Radnici tuže monopolsku firmu i žale se na tretman u njoj, vlasnik Pomorskog saobraćaja sve negira, inspekcija ne odgovara

2
Trajekt

Petnaest bivših i aktuelnih radnika kompanije Pomorski saobraćaj iz Kamenara pred Osnovnim sudom u Herceg Novom pokrenulo je parnicu protiv poslodavca, smatrajući da ih je zakinuo za neisplaćene naknade za topli obrok, minuli rad i regres od 2007.godine na ovamo.

„Bezuspješno smo u nekoliko navrata pokušavali u direktnom razgovru sa izvršnim direktorom i suvlasnikom kompanije, Dejanom Banom da riješimo ovaj problem, ali smo od njega samo dobili odgovor da nam ništa nije dužan i da ga slobnodno tužimo. To smo i uradili i naš advokat je podbio tužbeni zahtjev u kome se pojedinačni odštetni zahtjevi kreću od 7 do 12 hiljada eura.“- kazao je „Vijestinma“ jedan od radnika Pomorskog saobraćaja koji je želio da ostane anonimam . Prema njegovim riječima, to znači da je Pomorski saobraćaj, kompanija koja je u vlasništvu podgoričkih biznismena braće Dušana i Dejana Bana i njihovog partnera Željka Mihailovića, njih i državu kroz dadžbine koje su joj se trebale isplatiti narazna  radnička primanja, zakinuo za oko 150.000 eura.

Iz te kompanije nisu željeli da komentarišu ovu tužbu.

„Obavještavamo Vas da je za našu kompaniju neprihvatljivo da poslovnu politiku, naročito onu koja se tiče radnih odnosa,  vodimo preko medija, te je to i razlog zašto ćemo se uzdržati od detaljnijih komentara. Sa ovim reagovanjem pokušavamo da preduprijedimo moguću štetu, imajući u vidu da prepoznajemo da su pitanja zasnivana na krajnje neprovjerenim i zluradim informacijama. Za sve insinuacije vezane za nezakonitosti  iz domena rada i radnih odnosa, uključujući i odredbe ugovora o radu, upućujemo Vas na Inspekciju rada.”- rekli su nam iz menadžm,enta “Pomorskog saobraćaja”. Ističu da naknade zaposlenima za regres, topli obrok, prevoza i slično “već duži niz godina više nisu posebna kategorija već da predstavljaju dio redovne zarade i jednako kao i ostale naknade zarade podliježu obračunu poreza i doprinosa.”

Iz Uprave za inspekcijse poslove međutim, ni nakon četiri dana nisu odgovorili na pitanja  u vezi kontrola koje u “Pomorskom saobraćaju”  navodno preduzima njihova Inspekcija rada, odnosno rezultata tih kontrola.

Uz menadžmenta kompanie tvrde da je inspkecijski nadzor u međuvtremenu okončan i da pritom nije konstatovana niti jedna nepravilnost.

Nezakoniti blanko otkaz koji je navodno nudjen na potpis radnicima Pomorskog saobracaja

Naš sagovornik kojin je tužio kompaniju u kojoj je do nedavno radio, kazao je da je Ban nakon što su se radnici pobunili zbog neisplaćenih primanja na koja po zakonu imaju pravo, ponovno od avgusta ove godine u platne liste uvrstio i propisan obračun minulog rada. On tvrdi da je menadžment kompanije koristeći činjenicu da u njoj ne postoji sindikalna organizacija, sada pokušava da sve zaposlene primora da potpišu nove ugovore o radu u kojima pored ostaloga, sadrži i izjavu zaposlenog, da on/ona na dan eventualnog raskida ugovora o radu, nema nikakvih potraživanja prema poslodavcu po osnovu rada i radnog odnosa a koja proizilaze iz prethodnog ugovora o radu. To je, prema tvrdnji našeg sagovornika, urađeno nakon što se u javnosti digla bura oko nezakonitih blanko izjava sa istom sadržinom koje je navodno, menadžment Pomorskog saobraćaja prethodno tražio od zaposlenih da potpišu, nakon što je već bilo izvjesno da će duio radnika pred sudom zatražiti svoja prava.

