Dječijem domu “Mladost” u Bijeloj uručena je donacija od 350 jastuka i 80 badem mantila. Ovo je još jedna u nizu humanitarnih akcija kompanije “Beppler & Jacobson Montenegro2, u čijem su vlasništvu hoteli „Avala Resort&Villas“ i “Bianca Resort & Spa”.
Na ovoj donaciji zahvalio se Vladimir Delić, direktor Dječijeg doma “Mladost”, rekavši koliko su ovakvi brižni gestovi bitni za mališane i štićenike jedine ustanove u Crnoj Gori za djecu bez roditeljskog staranja.
„Vrlo značajno i vrlo bitno je za nas jer su nam te stvari poput: jastuka, posteljina i peškira… jako potrebne. Koliko sjutra sve što su nam donirali će već biti u upotrebi, jer zbog prirode naše ustanove, mogu reći da nam to spada u svakodnevni potrošni materijal. Kod najmladjih je pogotovo neophodno što više i češće mijenjati sve kako bismo djeci obezbijedili dobru higijenu. Ovo nije prvi put da nas se sjete iz kompanije Beppler&Jacobson Montenegro, te bih htio i da im se posebno zahvalim što su nam poklonili ovu za nas veoma korisnu i značajnu opremu“, navodi Delić.
Hercegnovski dio planinskog masiva Orjen upisan je u registar zaštićenih područja Crne Gore čime je zvanično dobio status parka prode, više od pet decenija nakon pokretanja prve inicijative da se zaštiti izuzetno prirodno bogatstvo ove planine.
Ovo je prva državna odluka o zaštiti Orjena, 52 godine nakon što je pokrenuta prva inicijativa za proglašenje jednog nacionalnog parka na području Crne Gore i Bosne i Hercegovine, u šta je bila uključena i geografska cjelina orjenskog masiva, i 10 godina od donošenja odluke lokalne Skupštine o proglašenju regionalnog parka.
Zaštićeno je preko 80 kvadratnih kilometara hercegnovskog dijela planine Orjen, kazala je direktorica Agencije za razvoj i zaštitu Orjena Milja Vitorović, na okupljanju za novinare koje je ovim povodom upriličeno u selu Mokrine. Kako je istakla, odluka o zaštiti područja formalni je temelj za očuvanje prirode i sve dalje aktivnosti u cilju održivog razvoja Orjena i hercegnovskog zaleđa.
Agencija je sprovela neophodne korake da Orjen bude upisan u registar zaštićenih područja, a ono što slijedi je izbor upravljača zaštićenim područjem, obuke stručnih nadzornika koji treba da imaju licence planinskih vodiča, te dalje svi koraci koji su u skladu sa regulativama, objasnila je Vitorović.
Dr Komar i Vitorović
Dodaje da će nastojati da podstiču i partnere iz Bosne i Hercegovine da zaštite pripadajući dio masiva, kako bi zajednički ostvarili zaštitu cijelog planinskog prostora Orjena.
O prirodnim vrijednostima Orjena i razlozima zbog kojih je ovaj planinski prostor morao i mnogo ranije doživjeti korake za formalnu zaštitu prisutnima je govorio dr Goran Komar.
Kako je istakao, ovaj događaj je rezultat rada tokom skoro dva vijeka bavljenja Orjenom, kako kroz izučavanje prirodnih vrijednosti, tako i kroz popularizaciju planine. On se zahvalio brojnim istraživačima, žiteljima, planinarima Herceg Novog i Dubrovnika koji decenijama ulažu ogromne napore da prouče Orjen i približe da najširem krugu ljudi.
Veliki kabao, 1894 m, najviša tačka primorskih Dinarida
Govoreći o prirodnim bogatstvima Orjena, dr Komar je istakao da je ova planina „potpuno neuporediva u jadranskom i mediteranskom pojasu“, između ostalog jer u pojedinim ekosistemima imam i do 40% endemičnih vrsta, submediteranska je planina koja ima preko 49 vrhova viših od 1.500 metara, kao i zato što predstavlja sjajan dokument za izučavanje istorije razvoja šireg područja.
„Uvjeren sam da će glavna nastojanja Agencije biti usmjerena upravo ka zaštiti prirodnih i ambijentalnih vrijednosti u zaštićenom području. Upravo je takva neprestana i sistematična briga nedostajala Orjenu“, poručio je dr Komar.
