Rekonstruisana topovnjača u operativnoj upotrebi do kraja godine, fregate idu u Izrael?

1
Rekonstruisana RTOP 405

Nekadašnja raketna topovnjača 405 rekonstruisana u patrolni brod, biće uvedena u opretativnu upotrebu Mornarice VCG najvjerivatnije krajem ove godine.

Potvrđeno je to  iz Ministarstga odbrane saopšteno da je u toku posljednja, treća faza rekonstrukcije i opremanja ovog 45 metara dugog ratnog broda deplasmana 260 tona i njegove prenamjene u patrolni brod.

„Okvirno vrijeme završetka III faze je 120 dana (kraj oktobra 2018. godine), nakon čega slijede primopredajna ispitivanja i stavljanje u operativnu upotrebu. Nakon analize izvršenih radova i očekivanih rezultata konverzije topovnjače 405, donijeće se odluka o uvođenju raketne topovnjače  406 u projekat konverzije, okvirno početkom 2019. godine.“- rečeno je  u resoru koga vodi ministar Predrag Bošković.

Posao konverzije raketne topovnjače 405 u patrolni brod vrijednosti oko 600 hiljada eura započeo je prije dvije godine angažovanjem kompanije „Arsenal REM“ iz Kraljeva koja je u Bijeloj, a kasnije i u Baru završila najveći dio rekonstrukcije i modernizacije ovog ratnog broda. „Arsenal REM“ okuplja većinom iskusne inženjere i majstore bivšeg vojnog brodogradilišta Arsenal iz Tivta, a ovom firmom koja je i proteklih godina radila za MO, rukovodi nekadašnji tehnički direktor Arsenala, mornaričko-tehnički potpukovnik u penziji Vasilije Pecić. Njegova firma do sada se pokazala na više komplikovanih remontnih i poslova rekonstrukcije ratnih brodova u Crnoj Gori, Srbiji, Libiji, Malti, Egiptu i Keniji.

Stručnjaci i radnici „Arsenal REM-a“ su na topovnjači 405 shodno projektu koji je uradio renomirani Brodarski institut iz Zagreba, obavili dokovanje sa svim neophodnim remontnim radovima na trupu i nadgrađu broda. Demontirana su dva lansera protivbrodskih raketa „Styx“ a na krmenom dijelu broda ugrađena je hidraulična dizalica  i ležaj za brzi RHIB čamac dužine 6,5 metara, koji će koristiti tzv.bording tim prilikom kontrole i ukrcaja na druge brodove na moru. Pregledano je i remontovano glavno artiljerijsko naoružanje broda – dva topa „bofors“, kalibra 57 mm. Oba glavna pogonska motora MTU takođe su detaljno remontovani, a brod je dobio tri nova pomoćna motora, dizel-agregata „Volvo-Penta“ za proizvodnju struje.  Dvije „Rols Royce Proteus“ plinske turbine koje su topovnjači služile za postizanje maksimale brzine plovidbe od 40 čvorova, konzervisane i više se neće koristiti zbog visoke potrošnje goriva. Kao patrolni brod, RTOP 405 ubuduće će, vozeći samo na dizel motore, postizati maksimalnu brzinu od preko 22 čvora. Potpuno je obnovljen i enterijer broda koji je dobio i novu kuhinju sa lednicom- hladnjačom za skladištenje hrane tokom dužih krstarenja, a značajno su poboljšani i uslovi za smještaj i rad posade.          U toku je završni dio konverzije broda – ugradnja nove savremene elektronske navigacijske opreme – novog radara, GMDSS sistema i ECDIS sistema za rad sa elektronskim navigacijskim kartama, a topovnjača će dobiti i AIS transponder i tzv. brodsku „crnu kutiju“, odnosno voyage data recorder, a kao i novu sigurnosnu i opremu za spašavanje u skladu sa najnovijim SOLAS zahtjevima.Slijedi i modernizacija brodskog sistema za upravljanje vatrom 9LV-209 koji je od presudne važnosti za efikasno dejstvo topova kalibra 57 mm, a koji je osavremenjem ugradnjom infracrvene kamere i laserskog daljinomjera.

Nakon ispotivanja ovako rekonstruisane topovnjače 405, očekuje se da dogodine isti postupak bude primijenjen i na njenom godinu dana mlađem blizancu- tpoovnjači 406 koja je izgrađena 1980.