Naš sagovornik koji je dugogodišnji kapetan trajekata kaže da je stanje u toj kompaniji dok je ona bila u državnom vlasništvu, te neposredno nakon što je privatizovana, bilo veoma dobro za zapolene koji su imalo prilično visoke i redovne zarade, ali da  su novi vlasnici ubrzo “okrenuli ploču” i na sve naćine pokušavaju da uštede preko leđa radnika.

“Plata nam je zadnji put povećana 2008. i od tada je samo smanjivana bez ikakvog suvislog objašnjenja, osim šton je tada rečeno da je u toku svjetska ekonomska kriza. To je učinjeno uprkos tome što firma svake godine bilježi rast fizičkog prometa, ali i svake godine sve bolje finansijski posluje sa milionskim dobitima koje između sebe dijele vlasnici kompanije.”- kazao je sagovornik dodajući da se Dejan Ban navodno prema radnicima ponaša despotski i sa omalovažavanjem poručujući im da “ko nije zadovoljan, slobodno ide” i da će on mornare, mašince i kapetane trajekata “lako zamijeniti jer takvih ima koliko hoćeš na Tuškom putu”.

Bura foto Boka News

Kaže da je osnovna plata kapetana trajekta, školovanog pomorca sa dugogodišnjim iskustvom i brevetom zapovjednika broda u maloj obalnoj plovidbi, iznosila 696 eura i da je sa prekovremenim, noćnim io radom praznikom, mogao da mjesečno inkasira maksimalno do 900 eura.

“Ljudi masovno napuštaju tu, za radnike nekad veoma dobru firmu. Samo od maja ove godine iz Pomorskog saobraćaja su otišla tri kapetana i tri motorista sa trajekata, a odlazaka starih radnika koji imaju viešedecenijsko iskustvo biće sigurno još.”- kaže sagovornik tvrdeći da su se sa vlasnikom firme morali “natezati” i oko ljetnjih radnih uniformi, nepostojanja nikakvih pauza tokom smjena, rada na brodovima na kojima nema pitke vode…..Tvrdi i da je više njegovih kolega dobilo otkaz od direktora Bana, da bi kasnije sud presudio da je to bilo nezakonito i naredio njihovo vraćanje na psao, a što je Ban navodno u nekim slučajevima odbio da sprovede.

Iz menadžmenta sve to odbacuju kao netačno, ističući da se navodima o otkazima, sudskim sporovima i ostalo u novinarskim pitanjima koja smo im uputili, “sugerišu unaprijed pripremljeni  i negativni  komentari, uključujući i visinu ličnih primanja zaposlenih”    “Posebno ističemo da visina ličnih primanja zavisi od individualnog doprinosa procesu rada, i da predstavlja jednu od četiri najvažnije definicije poslovne tajne u kompaniji. Inače, naša kadrovska struktura je više nego zadovoljavajuća, a što je najvažnije naša kompanija je, mada na žalost  jedina u zemlji, osposobljena da proizvodi sopstvene kadrove i praktično predstavljamo  kadrovski  “rasadnik” za dobijanje  ovlašćenja pomoraca raznih struka u domenu nacionalne plovidbe.  Mi ulažemo u kadrove i mi ih proizvodimo i činjenica da drugi poslodavci  iskazuju interesovanje za naše zaposlene za nas predstavlja uspjeh i priznanje.”- kažu u “Pomorskom saobraćaju” dodajući da im je jasno da kod njihovih radnika ima i onih koji su nezadovoljni “ali to se ne rješava preko medija”.

„Pomorski saobraćaj“ je već 14 ipo godina u većinskom vlasništvu braće Ban koji su bliski sa liderom DPS Milom Đukanovićem. Oni su 2004. tada državnu firmu koja je bila u većinskom vlasništvu Fonda PIO i svojom zaradom dopunjavala hronično deficitarni crnogorski penzioni fond, po odluci Savjeta za privatizaciju, dobili bez javnog tendera, kupovinom državnih akcija na berzi. Za to je firma Prohouse u kojoj su braća Ban sarađivala sa Željkom Mihailovićem, državi platila 1,2 miliona eura, od čega samo 680 hiljada eura u kešu,  a ostatak obveznicama stare devizne štednje koje je prethodno kupili po diskontovanim cijenama.

Trajekti u pristanistu Lepetane

Na čelu Fonda PIO koji je u ljeto 2004. odlučio da naprasno proda „zlatnu koku“ – „Pomorski sabraćaj“ bio je visoki funkcioner DPS-a, aktuelni guverner CBCG, Radoje Žugić.

