Tradicionalna Fašinada koja se održava u peraškom akvatoriju, biće održana sutra, 22. jula, nedjelja, pred zalazak sunca u 18,30 sati.
“Fašinada” ima tradiciju koja nikada nije prekidana i sa sobom nosi obilježje vjerskog turističkog i folklornog karaktera, običaja koji na Mediteranu nigdje ne možete vidjeti i doživiti” – kazao je za naš portal, peraški župnik don Srećko Majić.
Fašinada, od 2013. ima status nematerijalnog kulturnog dobra nacionalnog značaja.
Danas i sutra se održava regata Fašinada kup u organizaciji JK Lahor.
Fašinada 2016.
Fašinada je prvi put održana je 22.jula davne 1452. godine kada su braća Mortešić na hridi, škrpjelu, pronašli ikonu Bogorodice sa Kristom, koja se danas nalazi na oltaru. Jedan od njih je izmolio ozdravljenje po zagovoru Blažene Djevice Marije. Nakon toga Peraštani su počeli gradnju umjetnog ostrva i crkve na njemu. Oni su nasipali kamenje i potapali brodove oko škrpjela kako bi stvorili otok. Do 1603. godine potopljeno je stotinjak brodova.
Prva kapela Gospe od Škrpjela sagrađena je 1484. godine, dok današnji oblik dobija nakon velikog potresa 1667. godine.
Od tada, pa do danas svake godine, u sumraku 22.jula vezane barke idu od Perasta ka Gospinom otoku, noseći kamenje kako bi bacanjem u more ojačali otok. Ova manifestacija je dobila ime po talijanskoj riječi ”fascia”, što znači traka ili povez, a tako je nazvana jer barke međusobno povezane i napunjena kamenjem, okićene jablanovim granama, plove ka otoku Gospe od Škrpjela. U barkama su samo muškarci, dok ih žene pozdravljaju sa obale. Tokom ove svojevrsne procesije na moru, pjevaju se bugarštice.
Kad prva barka, u kojoj je župnik, nekada predsjednik Opštine Perasta, danas lokalne zajednice i predstavnik Bokeljske mornarice, stigne do Školja, crkveno zvono oglašava taj svečani trenutak. Barke zatim čine prsten oko Gospina otoka, simbolizirajući na taj način povezanost sa Nebeskom Majkom i kamenje se baca u more.
Bivši poljski nadbiskup Henrik Hoser, kojeg je papa Franja imenovao apostolskim vizitatorom za Međugorje, održaće u nedjelju prvu misu u tom mjestu u Hercegovini, čime će biti ozvaničeno da Vatikan pod svoje okrilje stavlja ovo sveto mjesto za katolike pošto vjeruju da se tu ukazala Bogorodica.
Portal klix.ba navodi da je Hoserov glavni zadatak poboljšanje rada sveštenika sa hodočasnicima i da su njegova ovlašćenja vrlo široka pa će vjerovatno uticati i na kadrovska pitanja, za koja je do sada bio mjerodavan isključivo mjesni biskup.
Navodi se da to podrazumijeva dovođenje novih, i to stranih sveštenika u međugorsku župu, ali i uticaj na izbor župnika.
Portal navodi da je Rimokatolička crkva decenijama bila suzdržana prema Međugorju i na snazi je bila izjava Biskupske konferencije Jugoslavije iz 1991. koja nije branila hodočašća, ali nije ni utvrdila da se radi o nadprirodnim ukazanjima.
Navodi se da se preokret desio 2010. godine kada je papa Benedikt XVI imenovao kardinala Kamila Ruinija, a rad je nastavio papa Franjo, koji je prošle godine u Međugorje uputio Hosera kako bi analizirao pastoralnu situaciju.
Italija i Crna Gora imaju svestranu i vrlo plodnu saradnju, a ona je u domenu odbrane posebno intenzivirana od kada smo postali partneri u NATO-u. Italija je snažno podržala pristupanje Crne Gore NATO-u, kao i što snažno podržavamo vaš budući pristup EU. – poručio je sinoć u Tivtu ambasador Italije u Crnoj Gori Luka Zelioli.