Iz MO su potvrdili da atuelni veliki patromi brodovi MVCG tipa „Kotor“, ostaju u formaciji i operativnoj upotrebi Mornarice do završetka mlodernizacije i rekonstrukcije topovnjača.

patrolni brod P-34

„Patrolni brodovi 33 i 34 i dalje ostaju u formaciji jedinice do konačne konverzije RTOP 405, 406 i nabavke jednog ili dva nova patrolna broda.“- ističu u MO. Oni međutim, nisu isključili mogulnost da se dva velika patrolna broda tipa „Kotor“ izgrađena krajem osamdesetih godina prošlog vijeka u Splitu, u međuvremenu ipak prodaju. Izvori  bliskli vrhu MVCG, tvrde da je veoma moguće da ove nekadašnje raketne fregate JRM, u skorije vrijeme zaplove kod novog vlasnika na istočnom Mediteranu. Špekuliše se da bi ta dva broda mogao kupiti ni manje ni više nego Izrael sa čijim se vojnim i državnim zvaničnicima ministar Bošković u posljednje vrijeme često sretao, ili da se preko te države i u njenim brodogradilištima obavi remont, prenaoružanje i modernizacija ta dva još uvijek veoma perspektivna i kvalitetna broda, prije nego što se oni prodaju „trećoj strani“. Iz MO nisu komentarisali ovakav potencijalni epilog sa dva trenutno najjača i najveća broda MVCG – nekadašnjim fregatama klase „Kotor“.

„Više zemalja zainteresovano je za eventualnu kupovinu ili zamjenu određenih plovnih objekata MVCG za nove patrolne brodove. Iako je riječ o pouzdanim i funkcionalnim brodovima koji su još uvijek u materijalnoj formaciji VCG, Ministarstvo odbrane razmatra mogućnost njihove zamjene i opremanje Mornarice VCG patrolnim brodovima adekvatnim potrebama VCG u kolektivnom sistemu odbrane.”- rečeno je  iz MO.

Prema nezvaničnim informacijama, vrh MVCG i čelnici MO, “pucaju” na varijantu da fregate zamijene sa dva patrolna broda tipa “Tuzla” kakvih je do sada ukupno 26, sagradilo tursko brodogradilište Daersan za mornarice Turske i Turkmenistana. Ovi 56 metra dugi ratni brodovi deplasmana po 400 tona, namijenjeni su patroliranju, kontroli ali i protivpodmorničkoj borbi u obalnim vodama. Pogonjeni sa po dva MTU dizel motora, patrolni brodovi klase “Tuzla” postižu maksimalnu brzinu od 25 čvorova i imaju akcioni radijus od 1.500 milja. Brodovi koje opslužuje po 35 članova posade, su naoružani dvocijevnim topom kalibra 40 mm italijanskog proizvođača Oto Melara, po dva daljinski upravljanja mitraljeza kalibra 12,7 mm, te protivpodmornikim raketnim bacačem dubinskih bombi, a posjeduju i vrlo modern elektroniku, senzore i sistem za upravljanje vatrom.

Plovidba na Orjenu

1

Da je puno toga stvar ideje i pravog trenutka, pokazuju fotografije sa Orjenske lokve, gdje je uhvaćen jedinstveni momenat probne plovidbe čamca na napuvavanje u srcu Orjena!

Planinski pejzaž ispunjen vrhovima i kršem i munikama dodatno je upotpunilo stado bikova, kojima nikako nije bilo jasno šta se to tačno dešava. Orjenska lokva je najveća vodena površina na Orjenu, smještena na 1600 m nadmorske visine, a udaljena svega nekoliko desetaka metara daleko od prevoja, planinarskog doma i bućarskog zoga, mjesta subotnje volonterske akcije uređenja.

Nakon obavljenog posla i atraktivne degustacije sladoleda od šumskog voća i jamskog snijega, na red je došlo i plovidba Orjenskom lokvom.

Organizator dešavanja bio je planinarski klub „Subra“.

Fašinada Cup 2018. (foto)

Jedriličarski klub “Lahor” iz Kotora, proteklog vikenda organizovao je međunarodnu jedriličarsku regatu “16. Fašinada kup” za klase Krstaš, Hobie Cat, J/70 i ojedrene barke, koja je jedrena u akvatorijumu Boke kotorske na potezu od Perasta do Tivta.

Brojne jedrilice šarenih jedara ukrasile su Boku. Uz povoljan vjetra to je bio bal na moru koji je zabilježio naš saradnik Zoran Nikolić.

Protest građana u znak podrške zaposlenima u Bolnici Meljine

0
sa protesta foto S.K

Skupom ispred glavne kapije Opšte Bolnice Meljine i petnaestominutnom blokadom saobraćajnice, građani okupljeni oko fejsbuk stranice “Spasimo Bolnicu”, večeras su podržali zaposlene u toj zdravstvenoj ustanovi u njihovom zahtjevu da se Bolnica stavi pod okrilje javnog zdravstva Crne Gore.

