je kriv za dospjele dugove, ko je odgovoran za desetine a potencijalno i stotine hiljada eura naknada i štete koje trpe naša javna preduzeća.

Izbori će u Kotoru biti u redovnom terminu, 2020. godine. Uostalom, kada god bili izbori, ukoliko se do tada održite kao partijska organizacija i nastupite jedinstveno a ne u tri-četiri frakcije, bićete potučeni do koljena” – poručuju iz OO Demokrarske stranke Kotor.

Opasna vatrogasna akcija na moru kraj Pelješca: u dvije eksplozije na gorućoj jahti ozlijeđeno troje vatrogasaca

0

 

Tri su vatrogasca lakše ozlijeđena u dvije eksplozije prilikom gašenja požara koji je u petak ujutro buknuo na 40-metarskoj jahti „Kanga“ u akvatoriju između otočića Olipa i Malog Vratnika na jugoistočnom dijelu Pelješca, izvijestili su kasno popodne iz Lučke kapetanije Dubrovnik.

Voditelj Odjela za inspekcijske poslove dubrovačke Lučke kapetanije Nikola Beusan rekao je da je tijekom jutra požar gotovo bio ugašen, ali se zbog dviju eksplozija opet rasplamsao.

„Vatrogasci su bili i u utrobi broda, ali budući da je strop bio usijan, morali su se izvući. Dvaput su se povlačili s jahte, prilikom svake eksplozije. Čini se kao da se vatra opet smiruje. Hladimo oplatu, ali to ne pomaže zbog 20 do 30 centimetara žara. Ulažemo velik napor, borimo se, ali je teško jer je riječ o plastici i aluminiju“, dodao je Beusan.
Zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Dubrovačko primorje Ivo Franušić izjavio je kako se požar na jahti gasi s tri broda s po šest vatrogasaca iz Dubrovačkog primorja, Dubrovnika i Mljeta.

„Uz nas su brod ‘Danče’ Lučke kapetanije Dubrovnik, brod Pomorske policije te jedan brod privatnog vlasnika s Mljeta. Čekamo remorker da pomogne pri gašenju i tegljenju“, rekao je Franušić.
Požar na 40-metarskoj jahti ‘Kanga’, koja plovi pod malteškom zastavom, buknuo je u petak ujutro oko 8 sati između otočića Olipa i Malog Vratnika na jugoistočnom dijelu Pelješca. Po izbijanju požara na vrijeme je neozlijeđeno uspješno evakuirano 13 osoba – 9 putnika i 4 člana posade. Zapovjednik jahte izvijestio je kako je u brodskim spremnicima preostalo oko 40 tona pogonskoga goriva ‘diesel’.

Sve aktivnosti koordinira Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka) u suradnji s Lučkom kapetanijom Dubrovnik.

Predviđena dodatna naknada konsultantu za aerodrome

16
foto Aerodromi CG

Ministarstvo saobraćaja i pomorstva (MSP) do danas nije objelodanilo analizu koju je za njegove i potrebe Međunarodne finansijke korporacije IFC, radila konsultanstka kuća Dean Capital Strategies iz Beča, a koja je navodno dokazala opravdanost davanja aerodroma u Tivtu i Podgorici u dugoročni zakup koncesionaru.

Iz resora koje vodi Osman Nurković (BS), nisu odgovorili na pitanje zbog čega nisu objavili tu ključnu analizu i koji je razlog zašto je taj dokument proglašen internim.

MSP, ali i premijer Duško Marković inače, teškim  riječima su se „obrušili“ na sve koji su proteklih dana ukazivali na nedopustivost činjenice da država odluku o davanju svoja dva kapitalna ekonomnska resursa u zakup, donosi na osnovu analize koju istovremeno krije od javnosti. Dio učesnika ove polemike izrazio je sumnju u kvalitet analize koju MSP krije, skrećući pažnju na činjenicu da je firma Dean Capital Strategies osnovana prije nepune tri godine, da ima samo jednog stalno zaposlenog, da je do sada poslovala sa značajnim gubitkom i da je vlasnički povezana sa propalim projektom za proizvodnju tzv.craft piva.

