Više od jedne tone marihuane pluta otvorenim morem u neposrednoj blizini Ulcinja, potvrđeno je u vrhu policije.
Sumnja se da su drogu odbacili krijumčari iz Albanije, koji tuda svakodnevno, morskim putem, švercuju narkotike prema Italiji, prenosi tabloid Alo.
Najveći dio paketa s drogom struja je odvukla u albansku teritoriju, a u toku je uviđaj.
Kako nezvanično saznaju mediji, droga je bila spakovana u manje paketiće, a tek kad se izvuče iz mora biće jasnije o kojoj količini se tačno radi. Pretpostavka je da se radi o toni, do toni i po narkotika.
Osim paketića nije pronađen nikakav trag koji bi vodio do osumnjičenih za šverc droge.
Prošle godine u maju, takođe u moru kod Ulcinja zaplijenjena je skoro ista količina droge, ali tada su uhapšena dva lica.
Kotor je ovih dana pun turista. Stižu kruzerima, preko agencija, u sopstvenoj režiji… A kada će, ako ne sada. Gužve su na putu, u gradu, trgovinama, na parkingu…
Mnogi kreću prema gradskim zidinama, uprkos velikoj vrućini. Kažu djeluju drevno, izazovno, mistično. Mnogi od njih žele doživjeti taj jedinstveni pogled sa vrha San Đovanija.
Krenuli smo i mi sa njima, kako bismo vidjeli što se usput dešava, što se promijenilo, kako ide naplata ulaznica, održava li se Kotorski vremeplov…
Nakon uspona, na prvoj krivini, susreli smo se sa otpadom bačenim u uglu i starom tablom na kojoj piše: ulaz 3 eura. Tu su bile i: plastične boce, limenke, stol, metla, tabla na kući „for sale“ … I sve to, za dobrodošlicu posjetiocima!?
Kotorske zidine jul 2018.
Radovi su u toku, kao da nije sezona. Brojni turisti nekako prolaze između radnika koji popločavaju i popravljaju rupe na stazi. Stigla je i radna mašina-gusjeničar koja donosi materijal…
Kotorske zidine jul 2018.
Kada smo stigli do naplatnog punkta, dočekao nas je novi, neočekivani prizor. Stara željezna vrata otvorena, iza njih metalna skalamerija, kutija u kojoj sjedi zaposlenik koji prodaje karte, ventilator, suncobran… scena kao da smo na nekom drugom kontinentu. Ulaz je 8 eura, a djeci do dvanaest godina se ne naplaćuje ulaz. Uzgred budi rečeno, to nigdje ne piše!
Kotorske zidine jul 2018.
Zaposlenik na punktu izdaje fiskalne račune. Kako nam je kazao: danas je gužva, stigla su dva broda… Nema mnogo vremena za priču. Od jutros je prodao, kaže, oko 300 ulaznica, a na pitanje imaju li elektronsku, tačnu evidencija ulazaka, u žurbi kaže da to ne funkcioniše, kao ni kamere…
Na prvom platou ispod Gospe od Zdravlja: bačve, pijesak, alat, materijal….Turisti ispred njih slikaju grad, brodove, kamen, neko kreće dalje, neko se vraća. Gužva je! Dvije djevojke sa ručnim frižiderom prodaju vodu, pola litre za 1 euro. A niz zidine, na svako pogodno mjesto, visi okačena plastična vreća za otpad…
Kotorske zidine jul 2018.
Iznenađeni smo da se godinama ništa ne mijenja, samo što su kese za otpad ranije bile plave, a sada su narandžaste…
Kako saznajemo, pojedini turistički vodiči šalju turiste kroz Špiljare da uđu u zidine i na taj način izbjegnu plaćanje karte. Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora koja upravlja zidinama, prije nekoliko dana, zatvorila je daskama taj ulaz, prolaz koji godinama koriste svi posjetioci i naši rekreativci koji dođu sa strane Špiljara.
Kotorske zidine jul 2018.
Gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić je naložio da se ulaz, ipak, oslobodi, da se skinu daske i tarabe, a problem riješi na jedini ispravan način, naplatom karata na tom ulazu.