Festival, 17. Don Brankovi dani muzike održaće se od 13. jula do 13. avgusta, kroz 22 glavna programa i preko 150 pratećih, uz učešće brojnih umjetnika iz regiona i svijeta.
Ova muzička svetkovina, pored koncerata velikih muzičkih imena u oblasti klasične ali i popularne muzike, ove godine ponudiće i koncerte džez muzike kroz Pjacu od džeza, predstaviti KotorArt talente, prirediti crnogorsku premijeru kineskog dječijeg mjuzikla „Bah kroz vrijeme i kontinente“ i brojne izvedbe uličnih umjetnika i performera kako bi oživjeli sve trgove, ulice i pjace Kotora tokom jula i avgusta. Novina su i dva programa ClimateKeys, posvećeni ekologiji koji će se raditi u saradnji sa Institutom za Biologiju mora Univerziteta Crne Gore.
Don Brankovi dani muzike u okviru ovogodišnjeg izdanja KotorArt-a počeće tradicionalno umjetničkim programom na Dan državnosti, 13. jula u 22 sata, ispred Katedrale sv Tripuna. Manifestacija će biti otvorena muzičkim djelom „Pasija po Steli“, kao narudžbom festivala koju je komponovao multimedijalni umjetnik i jedinstveni muzičar Rambo Amadeus. U ulozi naratora, Amadeus će i sam učestvovati u izvođenju njegovog djela.
Kompoziciju će, sada već tradicionalno, izvoditi Festivalski orkestar KotorArta pod dirigentskom palicom Maestra Premila Petrovića a ulogu soprana tumačit će Natalija Radić. U muzičkom dijelu biće izvedena i „Iskra besamrtna“, kompozicija Ivana Marovića a potom će premijerno biti prikazan i autorski film Dušana Vulekovića upravo na temu Kotora i očuvanja njegovog prirodnog bogatstva.
„Ove godine cijeli se festival dešava pod motom “Stavi prst u more i bićeš povezan sa cijelim svijetom”. U kontektsu festivala naše more je umjetnost ali upravo kroz nju još kako referiramom naše more, nanašu Boku, kroz preplitanje muzike i ekološke svijesti i priče o održivom razvoju“ – istakao je Ratimir Martinović, direktor Festivala.
Komponovanje i pisanje libreta , prema riječima Antonija Pušića – Ramba Amadeusa, „za 30 i kusur muzičara, hor i sopran“ komplikovaniji je posao nego što je mogao da sagleda, pa bi bio nemoguća misija bez asistenta Matije Anđelkovića, diplomiranog kompozitora.
„Moje uzbudjenje je dodatno povećano time što i sam tumačim ulogu Kruzera, napisanu kroz negativni karakter koji doživljava transformaciju i pretvara se u dobrog momka. S obzirom da čitav život kroz svoju muziku improvizujem, disciplinovano čitanje sopstvenih nota se ispostavilo kao dodatna teškoća. Naposlijetku sa zahvalnošću sam prihvatio porudžbinu KotorArta i razumio ga kao izazov i poziv da malo manje budem Rambo a malo više Amadeus. Pored ogromnog posla i uloženog napora mogu samo sebi da poželim još ovakvih prilika , jer iako je Rambo u meni muzički nepismen, Amadeus kroz ovakve poslove pliva kao riba u vodi“, rekao je Pušić.
Dirigent Premil Petrović će voditi Festivalski orkestar KotorArta kroz „Pasiju o Steli“, što je za njega velika čast.
“Don Brankovi dani muzike”
„Uvijek je privilegija imati mogućnost da premijerno izvedeš neko djelo. Rambova kompozicija stoji u tradiciji Kurta Vajla i kritike društva. Kompozicija je satirična kritika kapitalizma sa ekološkom katastrofom kao posljedicom ljudske grabeži. To je jedna apokaliptična slika svijeta, ali sa pozitivnim pristupom. Sa druge strane, kompozicija Ivana Marovića pisana na izvanredan Njegošev tekst, muzički predstavlja svijet koncepata, svijet naših misli, koje neminovno uključuju konflikt. I povratak misli svom izvorištu, nekonceptualnoj sjajnoj osnovi postojanja, svjetlosti koja je čista ljubav, i što mi fundamentalno jesmo. Najkraće rečeno – povratak manifestovanog u nemanifestovano. Tako da programski ove dvije kompoziije se sjajno uklapaju i nadopunjuju. Jedna kompozicija je o svijetu, druga o ultimativnoj realnosti, fizika i metafizika.“, ocijenio je Petrović.
