Hotelska grupacija Intercontinental (IHG) je potvrdila uspješan završetak procesa preuzimanja većinskog paketa akcija hotelskog lanca Regent Hotels & Resorts.
Regent Hotels & Resorts, operater je najluksuznijeg hotela u Boki Kotorskoj – Regent Porto Montenegra, ranga pet plus zvjezdica, a koji je 2013.otvoren u Tivtu.
Shodno detaljnoj objavi iz marta 2018. godine, IHG će pozicionirati hotele Regent brenda kao vrhunac luksuznog segmenta kojeg IHG nudi i ubrzati njegov rast na globalnom nivou podržano od strane razvijene infrastrukture ove korporacije. Namjera IHGa je da dugoročno razvija Regent brend te da od postojećih 6 hotela preraste u grupaciju koja će brojati preko 40 hotela u ključnim metropolama i rizort lokacijama – saopšteno je juče iz tivatskog Regenta. IHG je već globalni lider u luksuznom segmentu sa svjetski najvećim eminentnim brendom, InterContinetal Hotels & Resorts. Pripajanje Regenta je usklađeno sa IHG-ovim fokusom na proširivanje svog uticaja na brzorastući segment luksuznog turizma vrijednog 60 milijardi dolara.
IHG grupacija je globalna organizacija sa širokim portfoliom hotelskim brendova, uključujući InterContinental Hotels & Resorts, Kimpton Hotels & Restaurants, Hotel Indigo, EVEN Hotels, HUALUXE hotels & Resorts, Crowne Plaza Hotels & Resorts, Holiday inn, Holiday Inn Express, Holiday Inn Club Vacations, Holiday Inn Resort, avid hotels, Staybridge Suites and Candlewood Suites. IHG iznajmljuje, upravlja ili posjeduje preko 5.300 hotela i skoro 800 000 soba u skoro 100 država svijeta sa oko 1.700 hotela koji su u najavi i ili izgradnji. Ova grupacija zapošljava preko 375 000 ljudi globalno.
Drvena gondola, „Gondola ljubavi“, koja spaja bračne parove, Mihaila Ognjenovića iz Risna, 83-godišnjeg kapetana duge plovidbe u penziji, ponovo je svečanoje porinuta sa obale u Risnu, juče, a čast da se u njoj voze i da naprave prve zaveslaje imali su zaljubljeni par iz Novog Sada, Vesna Stankovic i Slobodan Stanar.
Organizator, manifestacije kapetan Ognjenović na ovaj način želi da, pored bokeljske tradicije drvenih barki i njihovo očuvanje, istakne značaj institucije braka.
Kapetan Ognjenović je prije 64 godine od stolara Jova Popovića iz Risna kupio gondolu, koju je prije nekoliko godina rekonstruisao Bogdo Bilafer, čamčar (kalafat) iz Strpa.
Od 1954. do 2006. godine, kada je prvi put rekonstruisana, ona je spojila 24 para iz svih republika bivše Jugoslavije i od tada nastavlja svoju misiju. Mihailo Ognjenović želi da ova manifestacija u Risnu postane tradicionalna.
Tivatska kompanija Design & CO gradiće u kotorskom naselju Kavač stambeni kompleks koji će imati 77 stambenih jedinica, a ukupna bruto površina objekata veća je od 3.000 kvadratnih metara.
Glavni državni arhitekta Dušan Vuksanović dao je saglasnost na idejno rješenje, koje je projektovala kotorska firma Kotor arh.
Kompleks se sastoji od tri zgrade i garaže na dva nivoa. U centralnom predviđenje bazen. Kompleks će se graditi na urbanističkim parcelama broj 207, 208, 209 i 210, u okviru Detaljnog urbanističkog plana Kavač. Ukupna površina ovih urbanističkih parcela je 3.598 kvadratnih metara. Projektom su predviđene tri faze realizacije projekta. U okviru prve faze predviđena je izgradnja dva stambena objekta, bloka A i bloka B, kao i izgradnja bazena sa tehničkom prostorijom. Nakon toga predviđena je realizacija druge faze koja podrazumijeva izgradnju jednog stambenog objekta, bloka C. Posljednja faza realizacije podrazumijeva izgradnju objekta garaže na dva nivoa sa otvorenim parkingom.
Predviđeno je da se blok A sastoji od suterena, prizemlja i dva sprata i imaće 36 stambenih jedinica. Blok B se sastoji od suterena i prizemlja 18 stanova, a zajedno sa blokom A čini jedinstvenu cjelinu. Blok C će imati suteren, prizemlje i dva sprata i imaće ukupno 23 stana.