Marković i Nurković su odbacili ovakve kvalifikacije na račun konsultanta koji ih je savjetovao da aerodrome daju u zakup, nazivajući ih netačnim, zlonamjernim i politički motivisanim, ali nisu demantovali niti jedan navod vezano za osnivanje, broj zaposlenih i poslovni performans Dean Capital Strategies-a.

“Aerodromi su jedan od najvećih infrastrukturnih potencijala da su sada na niskom nivou i već predstavljaju usko grlo za dalji razvoj. Hoćemo to u kratkom vremenskom roku da promijenimo zato smo se opredijelili da nam partner bude Internacionalna finansijska korporacija IFC. Pokušaj diskreditacije eksperta kojeg je angažovala ova renomirana međunarodna finansijska organizacija predstavlja samo vid političke borbe. Bez obzira na to očekujem uspjeh valorizacije aerodroma i velike benefite za našu ekonomiju”- kazao je juče premijer Marković.

Međutim, način na koji je strukturiran nacrt Koncesionog ugovora što ga je u saradnji sa Dean Capitalom i IFC pripremilo MSP, budi sumnju o mogućem postojanju konflikta interesa. Naime, po Koncesionom ugovoru, budući koncesionar kojem će Vlada dati aerodrome u zakup, plaćaće posebnu “Naknadu za razvoj projekta” i to istom IFC-u koji je kao konsultant, prethodno crnogorsku Vladu savjetovao da aerodrome da u koncesiju.

Aerodrom Tivat

Iz MSP nisu odgovorili na pitanja zašto bi se IFC-u plaćala „naknada za razvoj projekta“ ako je Vlada već prethodno platila njegove konsultantske usluge, koliki je iznos te naknade i da li vide konflikt interesa u činjenici da će savjetnika koji im je predložio da aerodrome daju u zakup, sutra plaćati koncesionar koji je, zahvaljujuči takvom savjetu IFC-a Vladi, došao u situaciju da preuzme crnogorske aerodrome i zarađuje na njima.

Da li će za MSP i Vladu Crne Gore biti prihvatljivo da se, imajući u vidu ovakvu konsultantsku ulogu IFC-a u donošenju odluke za davanje aerodroma u koncesiju, kao dobitnik koncesije sutra možda javi neki konzorcijum u kojem će IFC imati ulog kao vlasnik ili finansijer, a kao što je to slučaj na nekim od aerodroma u region- još je jedno pitanje na koje od Nurkovića nismo dobili odgovor.

MSP je odćutalo i pitanje zbog čega nsistiraju na sprovođenju koncesionog aranžmana za aerodrome, kada nacrt Koncesionog ugovora sa tripartitnim učešćem (Koncedent, Koncesionar i Finansijer -Sponzor) rezultira povećanjem javnog duga Crne Gore za iznos od oko 200 miliona eura koliko će se minimalno Koncesionar kredita uzeti kod Finansijera, a sve to u sistuaciji kada država zvanično tvrdi da nema prostora da se ona dodatno zadužuje za modernizaciju svojih vazdušnih luka.

Na izložbi u Luštici Bay nagrađeno šest studenata FLU

0
Izložba studenata

Šest studenata Fakulteta likovnih umjetnosti /FLU/ sa Cetinja nagrađeno je na sinoćnjoj izložbi u galeriji na otvorenom na Promenadi Luštica Bay.

Radi se o prvim i drugim nagradama koje su dodijeljene u tri kategorije: Luštica More, Ljudi, i, Zemlja. Tri prvonagrađena rada studenata: Marka Ivanovića, Marije Radusinović i Mine Djukić su otkupljena i postaće dio trajne postavke u Luštici Bay.

Nagradjena su i druga mjesta, kao i posebna nagrada koju je dodijelio hotel Čedi Luštica Bay za triptih Nastasje Tomanović, koji će krasiti galeriju hotela u budućnosti.
Na izložbi su predstavljeni radovi dvadeset studenata, pristigli na prethodno raspisani interni konkurs.

Izložba studenata

 „Posebno ističemo preciznu i konciznu ideju Luštice Bay da prva izložba u okviru ove saradnje bude izložba mladih talenata, što nam je bilo veliko zadovoljstvo i vrlo rado smo se odazvali tom pozivu. Raspisali smo interni konkurs za studente našeg fakulteta, kako bismo im dali smjernice šta bi mogli da urade na zadate teme. Pristigao je veliki broj radova i većina njih je izložena. Ovo je početak saradnje i već smo dogovorili nove izložbe, moguće i svršenih studenata“, rekao je prodekan FLU, Zdravko Delibašić.