Podsjećamo da svakodnevnim polusatnim štrajkom upozorenja, zaposleni skreću pažnju odgovornih i javnosti na njihov težak položaj i na njihov zahtjev da se Bolnica Meljine, čiji je vlasnik konzorcijum na čelu sa Atlas grupom, uključi u sistem javnog zdravstva Crne Gore. Traže prijem kod predsjednika Vlade Duška Markovića I hitnu intervenciju, Vlade i resornih ministarstava, ali do danas nikakav odgovor nisu dobili.

Vlada Crne Gore prije godinu i po je pokrenula sudski spor za raskid ugovora sa Atlas grupom koja je vlasnik Bolnice, nakon inicijative Skupštine Opštine Herceg Novi, jer su od ugovorom predviđenih 119 miliona, u Bolnicu uložili samo tri miliona eura. Zaposleni nisu primili četiri plate, a doprinosi im nisu uplaćeni preko dvije godine. Kadar se osipa.

“Nadam se da ćemo biti složni da prevaziđemo sve druge podjele i da radimo u zajedničkom interesu, kako ne bismo dozvolili da ostanemo bez Bonice”, kazala je ispred organizatora Dara Vukadinović i pozvala prisutne da se pridruže protestu podrške penzionera koji organizuju skup u subotu u Parku Hotela Boka.

“Zadovoljni smo podrškom građana”, kaže predsjednica sindikalne organizace Bolnice Meljine, Slavica Drobnjak. “Možemo da vam pružimo stručnu i kvalitetnu zdravstvenu podršku, ali tražimo da i vi nas podržite u našoj borbi za opstanak naše ustanove”, poručila je Drobnjak zahvaljujući se prisutnim građanima.

Vojin Miljanić, bivši predsjednik sindikata Vektra Boka, ističe da Bolnica treba svim Hercegnovljanima i da je došao da podrži zaposlene u toj ustanovi.

sa protesta

Olivera Doklestić, direktorica JP Vodovod i kanalizacija, ističe da Bolnica stara više od 110 godina mora da ostane u Meljinama, jer pitanje zdravlja nikada ne smije da bude upitno.

“Dajemo podršku kolektivu Bolnice na različite načine. Naša ekipa pregledala je sve njihove instalacije i uradila neke popravke. Takođe smo im pomogli materijalno, kada je početkom juna pijavica napravila ogromnu štetu njihovim objektima i dijelu opreme, istakla je Doklestić i navela da radnici tog javnog preduzeća koriste medicinske usluge ove ustanove.

Spasoje Krivokapić, porijeklom iz Herceg Novog, došao je da podrži skup ispred Udruženja Dijaspora DU Monternegro NEU.CH –Cirih.

sa protesta

Motiv je, što se mnogi građani vraćaju u Herceg Novi i postavlja se pitanje gdje će se liječiti, ako ne bude funkcionisala Bolnica u Meljinama.

Otvoren Čedi Luštica Bay

0

Prvi od sedam hotela u novom turističkom naselju na Jadranu, Luštici Bay, Čedi /The Chedi Luštica Bay/, smješten na pjeni od mora s prekrasnim pogledom na zaliv, marinu i Jadransko more, počeo je sa radom i primio je prve goste.

Kompanija GHM koja upravlja hotelom i ultraluksuznim brendom Chedi, inicijalno osnovanim u Aziji i na Dalekom Istoku, nastavlja širenje u Evropi novim luksuznim hotelom sa 5 zvjezdica na prestižnoj lokaciji u Crnoj Gori.

„Izuzetno smo uzbuđeni što puštamo u rad prvi hotel u Luštica Bay-u, najvećem integrisanom razvojnom projektu u Crnoj Gori na poluostrvu Luštica. Naši prvi gosti su iz Zapadne Evrope, i radujemo se što imaju priliku da se upoznaju s našim besprekornim servisom u jedinstvenom elegantnom okruženju sa rafiniranim ali opuštenim tradicionalnim priobalnim ambijentom“, izjavio je Mark di Rujter, generalni menadžer hotela The Chedi Luštica Bay.

Čedi

Glavna marina u Luštici Bay je takođe puštena u rad ovog ljeta i u prvoj fazi nudi smještaj za 52 motorna plovila i jedrenjake dužine do 35 metara, što će se proširiti na 176, a planirana je i značajna sekundarna oblast za vezivanje manjih plovila.

