Knjižara SO podsjeća na knjige koje determiništu početak školske godine

0
Knjižara So

U Preporukama za čitanje, ove sedmice napravićemo stađunski izuzetak – uz podsjećanje na knjige koje, ili determiništu početak školske godine, ili mogu da budu korisne baš u ovom trenutku.

Bukvar za prvi razred Kreativnog centra – jedan je od najljepših bukvara ikad štampanih u nas. Osmišljen da omogući najlakše učenje slova, znalački ilustrovan, u popularnom formatu i ne prevelike težine – Bukvar je s razlogom i dalje knjiga broj jedan za svakog đaka prvaka.

Za one mlađe, takođe iz izdavačke radionice Kreativnog centra dolazi nam Mali bukvar i Mala abeceda, prvi idealan za učenje pisanja u predškolskom uzrastu, a drugi – za učenje latinice u 2. razredu osnovne škole.

Knjiga Škola, dolazi nam iz pera poznate regionalne spisateljice za djecu Jasminke Petrović, i ilustrovana je prepoznatljivim humorističnim crtežima Boba Živkovića. Saznajemo kom tipu učenika svak pripada, da li Šlihtari, Zombiju, Smaraču, ili nekom drugom. Odlično razvrstane, vidimo i nastavnike. Ovaj jedinstveni vodič kroz školu otkriva nam sve tajne domaćih zadataka, školskih lektira, roditeljskih sastanaka, svih oblika prevara, a ujedno je koncipiran i kao vodič za preživljavanje. Izdavač je Kreatvini centar.

Isti izdavač potpisuje i knjigu Matematika za 1. razred – jedan od najboljih udžbenika iz kojih najmlađi mogu da savladaju matematičke osnove.

Isti izdavač, dakle Kreativni centar razvio je serijal posebnih knjiga pod naslovom Kako preživeti u školi, pri čemu je prvi dio upravo tako i naslovljen, drugi – Kako preživeti ako si dečak, i treći – Kako preživeti ako si devojčica. Riječ je o najboljim priručnicima iz domena popularne psihologje prilagođene uzrastu osnovnoškolaca, o knjigama bez dlake na jeziku, i to od vrste zbog koje obavezno žalimo što nisu postojale u vrijeme dok su generacije roditelja naših školaraca i same odrastale.

Za one koji još nisu pošli u školu, knjiga Školica, u izdanju popularnog Kreativnog centra, na lak način približiće što to zapravo radi stariji brat ili sestra – ako već pohađaju pravu, veliku školu. Školica je puna naljepnica, mjesta za bojanje, kao i onih djelova koje djeca prepoznaju kao mjesta „za rješavanje“.

Kako da pripremite dete za vrtić Jovanke Jovičić postavlja i odgovara na pitanja: da li se vaše dijete dobro snalazi među vršnjacima?, Kako prolazi u dvorištu?, Da li se prilagodilo vrtiću?… Gotovo svi roditelji strijepe od ovih upitanosti, i sa svojim djetetom dijele gorčine neuspijeha i radosti uspijeha. Ova je knjiga namijenjena direktno roditeljima čija djeca polaze u vrtić, ali se njome mogu da okoriste i roditelji s izvijesnim stažom. Nudi poštenu pomoć, kroz savjetovanje roditeljima kakav stav da zauzmu u pojedinim svakodnevnim situacijama. I ovo izdanje Kreativnog centra snažno je opredijeljeno da brani interese djece.

Prvi dan u vrtiću slikovnica je iz serijala Odrastanje sa Maksimom. Sam polazak u vrtić počinje tako što Maksimu roditelji  objašnjavaju šta će ga sve interesantno čekati tamo. Nesigurnom dječaku značiće mnogo kada mu kažu da  ispred vrtića ima i parkić vrlo sličan onome u kome se i inače igra. Prvi susret sa vaspitačicom i rastanak sa roditeljima na neko vrijeme i Maksimu kao i većini djece ne pada lako. Međutim, čim vidi mnoštvo igračaka u vrtiću njegovo raspoloženje će se  popraviti. Još će roditeljima trebati malo vremena da ga na kraju dana nagovore da pođe kući. Izdavač je Vulkan.

Mirjana Mitrović autorka je knjige Mama i tata polaze u školu. Riječ je o najboljem priručniku za roditelje čija djeca polaze u prvi razred. Puna realnih životnih situacija, puna odgovora na iste, i ova knjiga Kreativnog centra postaje jedna s audio-police koju smo u ovom specijalizovanom izdanju rubrike Preporuka za čitanje naredne sedmice, posvetili prvom danu školske godine.