Nagrađeni umjetnik Marko Ivanović je prvi put u Luštici Bay i oduševljen je ambijentom koji smatra vrlo inspirativnim za nekoga ko se bavi umjetnošću. On je na završetku studija i raduje ga što u zvanje akademskog slikara ulazi sa nagradom Luštice Bay. Marija Radusinović je nagradu doživjela kao podstrek za dalji rad.

Prema riječima Damira Moškova iz marketinga Luštice Bay, opštepoznato je koliko Luštica Bay ulaže u podršku kulturi u Crnoj Gori.

Izložba studenata

„Ove godine smo odlučili da proširimo dijapazon i pokrenemo saradnju sa FLU sa Cetinja kako bismo unaprijedili podršku koju pružamo prije svega mladim ljudima i umjetnosti uopšte, i, sa druge strane, dobili djela koja će ubuduće krasiti prostorije našeg kompleksa. Još jedna važna ideja stoji iza ovog koncepta a to je da mlade umjetnike spojimo sa potencijalnim kupcima – našim klijentima, da bismo im omogućili veće šanse za organizovanje izložbi ili prodaju slika“, istakao je Moškov.

Izložba prodajnog tipa je održana u srcu Marina naselja, ispred hotela Čedi, a radovi su bili izloženi u nesvakidašnjoj galeriji na otvorenom. Događaj je otvorila direktorka ljudskih resursa u Luštici Development Keri Matison /Carrie Mathieson /.

Bogdanović otvorio 12. Hercegnovski strip festival

0
HSF Foto: Ministarstvo kulture

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović otvorio je 12. Hercegnovski strip festival. Tokom šest dana u Herceg Novom će gostovati preko 50 strip autora od kojih će mnogi crtati uživo, biće organizovane izložbe, strip radionice, berze stripova, predavanja, promocija stripa u školama, žurke i koncerti.

“Strip je u svom razvoju uspio da opovrgne sve one kvalifikacije koje su ga limitirale na nivo trivijalnog fenomena popularne kulture. Od takvih početaka strip je došao do neupitnog umjetničkog statusa, koji danas sve manje osporavaju čak i oni najkonzervativniji teoretičari. Pojavom forme grafičke novele, uspostavljeni su u devetoj umjetnosti visoki standardi kako u segmentu njene likovnosti tako i u onim strukturama kojima se oblikuju narativno-tekstualni elementi ove sve slojevitije umjetničke forme. Zato danas možemo govoriti o razgranatim poetikama kojima su autori stripa nadišli puko podražavanje postojećih likovnih pravaca, stvarajući često autentičan vizuelni izraz čiji se uticaj sve više može prepoznati u onim sadržajima koji pripadaju klasičnijim umjetničkim formama. Na nivou tema i karaktera, strip je takođe donio cio jedan registar novina, pa tako danas možemo reći da su neke od najintrigantnijih tema filma, pa i književnosti, često inspirisane stripom – od distopijskih i futurističkih do onih koje pripadaju noar žanru i mitskoj fantastici”, saopštio je ministar Bogdanović.

“Svojim dvanaestogodišnjim trajanjem Hercegnovski strip festival uzdigao se među tri najznačajnije manifestacije ovog tipa u regionu, a takav napredak mogao se postići prije svega visokim nivoom entuzijazma organizatora, ali i zahvaljujući kulturnom ambijentu Herceg Novoga, grada osobene likovne tradicije, ali i grada u kojem je, zahvaljujući raznovrsnim kulturnim slojevima, uvijek vladao duh otvorenosti prema novom i različitom,” dodao je Bogdanović.

HSF Foto: Ministarstvo kulture

„Čast mi je, kao i veliko zadovoljstvo, što sam večeras u Herceg Novom, na otvaranju Hercegnovskog strip festivala. Naime Festival je jedinstvena manifestacija u panorami kulturnih događaja koji se organizuju u Crnoj Gori, koji je tokom godina porastao i postepeno postao jedan od najinteresantnijih i najživljih međunarodnih događaja u svijetu stripova. To potvrđuje i prisustvo brojnih i poznatih autora i umjetnika iz raznih zemalja. Posebno sam srećan što ovogodišnje izdanje Festivala karakteriše pogotovo učešće brojinih vrhunskih strip umjetnika iz Italije“, naveo je ambasador Republike Italije Luka Zelioli.