Tokom četvrtka, 12. jula više puta smo pozivali Rata Brajkovića, direktora Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora koja upravlja zidinama, kako bismo dobili neke odgovore. Nije se javljao na telefon. Ili je, možda, već počeo da slavi 13. jul, Dan državnosti…
Razgovarajući pri povratku s puta sa turistima, naišli smo na bračni par iz Irske koji je stigao kruzerom. Oduševljeni su krajolikom, netaknutom prirodom, ali silno iznenađeni kako je sve nesređeno i nevalorizovano. Pitaju, što čekamo!? Što se tiče ulaza, kažu, za njih nije skup – 8 eura, ali su konstatovali da osim dobre panorame, nisu dobili ništa, čak ni SOS telefon ili makar toalet…
Kotor zidine
Svima je već odavno jasno, da višedecenijski prijedlog mr Jovana J. Martinovića da se formira preduzeće koje će se baviti zidinama, nikome ne odgovara….
Brojni Tivćani i turisti sa malom djecom preksinoć su bili ne malo iznenađeni kada su ih, tokom šetnje kroz Porto Montenegro, presretali pripadnici obezbjeđenja elitnog tivatskog nautilko-turističkog centra sa porukom da njihova djeca ne mogu više voziti trotinete na šetalištu kroz taj kompleks.
„Djeca ne smiju da voze trotinete kroz Porto u vremenu od 19 do 23 sata“- kazao je našem novinaru jedan od radnika firme „Securitas“ koji je prethodno, presreo devetogodišnju djevojčicu i pitavši za njene godine, zabranio joj da vozi trotinet po šetalištu.
Djeca na rolerima, trotinetima i biciklima čest su prizor na oko kilometar dužine obalnog šetališta koje spaja Seljanovo i Pine kroz Porto Montenegro, a koje je barem do sada, bilo javna površina dostupana svim građanima i posjetiocima. Ovom promenadom često saobraćaju i elektična vozila – golferi kojima se prebacuje osoblje i klijenti Porto Montenegra, a zaposlenici u tom nautičkom centru i sami često ovuda voza bicikle. Građani koje je vrlo neprijatno iznenadio postupak pripadnika obezbjeđenja, ljuto su sinoć komentarisali zabranu djeci da voze trotinete, pitajući se što je sledeće i da li će možda menadžment elitnog tivatsjog nautičkog centra sada zabraniti i majkama sa dejcom u kolicima da se kreću po promenadi da ne bi na njoj pravili gužvu i dječijim plačem i grajom, uznemiravali elitne jahtaše.
„Menadžment Porto Montenegra donio je odluku o zabrani voženja električnih automobila za zaposlene naselja, kao i trotineta, bicikala i rolera za posjetioce, samo na glavnoj promenadi tivatskog nautičkog naselja, na potezu od hotela Regent do prodavnice Bonela, u periodu od 19 do 23 sata u julu i avgustu, isključivo zbog očuvanja bezbjednosti djece i odraslih, a na osnovu velikog broja žalbi Tivćana i gostiju. Kako gosti i posjetioci Porto Montenegra znaju, kroz nautičko naselje na dnevnom nivou u sezoni prođe izmedju 16.000 i 20.000 ljudi, zbog čega je donesena odluka o zabrani voženja bicikala i trotineta i to samo na glavnoj promenadi, gdje je najveća frekvencija gostiju, posebno roditelja sa malom djecom. Napominjemo da nema i neće biti nikakvih restrikcija za dječja ili invaldiska kolica”- rečeno nam je iz kompanije Adriatic Marinas koja razvija i rukovodi Portom.