Foto Luštica bay

Smješten između smaragdne morske vodi i planinskog predjela, na ulazu u Uneskovu svjetsku kulturnu baštinu Boke, Čedi hotel sa 111 smještajnih jedinica raspolaže sa 45 soba i 5 apartmana, a ima i 61 kondominijum uključujući 4 apartmana i penthaus, što ga čini jednim od najvećih luksuznih hotela na ovom području. Hotel takođe nudi privatnu plažu, zatvorene i otvorene bazene i prostor za sunčanje, te direktan pristup mirnom šetalištu i marini. Konferencijski i poslovni centar su takođe prvoklasni sa konferencijskim salama i prostorom za koktele.

Foto Luštica bay

Hotel je dizajnirao priznati TVS Design studio iz Atlante u SAD, koji je usvojio moderno tumačenje vernakularne arhitekture, sa savremenim, svježim i prozračnim dizajnom GG&Grace, iskoristivši pogled i prelijepe predjele i koristeći upravo materijale koji naglašavaju originalnu priobalnu lokaciju. Mješavina smjelih nijansi bijele boje sa prirodnijom primarnom paletom daće hotelu jedinstveni karakter i pružiti gostima trenutak opuštanja i inspiracije.

Hotel ima dva restorana s pogledom na smaragdnu zalivsku vodu i koristi najsvježije lokalne namirnice za pripremu hrane. Hotel takođe ima i predvorje i bazen, SPA centar i plažne barove.

Čedi Luštica Bay je drugi evropski hotel tog brenda kompanije GHM i prvi na Balkanu.

Luštica Bay nudi smještaj na pjeni od mora, hotele, vezove, a privlačna atrakcija za zvijezde biće prvi golf teren sa 18 rupa u Crnoj Gori koji je dizajnirao Geri Plejer, koji će se otvarati u fazama i trebalo bi da bude završen 2021. godine. Početna faza će obuhvatiti više od 1.500 nekretnina, uključujući apartmane, vile i gradske kuće. Projekat predviđa izgradnju i dvije vrhunske marine koje nude 226 vezova na period do pet godina.

 

Noć klapa u Tivtu

0
Plakat 22.Noć Klapa i 23. sajam suvenira

Turistička organizacija Tivat večeras organizuje Noć klapa u Tivtu, na gradskoj rivi Pine sa početkom u 21 sat.

Ljubitelji mediteranskog melosa biće u prilici da uživaju u nastupu dalmatinske klape “Cambi”, kao i u izvođenjima domaćih klapa iz Boke.

Na školskom brodu “Jadran” će pored pomenute dalmatinske klape nastupiti i klape “Maris”iz Kotora i “Romansa” iz Tivta.

Nedelja, 22. Jul – Gradska riva Pine  od 21  sat.

Knjige otvaraju svijet – Otvoren 16. Međunarodni sajma knjiga Trg od knjige 2018.

0
Otvaranje 16. Međunarodnog sajma knjiga Trg od knjige 2018.

Knjige otvaraju svijet i omogućavaju ljudima da razumiju misli i kulture, koje ranije nisu poznavali, kao i da uče o mjestima na kojima nisu bili i na kojima, možda, nikad neće biti, poručio je norveški pisac Erlend Lu.

On je to kazao na otvaranju 16. Međunarodnog sajma knjiga Trg od knjige 2018. u Herceg Novom, čiji je ovogodišnji moto „Svijet knjiga je najljepši svijet koji je čovjek stvorio“, a koji ukazuje na značaj čitanja i knjige kao civilizacijskog dometa u odnosu na izazove savremenog društva, dokolice i lake zabave.

Lu je kazao da je za njega „fantastično“ što njegove knjige postoje u ovom dijelu Evrope, napominjući da je mnogo puta bio u Srbiji, ali da je u Crnoj Gori prvi put.

„Odrastao sam slušajući mnoge pozitivne stvari o staroj Jugoslaviji, koja više ne postoji, ali malo možda i postoji. Moji baka i deka su govorili o Jugoslaviji i imali su veze i poznanike ovdje i ta poznanstva nastala su za vrijeme rata“, objasnio je Lu.

Osvrćući se na izjavu predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Donalda Trampa, da su Crnogorci agresivan narod, Lu je kazao da mu je cilj da skrene pažnju na ono što se dešava u svijetu u kojem važne osobe ne čitaju knjige.

„Čitao sam intervju sa Trampovim biografom, prije nego što je bio izabran za predsjednika. I rekao je da Tramp, vjerovatno, nije pročitao nijednu knjigu od početka do kraja svojevoljno i vidimo rezultat toga sada“, smatra Lu.