Stambene jedinice su organizovane kao studio apartmani, jednosobni ili dvosobni stanovi i jedan trosoban stan u suterenskoj etaži bloka C. Površina bloka A će iznositi 1.502,89 kvadrata, bloka B 617,63, a bloka C 950,59 kvadratnih metara. Površina garaže je 1.341,14 kvadrata, dok je bruto površina bazena 96,85 kavdrata.
Stambeni kompleks imaće 78 parking mjesta. Objekat garaže podijeljen je na dva nivoa. Na prvom nivou podrumske etaže predviđena su 34 parking mjesta, dok će drugi nivo imati osam parking mjesta, a zajedno sa otvorenim parkingom kapaciteta 30 parking mjesta funkcinisaće kao jedna cjelina. Na pristupnom parkingu nalaziće se šest parking mjesta.
Izvršni direktor kompanije Design & CO je Sonad Kiliclar, koji je i osnivač tivatske firme sa 51 odsto vlasničkog udjela. Osnivači su i Berat i Nejat Ujgur.
Zaustavljen kamion Komunalnoga na ulazu na Grabovac
Pošto se mašine podgoričkog „Tehnoputa“ ni danas, kako je inače glasilo najnovije obećanje koje je u ponedjeljak dao dr Siniša Kusovac (DPS), potpredsjednik Opštine zadužen za investicije, nisu pojavile na terenu i počele asfaltiranje lokalnog puta kroz Krtole, mještani tog dijala opštine Tivat nastavili su blokadu stare deponije Grabovac.
Blokada deponije koja je počela u ponedjeljak ujutro, stvara velike probleme Komunalnom preduzeću Tivat koje na njoj odlaže zeleni otpad, ali posebno građevinskim firmama „Bemax“ i „Jedinstvo“ koje više na Grabovcu ne mogu odlagati šut i zemljane iskope sa brojnih gradilišta na kojima rade u ovom dijelu Tivta. Njihova obraćanja mještanima Krtola da im se dozvoli korišenje deponije, nisu urodila plodom jer su ih nezadovoljni mještani uputili na Kusovca kao najodgovornijeg da riješi probleme i mještana i građevinskih kompanija.
Krtoljani su nam danas potvrdili da neće odustati od blokade Grabovca dok god se mašine i radnici ne pojave na trasi lokalnog puta od kotorske raskrnice do Radovića i započnu njegovo dugo obećavano i odlagano asfaltiranje. Opštinari, koji su u međuvremenu zbog svoje nesposobnosti i navodnog nedostatka novca u gradskoj kasi, ovu oko 700 hiljada eura vrijednu investiciju u komunalnu infrastrukturu u organizacionom i finansijkom smislu prebacili na kompaniju Luštica Development, do sada su iznevjerili brojna obećanja data Krtoljanima da će im sanirati i asftaltirati praktično uništeni jedini put i da će radovi biti gotovi prvo u maju, pa onda 1.juna, pa 1.jula…. Lokalni put za Krtole jedina je drumska veza tog područja opštine Tivat, ali i cijelog poluostva Luštica sa ostatkom države, a već mjesecima je u katastrofalnom stanju jer je prekopan radi izgradnje dva nova vodovoda i oštećen brojnim teškim kamionima koji prevoze materijal za mnoga ovdašnja gradilišta.
Kusovac je danas Radio Tivtu kazao da će „mehanizacija „Tehnoputa“ tokom dana biti na gradilištu, a intenzivni radovi na asfaltiranju puta biće nastavljeni sutra”.
Šesto izdanje atraktivnog vinskog događaja SuperWine 6.0, biće organizovano u subotu 7. jula na bazenu Jahting kluba Porto Montenegro, od 21 sat. Ova revija vinske uzvišenosti ugostiće neke od najboljih predstavnika evropske vinske scene, a organizatori su magazin Wine Style i konceptualna radnja Supermarket.
„SuperWine i ove godine dovodi u savršenu harmoniju spektakularan pogled na more, gastronomske specijalitete, atmosferu ekskluzivnog partija uz DJ nastupe i, naravno, degustaciju vina. Ovogodišnja lista izlagača je impresivna – Bertani, Mionetto, Mazzei, Nikolaihof, Jean Durup, Ca’ del Bosco, Vinarija Zvonko Bogdan, Jakončič, Kovačević, Monteverdi Vini, Brič, Santa Margherita, Castel Savina, Vallformosa, Krgović, Lastar, Do kraja sveta, Petra, Bodren, PIK Oplenac, Tikveš, Tinazzi, Enjingi, Naša mala destilerija, Zarić destilerija, Zaliv MN, Montefish, Batrićević pršut i mnogi drugi“ – kazala je PR koordinatorka Porto Montenegra Kristina Škanata.