Zabranom “samo na glavnoj promenadi”, Porto Montenegro je zapravo sve bicikliste, vozače rolera i djecu na trotinetima isključio iz cijelog svog kompleksa jer je glavna promenada na potezu od hotela Regent do zgrada “Ozana” i “Milena” prema prodavnici Bonela jedina šetačko-drumska veza uz more na tom potezu dužine stotinjak metara, pa svako ko tako želi da se kreće od Seljanova do Pina, mora izaći iz Porto Montenegra i “zabranjeni pojas” zaobići krećući se kroz Gradski park Arsenalsku ulicu. Porto Montenegro inače, već godinama je postavljanjem rampi i blokada, za građane Tivta i turiste zabranio pristup u veći dio svoje marine jer javnost, iako to Zakon o morskom dobru zabranjuje, ne može pristupiti na veći dio mula 1, 3 i cijela mula 4 i 5 tivatskog nautičko-turističkog centra.
U novu će godinu Dubrovčane i goste 31. decembra uvesti vodeći hrvatski izvođači Nina Badrić i Toni Cetinski. Vrhunski glazbenici na najljepšoj svjetskoj pozornici i impresivni vatromet tačno u ponoć, osigurat će nezaboravan početak nove godine na Stradunu, navode organizatori iz Grada Dubrovnika, Dubrovačkih ljetnih igara i TZ Grada Dubrovnika.
Doček Nove godine na Stradunu organzovan u saradnji sa Star Produkcijom, gdje će u završnici 2018., 29. decembra nastupiti atraktivni The Gypsy Kings, koji ove godine slave 25. obljetnicu od izdavanja istoimenog debitantskog albuma. Sljedeću večer, 30. decembra popularne rock balade na Stradunu će izvesti Opća opasnost.
Spektakularnoj novogodišnjoj noći na Stradunu prethodit će dječji doček na kojem će nastupiti mlada pjevačica Mia Negovetić i Super cover band.
Prvog dana 2019., nakon spektakularnog dočeka, Dubrovački simfonijski orkestar održat će tradicionalni koncert u podne na Stradunu, a tu će u večernjim satima 1. januraa nastupiti Klapa Rišpet.
Muzički program KotorArta Don Brankovi dani muzike ispred otpočeće večeras svečanim otvaranjem od 22 sata ispred katedrale Sv. Tripuna.
Na svečanom otvaranju ovogodišnjih Don Brankovih dana muzike premijerno će biti izvedena kompozicija Pasija po Steli koju je, kao porudžbinu Festivala, napisao Antonije Pušić, u javnosti poznat kao Rambo Amadeus. Ovim djelom, za sopran, naratora i orkestar, KotorArt otvara niz pitanja kojima će se tokom trajanja Festivala, do 13. avgusta, baviti muzičari i stručnjaci iz oblasti ekologije, ukazujući na stepen zagađenosti okoline i, samim tim, Bokokotorskog zaliva. Dionicu soprana u Rambovoj kompoziciji tumačiće naša umjetnica Natalija Radić, dok će Festivalskim orkestrom KotorArta dirigovati Premil Petrović.
Pored toga, publika će se podsetiti i jednе ranijе porudžbinе, djelа Iskra besamrtna koju je za KotorArt ranije napisao naš kompozitor Ivan Marović.
Muzički događaj upotpuniće premijerno prikazivanje dokumentarnog filma reditelja Dušana Vulekovića.
Sa spomen-pečatom u desnoj ruci i sa romanom „Lutajući Bokelj“ u lijevoj, Nikola Malović otvorio je sinoć na hercegnovskom glavnom trgu 14. po redu Dane Knjižare So – dane obnovljenog gradskog knjižarstva i izdavaštva koji se ove godine odvijaju u slavu 120-godišnjice knjižarstva Jova Sekulovića (od 1898).
„Razlog zašto u lijevoj ruci držim 9. izdanje romana Lutajući Bokelj leži u tome što se u romanu, između ostalog, pominju nesnosne vrućine za koje pak Bokelji imaju originalnu imenicu, porijeklom romanizam, a to je kaldana.
„Budući da sam kumovao nazivu vokalno-instrumentalnog sastava Kaldana, to je bilo i logično da se na godišnjicu drevnog knjižarstva sastav Kaldana oglasi spletom pjesama sa primorskom, morskom i pomorskom tematikom“ – kazao je u uvodu Malović.