Kako su istakli organizatori Festivala, tokom šest dana u Herceg Novom će gostovati preko 50 strip autora od kojih će mnogi crtati uživo, biti organizovane izložbe, strip radionice, berze stripova, predavanja, promocija stripa u školama, žurke i koncerti.

Potres jačine 4,2 stupnja kod Imotskog

0
zemljotres
Dalmaciju je sinoć oko 22.35 sati zatresao snažan potres jačine 4,2 stupnja, izvijestio je EMSC.
Epicentar mu je bio u susjednoj Bosni i Hercegovini, između Čitluka i Posušja. Još nema nikakvih informacija o eventualnoj šteti.
Imotski: nakon potresa vodostaj rijeke Vrljike, koja pitkom vodom opskrpljuje gotovo cijelu krajinu, pao za više od metra! A pada i dalje…
Rijeka Vrljika nivo opada

Nakon sinoćnjeg vrlo jakog potres koji je zatresao cijelu Imotsku krajinu u rano jutro u subotu nova panika. Od ranih jutarnjih sati počeo je padati nivo rijeke Vrljike na njenim glavnim izvorištima s kojih se pitkom vodom opskrbljuje 98 posto pučanstva Imotske krajine.

Od 6.20 sati kada nivo vode kod prve ustave bio je oko 68 centimetara manji od razine prije potresa, da bi već oko 9 sati bio cijeli metar niži. Ljudi su se s nevjericom počeli okupljati oko izvorišta komentirajući s zebnjom ovu prirodnu pojavu, svjesni koliko im rijeka znači. Isti slučaj zabilježen je 24. svibnja 2004. godine kada se nakon potresa povukla rijeka za nekoliko sati u utrobu zemlje. Na sreću ubrzo se vratila. No, ovoga puta prošlo je više od deset sati, a razina vode i dalje opada.

Ono najvažnije na glavnom vodocrpilištu Opačac pumpe ispumpavaju vodu, iako je i tu nivo vode pao tako da je regulirana opskrba vode pučanstva Imotske krajine. Presušili su i poznati vodopadi kod Starog vodovoda, a nivo Vrljike bitno je snižen u njenom središnjem toku kod Kamenmosta i dalje prema Zmijavcima.

/Slobodna Dalmacija/

Rekordni broj srpskih sezonskih radnika u hrvatskom turizmu

0
Kuvar
Podaci govore da bi bez sezonskih radnika u turizmu, prije svega iz Srbije i Bosne i Hercegovine, ugostitelji u Hrvatskoj bili u velikom problemu inkasirati turistički novac, jer su već u predsezoni procjene bile da je oko 70.000 praznih sezonskih radnih mjesta, najviše na obali, gdje se prosečno zaradi od 500 do 2.000 eura.
Naravno, poslodavci i tu gledaju je li domaći ili ‘gastarbajter’. Ali, ovih prvih slabo ima, jer su otišli raditi u etablirane zemlje EU, gde je zarada daleko veća, piše Nova ekonomija.
Tako su, odlukom hrvatske Vlade, poslodavci u turizmu i ugostiteljstvu pozvali susjede u pomoć, s odobrenim koeficijentima za uvoz radne snage iz inostranstva. Po nekim podacima iz Srbije, radnu dozvolu je na početku ove sezone moglo dobiti 5.000 ljudi, pa tako građani Srbije od ove godine mnogo lakše konkuriraju za sezonski posao i nije im kao ranije potrebna hrvatska ili neka od putovnica EU.

Po procjenama agencija za zapošljavanje, iz Srbije je na hrvatsko primorje do ove sezone odlazilo na posao nekoliko tisuća ljudi, ali ova godina bila je rekordna.

Na Jadran su da zarade pohrlili iz svih krajeva, od Velikog Gradišta do Vranja i gore od Beograda do Sombora i Kule… Primjerice, 30-godišnji mladić iz Bajine Bašte ovo ljeto umjesto kao turist, provodi radeći, i to u Puli, gde je zaposlen kao konobar u pizzeriji Tivoli.