Evo i jedne knjige iz koje mogu da uče oni sasvim mali: Novi ukusi knjiga je Anabel Karmen zahvaljujući kojoj ćemo upoznati svoju bebu sa novim ukusima i teksturama. Pošto beba nauči kako se uzima hrana iz kašice pred njom se otvara čitav novi svijet ukusa. Autorka, inače stručnjak u oblasti ishrane za djecu, pokazaće nam kako da budemo kreativni i slobodni prilikom izbora hrane, kako da uravnotežimo ishranu i kako da smanjimo rizik da beba kasnije postane probirljiva u ishrani. Ova knjiga obiluje receptima, i, uz plan obroka koji nam služi kao uputstvo, čini da hranjenje bude vrijeme kojem se radujemo. Izdavač je Evro Book.

Za one koji činom diplomiranja nisu prestali da uče, skrenimo pažnju na još nekoliko naslova:

Djelo Geometrija čuvenog francuskog filozofa, matematičara i začetnika racionalizma, Renea Dekarta, predstavlja osnovu današnje analitičke geometrije. Niko prije njega nije povezao algebru i geometriju. Učinio je to tako što je geometrijske figure predstavio pomoću algebarskih jednačina. Ove inovaitvne metode omogućile su brže rješavanje problema, od kojih se neki bez odgovarajuće algebre ne bi mogli ni riješiti. Izdavač je Dereta.

Našim poletarcima i đacima, srećno uspinjanje uz skale obrazovanja i duha – želi tim hercegnovske Knjižare So!

UN: u utorak počinju pregovori o zaštiti otvorenog mora

0
Prevlaka -foto Boka News

Zemlje članice UN-a počinju u utorak pripremu za potpisivanje obvezujućeg ugovora o otvorenom moru koje obuhvaća gotovo polovinu površine planeta i kojega resursi zahtijevaju međunarodnu zaštitu.

UN je 1982. donio Konvenciju o pravu mora u kojoj je za otvoreno more zadržano načelo slobode, prelijetanja, plovidbe, ribolova i znanstvenog istraživanja. Konvencija je stupila na snagu 1994., bez sudjelovanja Sjedinjenih Država. Od tada se pomorski prijevoz tereta znatno razvio, podmorski kablovi leže na dnu oceana a njegova bogatstva potiču apetite.

Budući ugovor o otvorenom moru treba omogućiti stvaranje zaštićenih pojaseva, pomoći u raspodjeli koristi od genetskih morskih resursa i u istraživanju utjecaja na okoliš te ojačati kapacitete i prijenos morskih tehnologija.

“Pregovori označuju prekretnicu u zaštiti mora. Sada puno bolje razumijemo međusobnu povezanost svjetskih oceana i zdravlja planeta”, ocijenila je Liz Karan iz nevladine organizacije Pew sa sjedištem u Philadelphiji, u SAD-u.

“Vrijeme je da međunarodna zajednica poduzme korake za pripremu ugovora za zaštitu otvorenog mora”, zaključila je.

Održana tradicionalna manifestacija “Njeguška trpeza”

0

Jubilarno petnaesto izdanje kulturno-gastronomske manifestacije “Njeguška trpeza” odžano je juče na Njegušima.

Otvarajući Njegušku trpezu gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan kazao je da ovaj događaj sažima u sebi sve ono što smo bili, što jesmo, ali i ono kako bi željeli da poslije nas čine naši nasljednici , ističući da Njeguška trpeza nije samo manifestacija na kojoj se kupuju ili degustiraju domaći proizvodi.

Ona nas upućuje na vrijednosti civilizovanog građanskog društva, na porodične vrijednosti, na zajedništvo. Ima li značajnijeg praznika u životu čovjeka od vremena provedenog sa porodicom i prijateljima za trpezom? Zato vas pozivam da danas, ovdje među prijateljima, zabilježite neke momente u sjećanju i da nam se vratite i naredne godine sa bar jednim novim prijateljem ili članom – kazao je Kašćelan.

On je govorio i o radovima na njeguškoj pijaci koji su započeti u septembru prošle godine, naglašavajući kako je vjerovao da će ovogodišnja manifestacija biti organizovana na novoj pijaci koju, kako je rekao, Njeguši odavno zaslužuju.

Ali, bez obzira na očekivanja i zalaganja Prijestonice, danas smo tu đe jesmo. I nijesam zadovoljan zbog toga, kao što nijesu zadovoljni ni građani Njeguša. Ne bih više ovaj svečarski trenutak opterećivao pričom o pijaci, mimo obećanja da ćemo ovu priču dovesti do kraja insitiranjem i zahtijevanjem da svako radi svoj posao i da se ugovoreno mora poštovati – kazao je Kašćelan.