SuperWine
Pažljivo izabrane vinarije, luksuzni ambijent Porto Montenegra, gosti iz cijelog svijeta i jedinstvena atmosfera čine SuperWine pravim enolopkim spektaklom.
Nikola Kovač i Nikolina Nikolić, učenici VI razreda OŠ “Narodni heroj Savo Ilić” iz Kotora, osvojili su drugu nagradu za eko članak ”Vila Alkima čeka zlatnu lađu” u kategoriji 11-14 godina na međunarodnom konkursu “Young reporters for the environment” u Danskoj, u kome su učestvovale škole iz čitavog svijeta. Nagrađenim učenicima su uručene međunarodne diplome proteklog mjeseca na Svjetski dan zaštite životne sredine (5.jun) na svečanosti podizanja prve Plave zastavice u 2018. godini na plaži Kamenovo.
Nevladina organizacija “EKOM – Udruženje za ekološki konsalting u Crnoj Gori” jedanaestu godinu zaredom organizovala je konkurs „Mladi eko-reporteri” kao jedan od pet programa Fondacije za ekološku edukaciju (FEE).
Žiri međunarodnog konkursa “Young Reporters For The Environment” ove godine je zasijedao u Kopenhagenu, a nagrade su dodjeljivane u kategorijama “eko članak”, “fotografija” i “video rad” i po starosnim dobima 11-14, 15-18, 19-21 godina. Iz naše zemlje poslato je sedam radova (dva članka, tri fotografije i dva video rada u tri starosne kategorije), a nagrađeni članak ”Vila Alkima čeka zlatnu lađu” biće publikovan na portalu Huffington Post kids.
Nagrađeni mladi ekoreporteri
Pobjednike je između 178 radova iz 30 zemalja odabrao žiri u kome su se nalazili predstavnici više novinarskih organizacija i institucija za obrazovanje o održivom razvoju (Christopher Slaney, Freelance Journalist; Garrette Clark, Sustainable Lifestyles Programme Officer, UNEP; Julie Saito, Programme Specialist of Communication, UNESCO; Torvald Jacobsson, Founding Partner of Edumanity and COO of TheGoals.org, Lund University; Pedro Marcelino, Documentary Film Producer and Director; Mayra Navarrete, Photographer; Constant Brand, Press Officer, European Environment Agency; Boris Šušmak, FEE Board Member, and Richard Steed, Communications Officer, FEE).
Drugo mjesto Nikole i Nikoline na svjetskom takmičenju YRE – Young reporters for the Environment je najveći od dosadašnjih uspjeha učenika iz kotorskih osnovnih škola, u jedanaest godina koliko crnogorske obrazovne ustanove učestvuju na ovom konkursu.
Pravo učešća Nikolina i Nikola su stekli pobjedom na nacionalnom nivou u najzahtijevnijoj od tri kategorije – pisanje eko-članaka, a na osnovu preporuka međunarodne koordinacije Mladih eko-reportera, odnosno NVO “EKOM”, kao nacionalnog operatera ovog programa.
Nagrađeni mladi ekoreporteri
U kategoriji eko-članaka dužine do 1000 riječi, autora starosti od 11-14 godina Kovač i Nikolić su učestvovali sa radom “Fairy Alkima is waiting for the golden ship“ (“Vila Alkima čeka zlatnu lađu”). Ispred njih u ukupnom poretku bili su Lenka Adámková, Laura Moravčíková, Viktória Mrvová iz Slovačke, a treće mjesto su zauzele Anna Eresong Doosogla i Persis Naabie Doosogla iz Gane
Zanimljivo je da je ovaj rad Nikole i Nikoline pobijedio i u glasanju posjetilaca sajta www.mladi-ekoreporteri.org.me osvojivši 59% glasova u svojoj kategoriji.