“Uvjeti rada su dobri. Plaća mi je oko 1.000 eura i imam reguliran status, budući da sam dobio radnu dozvolu. Prekovremeni radni sati su mi plaćeni, a gazda se pobrinuo i za smještaj i hranu. Sve u svemu, zadovoljan sam”, kazao je za ‘Novu ekonomiju’ mladić. Po struci je konobar, a iza njega je radno iskustvo na beogradskim splavovima.

Kao i brojni drugi srpski državljani, na sezonski rad u Hrvatskoj odlučio se zbog viših primanja nego u matičnoj zemlji.

Državljani Srbije posljednjih su godina izbili na drugo mesto građana ‘trećih zemalja’, onih izvan EU, koji stalno ili privremeno žive i rade u Hrvatskoj. Više je jedino državljana Bosne i Hercegovine.

Dagnje i kamenice u Malostonskom zalivu spašava samo selektivni ribolov

0
Ston

Dok se netko u Ministarstvu mora i Ministarstvu poljoprivrede ne dosjeti da bi u Malostonskom zalivu ipak trebalo dozvoliti kontrolirani izlov orada koje se goste proždirući uzgojene dagnje i kamenice, dotle će stonski školjkari “čupati kose” kada komarče “posjete” morske farme.

– To nije problem ni od danas ni od jučer. Taj je problem star, rekao bih koliko je staro i školjkarstvo u Malostonskom zaljevu. Osobno sam predlagao da se mora dozvoliti kontrolirani izlov komarče na tom području kako bismo zaštitili školjkare i na taj način osigurali njihovu egzistenciju. No, taj Malostonski zaljev je zabranjeno ribolovno područje pa izlov još nije dopušten. Trebalo bi dopustiti korištenje selektivnih ribolovnih alata, da se love komarče u onom dijelu godine kada se pojavljuju u Malostonskom zaljevu – kaže nam prof. dr. Alen Soldo, jedan od najpoznatijih hrvatskih ribarskih stručnjaka, koji je sveučilišni profesor na Odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu.

Naravno, taj selektivni ribolov koji bi bio dopušten u Malostonskom zaljevu iziskuje i malo truda, a i sredstava. Jasno je da bi netko morao kontrolirati kada to orade, u koje doba godine “posjećuju” to područje, pa bi se tada moralo odmah organizirati njihovo izlovljavanje. Naravno, izlov bi morao biti kontroliran, odnosno morao bi se provoditi u kontroliranim uvjetima, a to iziskuje radnu snagu onih koji bi to kontrolirali i organizaciju cijelog postupka.

80 posto štete

– Orade su i prijašnjih godina nanosile ponekim školjakarima i do 80 posto štete. I nije taj problem samo u Malostonskom zaljevu, on je prisutan gotovo svugdje na Jadranu gdje se školjke uzgajaju. Prisutan je i u Istri, ali u manjoj mjeri, jer tamo nije zabranjen ribolov. Stoga bi trebalo, u pravom dijelu godine, kada orade dolaze u Malostonski zaljev, intenzivirati ribolov na tom području, kako velika jata komarči ne bi pričinjavala tako veliku štetu. Plove komarči znaju biti velike od nekoliko stotina, pa sve do nekoliko tisuća riba. Možete zamisliti koja je to “snaga” i koliko one mogu pojesti dagnji i kamenica – govori Soldo.

Našeg sugovornika kojeg smo mobitelom “uhvatili” u Londonu, gdje trenutačno boravi, upitali smo hoće li se ovaj “nekontrolirani izlov dagnji i kamenica” koje ne provodi Ministarstvo mora i Ministarstvo poljoprivrede, nego to čine orade, odraziti i na cijene tih ukusnih školjki, zbog kojih mnogi posjećuju malostonske restorane. – Pa, ne znam koliko će im i hoće li im porasti cijena, ali svakako znam da ovdje u Londonu na “marketu” možete pojesti jednu kamenicu za 1,5 funti, što je oko 14-15 kuna – zaključuje Soldo.