Za Nataliju Radić, sopran koji „tumači“ lik Stele, ovo vokalno-intrumentalno djelo je nešto najneobičnije i najoriginalnije od svega što sje pjevala u karijeri.
„Rambo Amadeus pokazao se kao sasvim autentičan autor umjetničke muzike i nadam se da ćemo saradjivati opet. Činjenica što sam djetinjstvo provela u njegovom prvom komšiluku, preskačući lastiš sa djevojčicama i vireći u njegovo dvorište, čekajući kad će da se pojavi, moju maštariju iz mladosti pretvorilo je upravu umjetničku saradnju dva zrela odrasla čovjeka i umjetnika, koji se ni sada, pored svojih porodičnih obaveza ne libe da se zabave na sasvim poseban način, uz fenomenalnu muziku. Ono sto me čini jos srećnijom je to sto ću pjevati u Kotoru, gradu u kojem sam provela najljepše srednjoškolske dane“, navela je Radićeva.
Ana Nives Radović, direktorica Turističke organizacije Kotor, izrazila je veliku zahvalnost organizacionom timu KotorArta na ukazanom povjerenju i prilici da se ove godine predstavi i kao učesnica Festivala. „Sav prihod od mojih izložbi uvijek ide u humanitarne svrhe. Sve više je angažovane umjetnosti i meni je veliko zadovoljstvo da ću scenu djeliti sa Darkom Karlečikom, perkusionistom, gdje ćemo 13. avgusta, imati zajednički performans. On će, kao i mnogi volonteri, svirati na perkusionističkim instrumentima napravljenim od otpada iz mora koji smo predhodno sakupili dok ću ja imati likovni performans. Rezultat tog performansa biće oko 120 likovnih radova koji će kasnije biti ponuđeni na prodaju a sav prihod biće doniran u humanitarne svrhe.“
Marija Bernard, direktorica Kulturnog Centra „Nikola Đurković“ istakla je da joj je velikozadovoljstvoobavijestitijavnost da je ovegodinepotpisanugovor o poslovnojsaradnjiizmeđu NVU ,,KotorArt“ iKulturnogcentra ,,Nikola Đurković“ Kotor I da isti ne podrazumijevasamoustupanjeprostornihkapaciteta za potrebeodržavanjafestivala, već je Centaruzeoučešćei u dijelukoji se tičeprogramskogsadržaja.
Takoće 08. avgusta u Gradskoj galeriji biti otvorena izložba slika akademskog slikara MilutinaObradovića.
Dušan Vuleković je istakao da mu je zadovoljstvo što nastavlja saradnju sa Festivalom KotorArt. „Veliko mi je zadovoljstvo što sam ove godine radio, pored dokumentarnog filma za svečano otvaranje, i spot za čitav festival KotorArt na koga smo svi zajedno veoma ponosni.“
„Za nas je saradnja sa festivalom KotorArt i naročito Don Brankovim danima muzike, nešto što se više ne dovodi u pitanje, tako da bismo zapravo sada mogli govoriti o, na neki način, Luštica Bay stejdžu u okviru Don Brankovih dana muzike. U Luštici Bay ćemo ove godine imati priliku da 28.jula vidimo i čujemo „Muzička jedinjenja“ u okviru programa Roman &Friends do kojih će, praktično desetak dana nakon otvaranja našeg prvog hotela, Čedi Luštica Bay, dovesti naš proslavljeni violinista Roman Simović sa njegovim prijateljima. Koncert će biti održan u jednom sasvim novom ambijentu, imajući u vidu da, pored hotela i pratećih komercijalnih sadržaja, otvaramo i marinu sa marina naseljem što je za nas posebna prekretnica. To je potpuno novi ambijent, ali sa , možemo reći, dobrim stažom u organizaciji kulturnih događaja koji se odvijaju kroz našu saradnju sa najznačajnijim festivalima u Boki kotorskoj ali i u regionu. Pored KotorArta i DBDM koji će nam ove godine uz Simovića dovesti još neke umjetnike, mi podržavamo Međunarodni pozorišni festival Purgatorije u Tivtu kao i operski festival Operosa u Herceg Novom“, istakla je Dragana Bećirović, PR savjetnica Luštice Bay.