“ Na konkurs smo se prijavili zahvaljujući našoj profesorici i mentorki Aleksandri Sindik. Tema našeg rada su nelegalne deponije u Kotoru. Svakodnevno smo svjedoci nesavjesnog ponašanja građana i turista, a pogotovo u ljetnoj sezoni. Radnici i po nekoliko puta dnevno sa pojedinih mjesta u gradu sakupljaju i odvoze smeće, ali do kraja dana na istom mjestu pojavi se nova deponija, Zato smo mi odlučili da pokušamo napisati članak o tim divljim deponijama koje se nalaze u našem gradu i okolini. Kontakti sa ljudima iz Komunalne policije i inspekcije, kao i podaci iz lokalnih medija su nam bili od velike koristi. Takođe, podrška roditelja nam je puno značila.
Profesorica Aleksandra je došla na ideju da u rad uvrstimo i legendu o vili Alkimi koja nas posmatra sa visokih planina i koja je svemu dala poseban pečat. Posebnu zahvalnost dugujemo i profesorici sa Fakulteta za pomorstvo Zorici Đurović koja je rad prevela na engleski jezik “, objašnjavaju Nikolina i Nikola kako su došli do nagrade.
Ističu da su se “potajno nadali prvom mjestu u Crnoj Gori”, a da je, što se međunarodnog dijela takmičenja tiče, “drugo mjesto veliko iznenađenje, obzirom na veliku konkurenciju vršnjaka iz čitavog svijeta”.
Kako ističe njihova mentorka Aleksandra Sindik “sa njima je bilo zadovoljstvo raditi, jer oni vole i žele to da rade, unose se u problematiku koja je pred njima, a koja je svuda oko nas. Baš taj njihov uzrast između 11 i 14 godina je naša nada za bolje sjutra. Gledam u njih kao jedno obećanje za bolju i zdraviju životnu sredinu, za bolje međuljudske odnose. Oni mi zaista ulivaju nadu, neka svi budu kao Nikola i Nikolina i biće nam divno. Ovo im je bila samo jedna odskočna daska, neće se zaustaviti na ovome, nema odmora, oni već prikupljaju materijal i nalaze ga svuda oko sebe za neke dalje radove “.
Nagrađeni mladi ekoreporteri
Saša Karajović, koordinator EKOM-a zaključuje da “iza svakog uspješnog učenika stoji uspješan profesor, da je profesorica Aleksandra Sindik imala i do sada uspješne rezultate što se konkursa tiče, ali da je ovo kruna njenog dosadašnjeg rada.
Ističe da je izuzetno zadovoljan postignutim rezultatima mladih osnovaca, da je pred njima još mnogo godina rada i da se nada da će imati još puno inspiracije za sve buduće radove i da im želi puno uspjeha u daljim takmičenjima“.
I legenda, na kraju, kaže da se kroz Vilina vrata, u određeno vrijeme noći, može vidjeti mjesečev srp, zlatan i svijetao, poput lađe na noćnom nebu. Tada, birani Kotorani, miljenici vila, mogu pred zoru vidjeti Alkimu, kako sjedi na Vilinim vratima i čeka zlatnu lađu, kako bi njome zaplovila po vodama Boke i dalje u daleki svijet.
Nadamo se da je i vila Alkima ponosna na Nikolu i Nikolinu…
Prenosimo nagrađeni tekst.
VILA ALKIMA ČEKA ZLATNU LAĐU
Kotor je grad legendi. Ovdje je svaki kamen priča, svaka zidina istorija, svaka tvrđava predanje. Ljepota ovog grada toliko je nesvakidašnja, pa su ljudi prosto vjerovali da su božanske sile morale uticati na nastanak Kotora. Kažu da je najljepši mit o vili Alkimi koja se pojavila u okrilju noći i dala savjet našim precima da grad sagrade uz more. Tako i bi. Sagradiše Kotorani svoj Kotor, a od tada se svake godine iznad grada pojavljuje vila Alkima. Pogleda s visokih stijena kako živi njen grad i odleti…
Ostaju legende da pričaju svoju priču, ali je stvarnost u opštini Kotor drugačija.
Danas je područje Kotora, zbog svojih izuzetnih prirodnih i kulturnih vrijednosti, upisano na listu Svjetske kulturne baštine UNESCO. Postavlja se pitanje da li smo svjesni sta to znači? Naravno da nismo. Ekologija i zaštita životne sredine su teme o kojima se kod nas mnogo priča, a vrlo malo radi.