Javnosti nikad nije objašnjeno zašto je država čiji je predsjednik Vlade tada bio lider DPS Milo Đukanović, naglo odlučila da privatizuje jednu od ekonomskih najuspješnijih kompanija u državi koja joj je tada donosila oko pola miliona eura čistog profita godišnje. Nikad nije objašnjeno ni zašto manjinski akcionari „Pomorskog saobraćaja“ u tada većinskom vlasništvu Fonda PIO, nisu bilo obaviješteni da će država na berzu iznijeti svoje akcije, iako su manjinski akcionari bili spremni da ih plate do 2 miliona eura – znatno više nego što su to učinili braća Ban i „Prohouse“ kao konačni kupci.

“Sjećanje” – veče posvećeno Krstu-Kiku Tomičiću

1

U okviru proslave 100 godina društva “Napredak” Gornja Lastva u organizaciji Foto kino i video kluba “Mladost” u subotu je u Gornjoj Lastvi održano “Sjećanje” – veče posvećeno Krstu-Kiku Tomičiću.

Posjetioce u ime društva “Napredak” pozdravio predsjednik Društva Zoran Nikolić, a o životnom putu i stvaralaštvu Kika Tomičića, govorili su predsjednik foto kluba Anton Marković i direktor Centra za kulturu Tivat Neven Staničić.

U programu je prikazan video snimak razgovora sa Kikom snimljen za potrebe filma “Mi pravimo žive slike” autora Momira Matovića i dva Kikova kratkometražna filma, među kojim je bio njegov najnagrađivaniji film “Svaki dan kao jedan” i “Ubice su među nama”.

U programu je učestvovala klapa “Bellezza” iz Tivta, a prisutni su mogli da vide Tomičićeve umjetničke fotografije i radne fotografije sa snimanja njegovih 12 filmova.

Krsto Kiko Tomičić – foto Boka News

Gornjolastovljanin Krsto Kiko Tomičić, majstor fotografije i dugogodišnji radnik Centra za kulturu Tivat, bio je  jedan od najboljih i najnagrađivanijih umjetničkih fotografa i autora kratkometražnih filmova u Crnoj Gori. Tomičić je bio član Foto kino i video kluba „Mladost“ iz Gornje i Donje Lastve kod Tivta,  od njegovog osnivanja. Fotografijom se bavio od 1958., a izlagačkom djelatnošću od 1960. godine.

Na polju fotografije dao najviše, iako je smatrao da je bi najbolji u kratkometražnim filmovima.  Osvojio je 14 nagrada i mnoga priznanja. Autor je mnogobrojnih dokumentarnih fotografija. Njegove fotografije prate razvoj i gotovo sve značajnije momnente iz novije prošlosti ovog gradaTivta. Amaterskim filmom se počeo baviti 1962. godine, i tu je mao veliki uspjeh.

Snimio je 12 autorskih filmova sa kojima je učestvovao na 20 festivala i osvojio 29 nagrada. Dobitnik je Zlatne plakete Kino saveza Jugoslavije, Zlatne plakete Narodne tehnike Jugoslavije i “Novembarske nagrade oslobođenja Tivta” za 1977. godinu. Jedini u Crnoj Gori je nosilac zvanja “Kandidat majstora amaterskog filma Jugoslavije”.

 

Pobuna putnika na luksuznom kruzeru

0
Balmoral in Antwerp

Putnici kruzera MV Balmoral u vlasništvu norveške tvrtke za putovanja Fred. Olsen Cruise Lines pobunili su se nakon što ih je operater luksuznog tajanstvenog putovanja odveo u engleski grad Great Yarmouth, francuski Dunkerque i nizozemsku industrijsku luku IJmuiden, piše The Sun.

Neki od putnika koji su za jedanaest noći krstarenja platili čak 1.400 britanskih funti (blizu 12 tisuća kuna) svoj su revolt iskazali tako što su odbili izaći s broda. Drugi gosti broda sa 710 soba otvoreno su se svađali s osobljem oko istog problema, prenosi Jutarnji list.

“Ovdje je počela pobuna. Bog samo zna gdje ćemo sada uploviti”, rekao je jedan od putnika za The Sun.