Prema njegovim riječima, najvažnije je okupljati se, odati počast knjizi i razgovarati o njoj.

„Knjige nam otvaraju svijet i omogućavaju da razumijemo ljude, prostore, misli i kulture, koje ranije nismo poznavali. Učimo o mjestima na kojima nikada nismo bili i na kojima, možda, nikad nećemo biti. Bio sam na mnogim festivalima, ali uvijek razmišljam da je to jedna od najvažnijih stvari, koje ja mogu da učinim“, kazao je Lu.

Lu je dobitnik brojnih književnih nagrada, između ostalih nagrade Ministarstva kulture Norveške i Evropske nagrade mladih čitalaca, a njegovi romani su prevedeni na više od 20 svjetskih jezika.

Otvaranje 16. Međunarodnog sajma knjiga Trg od knjige 2018.

Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, kazao je da je Belavista od sinoć trg od knjige u gradu od knjige i pisaca.

„Šesnaestu godinu zaredom, na ovom prelijepom mjestu, sastaju se riječi, pisci i čitaoci, mladi i stariji. Stižu nam novi junaci, njihove priče i pripovjedači. Ukrštaju se različite sudbine, osjećanja, slike i snažne poruke, najljepšeg svijeta, koji je čovjek stvorio- knjige“, poručio je Katić.

Ove godine je, kako je rekao, učinjeno mnogo kako bi se opravdala važna i vrijedna titula, koju Herceg Novi nosi „grad pisaca“.

„Nedavno smo otvorili Muzej Njegoševa škola, posvećen vremenu, kada je u Herceg Novom učio najistaknutiji crnogorski vladika i pjesnik. Vratili smo u Novi Iva Andrića, oživjevši programima kuću nobelovca, koja je trenutno u rekonstrukciji. Na tragu te misije nalazi se i Međunarodni sajam Trg od knjige, koji vraća nijemu učiteljicu života na mjesto koje joj pripada, u centar naše pažnje“, pojasnio je Katić.

Raznovrsni program priremljen ove godine, kako je naveo, otvara u srcu Herceg Novog svijet iskazan riječima Stefana Mitrovog Ljubiše, Mike Antića, Erlenda Lua, Vide Ognjenović, Vladimira Pištala, Milovana Vitezovića i mnogih drugih.

„Hvala gradskoj biblioteci i čitaonici, Sekretarijatu za kulturu i obrazovanje i sponzorima Sajma što su nas i ove godine okupili oko zajedničkog dobra-knjige. Ostaje mi da poželim da tokom narednih sedam dana uživate u jedinstvenoj smotri izdavaštva, naslovima domaće i strane književnosti i literature, programu za najmlađe, muzici, druženju i ovom divnom ambijentu“, rekao je Katić.

 Akademik Radomir Ivanović, govoreći o književnom i političkom djelovanju Stefana Mitrova Ljubiše povodom 140 godina od njegove smrti, kazao je da nauka još defnitivno nije razriješila kojem stilskom razdoblju pripada Ljubiša.

„Moj konačni zaključak, poslije trideset godina bavljenja, je da Ljubišu i njegovo dijelo u cjelini treba uvrstiti najprije u klasični realizam, a zatim u kritički realizam u užem smislu posmatranja“, rekao je Ivanović.

On je rekao da djelo Stefana Mitrova Ljubiše predstavlja most između smrtnog i besmrtnog i da je poslužilo kao inspiracija savremenim stvaraocima.

„Isidora Sekulić je rekla da je Ljubišino djelo čista klasika i ovejano duhovno blago“, naveo je Ivanović.

Prema njegovim riječima, naše vrijeme se u potrebnoj mjeri odužilo Stefanu Mitrovu Ljubiši.

„Ovome se piscu jesmo odužili, ali to ne mijenja naš položaj. Pisac i dalje ostaje zaslužnik, mi i dalje ostajemo dužnici“, kazao je Ivanović.

U potesko-muzičkom kolažu, naslovljenom po stihu Mirsolava Mike Antića „Da li sam svuda gdje su mi tragovi“, dramski umjetnik Vojislav Voja Brajović govorio je odlomke iz djela poznatih pjesnika i proznih autora, uz zvuke gitare prof.dr Uroša Dojčinovića.

Sajam će trajati do 28. jula, a biće predstavljena djela Erlanda Lua, Jicaka Bar Josefa, Vide Ognjenović, Dejana Atanackovića, Vladimira Pištala, Ranka Pavićevića, Milovana Vitezovića, Ružice Vasić i Borisa Jovanovića Kastela. O knjigama će govoriti Jasna Novakov Sibinović, Gojko Božović, Zoran Hamović, prof. Dr Mihajlo Pantić, Nenad šaponja, Vida Ognjenović, dr Zoran Živković, Dragoljub Kojčić, Maja Simonović i Miraš Martinović.