Divlje deponije predstavljaju veliki problem u kotorskoj opštini. Preduzeće „Komunalno Kotor”d.o.o. dijeli divlje deponije na: deponije sa organskim otpadom (ulično smeće, smeće sa javnih površina) i “građevinske” deponije (čvrsti otpad). Odlaganje čvrstog komunalnog otpada je veliki problem na čitavom Crnogorskom primorju. Otpad se odlaže na prirodnom terenu u blizini naselja, pored saobraćajnica. Gradska smetlišta su nezaštićena, nekontrolisana, ne zadovoljavaju sanitarne i ekološke uslove i predstavljaju veliki ekološki i zdravstveni problem.
1.Prema podacima službe Komunalne policije na području Kotora evidentirano je 11 većih deponija čija površina prelazi 1000 m2. Divlje deponije nastaju najviše u sezoni građevinskih radova. Renoviraju se stanovi i apartmani, a većina šuta završava pored puteva, jer za legalno odlaganje autoprevoznici moraju da imaju dozvole nadležnih službi opštine Kotor. Kako nam je kazao Zoran Vučinović, načelnik kotorske Komunalne policije, nelegalno odlaganje se obavlja pretežno noću, a kazne su rigorozne i kreću se od 500 eura pa do nekoliko hiljada eura. Iz Komunalne policije je upućen poziv građanima da sarađuju i prijave ovakve slučajeve.
Jedna od najvećih nelegalnih deponija nalazi se na putu Risan – Nikšić. To je strana niz koju se bacaju sve vrste otpada, od organskog smeća do starog namještaja, stolarije i djelova automobila. Nepristupačna je i njeno čišćenje je veoma teško.
Takođe, treba pomenuti i deponije na Vrmcu i na Lovanji gdje je trenutno istovareno preko 6000 automobilskih guma. Lokacije za odlaganje otpadnih guma ne postoje. U Podgorici postoji odlagalište guma koje je privremenog karaktera, pa je Ministarstvo održivog razvoja naložilo Komunalnom preduzeću Kotor da gume ostanu tu gdje jesu.
1. Izvještaj Sekretarijata za urbanizam, građevinarstvo i prostorno planiranje Opštine Kotor
2. Izvještaj o neleganim deponijama‐Ekološki pokret “Ozon”
Zbog velikog broja turista, u ljetnjoj sezoni je izražen problem održavanja čistoće. Građani i vlasnici ugostiteljskih objekata u starom gradu uglavnom ne poštuju opštinsku odluku o odlaganju smeća i komunalni otpad odlažu na mjestima koja za to nijesu predviđena, u vrijeme koje nije dozvoljeno. To su mjesta pored javnog toaleta, čak i ispred kancelarije Komunalne policije, ispred crkve Sv. Pavla i ispred gradske Skupštine. Bedemi su, takođe, jako ugroženi od strane nesavjesnih turista. Radnici i po nekoliko puta dnevno sa pojedinih mjesta skupljaju i odvoze smeće, ali do kraja dana na istom mjestu pojavi se nova deponija, kazao nam je Mladen Lučić, direktor Komunalnog preduzeća Kotor.
Ono što je primijećeno na kupalištima i pontama u kotorskoj opštini je nesavjesno ponašanje kupača. Oni postojeće male kante, namijenjene za otpad tokom plažnog dana, koriste za odlaganje smeća iz obližnjih kuća i stanova.
Nekadašnja deponija smeća za opštine Kotor i Tivat, Lovanja, danas je crna ekološka tačka Kotora i Boke Kotorske. Na Lovanji se nalazi i reciklažni centar Komunalnog preduzeća Kotor. Međutim, najveći problem je nedostatak deponije i odvoženje smeća iz kotorske opštine na barsku deponiju Možura, što iziskuje velike troškove, uz podatak da odvoz tone smeća košta oko 35 eura. Ako se uzme u obzir da se iz Kotora na ovu deponiju izmjesti godišnje blizu 12.000 tona smeća, onda se neminovno mora nešto radikalno preduzeti na tom planu, smatra Lučić. Na imanju kotorskog Komunalnog preduzeća u Kavču nalazi se kompostana, jedina u Crnoj Gori, projekat Evropske unije za četiri opštine Kotor, Tivat, Herceg Novi i Budvu. Lučić nam je rekao da se za sada prerađeni zeleni otpad koristi samo za područje opštine Kotor i održavanje zelenih površina. U planu je proširenje ove stanice, kako bi otpočela prodaja dobijenog humusa za koji postoji interesovanje.