Press konferenciji je prisustvovala i Milena Gardašević, predsjednica savjeta podrške KotorArt koja je istakla da „je došao trenutak da se sve što naša predivna Crna Gora, sa svojim prirodnim ljepotama a tako i kulturno-umjetničkim programom koji joj festival KotorArt pruža predstavi u punom sjaju i jednom prefinjenijoj i elitnijoj publici Sjedinjenih Američkih Država. “
Međunarodni festival KotorArt ove godine se odvija od 28. juna do 13. avgusta na brojnim ambijentalnim lokacijama u Kotoru i širom Boke kroz četiri programske cjeline: XVII KotorArt Festival klapa Perast, XXVI KotorArt Kotorski festival pozorišta za djecu, XVII KotorArt Don Brankovi dani muzike i VIII KotorArt Pjaca od filozofa.Tokom 47 festivalskih dana ovogodišnjeg izdanja Međunarodnog festivala KotorArt više od 1500 umjetnika iz 33 zemlje izvešće više od 250 programa – 51 glavnih i preko 200 pratećih.
Manifestacija „Camellia Trophy” biće održana u Stolivu u nedjelju, 15. jula od 10 sati.
U akvatoriju ispred Stoliva planirani su defile i utrka veslača sa drvenim barkama. Pola sata kasnije održaće se promotivni nastup gondolijera, jedriličara i kajakaša. U 11 sati i 30 minuta biće svečano proglašenje najuspješnijih učesnika i dodjela trofeja.
Nakon toga, u tamošnjem Domu kulture “Niko Bilafer”, biće razmijenjena iskustva vlasnika drvenih barki i ribara, uz stručne savjete i predstavljanje realizovanih projekata restauracije drvenih barki.
Uslijediće zabavni program i druženje, uz ribu i vino.
„Camellia Trophy“ ribarski susreti 2016
Cilj manifestacije je promocija i očuvanje drvenih barki, u organizaciji Nevladinog udruženja “Kamelija” i Mjesne zajednice Stoliv.
„Camellia Trophy“ 2015.
Program 15. jul 2018. (nedjelja) – S t o l i v
05.30 Okupljanje ribara sa drvenim barkama na stolivskom mulu,
ribanje u akvatoriju ispred Stoliva, povratak i mjerenje ulova
10.00 Defile i utrka veslača sa drvenim barkama
10.30 Promotivni nastup gondolijera, jedriličara i kajakaša
11.30 Svečano proglašenje najuspješnijih učesnika i dodjela trofeja
Razmjena iskustava vlasnika drvenih barki i ribara uz stručne savjete
i predstavljanje realizovanih projekata restauracije drvenih barki
Komunalno“ d.o.o. Tivat uključilo se u humanitarnu akciju sakupljanja plastičnih čepova pod nazivom „Čep za hendikep“, a tu aktivnost sprovodiće u saradnji sa kotorskim komunalnim preduzećem, koje se u akciju uključilo prošle godine.
Akcija podrazumijeva prikupljanje svih vrsta plastičnih čepova, koji se recikliraju kao tvrda plastika, kako bi se sredstvima prikupljenim reciklažom, obezbjedila nabavka invalidskih pomagala koja ljudima, uskraćenim za slobodno i nesmetano kretanje, u velikoj mjeri olakšavaju život.
Sakupljaju se čepovi sa flaša vode i sokova, bidona, kozmetičkih proizvoda poput šampona, kupki, omekšivača, zatvarači sa mlijeka i drugih tetrapak ambalaža, čepovi sa pakovanja kečapa kao i motornih i jestivih ulja. Ne sakupljaju se poklopci sa tegli, kantica i kutija od sladoleda jer nisu adekvatnog sastava.
Na području Tivta, u prvoj fazi, postaviće se desetak mreža za sakupljanje čepova na sljedećim lokacijama:
zgrada Opštine Tivat,
Centar za kulturu Tivat,
Vodovod i kanalizacija d.o.o Tivat,
Komunalno d.o.o. Tivat,
Radio Tivat,
Dom zdravlja Tivat,
zgrada stare Opštine Tivat
Turistička organizacija Tivat,
Aerodrom Tivat.