Iz kategorije stručnih knjiga biće predstavljena monografija „Otisak&znak“ autora Mileta Grozdanića, u izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) i Narodnog muzeja Crne Gore, o kojoj će govoriti prof. dr Ratko Božović i Voislav Bulatović.

Organizatori Sajma su Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi i Javna ustanova (JU) Gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi.

Radno vrijeme Sajma je od 19 sati do ponoći. Večernji programi počinju u 21 čas, sa izuzetkom programa za djecu, koji počinju u 20 sati i 30 minuta. Ulaz za sve programe i prodajni dio Sajma je besplatan.

Pobjednik prvog dana, ulovio plavoperajnu tunu tešku 63,5 kilograma

0
Pobjednici prvog dana Foto Nikola Vilic/Hanza Media

Zanimljivo je to kada prvu ribu na natjecanju ulovite odmah prvog dana i bude vam najveća toga dana od izvaganih. A tim uspjehom može se pohvaliti mlada posada najmlađeg iz dinastije peljeških vinara Matuško. Radi se o 29-godišnjem Matu Violiću, koji se sada može hvaliti s grdosijom od plavoperajne tune teške 63,5 kilograma.

Morska krasotica momka iz Potomlja došla je na vaganje podno komiške mletačke utvrde Komuna, doduše bez repa, no kilaža je ta koja im je osigurala epitet pobjednika prvog od tri ribolovna dana “Big game Komiža 2018.” – Pukao nam rep kada smo ribu prebacivali organizatorima na gumenjak da je dovezu na vaganje, no nema veze – kilaža je pobjednička

– zbori nam mladi vinar koji je oduševljen big game ribolovom, a prvi put je bio na natjecanju lani, i to u Hvaru.

– Odlučio je otac, a uz moje navijanje da kupimo brod za big game, da se malo maknemo i odmorimo od vinograda i podruma. Ne mogu ništa usporediti s ovim adrenalinom kada se tuna zakači. A još smo jednu i izvadili iz mora za vaganje – ne krije oduševljenje novim hobijem mladi Pelješanin, koji je odmah u akciji organiziranja ovakvog tipa nadmetanja i u akvatoriju svog domicilnog poluotoka. – Plan je na proljeće imati jedan big game i u Pelješcu, slavimo dogodine 40 godina naše “Udruge Peliška jedra”, pa bi bilo dobro biti i domaćin većem broju posada. Mi trenutno imamo 4-5 brodova za big game, ali povećat ćemo flotu. Ne brinite, neće se čuti za Pelješac samo po vinu, dingaču, pošipu ili plavcu malom, već sutra ako bude ribolovne sreće i po našim morskim trofejima, po našim ulovljenim tunama – optimističan je mladi vinar, koji se, eto, sada „zarazio“ i ribolovom na grdosije iz morskih dubina.

Uz kuriozitet – ime posade je “Ponta od takujina” odnosno punta, vrh novčanika…. A uz Matu lovili su još Dario Krstičević, Boris Violić i Pavo Radović.

Sve više stranih turista želi posjetiti Hrvatsku nakon uspjeha nogometne reprezentacije

0
Jadran glisiranje – Foto Božidar Vukičević/HANZA
Brojni turisti su produžili  boravak u Hrvatskoj zbog odlične atmosfere u zemlji za vrijeme Svjetskog nogometnog prvenstva, što je na brojnim tržištima uz goleme promotivne efekte izazvalo i porast potražnje, pa i u Francuskoj, Engleskoj i Rusiji s kojima je Hrvatska igrala završne utakmice, kaže direktor Glavnog ureda HTZ-a Kristjan Staničić.
Najavljujući nove promotivne kampanje HTZ-a za posezonu na deset tržišta, koje će krenuti za nekoliko dana, Staničić za Hinu iznosi da informacije koje dobivaju s raznih tržišta govore o porastu zanimanja za Hrvatsku uslijed odličnog nastupa na Svjetskom nogometnom prvenstvu.
“Iako je sada teško reći neke konkretne brojke i koliko će se taj uspjeh pretočiti u više dolazaka i noćenja u Hrvatskoj, ipak se očekuje pozitivan utjecaj, a i gotovo svi naši partneri na ključnim emitivnim tržištima, pogotovo iz Francuske, SAD-a, Italije, Austrije, Velike Britanije, Rusije i drugih, potvrđuju da su takva očekivanja realna”, kaže Staničić.
Dodaje da pozitivna očekivanja temelje i na izvrsnim rezultatima svih provedenih aktivnosti HTZ-a povezanih s odličnom igrom Vatrenih, kojima su doprli do milijuna ljudi diljem svijeta putem društvenih mreža i web stranicama HTZ-a.
Govoreći o novoj kampanji za posezonu koja slijedi, ističe da će u tome komunicirati turističke proizvode enogastronomiju, nautiku i aktivni odmor, kao i da nastavljaju s korištenjem sekvenci iz već poznatog spota u svijetu s hrvatskim sportašima i umjetnicima “Ambasadori hrvatskog turizma” s inačicom slogana “Croatia, full of excellent players”, koji su pokrenuli tijekom SP-a u Rusiji.
Pritom će nogometaše povezati kroz prizmu fotografija i tekstova s destinacijama iz kojih dolaze, te tako vizualno i komunikacijski spojiti Slavonski Brod i Marija Mandžukića, Donji Miholjac i Domagoja Vidu, Luku Modrića i Zadar, Ivana Perišića i Omiš, Antu Rebića i Imotski, itd.