Područje Kotora veliku zahvalnost duguje NVO „EXPEDITIO”, NVO „EKO CENTAR DELFIN”, Planinarskom klubu „VJEVERICA” i Ekološkom pokretu „OZON” iz Nikšića koji svojim angažovanjem rade na otkrivanju divljih deponija, organizovanju radnih akcija čišćenja Kotora i okoline i na podizanju svijesti građana o zaštiti životne sredine.
Pored toga što predstavljaju ruglo grada, divlje deponije su štetne za zdravlje ljudi i za okolinu, uopšte. Sa ovih prostora često se širi nepodnošljiv smrad, dolazi do paljenja, životinje raznose otpad, a sve to negativno utiče na životnu sredinu.
Ono sto je hitno potrebno uraditi je sanacija divljih deponija i stavljanje fizičkih prepreka na pojedinim mjestima kako bi se spriječilo ponovno stvaranje deponija i pojačana kontrola na tim mjestima.
Rješenje je iznalaženje prave, nove deponije za opštine Kotor, Tivat i Budvu. Takođe, potrebno je raditi na jačanju ekološke svijesti građana, kroz razne reklame i seminare, a komunalna policija rigoroznim kaznama treba da kažnjava nesavjesne građane.
Ostaje nam pitanje da li će se i kada Kotor „umiti” i pokazati svoje pravo lice ili ćemo ostaviti UNESCO‐u da pokuša da odbrani svoje zaštićeno područje od nas samih.
I legenda, na kraju, kaže da se kroz Vilina vrata, u određeno vrijeme noći, može vidjeti mjesečev srp, zlatan i svijetao, poput lađe na noćnom nebu. Tada, birani Kotorani, miljenici vila, mogu pred zoru vidjeti Alkimu, kako sjedi na Vilinim vratima i čeka zlatnu lađu, kako bi njome zaplovila po vodama Boke i dalje u daleki svijet.
Taksisti u Budvi kilometar vožnje od nedjelje naplaćuju od 0,70 do 1,80 eura u zavisnosti od tarife. To je predviđeno odlukom koju je po hitnom postupku donio predsjednik Opštine.Minimalna cijena starta je 50 centi, a maksimalna euro.
V.D. sekretara za privredu Marko Marković kazao je za Pobjedi da je Zakon o prevozu u drumskom saobraćaju koji je na snazi od prošle godine, u skladu sa kojim je donesena odluka, limitirao cijene taksi usluga, te ih prevoznici ne mogu kao ranije sami određivati.
“U skadu sa tim zakonom i pravilnikom koji je donijelo Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, predviđen je cjenovnik koji je obavezujući za sve taksi prevoznike. Riječ je o tri tarife-dnevnoj koja važi od šest do 22 sata, noćnoj koja je predviđena za poslije 22 sata i slobodnoj koja se odnosi na vangradsku vožnju”, objasnio je Marković.
Prema odluci, minimalna cijena starta je 50 centi, a maksimalna euro. Kilometar će minimalno koštati 0,70 centi, a maksimalno 1,80 eura. Čekanje po satu minimalno košta šest, maksimalno 12 eura. Marković objašnjava da cijenu slobodne vožnje formiraju taksi prevoznici, ali tako da ne dovodu u nepovoljan položaj mušterije u odnosu na prve dvije tarife.
Govoreći o nelegalnoj vožnji, Marković ističe da ona ne podrazumijeva vožnju civilnim autom, a prema njegovom mišljenju, upitno je i da li postoji.
“Kad se govori o nelegalnom prevozu, najviše se misli na taksi prevoznike iz drugih gradova koji dovedu klijenta u Budvu pa preuzmu vožnju dok su u gradu i oni podliježu kontroli komunalne policaje. Njihovoj kontroli podliježu isključivo vozila koja imaju taksi oznaku, tako da oni ne mogu da zaustave onoga koji civilnim vozilom prevozi mušterije koje svjesno pristaju da se voze na taj način iako znaju da to nije legalna taksi usluga”, poručuje Marković.
On ističe da će novi cjenovnik dostaviti turističkim agencijama, hotelijerima, kako bi svaki gost bio informisan koliko maksimalno može da plati cijenu prevoza.
Građani sve nepravilnosti mogu prijaviti komunalnoj ispekciji i policiji na telefon 067 111 988.
Već 18-tu godinu za redom Korčulani oblače neobične ljetne maske i na vrlo originalan način feštaju do ranih jutarnjih sati dočekujući i pozdravljajući drugu polovicu Nove godine.