Tajanstvena krstarenja reklamiraju se kao “posebna putovanja” tijekom kojih će putnici posjetiti “neotkrivene dragulje”, a obećava im se da će putovanje pamtiti do kraja života. Otprilike 900 putnika ovog krstarenja očekivalo je da će već prva destinacija biti spektakularna. No, vrlo brzo su se šokirali kada su uplovili u Great Yarmouth, grad poznat po trgovini ribom haringom. Neki su putnici bili dvostruko ljuti jer su upravo iz tog grada doputovali u Newcastle, mjesto u kojem je 16. rujna započelo ovo putovanje.

Putnici koji su se iskrcali u Great Yarmouthu dobili su priliku upoznati gradonačelnika tog grada te razgledati obližnji Norwich.

Nakon Great Yarmoutha MV Balmoral uplovio je u Dunkerque, mjesto poznato po masovnoj evakuaciji savezničkih snaga za vrijeme Drugog svjetskog rata. Oni koji su gledali film britanskog redatelja Christophera Nolana o toj evakuaciji sjetit će se da su Dunkerqueove pješčane plaže većinom prazne. Također, Dunkerque ima problema s migrantima pa je policija u srijedu na dan pristajanja kruzera morala njih tisuću izbaciti iz improviziranog prihvatnog kampa.

Kruzer je potom uplovio u IJmuiden, luku nadomak Amsterdama.

“Putovanje je za sada otužno. Cijele smo godine štedjeli i sada smo završili u ovim mjestima. Neki su rekli da se na sljedećoj postaji neće niti iskrcati s broda. Samo žele da ova agonija završi. Puno je ljudi bilo nesretno u Great Yarmouthu. Dunkerque je mjesto s povijesnom važnošću, ali nije baš mjesto za ljetovanje. IJmuiden izgleda isto kao i englesko predgrađe s novogradnjom. Ima iste jeftine trgovine. Puno se ljudi žalilo i članovi posade znaju da ljudi nisu sretni”, rekao je jedan od putnika za The Sun.

“Bio sam ja prije na tajanstvenim krstarenjima, ali tada smo išli u Santader (u Španjolskoj) i Bordeaux (u Francuskoj). To je bilo dobro.”

Šef za planiranje krstarenja Martin Lister rekao je da 50 posto gostiju krstarenja tvrtke Fred. Olsen Cruise Lines s tvrtkom putuje više puta. Šteta je što manjina smatra da ovo krstarenje nije ispunilo njihova očekivanja. No, dobili smo i dosta pozitivnih komentara. Nadam se da će se putnici oraspoložiti i da se raduju nadolazećim destinacijama.”

Skadarsko jezero sve popularnije: Broj gostiju udvostručen, dolaze i sa Bliskog Istoka

0
adarsko jezero – Arhiva NPCG

Ove godine Nacionalni park Skadarsko jezero posjetilo je 127.572, što je za 49 odsto više u odnosu na prošlu godinu, a duplo više nego 2017. godine, kazao je direktor ovog parka Nenad Ivanović.

Istakao je da je 2019. rekordna po posjećenosti, pa su i prihodi od ulaznica premašili pola miliona eura. U jednom danu Jezero posjeti čak 1.500 turista.

“Ove godine imamo agresivan rast i postsezona je jako dobra. Razlozi ovako drastičnog povećanja posjetilaca su sigurno u dobroj kampanji na međunarodnim sajmovima, ulaganja u turisitčku infrastrukturu i primjeni aplikacije e-posjetilac”, kazao je Ivanović, napominjući da se ovaj broj posjetilaca odnosi samo na turiste koji krstare Jezerom, dok je stvaran broj koji posjećuju i individualno obilaze park znatno veći.

Turisti koji su ove godine posjetili Skadarsko jezero su iz mnogih zemalja svijeta, a posebno povećanje je Njemaca i Francuza.

“Vrlo je malo država iz kojih nije bilo turista. Sve više ih je i sa Dalekog istoka”, kazao je Ivanović.

On dodaje da je i postezona veoma uspješna i da dolazak tu rista očekuju do početka novembra.

“U septembru i oktobru budu grupe koje su plaćene unaprijed i bez obzira na vremenske prilike one dođu i ako ikako mogu krstare Jezerom. Sredinom oktobra očekujemo blagi pad, a od 10. novembra više nema turista. Recimo, samo u srijedu, 25. septembra smo imali 800 turista, a rekord nam je bio 1.500 turista za jedan dan. U junu smo imali najmanji rast zbog kišnog vremena”, dodao je sagovornik.