Knjižara So
Koncert VIS Kaldana uzdigao je obrve svim okupljenima, zapravo stotinama ljudi na trgu, jer je dugo emitovao energiju za pamćenje, što su posvjedičili mnogi furešti s kamerama i telefonima u rukama. I kako to već biva kada u malom primorskom gradu brojni turisti uz i niza skale naiđu na ozvučeno kulturno dešavanje – zastajali su, i oni aplaudirali, i vikali: Bravo! Bravo!
Po okončanju oficijelnog programa počelo je tradiciono knjižarsko druženje i trajalo je do kasno u noć.
Knjižara So
Na pitanje šta nas očekuje uz nastavku 14. Dana Knjižare So, Nikola Malović kaže:
– U petak, 13. jula, u 21.00, na platou ispred Knjižare So, na glavnom hercegnovskom trgu, Nebojša Rašo i ja predstavićemo prvu knjigu koju je vladika Nikolaj napisao, i prvu knjigu koji je Jovo Sekulović, prvi knjižar objavio! Bilo je to 1904. Riječ je o kuriozitetnom izdanju Uspomena iz Boke, između ostalog i zato što je svaki primjerak ručno ovjeren svim dosadašnjim spomen-pečatima.
Crna Gora danas obilježava Dan državnosti, u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država. Istog dana 1941. godine počeo je narodni ustanak protiv fašizma.
13. jul je u Crnoj Gori prvi put slavljen kao Dan državnosti 2005: Ilustracija (Arhiva/rtcg.me)
Na današnji dan 1878. završen je Berlinski kongres, sazvan na inicijativu Austrije, uz iznuđeni pristanak Rusije i saglasnost Velike Britanije, Francuske, Italije, Njemačke i Turske, radi revizije Sanstefanskog ugovora.
Premda je i Sanstefanskim mirom, zakjučenim u martu iste godine, Crna Gora tretirana kao samostalna država čija je teritorija trebalo da se uveća znatnije nego što je to određeno Berlinskim ugovorom, na Kongresu je definitivno međunarodno potvrđen njen državni suverenitet, zahvaljujući dugoj oružanoj i političkoj borbi crnogorskog naroda za očuvanje nezavisnosti i slobode.
Na isti dan 1941. nakon odluke Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru o pružanju otpora okupatoru, koja je donesena u Stijeni Piperskoj, buknuo je u Crnoj Gori Trinaestojulski ustanak, koji je bio akt otpora i pobune crnogorskog naroda protiv fašizma.
Prema novom Zakonu o državnim praznicima, 13. jul je u Crnoj Gori prvi put slavljen kao Dan državnosti 2005, za razliku od ranijih godina kada je to bio Dan ustanka crnogorskog naroda u Drugom svjetskom ratu.
Povodom obilježavanja jubileja, 30 godina od osnivanja “Luke Kotor”, Odbor direktora ove kompanije, umjesto uobičajenih koktela i svečanosti, odlučio je da organizuje i finansira trosatno krstarenje Bokokotorskim zalivom brodom „Vodena kočija“ za djecu iz Dječjeg doma „Mladost“ iz Bijele.
Takođe, povodom Jubileja Odbor direktora donio je odluku da dodjeli sponzorstva zdravstvenim i prosvjetnim ustanovama iz Kotora u vrijednosti od ukupno 20.037 eura, i to: JZU Dom zdravlja Kotor, Opšta Bolnica Kotor, JU Gimnazija Kotor, JU OŠ „Njegoš“, JU OŠ „Nikola Đurković“ Radanovići-Kotor
Osim toga, „Luka Kotor“ će finansirati kupovinu opreme Službi zaštite u Kotoru u vrijednosti od 14.637 eura.
“Imajući vidu da je 2018.godina – godina Jubileja, imamo posebno zadovoljstvo da se pohvalimo činjenicom da je „Luka Kotor“ A.D. Kotor na Redovnoj Skupštini 18.maja 2018.godine povećala vlasnički kapital na način da je svim akcionarima utrostručen broj akcija, a vrijednost kapitala je povećana sa 993.483,36 eura na 3.312.369,85 eura.