Baš svaki 30. juna poseban je datum za Korčulane, dok ostatak svijeta dočekuje Novu godinu, Korčulani smišljaju maske i kostime i dočekuju Pola Nove godine priređujući građanima i turistima najluđi provod ljetne sezone. Doček svake godine organizira Karnevalska udruga Bonkulovići uz pomoć Grada Korčule. Gotovo čitavi otok okupio se na glavni trg Plokatu u maškaranu povorku u kojoj smo ove godine mogli vidjeti maškarane grupe iz svih otočkih mjesta te poluotočkih Vignja i Orebića kao i iz Makarske, Župe dubrovačke, Kutine, Vinkovaca i mnogih drugih.
Maškarani Korčulani dočekali pola Nove godine
Od godišnjih doba, boca pive, flaminga, cancan plesačica, igraćih karata do likova iz Alise u zemlji čudesa, mnoštva anđela i vragova, stari, mladi, djeca, domaći i furešti prošetali su se u maškaranoj povorci kroz grad nakon čega su se zabavljali do ranih jutarnjih sati uz popularnog Jola na glavnom trgu i uz DJ-a na Trgu pomirenja poznatom pod nazivom Spomenik. Ulazak u drugu polovicu Nove godine i puno dobrih želja Korčulani su proslavili spektakularnim vatrometom točno u ponoć.
Ideja o maškaranoj ljetnoj zabavi u dugih 18 godina održavanja izašla je iz svojih okvira. Korčulani se rado prisjete prvih dočeka na Banjama kad je bilo puno manje ljudi te je zabava bila rezervirana isključivo za domaće stanovništvo. Danas je maškarani doček druge polovice Nove godine spektakl koji privlači ljudi diljem Hrvatske, ali i iz Evrope.
Jedan Zadranin (33) i jedan Bibinjac (42) (podaci poznati redakciji), uhvaćeni su u akciji švercanja 1400 kilograma kokaina u akvatoriju Azorskih otoka na području Portugala.
Uhićeni su kao dio posade jedrilice “SY Oggi” koja je pod zastavom Britanskih djevičanskih otoka plovila iz Kariba preko Atlantskog oceana prema Europi.
Na brodu je bilo ukupno četiri osobe, a konačna destinacija za isporuku kokaina vrijednog nekoliko desetaka milijuna eura bila je Velika Britanija, odnosno europsko tržište.
Akciju kodnog imena “Mar Azul” vodila je britanska Nacionalna agencija za kriminal (NCA) u suradnji s portugalskom policijom, mornaricom i zračnim snagama. Kokain je pronađen u četvrtak, 21. lipnja, u unutrašnjosti jedrilice, skriven u lažnim spremnicima za gorivo.
Uz dvojicu Hrvata otprije poznatih hrvatskoj policiji zbog sudjelovanja u preprodaji droge, na jedrilici su bili britanski državljanin iz Torquaya te državljanin Nizozemske.
Samo nekoliko dana prije, NCA je proveo drugu akciju u kojoj je također zaplijenjeno preko 1500 kilograma kokaina. U tom pokušaju krijumčarenja droge iz Kariba u Europu nije sudjelovao niti jedan hrvatski državljanin.
Kako je izvijestila NCA, uhićeni su dio transnacionalne zločinačke organizacije raspoređene u različitim zemljama europskog kontinenta i Latinskoj Americi. Kokain je bio skriven u spremnicima za gorivo u specijalnim odjeljcima, a uhićeni su bili prisutni na prvom sudskom ispitivanju, nakon čega su odvedeni u pritvor.
– Nema sumnje da bi dobar dio ovog kokaina vjerojatno završio ovdje u Velikoj Britaniji, a koji bi pridonio povećanju kriminaliteta i nasilja na našim ulicama. Ovakve operacije pokazuju kako su važni bliski radni odnosi s našim europskim partnerima, a čestitam našim španjolskim i portugalskim partnerima na njihovom radu kako bismo presreli ove pošiljke. Zbog naše sposobnosti da brzo razmjenjujemo informacije uspjeli smo zaštititi javnost i u Velikoj Britaniji i u Europi – izjavio je Ian Cruxton, voditelj međunarodnih operacija za NCA.
Dvojica hrvatskih državljana trenutačno se nalaze u istražnom pritvoru u Portugalu i čekaju završetak istrage, kada će biti i poznato gdje će im se suditi za sudjelovanje u krijumčarenju za Hrvatske prilike rekordne količine kokaina.