Skadarsko jezero

Ističe da je veoma bitno da rade na poboljšanju infrastukture, pa su tako nedavno napravili stazu na Virpazaru, koja ima višestruku namjenu, a prevashodno olakšava i omogućava bezbjedniji prelaz preko magistralnog i pružnog puta Podgorica – Bar. Značajna je iz bezbjednosnih razloga, jer će sada posjetioci i stanovnici ovog mjesta moći sigurno da pređu magistralni i pružni prelaz, a siguran sam da će omogućiti i bolju valorizaciju ovog područja”, kazao je Ivanović.

Kaže i da za sljedeću godinu planiraju nabavku dva brodića za prevoz turista. Dodaje da je to veoma specifičan posao jer na Jezeru već posluje 130 privatnih plovila.

“Ima veliki broj mještana koji se bave tim poslom. Više je od 80 mještana koji su vlasnici tih brodova i sa svima njima treba napraviti neki dogovor što je jako teško. Nacionalni parkovi od svog formiranja su zamišljeni kao institucije koje će da poboljšaju kvalitet života ljudima koji žive na tim prostorima”, kazao je Ivanović.

Napomenuo je i da plan privremenih objekata ističe krajem godine i da za sljedećih tri do pet godina treba da se napravi novi.

“Planiramo da obezbijedimo i parking mjesta, jer je to problem u Vripazaru, i to je nešto što je osnovno. Tražićemo da se privremeni objekti zakupljuju na tri godine, a ne samo na godinu kao do sada. Jer, ako ste vlasnik nečega na tri godine imate i želju i volju da se posvetite tome”, objašnjava Ivanović.

Proslavljeno 15 godina nastave na hrvatskom jeziku u Crnoj Gori

1

Prigodnom svečanošću u subotu je u Tivtu proslavljeno 15 godina nastave na hrvatskom jeziku u Crnoj Gori, a izaslanica hrvatske predsjednice istaknula je važnost institucionalne povezanosti Hrvatske s manjinskim zajednicama u svijetu.


Izaslanica predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, generalna konzulica Republike Hrvatske u Kotoru, Jasminka Lončarević, prenijela je poruku predsjednice u kojoj se ističe važnost institucionalne povezanosti Hrvatske s manjinskim zajednicama u svijetu, uz izgradnju nacionalnog zajedništva i solidarnosti uz puno poštovanje država i naroda u kojima Hrvati žive.

„Drevna prisutnost i kontinuitet hrvatskog naroda na ovom podneblju ima mnoge posebnosti. Poznato je da Boku Kotorsku rado nazivamo Zaljevom hrvatskih svetaca, ali isto tako i s punim pravom možemo nazvati Zaljevom hrvatskih pomoraca, ili Zaljevom hrvatskih pjesnika”, rekla je.

Prenijela je tom prigodom čestitke hrvatske predsjednice na 15 godina nastave hrvatskog jezika i kulture.

“Čestitam u ime predsjednice Republike Hrvatske i u ime Generalnog konzulata u Kotoru, svim učenicima, svim nastavnicima i njihovim roditeljima kao i svima koji su u ovih 15 godina održali kontinuitet hrvatskog jezika i kulture u Crnoj Gori”, rekla je konzulica Lončarević.

Brojne goste, učenike i njihovu profesoricu Brankicu Vrbat pozdravili su državna sekretarka pri Ministarstva znanosti i obrazovanja Sanja Putica, predsjednik HNV-a CG Zvonimir Deković i zastupnik HGI- a u parlamentu Crne Gore Adrijan Vuksanović.

Ljerka Sindik iz Hrvatskog građanskog društva Crne Gore, koja je u školskom odboru od osnivanja nastave, prisjetila se početaka.

Kazala je da je nastava počela 18. septembra 2004., na inicijativu Hrvatske kulturne udruge “Napredak” iz Tivta, u suradnji s Hrvatskim građanskim društvom iz Kotora i uz potporu hrvatskog Ministarstva obrazovanja.

„Tokom ovih petnaest godina kroz školu su prošle profesorice Maja Širola, Marina Bastašić, Ana Šarčević i danas Brankica Vrbat. Naša djeca su svih ovih godina postigla znatne rezultate, kako u školskim tako i izvanškolskim aktivnostima”, rekla je i zahvala i roditeljima koji su djecu učili o tome tko su, kakvo im je porijeklo.