 

Hrvatska u Francuskoj među rijetkima bez zastoja turističkog bukinga

Na upit kakvi su trendovi turističke potražnje i prodaje za Hrvatsku u zemljama s kojima je Hrvatska igrala završne tri utakmice na SP-u u Rusiji i je li bilo storniranja ili pada prodaje, iz Glavnog ureda ističu da se to nije dogodilo ni u Rusiji (četvrtfinalna utakmica), ni u Engleskoj, odnosno UK-u (polufinale), niti u Francuskoj (finale).

Dalmacija

“Iz Francuske trenutno bilježimo porast turističkog prometa od oko 10 posto u odnosu na isto lanjsko vrijeme, a posebno veseli što sve više Francuza dolazi i u pred i posezoni, i u regije poput Zagreba, Slavonije, Istre ili pak Kvarnera gdje ih do sada baš nije bilo puno. Tome ove godine pridonose i nove izravne avio linije iz nekoliko francuskih gradova uključujući i Pariz”, kažu iz HTZ-a temeljem informacija iz pariškog predstavništva, iz kojeg kažu i da se SP u nogometu prilično negativno odrazilo na prodaju većine odmorišnih destinacija, ali ne i za Hrvatsku, za koju je prodaja porasla i tijekom SP-a.

Naglašavaju i da iz francuskog udruženja organizatora putovanja SETO ističu da njihove članice bilježe porast ljetnih rezervacija za Hrvatsku viši od 21 posto u odnosu na 2017., kao i da je prema Udruženju francuskih turističkih agencija Les Enterprises du voyage Hrvatska prvi put ove godine uz Španjolsku, Grčku, Italiju, Tunis, Portugal, Maroko, Veliku Britaniju, Tursku i Njemačku, na ljestvici najpopularnijih destinacija.

Slično je i u UK-u, gdje je predstavništvo HTZ-a u Londonu zbog nogometnog uspjeha primilo puno mailova podrške od partnera i brojnih Britanaca koji su bili u Hrvatskoj ili tek planiraju ići.

“Partneri u UK poručuju da pozitivni efekti nogometnog uspjeha tek slijede u idućim tjednima, te da su dobrim trendovima pridonijele i brojne medijske objave u najpopularnijim emisijama, portalima, novinama i časopisima te na društvenim mrežama”, kažu iz HTZ-a.

Iz Rusije također stižu dobre vijesti, potražnja za Hrvatskom raste po nekim podacima i 20 posto u odnosu na lani, i seže čak do listopada, a vodeći touroperatori vjeruju da će s njima u Hrvatsku doći više ruskih turista nego lani.

Hrvatska ”screaming hot” destinacija

I u SAD-u, gdje nisu tradicionalno skloni nogometu, sjajan nastup hrvatske nogometne reprezentacije na SP-u je dočekan s puno zanimanja Amerikanaca, a to je pojačalo i vidljivost i poziciju Hrvatske na turističkoj mapi.

Brojne su američke sportske i druge zvijezde, od NBA košarkaša Dwyanea Wadea i repera Snoop Dogga do glumaca Reese Witherspoon i Russella Crowea i drugih, komentirale s oduševljenjem igru Hrvatske, skupivši pritom brojne lajkove i dijeljenja na društvenim mrežama, a i brojni su, pa i najutjecajniji američki mediji pisali o tom uspjehu i pogotovo dočeku u Zagrebu.