On je bio domaćin prijema koji je priređen povodom dolaska u Crnu Goru školskog jedrenjaka „Caroly“ Ratne mornarice Italije. Pozdravljajući prisutne zvanice što su se okupile na palubi školskog broda MVCG, jedrenjaka „Jadran“, među kojima su bili crnogorski ministar odbrane Predag Bošković, načelnik Generalštaba VCG brigadni general Dragutin Dakić, komandant Mornarice VCG kapetan bojnog broda Vesko Tomanović, predstavnici Ministarstva inostranih poslova, Ministarstva saobraćaja, Zajednice Italijana u Crnoj Gori, gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić i italijanski vojni ataše pukovnik Paolo Sfara, ambasador Zelioli je kazao da školski brodovi RM Italije već tradicionalno u okviru svojih krstarenja, dolaze u crnogorske luke. To je slučaj i sa 24-metaskom dvojarbolnom jolom „Caroly“ koja je juče u Tivat stigla pod komandom poručnika bojnog broda Livia Martušelia, sa pet članova posade i devet ukrcanih pitomaca Pomorske akademije iz Livorna.
Zelioli je podsjetio da Ratno vazduholovstvo Italije odnedavno zajedno sa RV Grčke, obavlja zadatke air policinga crnogorskog neba, crnogorski kadeti se školuju u italijanskim vojnim akademijama, a dio pripadnika Mornarice VCG ukrcan je na italijanske ratne brodove u antipiratskoj misiji Atalanta u vodama Indijskog okeana.
„Naše mornarice izuzetno dobro sarađuju što je po meni, potpuno prirodno jer Italiju i Crnu Goru odvaja samo jedno malo more, pa smo mi zapravo jadranski susjedi.“- kazao je Zelioli koji je sinoć nekolicini oficira i podoficira Mornarice VCG, uručio diplome o uspješnom završenom kursu italijanskog jezika.
Zahvaljujući se italijanskoj Vladi i njenim diplomatskim predstavnicima u Crnoj Gori, ministar odbrane Predrag Bošković je podvukao da dvije države i njihove oružane snage imaju odlične odnose.
„Viševjekovno prijateljstvo italijanskog i crnogorskog naroda traje. Vlada i narod Italije svih ovih godina pružaju nam podršku na našem putu evroatlantskih integracija, a u toj saradnji mi naše sposobnosti u domenu odbrane, podižemo na znatno veći nivo.“- istakao je Bošković dodajući da Crnoj Gori posebno znači nedavno uspostavljanje redovne kontrole i obezbjeđivanja našeg vazdupnog prostora od strane italijanskih i grčkih borbenih aviona u NATO sistemu integrisane vazdušne odbrane saveznika, kao i redovno obrazovanje naših kadeta na italijanskim vojnim akademijama.
„To je od velikog značaja za nas, a siguran sam i od velike koristi za Italiju jer ti ljudi koji završe školovanje na italijanskim akadenijama, postaju nezustavljivi promoteri italijanske, kulture, naroda i vojske u Crnoj Gori.“- zaključio je Bošković.
Pripadnici Službe zaštite i spasavanja Tivta pronašli su jutros u naselju Bonići beživotno tijelo ženske osobe.
Tijelo, za koje se pretpostavlja da je Kolašinka S.P. koja je u Tivtu nestala prije dvije noći, nađeno u borovom šumarku između kuća neformalnog romskog naselja “7.jul” i mora.
Na licu mjesta su vatrogasci, policija i ekipa Hitne pomoći.
Tijelo je pronađeno u koordinisanoj akciji policije, vatrogasaca i zaposlenih u kompaniji Voli.
Njih oko 60 okupilo se u Bonićima jutros oko sedam časova i pola sata kasnije pronašli su beživotno tijelo.
Prema prvim nezvaničnim nalazima istrage sumnja se da je riječ o samoubistvu.