Učenicima nastave na hrvatskom jeziku na svečanosti je podijeljeno na dar 55 elektroničkih tableta, koje su donirali Odašiljači i veze iz Hrvatske.

Kotor – Kult Svetog Vladimira kroz ikone i freske

0

U Crkvi Svetog Pavla u Kotoru otvorena je izlozba fotografija ikona i fresaka crnogorskog vladara i svetitelja Svetog Vladimira Dukljanskog koje su sačuvane u Crnoj Gori, Makedoniji Albaniji Grckoj i Bugarskoj.

Izlozba pod nazivom “Kult Svetog Vladimira Dukljanskog “, organizovana je u saradnji kotorskog ogranka Matice crnogorske i javne ustanove Muzeji Kotor.

MVEP: kapetan potonulog broda francuske kompanije hrvatski državljanin

0
Screen-Shot

Mobilizirana su sva raspoloživa sredstva u potrazi za posadom tegljača Bourbon Rhodea potonulog u teritorijalnim vodama Martiniquea, objavila je francuska kompanija čije je priopćenje u subotu prenijelo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) uz informaciju da je kapetan broda hrvatski državljanin.

Hrvatsko veleposlanstvo u Parizu u kontaktu je s Kriznim centrom Ministarstva za Europu i vanjskih poslova Francuske koje je potvrdilo da je brod francuske kompanije Bourbon Rhode doživio nesreću u teritorijalnim vodama Martiniquea, priopćio je u subotu navečer MVEP.

Prema informacijama kojima MVEP raspolaže kapetan broda je hrvatski državljanin, a među članovima posade nema drugih hrvatskih državljana, dodaje se u priopćenju.

Francuska kompanija objavila je da je operacija potrage za tegljačom Bourbon Rhodea počela 26. rujna.

Mobilizirane spasilačke ekipe pronašle su čamac za spašavanje s 3 člana posade, a uočio ga je zrakoplov Falcon 50 (francuske ratne mornarice) koji je posebno opremljen za takve zadaće, priopćila je kompanija.

“Trojicu mornara preuzeo je liječnički tim trgovačkog broda koji je stigao u pomoć i trenutačno su na promatranju”, dodaje u priopćenju.

Bourbon potvrđuje da je brod potonuo i da se potraga nastavlja u nešto boljim vremenskim uvjetima.

“Cross AG (Operativno pokrajinsko središte za praćenje i spašavanje) i francuska ratna mornarica mobilizirali su sva raspoloživa sredstva”, uključivo zrakoplove Falcon 50 koji nadlijeću područje potrage.

Nekoliko trgovačkih brodova skrenuto je s rute kako bi pružili pomoć, kao i zrakoplov američkog NHC-a (Nacionalnog središta za uragane), navodi Bourbon.

Osnovan je Krizni stožer koji usko surađuje s Cross AG-om i s francuskom ratnom mornaricom, dodaje se u tekstu i napominje da je kompanija u neprestanom kontaktu s obiteljima mornara i pruža im svu moguću pomoć.

Papa prihvatio ostavku kotorskog biskupa Ilije Janjića

3
Kotorski biskup Ilija Janjić – foto Boka News

Papa Franjo je prihvatio ostavku iz starosnih razloga kotorskog biskupa Ilije Janjića (75). Kako je Vatikan danas objavio, papa je ovlastio nadbiskupa barskog Roka Đonlešaja (58) da privremeno upravlja kotorskom diocezom.

Janjić je 1996. postavljen za biskupa Kotora.

U primorskom regionu, u obje jedine katoličke dioceze u Crnoj Gori, Kotoru i Baru, po podacima Vatikana, živi oko 20.000 katolika.

“Sveti Otac je u skladu Zakonika kanonskog prava, s današnjim datumom prihvatio odreknuće od službe pastoralnog upravljanja Biskupijom Kotor, koje mu je, jer je dosegao dobnu granicu, svojevremo predao preuzvišeni mons. Ilija Janjić, biskup navedene crkvene pokrajine” – saopštio je  Luigi Pezzuto, Apostolski nuncij.