Knightbridge school Tivat (Porto Montenegro).
Sa početkom naredne školske godine, biće postavljene mreže i u dvorištima obrazovnih ustanova.
U crkvi Svetog Pavla Pavla u Kotoru u ponedjeljak je održan je završni koncert IX Festivala gudača. Nastupili su muzičari članovi Gudačkog kvarteta Beogradske filharmonije u sastavu: Jelena Dragnić, prva violina, Vladan Lončar, druga violina, Boris Brezovac, viola i Aleksandar Latković, violončelo.
Na programu su bila dva remek djela klasične muzike, Gudački kvartet br. 13 i br. 11 Ludviga van Beethovena. Temperamentnim izvodjenjem, efektno i dinamički, uz veoma profilisano muziciranje gosti Festivala su pokazali visoke domete svoje umiješnosti. Intenzitet muzičkog sklada i razumijevanja na sceni potvrdili su njihovu uspješnu saradnju i visoke profesionalne domete. Gudački kvartet Beogradske filharmonije je svojom interpretacijom pokazao zanimljivo kolorističko bogatstvo, zahtjevnost i majstorstvo opusa nadmoćne figure kompozitora koji je stvarao na prelazu izmedju ere klasicizma i romatizma.
Festival gudača
Brojni ljubitelji klasične muzike goste Festivala nagradili su burnim aplauzom Odabrani program je svakako bio izazov za muzičare koji ova i slična djela svrstavaju u redovan repertoar svojih brojnih koncerata i nastupa.
Velikan americane Howe Gelb, nakon izvrsnog nastupa na SeaRocku 2014, vraća se u Kotor da donese još malo pustinjske magije na magičnu scenu kotorske Ljetnje Pozornice 20. jula 2018.
SeaRock se održava 20. i 21. jula u Kotoru, a potvđeni izvođači su još i kultni američki bend Sun Kill Moon, rokerski nabrijani Strand Of Oaks kao i domaće snage Turisti, Billie Joan, Baobab i On Tour.
Festival će kao i do sada imati volonterski karakter a ulaznice se neće naplaćivati
U hrvatskim kampovima u prvih šest mjeseci bilo je 7 posto više turista i 5 posto više noćenja nego u isto vrijeme 2017., a s obzirom na pozitivne najave za ljeto, očekuje se nastavak tog trenda, kažu u Kamping udruženju Hrvatske (KUH), ističući i da su mobilne kućice ‘glavne zvijezde’ razvoja kampova.
Porasti u kampovima do kraja lipnja rezultat su dolaska gotovo milijun turista-kampista i njihovih više od 5 milijuna noćenja, pri čemu se struktura turista u kampovima nije puno promijenila, pa su tako tradicionalno daleko najbrojniji u kampovima Nijemci, potom Slovenci i Austrijanci, dok se s porastima ove godine izdvajaju Poljaci i Česi, za koje u KUH-u vjeruju da će ih u kampovima u idućim godinama biti sve više zbog porasta njihove kupovne moći.
Među županijama najveći su porasti noćenja u prvom dijelu ove godine, od oko 15 posto, ostvareni u kampovima u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a i kontinentalne županije koje imaju kampove ostvarile su mnogostruko više noćenja nego lani, što ukazuje na potencijal razvoja kampinga i u tim dijelovima zemlje, kaže za Hinu direktor KUH-a Adriano Palman.
Ulaganje u sadržaje i kvalitetu donosi rast cijena, ali i potražnje
“U kampove se zadnjih deset godina stalno i dosta ulaže u proširenje ponude i poboljšanje kvalitete, o čemu govori i podatak da je 2008. tek 9 posto kamping kapaciteta bilo kategorije četiri zvjezdice, dok je danas u toj i kategoriji pet zvjezdica čak 37 posto kapaciteta”, naglašava Palman, ocjenjujući i da “hrvatski kampovi više nisu jednostavne livade, pa sukladno investicijama i inovacijama ni boravak u njima više nije jeftin”.
Iznosi pritom analizu njemačkog auto kluba ADAC, koji se bavi i promocijom kampinga diljem Europe te svake godine uspoređuje cijene u kampovima, po čemu je Hrvatska ove godine s prosječnom dnevnom cijenom kampiranja za obitelj od 40,92 eura na 5. mjestu u Europi.