Zbog cijene kamenica za koje kažu da su afrodizijak nazvali smo jedan od najpoznatijih hrvatski restorana koji se nalazi u Malom Stonu i upitali kolika je trenutačna cijena kamenica. – Trenutačna cijena jedne kamenice u našem restoranu je 10 kuna, a hoće li rasti – to u ovom trenutku ne možemo znati. S kamenicama vam je kao i sa zlatom, što ih manje ima, to im je cijena viša. A ove godine su nas napale komarče, kao ni jedne do sada. To je pravi rat! Zbog toga pozivamo ljude da što više jedu i hvataju komarče, jer u protivnom cijene će kamenica ići u nebo – kazao nam je naš sugovornik iz malostonskog restorana.

U Tivtu boravi 4.000 turista – Sajam vina i suvenira za zvanični završetak turističke sezone

0
Tivat – foto Miko Đuričić

U svim vidovima registrovanog smještaja na Tivatskoj rivijeri trenutno boravi ukupno 3.988 zvanično prijavljenih turista, što je 22 odsto bolja posjeta nego na isti dan prošle godine – saopštila je juče Turistička organizacija Tivta.

Od toga su 3.971 strani truristi, a samo 17 posjetioci iz Crne Gore.

U hotelima odmara 827 turista, 3.078 posjetilava koristi usluge izdavalaca privatnog smještaja, dok u odmaralištima borave 83 gosta.

TO Tivat će inače, rokom predstojeća tri dana prirediti nekoliko događaja kojima će zvanično obilježiti završetak glavne ljetnje sezone. Tako će u subotu u 21.30 sati na gradskoj rivi Pine, koncert održati Tropico Band.

Sajam

U nedjelju 9.septembra od 18 sati na istom mjestu će biti održan Sajam vina u saradnji sa kompanijom „Đoković“ iz Danilovgrada, dok će u ponedjeljak 10.septembra u 18 sati na Pinima biti priređen Sajam suvenira i rukotvorina u saradnji sa NVO „Harlekin“ iz Donje Lastve.

Međunarodni dan pismenosti „Od pergamenta do interneta“

0
Od pergamenta do interneta

Povodom Međunarodnog dana pismenosti 8. septembra “JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor u saradnji sa partnerom, Kotorskim festivalom pozorišta za djecu, u petak 7. septembra u Press sali Kulturnog centra organizovao je predavanje na temu „Od pergamenta do interneta“.

Povod za ovo predavanje bila je želja da se skrene pažnja na značaj medijske pismenosti i rizike koje lažne i netačne vijesti mogu imati, naročito, na djecu i mlade.

Prisutne je najprije pozdravila Aleksandra Tomović, urednica programa za mlade u Kulturnom centru, koja je navela značaj obilježavanja Međunarodnog dana pismenosti i ideje o popularisanju medijske pismenosti.

Od pergamenta do interneta

Predavanje je započela Božena Jelušić, profesorica medijske pismenosti i koautorka nastavnog programa za medijsku pismenost. Ona je objasnila pojam medijske pismenosti i navela koji su to nastavni modeli na koje treba obratiti pažnju.Nakon nje Olivera Nikolić, direktorica Instituta za medije Crne Gore, govorila je o fenomenu lažnih vijesti, kako ih prepoznati i reagovati na njih. Gordana Ljubanović, koordinatorka projekta o informacijskoj i medijskoj pismenostiispred Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“, koji je podržao UNESCO, podsjetila je prisutne na pomenuti projekat i objasnila koji značaj imaju informacijska i medijska pismenost. Na kraju predavanja profesorica književnosti i medijske pismenosti u Gimnaziji Kotor, Marija Jevtić, prenijela je svoja iskustva stečena prilikom predavanja izbornog predmeta medijska pismenost i na koji način profesori i djeca kreiraju sadržaje u digitalnom okruženju.

Nakon predavanja uslijedila je dvosatna diskusija i razgovor na mnoge aktuelne teme koje se tiču medijske pismenosti.

Od pergamenta do interneta

Predavanju su prisustvovali generalna sekretarka Crnogorske nacionalne komisije za UNESCO, profesori kotorskih škola, predstavnik Sekretarijata za kulturu Opštine Kotor, mediji, kao i učenici prvih razreda Srednje pomorske škole Kotor.

Iz JU Kulturnog centra „Nikola Đurković“ najavljuju da je ovo tek početno predavanje i da će se temom medijske i informacijske pismenosti i njihovog uticaja na djecu i mlade baviti na predavanjima i radionicama tokom cijele školske godine.