Patrijarh Irinej služio liturgiju u manastiru Podlastva

0

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej služio je liturgiju u manastiru Podlastva povodom, kako su saopštili organizatori, 1500 godina postojanja tog manastira i 800 godina samostalnosti Srpske pravoslavne crkve (SPC).

Iz Mitropolije crnogorsko-primorske su poručili da je osveštanje manastira veliki dan i božiji blagoslov.

Patrijarh srpski Irinej kazao je da, zbog svog zdravstvenog stanja, nije u prilici da nešto više kaže, ali da mora da istakne da je ovo “veliki dan u našoj istoriji”.

“Veliki dan pred licem božijim, veliki dan pred svima onima našim velikim i slavnim precima, koji su živjeli ovdje na ovim prostorima na kojima mi i vi danas živimo”, rekao je Irinej.

„Danas je veliki blagosloveni dan. Naša crkva prije 8 vjekova dobila je značajno priznanje da je postala autokefalna, da je postala ravna svim drugim velikim pravoslavnim crkvama, počevši od Jerusalima. To preveliko djelo izdejstvovao je Sveti Sava, najveća ličnost naše crkve i države“.

Srpski patrijarh je apostrofirao da su Sveti Sava i Nemanja znali da bez samostalne crkve ne može biti samostalne države i postavili temelj naše crkve i države.

Patrijarh Irinej poručio je da je uvjeren da će predsjednik Crne Gore Milo Đukanović povući priznanje “lažne države Kosovo, te da će se vratiti pravim vrijednostima”.

Mitropolit Amfilohije rekao je da je ovo crkva “u kojoj nema Grka ni Jevrejina, roba ni slobodnjaka, muškog ni ženskog”.

“Nema ni Rusa, ni Kineza, ni Amerikanca, ni Srbina, ni Crnogorca, niti Hrvata ili bilo kog drugog. To je crkva božija u kojoj su svi jedno i zajedno prizvani da budu i u vremenu i u vječnosti”, poručio je Amfilohije.

Inače, u prisustvu velikog broja vjernika (oko 3.000) obavljeno je osvećenje paraklisa Svetom Velikomučeniku Lazaru u manastiru Rođenja Presvete Bogorodice u Grbaljskoj Podlastvi.

Dobrotska čipka predstavljena na 3. Izložbi čipke u Sikirevcima (Slavonija)

0
Izložba čipke u Sikirevcima-Predsjednik udruženja Mato Galović sa Moškov i Vučetić – foto Boka News –

Na 3. Izložbi čipke koja se održava u Sikirevcima- Slavonija (Hrvatska) od 27. do 29. septembra, poznate čipkarice iz Kotora, Mila Moškov i Slađana Vučetić predstavile su Dobrotsku čipku.

Izložba je svečano otvorena u petak u organizaciji Udruge “Sikirevački motivi”, kao nosioc nematerijalnog kulturnog dobra “Umijeće izrade sunčane čipke – motiva”.

Uz sikirevački motiv, izložene su čipke iz Dobrote – Kotor, Lepoglave, Paga, Trga kraj Ozlja, svetomarska čipka, čipka iz Krašića, Križevaca, Vinkovaca, Bjelovara.

Izložba čipke u Sikirevcima – Slavonija foto Boka News

Svoje će čipke pokazale su i čipkarice iz Oštre Luke i Tešnja (BiH), te čipkarice iz Slovenije, Crne Gore i Češke.

“Dobrotska čipka izazvala je veliko interesovanje brojne publike na otvarnju. Posjetioci su se interesovali o istorijatu naše čipke, na koji način radimo, koji konac koristimo, o motivima… Izuzetno smo zadovoljni organizacijom festivala i prijemom, kao i načinom na koji je predstavljena Dobrotska čipka. Ovom prilikom zahvaljujemo se TO Kotor koja nam je pomogla kako bi učestvovali na ovoj izložbi, kao i Zajednica Italijana iz Kotora” – kratko nam je kazala Mila Moškov.

Podsjetimo naše čipkarice Moškov i Vučetić u junu su predstavile Dobrotsku čipku na Međunarodnom festivalu čipke na Pagu (Hrvatska).

Izložba čipke u Sikirevcima – Slavonija

3. Izložbu čipke su podržali Opština Sikirevci i Brodsko-posavska županija, a uvrštena je i u program Ministarstva kulture “Dani Europske baštine 2019”.