Iako je ta cijena za 3,3 posto viša nego prošle godine, još uvijek je niža od prosječne cijene dnevnog kampiranja u Švicarskoj, koja je na prvom mjestu sa 46,78 eura, te od druge Italije gdje je to 46,35 eura. Iza Hrvatske, na 6. i 7. mjestu su kampovi u Španjolskoj i Francuskoj, s tek nešto nižim prosječnim dnevnim cijenama od 39,94 te 36,55 eura.
Da su turisti-kampisti prepoznali novu kvalitetu u kampovima, Palman potvrđuje i podatkom da su kampovi prvi segment ponude u Hrvatskoj koji je 2017. sa 19,1 milijun noćenja pretekao najbolje prijeratne rezultate iz 1986., kada je u kampovima bilo 17,6 milijuna noćenja.
Mobilne kućice ‘glavne zvijezde’ razvoja kampinga
“Potražnja je neizbježno i usko povezana sa trendovima razvoja kampinga u Europi, koji su svi prisutni i u hrvatskim kampovima. Imamo tako velike i srednje kampove, koje često nazivaju i ‘holliday village’, ‘camping park’ i sl., sa ponudom raznih sadržaja, uključujući bazene, wellnesse, animaciju i raznovrsno ugostiteljstvo te mogućnosti smještaja na manjim i mega parcelama, u mobilnim kućicama, glamping šatorima i dr. Tu su potom manji kampovi, često obiteljski vođeni, na atraktivnim lokacijama i sa specifičnom ponudom, poput primjerice robinzonskih. Raste i ponuda glampinga kao luksuznog kampiranja, a koji može biti dio ponude nekog kampa ili potpuno odvojeni kamp, koji je prvi takav Arena One 99 Glamping nedavno otvoren u blizini Pule”, kaže Palman.
Naglašavajući kako su u hrvatskom kampingu, pa i šire, mobilne kućice (‘mobil home’) u posljednjih 10-ak godina postale ‘glavne zvijezde’ razvoja, Palman to objašnjava demografskim kretanjima na svim glavnim tržištima i potrage za komoditetom, gdje s jedne strane, zbog starenja populacije gostima postaje s godinama sve teže voziti sa svom (glomaznom) kamping opremom do destinacija, a s druge su strane te kućice u kampove vratile mlade obitelji s djecom.
“Mobilnih kućica u hrvatskim kampovima još uvijek ima puno manje nego kod naših mediteranskih konkurenata, ali s obzirom na ogroman potencijal tog proizvoda, sigurno je da će se i dalje razvijati, pogotovo što omogućuju i produljenje sezone u kampovima, jer nema tolikog utjecaja loših vremenskih prilika kao primjerice na šatore ili kampere”, poručuje Palman.
Prema podacima KUH-a, u Hrvatskoj je ukupno 704 kampa, ukupnog prihvatnog kapaciteta za oko 253 tisuće osoba. Malo više od 200 ih je srednjih i velikih, prosječne veličine za oko tisuću osoba, dok su ostali uglavnom manji, prosječne veličine za oko 35 osoba.
U smještajnoj ponudi kampova je i oko 645 glamping objekata, od luksuznih šatora do kućica na drvetu i sličnog, kao i 800 kamp prikolica, 1.350 šatora te 11.500 mobilnih kućica, ali i, kako kaže Palman, ono što je bit kampinga, 70 tisuća kamp mjesta ili parcela za smještaj kampista koji dođu s vlastitom opremom.
Hrvatska ima i 10 ‘čistih’ naturističkih kampova, te još 13 mješovitih, koji imaju barem naturističku plažu, a sve su češći i inovativni kampovi sa primjerice indijanskim šatorima, posebnim proizvodima za kampiranje sa kućnim ljubimcima, certificirani ‘bike’ i eko kampovi te drugi sa prilagođenom ponudom određenim skupinama.
Više od deset kampova, raspoređenih u raznim regijama Hrvatske, otvoreno je cijele godine, što uz jačanje trenda kampiranja na kontinentu također pridonosi produljenju sezone za kampove.