Otprije poznati policiji
Prema neslužbenim podacima, uhićeni 42-godišnji Bibinjac je ranije bio osuđen na tri godine i šest mjeseci zatvora zbog preprodaje heroina. Bibinjac se, prema optužnici, pokušavao riješiti heroina tako da ga je prosuo kroz otvoreni prozor sa suvozačkog mjesta. No u tom trenutku su ih uhitili policajci. Pretresom je kod njega pronađeno 24,6 grama heroina, a još 10,63 grama detektirano je u unutrašnjosti automobila “usisavanjem”.
Zadranin je također punio stupce crne kronika prije desetak godina kada je zbog preprodaje droge, kao razvijenog obiteljskog biznisa, cijela obitelj – njegov otac, mater i brat – u isto vrijeme završila iza rešetaka.
Ovo je inače treći slučaj da su Zadrani uhićeni u velikim krijumčarskim akcijama kokaina.
U dva prethodna slučaja riječ je bila o rekordnim količinama: u akciji “Jadera” u svibnju 2012. troje Zadrana palo je na Karibima sa 174 kilograma kokaina, a nakon toga uhićen je i 54-godišnji skiper iz Zadra, čija je jedrilica u akciji “Maska” zaustavljena na Azorima. Prevozio je čak 1,1 tonu čiste droge koja na tržištu vrijedi 44 milijuna eura.
U oba slučaja uhićeni su nakon višemjesečnog praćenja i prisluškivanja, i to zahvaljujući suradnji policija nekoliko država.
Karta planinarske staze do Sedla i ture na Vučji zub
Gradnja suvomeđe
karta za izlazak automobilom
Poštovaoci dinarskog krša, planinari, ekolozi, kulturnjaci, pozivamo vas da kroz feštu „NAŠ KRŠ“ ukažemo na značaj i vrijednost ove prirodne pojave, ali i kulturnog dobra, proisteklog njegovom višemilenijumskom ljudskom upotrebom, poručuju iz PK Subra i Agencije za razvoj i zaštitu Orjena.
Stijena nije samo stijena, to je tlo na kojem živimo, a suvomeđa nije samo gomila sivog raspucalog kamena, to je dio jedinstvenog kulturnog pejzaža dijela svijeta kojeg nazivamo našim domom. Ovo nije poziv komformistima, Orjensko sedlo i okolni visovi nisu lako pristupačna mjesta, ali ovaj događaj i nije laka zabava. Ne, „NAŠ KRŠ“ je izazov, kako za organizatore, tako i za same učesnike. „NAŠ KRŠ“ je izazov, baš onoliko koliko su izazovni život i stvaranje na njemu. Zato, ako ste spremni na prolazak kroz surove pejzaže orjenskog krša i oštri miris stučenog kamena pri gradnji suvomeđe, dođite da guštamo i stvaramo zajedno!
Program:
7. jul, od 08 sati: Planinarska edukativna tura „Staze orjenskog krša” Orjensko sedlo (1600 m) – Vučji zub (1802 m) – V. kabao (1894 m) – Orjensko sedlo tura traje oko 6 sati, a zatim druženje u pl. domu “Orjen sedlo”.
U večernjem terminu, u pl. domu “Orjen sedlo”, okrugli sto na temu „Krš i održivi razvoj destinacije”.
08. jul, od 10 do 16 h, Orjensko sedlo: III Prvenstvo Crne Gore u gradnji suvomeđe. Takmičenje ima prvenstvani zadatak očuvanje tradicije i umijeća gradnje u drevnoj mediteransko-montanoj tehnici “na suvo”. Događaj obuhvata ekipno takmičenje, proglašenje najboljih, obilazak zanimljivosti i zajednički ručak.
Na „NAŠEM KRŠU“ se učestvuje i dolazi na sopstvenu odgovornost i u sopstvenoj organizaciji, a obezbijeđen je nedeljni ručak u pl. domu. Ostale cijene su simbolične: noćenje u domu sa kotizacijom iznosi 5 eura, a noćenje u šatoru sa kotizacijom – 4 eura. Subotnja kotizacija (bez smještaja) iznosi 3 eura, dok je nedeljni program u potpunosti besplatan.
Prijave se obavljaju do četvrtka, petog jula, na e-mail: subra@t-com.me
Organizaciju događaja su pomogli: Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi i Planinarski savez Crne Gore.
Organizatori, Planinarski klub „Subra“ (subotnji program), odnosno Agencija za razvoj i zaštitu Orjena (nedeljni program), žele vam prijatne i nezaboravne trenutke provedene na Orjenu!