Povodom čestih slučajeva da se građanima i turistima onemogućava pristup i korišćenje obale na području morskog dobra, posebno u Boki Kotorskoj, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore podsjeća da je u skladu sa članom 4 Zakona o morskom dobru “Morsko dobro, koje je u državnoj svojini, u javnoj upotrebi osim u slučajevima kada je zakonom drugačije određeno”.
S tim u vezi obala, (ponte, pristaništa,plaže) koja nije ustupljena na korišćenje putem javnog pozivana osnovu važećeg planske dokumentacije, dostupna je svima pod jednakim uslovima za korišćenje u skladu sa predviđenom namjenom.
Djelovi obale koji su Ugovorom dati na korišćenje (pristaništa, privezišta uređena kupališta i sl.) mogu se koristiti u skladu sa odredbama Ugovora i uslovima propisanim od strane Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.
Sve ostale djelove obale u državnoj svojini, građani i turisti mogu slobodno koristiti u skladu sa namjenom obale i u duhu dobrog domaćina, u čemu niko nema pravo da ih spriječava ili ometa.
Aplelujemo na građane i turiste da svaku situaciju ometanja slobodnog korišćenja morskog dobra u državnoj svojini u skladu sa njegovom namjenom, prijave opštinskim komunalnim policijama/inspekcijama ili na Turistički telefon broj 080001300.
Školski brod Ratne mornarice Italije, 24-metarski jedrenjak „Caroly“, uloviće danas kasno poslijepodne u Tivat, gdje će pristati na gradskoj rivi Pine, pored školskog broda MVCG, jedrenjaka „Jadran“.
„Caroly“ je predivan drveni oldtajmer, sagrađen 1948. u čuvenom italijanskom brodogradilištu Baglietto u Varazeo blizu La Specije. Ova dvojarbolna jedrilica tipa jola, napravljena je po narudžbi italijanskog preduzetnika i veleposjednika Rikarda Prevea, a dizajnirao ju je Vićenco Vitorio Baljeto. „Caroly“ koja je ime dobila po supruzi njenog vlasnika i naručioca, do 1982. je bila u posjedu familije Preve, a oni su sa njome svojevremeno krstarili i preko Atlantika, do Argentine gdje su imali velike poljoprivredne komplekse. Nakon smrti vlasnika, porodica je jahtu poklonila italijanskoj Ratnoj mornarici gdje ona od tada služi za praktičnu obuku pitomaca Pomorske akademije iz Livorna – budućih mornaričkih oficira.
„Caroly“ je brod dug 24 i širok 4,8 metara, a sa gazom od 2,8 metara ima deplasman od 56 tona. Na dva jarbola moće razviti ukupno 210 kvadratnih metara površine jedara sa kojima postiže maksimalnu brzinu od 9 čvorrova, dok na motor (Fiat-AIFO smage 110 konja), brod vozi jedan čvor sporije. „Caroly“ ima 5 članova stalne posade sa kojima se na jedrilicu tokom krstarenja radi prakse, ukrcava do 9 pitomaca Pomorske akademije.
Italijansku jedrilicu će večeras u Tivtu dočekati predstavnici crnogorskog Ministarstva odbrane i Mornarice VCG, kao i italijanski ambasador u Crnoj Gori, Luka Zelioli.
Treći po redu međunarodni Festival uličnih performera „InArt“ održaće se od 25 do 27. jula u Tivtu. Ta tri dana tivatske ulice i trgovi transformisaće se u pozornice za umjetnike iz sedam zemalja, a svoje mjesto među njima imaće i performeri iz Crne Gore.
Festival je zadržao internacionalni karakter tako da će se na njemu predstaviti umjetnici i performeri iz Italije, Austrije, Makedonije, Argentine, Meksika kao i Turske- saopšteno je juče iz Turističke organizacije Tivat koja je jedan od pokretača i suorganizatora ove interesantne manifestacije.