Prema riječima ekipe iz komunikacijskog tima projekta Rijeka 2020 – Evropska prijestolnica kulture, gotovo da ne prođe sedmica da im se ne obrati neko od stranih novinara pa je tako nedavno u Rijeci boravila ekipa britanskog ITV-a predvođena poznatim novinarom Johnom Stapletonom, kao i novinari časopisa Time Out piše Novi List.
Odgovor na pitanje što ih najviše u Rijeci zanima teško se može nazvati iznenađenjem.
Galeb je za sada glavna meta, strane novinare najviše zanima ta priča. Sigurno će zanimanje biti još i veće kada Galeb dobije svoj novi život kao muzej, nema sumnje da će to postati prava turistička atrakcija – kaže Edi Jurković, glavni voditelj strateških komunikacija Rijeke 2020.
Kad smo kod Galeba, zanimljivo je da se uskoro priprema i poziv svima onima koji imaju veze s tim brodom da podijele svoja sjećanja o brodu ili kroz konkretne predmete ili kroz osobna iskustva.
Poziv će biti usmjeren području cijele bivše države, a osim kroz medije pokušat će se i direktno, primjerice, pismima doći do onih koji su plovili na Galebu.
Proteklog vikenda na Orjenu je održana manifestacija „Naš krš“, čiji je osnovni zadatak da ukaže na prirodni, ali i kulturološki značaj kraškog pejzaža i kamena kao osnovnog materijala tradicionalnog graditeljstva. Planinarska edukativna tura kroz centralni dio masiva odrađena je u saradnji sa Odjeljenjem granične policije Herceg Novi, jer Orjen predstavlja mjesto spajanja Crne Gore, BiH i Hrvatske. U tom kontekstu vrijedno je istaći da već više godina postoji mogućnost organizovanog prelaska državne granice van graničnog prelaza, uz prethodno podnesen zahtjev, što je velika olakšica za kretanje planinama koje dijelimo sa drugim državama.
Centralni događaj manifestacije bio je III Prvenstvo Crne Gore u gradni suvomeđe, održano na bućarskom zogu ispred planinarskog doma Orjen sedlo (1600 m), sa učesnicima iz Herceg Novog i Tivta, ali i gostima iz Bjelorusije, Rusije i Škotske. Svaka od šest prijavljenih
ekipa imala je 15 minuta vremena da sagradi do 5 m dugačku, 1 m visoku i 60 cm široku suvomeđu. Sudija je bio iskusni Nikola Brajović (PK „Subra“), koji je prošle godine bio dio pobjedničkog tima. Kao malo iznenađenje, prvo mjesto je osvojila (porodična) ekipa „Ilić“ (Jovica, Kristina i Ilija Ilić), koja je pokazala zavidnu vještinu u ovom, ne baš lakom „sportu“.
Drugoplasirana je bila ekipa „Bijela-Kameno“, sastavljena od ljudi iz sela Kameno, Tivta, ali i Bjelorusije. Naime, propozicije takmičenja dopuštaju da trećina ekipe mogu biti stranci.
Treće mjesto je zauzela ekipa „Krš“ sa članovima iz Herceg Novog, Kamenog i Bjelorusije. Svi učesnici dobili su zahvalnice, prve tri ekipe i diplome, odnosno prigodne rukom rađene prehrambene tradicionalne proizvode-dar hercegnovskog NVU „Ruke“, dok jenajboljoj ekipi pripala „Orjenska buža“-prelazni pehar, dar umjetnika i planinara Dejana Veriga. P
rvenstvo je primjer kako se može oživjeti jedna drevna vještina i ostvariti spoj sa turizmom, koji sve više traži izlete u prirodu, ali i upoznavanje sa tradicijom kraja koji se posjećuje. Da priča bude kompletna, nakon takmičenja i zajedničkog ručka u domu, organizovana je degustacija „gorskog sladoleda“ pod otvorenim nebom, kraj jedne od brojnih jama-sniježnica. Šumske maline i jagode, pavlaka i jamski snijeg čine jednostavnu i prirodnu, ali i veoma atraktivnu gastro-kombinaciju za savršeno osvježenje.
Manifestaciju „Naš krš“ zajednički su organizovali Agencija za razvoj i zaštitu Orjena i planinarski klub „Subra“, a podršku su pružili Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi, Planinarski savez Crne Gore i Granična policija-odjeljenje Herceg Novi.