“Iz SAD-a ove godine već bilježimo porast dolazaka turista od 25 posto i noćenja od 21 posto, a prema informacijama partnera, poraste možemo očekivati i iduće godine, jer je poznato da Amerikanci putovanja bukiraju i godinu dana unaprijed. Neki touroperatori u SAD-u su se već pohvalili i 50 posto većom prodajom grupnih aranžmana u odnosu na isto vrijeme 2017., opisujući i Hrvatsku kao ‘screaming hot’ destinaciju u 2018.”, poručuju iz HTZ-a.

Porast zanimanja i prodaje za Hrvatsku zbog nogometa bilježe i kineski touroperatori, a cijene letova su se, kako prenose kineski mediji, iz Kine odnosno Pekinga prema Zagrebu udvostručile od trenutka kada je Hrvatska sudjelovala u finalu SP-a.

Za oko 300 posto poraslo je i pretraživanje Hrvatske na internetu, a uz nogomet porastu potražnje pridonosi i to što kineski mediji ističu da su u Hrvatskoj cijene relativno niže nego u zapadnoj Europi, istodobno navodeći porast potražnje kineskih turista i za Island te Francusku, također zbog njihove dobre igre na nogometnom SP-u.

Vlatko Stefanovski na KotorArtu s Bitoljskim kamernim orkestrom

0
Vlatko

Koncert pod nazivom ROCK SYMPHONY održat će se u ponedeljak 23. jula sa početkom u 22h na Ljetnjoj Sceni u Kotoru!

Popularni gitarista, osnivač grupe Leb i sol, jedne od najpopularnijih u bivšoj Jugoslaviji, Vlatko Stefanovski nastupa na KotorArtu s Bitoljskim kamernim orkestrom. Njihov zajednički projekat pod nazivom Rock symphony & Vlatko Stefanovski obradovaće i ljubitelje rok muzike, i ljubitelje klasične. Ovaj jedinstveni događaj na Don Brankovim danima muzike, sadejstvo roka i klasičnih instrumenata, biće priređen u ponedjeljak, 23. jula  na kotorskoj Ljetnjoj pozornici, s početkom u 22 sata.

Vlatko Stefanovski s grupom Leb i sol snimio je četrnaest albuma i održao turneje širom svijeta. Tokom devedesetih godina 20. vijeka razvio je uspješnu solističku karijeru, koju potvrđuju albumi Cowboys & Indians, Sarajevo, Vlatko Stefanovski trio, Kula od karti. Saradnja s poznatim gitaristom Miroslavom Tadićem na albumima Krushevo, Treta majka, Live in Belgrade i Live in Zagreb bacila je novo svjetlo na njegovo stvaralaštvo za akustičnu gitaru i istraživanje makedonske tradicionalne muzike. Sarađivao je s poznatim umjetnicima kao što su Tomi Emanuel, Stokelo Rozenberg, Džiboni, Jan Akerman, Teodosi Spasov, Stefan Milenković, Kudsi Erguner, Bojan Z, Manu Kače, Toni Levin i dr. Nastupao je i snimao s Londonskim, Lajpciškim, Sofijskim simfonijskim orkestrom, Filharmonijskim orkestrom Monte Karla, zatim sa big bendovima Fool Cool, Radio-televizije Slovenije, Hrvatske radio-televizije, Radio-televizije Srbije itd. Piše i muziku za film, pozorište i balet. Dobitnik je počasnog doktorata Univerziteta Sv. Ćirilo i Metodije u Skoplju.

Bitoljski kamerni orkestar osnovan je prije nekoliko decenija. Brojne uspješne koncerte ansambl je održao u Makedoniji, učestvujući na domaćim festivalima klasične muzike: Bitfest, Skopsko ljeto, Ohridsko ljeto, Prilepsko kulturno ljeto, Štipsko kulturno ljeto, kao i na festivalima popularne muzike širom Balkana: Nišvil (Niš), Rock Village (Banatski Sokolac), Baščaršijske noći (Sarajevo). Orkestar nastupa s poznatim solistima i dirigentima poput Vlatka Stefanovskog, Robija Lakatoša, Kerema Gorseva, Alesandra D’Agostinija, Anatolija Krsteva, Borisa Spasova, Ivana Kožuharova, Saše Nikolovskog – Đumara, Saše Tatarčevskog, Bisere Čadlovske, Le Fi Fi i dr. Repertoar orkestra čine djela svih epoha – od ranog baroka do savremene klasične i popularne muzike. Projekte ovog orkestra, poput Rock Symphony, James Bond Symphony, Ladies Symphony i John Williams Symphony, publika je prihvatila s velikim interesovanjem.