Ove godine svoja umijeća predstaviće umjetnici iz Turske sa dvije tradicionalne turske umjetnosti – izradu dekorativnih predmeta od keramike i izradu dekorativnih predmeta od perlica stakla. Pored nih, na festivalu će nastupiti I italijansko-argentinski Duo Masawa, Cirque Tango iz Argentine, El Diablero iz Austrije, Pierro Ricciardi iz Italije, Teatrosk trupa iz Makedonije…
Za najmlađe je pripremljen poseban program „Dječije igrarije i maštarije“ porodice Dragojević, nastup učenika muzičke škole „Andre Navara“ i balon predstave italijanskog performera Andree Fedija.
Festival ulilnih performera “InArt” održavaće se na brojnim lokacijama u centru Tivta i na platoima Porto Montenegra.
Inače, prema posljednim podacima Turističke organizacije, u svim vidovima registrovanog smještaja na podrulju Tivatske rivijere boravi ukupno 7.140 turita, što je 13 odsto više nego u isto vrijeme lani. Od ukupnog broja gostiju njih samo 89 su iz Crne Gore, a sve ostalo su stranci. U privatnom smještaju ljetuju 6.092 gosta, hoteli su ugostili 847 turista, dok u odmaralištima boravi 130, a u kampovima 71 turista.
Danas je Gradska luka zatrpana trajektima i kruzerima, ali dobro je podsjetiti kako je izgledala potkraj 19. stoljeća.
I tada je bilo živo! Možda će vas zanimati… znate li kada je Split doticalo čak 16 parobrodarskih pruga? U to je vrijeme grad završavao s težačkim kućicama Veloga Varoša, Dobroga, Manuša i Lučca.
U dnu “školjke” Gradske luke ‒ koju već zatvara lukobran ‒ naziru se zidine Lazareta, visoki zvonik crkve sv. Petra, slikovito pročelje Dioklecijanove palače i skladni niz kamenih trokatnica. Lijepi, ali dotrajali romanički zvonik sv. Duje već petu godinu prekriva divovska drvena skela natkrita prostranim krovom, a kampanel će njome ostati “okovan” punih 26 godina!. U starom dijelu luke podno Palače stacioniraju puljiški trabakuli, zapravo prodavaonice voća, sočivica, keramike i po koji ćozotski ribarski bragoc. Na malom Mletačkom gatu postavljena su dva kandelabra s lučkim svjetlima.
Zgrada Lučke kapetanije još nije izgrađena. Na istoku je blatnjava Nova obala, nastala nasipanjem zemlje iz željezničkog usjeka. Na prostoru Zlodrine poljane podignuta je prva omanja željeznička stanica na “slijepoj” pruzi Split-Siverić, a pred njom, bliže moru, prizemnica “Kavane u luci” s velikom ostakljenom verandom. U samom kutu, podno poluotočića Bačvice (Katalinića briga), niknula je velika stambena zgrada obitelji Katalinić s prostranim vinarskim podrumom.
Otkako je dovršen lukobran, promet u luci rastao je iz dana u dan. Kamenih gatova na Istočnoj obali još nije bilo, postojao je samo manji drveni pristan. Postavljeno je i osam velikih plutača za privez.
Dok su manji brodovi (bracere, bragoci, gaete, golete, leuti, logeri, peligi…) pristajali uz obalu, oni veći (brikovi, barkovi, brigantini, nave, škuneri te drveni i željezni parobrodi na vijak ili kotače) ostajali su razasuti na sidrištima. Dnevno je u luci bilo do dvadesetak velikih brodova što je otežavalo manevriranje, pa je često dolazilo do manjih oštećenja.
Naročito je bilo opasno kad bi zapuhao “donji vitar”. Najviše se rukovalo vinskim bačvama, ali, vjerovali ili ne, Split je tada doticalo čak 16 parobrodarskih pruga! Devet ih je bilo “Lloydovih”: Dalmacija ‒ Albanija ‒ Krf, Dalmacija ‒ Albanija ‒ Preveza, zatim brze: Trst ‒ Kotor i Rijeka ‒ Kotor, te trgovačke: Rijeka ‒ Kotor ‒ Trst ‒ Split ‒ Metković, Rijeka ‒ Split ‒ Metković, Split ‒ Metković i Split ‒ Brač ‒ Jelsa.