Zahvaljujući uspješnosti i transparentnosti poslovanja naše Kompanije danas je Komisija za kotaciju Monetenegro berze donijela odluku da se hartije od vrijednosti „Luka Kotor“ A. D. Kotor uvrštavaju na segment „B“ lista Berzanskog tržišta akcija, što e dodatno prznanje menadžmentu Kompanije.
Odbor direktora „Luke Kotor“ će tokom jula mjeseca Vladi Crne Gore- Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, u skladu sa zakonom i dostavljenimm dopisom od resornog ministarstva podnijeti zahtjev za dodjelu Prvenstvene koncesije sa poslovnim planom za period od 12 godina koliko navedena koncesija traje.
Luka Kotor
Imajući u vidu iskazanu ozbiljnost, odgovornost i posvećenost menadžmenta Luke u pripremi potrebne dokumentacije, kao i obuhvat, visinu i značaj planiranih investicija u lučku infrastrukturu, vjerujemo da će naš zahtjev biti prihvaćen u kratkom roku.
Polazeći od toga da je Država Crna Gora jedan od vlasnika kapitala u našem akcionarskom društvu, vjerujemo da će svijest o važnosti ulaganja u dalji razvoj infratsrukture, kao i proširenje i povećanje kapaciteta usluga u Luci Kotor biti prepoznato kao jedan od prioriteta državne politike, te da će nas upravo Vlada Crne Gore ubrzo obradovati čestitkom povodom Jubileja – donošenjem odluke o dodjeli koncesije, kako bi nam omogućila da započnemo ulaganja i ubrzamo razvoj Luke. Odbor direktora „Luka Kotor“ A. D. Kotor čestita jubilej 30 godina od osnivanja Društva svim akcionarima, kao i zaposlenima” – kaže se u saopštenju koje potpisuje Predsjednik Odbora direktora, dr Branko Baćo Ivanović.
Centralna svečanost povodom jubilarne 300 godišnjice osnivanja Topaljske komunitadi, preteče današnje savremene Opštine Herceg Novi, biće upriličena 14. jula.
U 9 sati će biti služena Sveta Arhijerejska Liturgija u hramu Vaznesenja Gospodnjeg na Toploj, u kojem je bilo središte uprave Topaljske komunitadi. Nakon toga, u 11 sati će biti otvoren muzej „NJegoševa škola“. Istog dana u 19 sati održaće se svečana Akademija u Bijeloj, u porti hrama Polaganja rize Presvete Bogorodice, a od 21 sat će na Kanli Kuli nastupiti grupa Balkanika.
Topaljska gradska opština – komunitad osnovana je 14. jula 1718. godine dukalom mletačkog dužda Đovanija (Jovana) Kornera. Zasnovana na vladavini našeg lokalnog domicijelnog stanovništva, po prvi put nakon 1482. godine i 200 godina vladavine Osmanske imperije, ona je preteča lokalne samouprave u Herceg Novom.
Uvažavajući činjenicu da je proslava 300 godina od osnivanja Topaljske komunitadi od podjednakog značaja za današnju Opštinu Herceg Novi kao i godina 1382. u kojoj je inicijelno grad osnovan od strane Tvrtka I, Opština Herceg Novi je u saradnji sa Crkvenom opštinom topaljskom Mitropolije crnogorsko-primorske realizovala brojne aktivnosti u čast ovog jubileja. Završen je veliki poduhvat restauratorskih i konzervatorskih radova na zdanju NJegoševe škole, hramovima Sv. Vaznesenja Gospodnjeg na Toploj i crkve Svetog Arhanđela Mihaila u Starom gradu. Kruna svih realizovanih aktivnosti biće upravo centralna svečanost, 14. jula.
Topaljska gradska opština: Osnov za očuvanje i unapređenje kulturnog identiteta našeg naroda
Granica uprave Topaljske gradske prostirala se skoro u potpunosti u opsegu današnje Opštine Herceg Novi, izuzev Starog grada unutar zidina i podgrađa do samostana Svetog Antuna koja je bila pod ignerencijom mletačkih Providura. Nosilac autonomije je bilo naselje Topla koja je obuhvatala današnje Igalo, Gomilu, Toplu, Bajer, Srbinu i Savinu. Sva preostala sela današnje opštine Herceg Novi su bila pod ingerencijom Tople i bila grupisana u pet teritorijlnih jedinica (Bijela, Kuti, Podi, Kameno-Mokrine, Mojdež).