Četiri linije održavala je tvrtka “Rismondo”: Trst ‒ Split ‒ Metković, Split ‒ Metković te Split ‒ Brač ‒ Jelsa (dvaput tjedno).
Na po jednoj su plovili brodovi kompanije “Švrljuga”: Rijeka ‒ Split ‒ Metković ‒ Gruž, “Chiarini”: Trst ‒ Split ‒ Metković, te “Dubrovačkog konzorcija”: Trst ‒ Split ‒ Dubrovnik ‒ Bari.
U osnutku je bila i nova viška tvrtka koja će povezivati Split sa srednjodalmatinskim otocima. Osim toga, u talijanskom Parlamentu upravo se raspravljalo o uvođenju dviju transjadranskih pruga u polasku iz Venecije i Barija. Posade raznih zastava davale su Splitu pečat međunarodnog pristaništa.
Dok su kapetani i časnici sjedili po kavanama, mornari su posjećivali brojne krčme i konobe. Cvjetala je proizvodnja konopa (gomena, lancana, traine, arganela, grativa za jedra…). Konopari su tada bili najbrojnija zanatska struka u gradu. Baš u lipnju te iste godine poduzetni je kavanar Tocigl organizirao prve izlete do biševske Modre špilje za koju se pročulo po Europi otkako je njene jedinstvene ljepote u bečkom listu “Neue Freie Presse” predstavio oceanolog i slikar barun Eugen von Ransonnet Villez. Iz promičbene obavijesti saznajemo da se iz Splita isplovljavalo u 6 sati parobrodom prve klase “Psyche”, a vraćalo u 18 sati.
Na Visu se boravilo od 12 do 15.30 sati, a putovanje, ulaz u Modru špilju i ručak a table d’hotel ukupno su koštali 5,50 fiorina. Na brodskoj palubi svirao je orkestar, a tijekom plovidbe posluživalo se hladna jela, pića, vino, pivo, sladoled…
U prvom izletu sudjelovalo je stotinu Splićana. Bili su toliko oduševljeni da je iduće nedjelje broj porastao, pak je osim “Psyche” za Biševo zaplovio i parobrod “Dinara” iz flote tvrtke “Rismondo”. Ista je kompanija tijekom ljeta priređivala i redovite izlete po Kaštelanskom zaljevu do Trogira ili do omiškog i makarskog primorja…
To se odvijalo stotinu godina poslije pada Bastille ili 139 godina prije ovogodišnjega ljeta. Splitska se Općina nalazila već sedmu godinu u rukama hrvatskih narodnjaka (gradonačelnik Gajo F. Bulat) ali se još uvijek nije oporavila od dugova i financijskih tereta koje joj je nanijela kampanilistička i hazarderska uprava bivšeg autonomaškog poteštata Antonija Bajamontija. Dakle, bilo je to godine 1889, a Split je tada brojio 15.500 stanovnika.
Nedostatak radne snage u sektoru turizma i ugostiteljstva ključan je problem ove turističke sezone na hrvatskoj obali Jadrana. Na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje traga se za još nešto manje od 15.000 radnika. Najtraženiji su prodavači, konobari, čistačice…
Koliko je situacija alarmantna govori i podatak da na području Opatijske rivijere neki ugostitelji skraćuju radno vrijeme u »srcu« turističke sezone, zatvaraju kuhinje pa čak i cijele objekte jer ne mogu naći adekvatnu radnu snagu. Nedostatak kadrova ponajprije se održava na kvalitetu usluge. Tako se može vidjeti kako na kupalištu petozvjezdanog opatijskog hotela gosti sami postavljaju suncobrane i ležaljke, kako predugo čekaju na ugostiteljsku uslugu…
Vlada RH početkom lipnja izdala je kvote za zapošljavanje radne snage iz trećih zemalja što je ugostiteljstvu i turizmu trebalo osigurati 8.660 radnih dozvola. Međutim, sam proces zapošljavanja stranih radnika, mnogi smatraju, traje predugo, piše Novi list.
Poslodavci kojima kronično nedostaje radne snage smatraju da sustav ne funkcionira dovoljno brzo. Mnogi tvrde da proces zapošljavanja traje i do tri mjeseca, te kako kvote iz lipnja za ovu sezonu ne znače apsolutno ništa. Na ubrzavanje birokratskih procesa zapošljavanja stranih državljana apelirali su iz Udruženja ugostitelja Zagreb, a na sličan način razmišljaju i u Udruženju obrtnika Opatija – Lovran – Matulji – Mošćenička Draga.
– Proces zapošljavanja stranaca je predug, traje i po nekoliko tjedana. Treba ga pojednostaviti, ubrzati i pojeftiniti. Smatram da je sada, u trenutku kada kronično nedostaje radne snage, pravo vrijeme da se potpuno liberalizira tržište radne snage i to na način da se domaćem čovjeku omogući da radi dva i više poslova, odnosno da mu se omogući da stupa u radni odnos s više poslodavaca. Tom maksimalnom liberalizacijom na domaćem tržištu pronašli bi one koji žele više raditi i zaraditi i osigurali bi potrebnu radnu snagu. Naši ljudi ne odlaze u Irsku zato da bi gore radili 5-6 sati dnevno, oni odlaze gore raditi 12 do 15 sati, da bi za to bili plaćeni i zaradili – govori Mauricio Počekaj, predsjednik Udruženja obrtnika Opatija-Lovran-Matulji-Mošćenička Draga navodeći kako je na području Opatijske rivijere bilo podosta interesa za zapošljavanje žitelja Bosne i Hercegovine i Makedonije. Međutim, dodaje, kako se često događalo i kako su na rad stigli potpuno neadekvatni radnici te su zbog toga poslodavci prisiljeni ponavljati dugotrajan proces zapošljavanja stranaca.
Na samom kraju lipnja ove godine u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje evidentirano je bilo 7.795 aktivnih osiguranika stranih državljana i osoba bez državljanstva zaposlenih na području Republike Hrvatske. Ukupan broj osiguranika na isti dan po svim osnovama osiguranja bio je 1.554.821. Prema statistikama MUP-a RH najbrojniji strani radnici na području PGŽ-a su oni iz Bosne i Hercegovine (1.547). Oni čine čak 57 posto ukupno zaposlenih stranih državljana na navedenom prostoru. Na drugom mjestu po broju izdanih dozvola za rad su Srbi (422), zatim Makedonci (215) te Ukrajinci (203). Najviše radnika stranih državljana na području PGŽ-a zaposleno je u građevinarstvu (1.059), zatim u turizmu i ugostiteljstvu (933), brodogradnji (448)… Iz Europskog gospodarskog prostora u PGŽ-u trenutno radi 351 radnik. Najviše odobrenih privremenih boravaka dobili su državljani Italije (142), slijede Slovenci (59), Nijemci (24)…
Turistička organizacija opštine Kotor i Ambasada Republike Poljske u Podgorici organizuju izložbu fotografija „About Polska” – „O Poljskoj”, a svečano otvaranje biće u subotu, 21. jula u 12 sati na lokalitetu “Rimski mozaici” u Risnu.
Izložba „About Polska” / „O Poljskoj” predstavlja savremenu Poljsku – njene dinamične gradove, nevjerovatnu floru i faunu, razne mogućnosti za rekreaciju, spektakularnu arhitekturu, uzbudljive ljude, opšte poznatu i onu profilisanu kulturu, značajan doprinos svjetskoj nauci i pop kulturi. Na izložbenim panoima posjetioci će vidjeti sliku Poljske koju vjerovatno još uvijek ne poznaju. Poljska je primjer uspješne političke, ekonomske i društvene transformacije. Njen efekat je dinamičnost i snaga koje Poljacima ne nedostaju.
Izložba je rezultat saradnje poljskog Ministarstva vanjskih poslova i entuzijasta Poljske, kao i poznatih fotografa i grafičara. Njen cilj je da promoviše Poljsku u najudaljenijim mjestima svijeta i podstakne najširu grupu stranih posjetilaca da obiđu Poljsku i upoznaju njene čari.