Na čelu upravne strukture se nalazio Kapetan od komunitadi i četiri Suđe od komunitadi koji su birani na period od godinu dana, dok je opštinsku administraciju vodio Kancelijer – preteča funkcije predsjednika opštine. Središte uprave Topaljske komunitadi bilo je u sakralnom kompleksu Svetog Vaznesenja Hristovog na Toploj.
Prava unutar autonomije Topaljske komunitadi su vremenom napredovala i evoluirala a podrazumjevala su pravo na: nezavisno sudstvo i pravo na pečat (Vaznesenje Hristovo), zvaničnu upotrebu sopstvenog jezika, zvaničnu upotrebu ćiriličnog pisma (staroslovenska ćirilica) u opštinskoj administraciji, slobodu u ispovjedanju pravoslavne vjere (budući da je zvanična državna religija Mletačke Republike bila katoličanstvo) i crkvenu pripadnost Svetoj Pećkoj patrijaršiji, pravo na obnavljanje i podizanje novih pravoslavnih hramova pod specifičnim uslovima.
Ova prava su bila osnov za očuvanje i unapređenje kulturnog identiteta našeg naroda kroz naredne epohe, i po kojima se teritorija Opštine Herceg Novi razlikovala u odnosu na preostale teritoriije Mletačke Republike.
U godinama Topaljske komunitadi, na Toploj je bila smještena pravoslavna Mitropolija osnovana za doba mitropolita Savatija LJubibratića, koja je bila koja je imala jurizdikciju nad čitavom Bokom i Dalmacijom.
Kao izraz susreta tradicionalnog lokalnog običajnog prava sa zakonodavstvom Mletačke republike ova opština je snažno ekonomski i privredno napredovala da bi tokom vijeka mletačke uprave ostvarila potpunu političku stabilnost. Novska trgovačka flota je tokom druge polovine 18. vijeka postala konkurentna peraškoj, dobrotskoj i kotorskoj.
Sva sačuvana obimna dokumentacija arhiva Topaljske komunitadi pisana na ćirilici, dio je Mletačkog arhivskog fonda arhiva u Herceg Novom i predstavlja zakonom zaštićno pokretno Kulturno dobro od nacionalnog značaja za državu Crnu Goru. Dokumentacija o Topaljskoj komunitadi čuva se u arhivima Venecije, Zadra i Herceg Novog, ali i u kapitalnom arhivu manastira Savina.
Air France od 19. jula otvara direktnu avio liniju Pariz-Dubrovnik-Pariz, koju će održavati do 1. septmbra, saopštio je danas taj francuski avioprijevoznik.
Air Franceovi zrakoplovi će u tom razdoblju između Pariza i Dubrovnika letjeti dva puta sedmično, zrakoplovima tipa Airbus A319.
Dubrovnik je zasigurno jedna od najatraktivnijih destinacija u Hrvatskoj što je Air France prepoznao te uspostavlja direktnu liniju, kaže se u saopštenju.
Uspostavom sezonskih letova Air Francea i za domaće turiste i putnike se otvara mogućnost putovanja zrakoplovima Air Francea prema Parizu, a zatim i prema drugim svjetskim odredištima, dodaje se.
Po podacima tvrtke Air France – KLM, taj avioprijevoznik iz zračne luke Schiphol u Amsterdamu i Charles de Gaulle u Parizu obavi 2200 letova dnevno, a s partnerima Delta Airlinesom i Alitalijom čini mrežu letova za Sjevernu Ameriku s 270 letova dnevno.
Air France – KLM je član Skyteam grupacije koju čini 20 aviokompanija nudeći pristup globalnoj mrežo letova s više od 16.270 letova dnevno na 1057 destinacija u 179 zemalja.