Njeguška trpeza foto RT Cetinje

Predsjednik mjesne zajednice Njeguši Dragan Čavor poželio je dobrodošlicu posjetiocima ističući da je i ovogodišnja manifestacija rezultat marljivog rada njihove zajednice.

Sve što danas degustiramo ovdje, stvarali su naši Njeguši sa svojim porodicama, da bi danas bili pred vama, punog srca i pune trpeze – kazao je Čavor.

Organizatori manifestacije priredili su bogatu tradicionalnu trpezu sa pršutom i sirom, kobasicom, pancetom, domaćom rakijom, vinom i ostalim njeguškim specijalitetima, a posjetioci nisu krili zadovoljstvo.

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković posjetio je ovu manifestaciju tokom koje je razgovarao sa predstavnicima Prijestonice Cetinje i mjesne zajednice Njeguši.

Tokom kulturno-zabavnog programa nastupili su kulturno-umjetničko društvo Njegoš, Zdravko Đuranović, Nikolina Grba, guslar Milan Vujović i Teatar 303. Dodijeljene su i plakete zaslužnim pojedincima i kolektivima za doprinos razvoju ovog kraja: akademiku Radovanu Radonjiću, preduzeću Mehanizacija i programat iz Nikšića, a tradicionalno je dodijeljena plaketa za najuređenije dvorište, koja je ove godine pripala Mladeni Popović.

Organizatori manifestacije “Njeguška trpeza” su MZ Njeguši i Udruženje proizvođača njeguških specijaliteta uz podršku Prijestonice Cetinje i Turističke organizacije grada.

/RTV Cetinje/

12. Hercegnovski strip festival od 7. do 12. septembra

0
Strip festival HN

Izložbe „Živio Kavandoli! – Hod po beskonačnoj liniji” i „Dvadeset lakih komada” koje se realizuju u saradnji sa pančevačkim Nova Festivalom i Italijanskim kultuirnim centrom iz Beograda biće dio ovogodišnje glavne postavke 12. Hercegnovskog strip festivala (HSF) koji se održava od 7. do 12. septembra na više lokacija u Herceg Novom.

„Živio Kavandoli! – Hod po beskonačnoj liniji” je postavka radova u čast proslavljenog italijanskog animatora Osvalda Kavandolija. Čine je radovi više od 100 svjetskih umjetnika posvećenih animiranom serijalu „La Linea” ili „Linija”, tojest na prostorima ex Jugoslavije nekada vrlo popularnom čovječuljku, nalik na liniju i stopljen sa tom linijom po kojoj hoda i na kojoj nailazi stalno na prepreke, a onda ih uz pomoć svog crtača, ruka koja se pojavljuje i docrtava objekte po potrebi, vješto prevazilazi – mnogi od nas su ga zvali „Barum, barum“ (neka vrsta onomaptopeje nastala na osnovu uvodne špice i background zvukova).

„La Linea” je neodvojiva od svog autora, Osvalda Kavandolija, animatora i strip crtača koji je obilježio italijansku istoriju industrijskog dizajna i grafike i masovnih komunikacija. Kavandoli je stvorio „Liniju” u formi stripa 1969. godine, u reklamne svrhe, za italijanskog proizvođača bijele tehnike.

„La Linea je prznica, iracionalan, ni u čemu baš ne okoliši – kao takav, lako se kandiduje za balkanskog heroja. Pored toga, ova animirana kreacija je dokaz da se snažni efekti mogu postići i minimalnim sredstvima – sva magija ovog lika prositiče iz njegove jednostavnosti, iz proste linije, oživljene crtačevom maštovitošću“, zapisao je poznati strip autor Saša Rakezić, alias Aleksandar Zograf koji će takođe biti gost dvanaestog izdanja HSF-a.

Postavka „Živio Kavandoli! – Hod po beskonačnoj liniji” biće izložena na prvom spratu galerije „Josip Bepo Benković“, dok će u izložbenom prostoru u prizemlju svoje radove pokazati dvanaest specijalnih gostiju dvanaestog HSF-a: Fernando Dagnino (Španija), Juanan Ramirez (Španija), Giada Perissinotto (Italija), Walter Venturi (Italija), Joevito Nuccio (Italija), Dan Verlinden (Belgija), Mirko Čolak (Srbija), Davide de Cubelis (Italija), Alessandro Patrovicchio (Italija), Lorenzo Pastrovicchio (Italija), Jovan Ukropina (Srbija) i Robert Solanović (Hrvatska).

Izložba „Dvadeset lakih komada” koju čini izbor od 20tak stipova najpoznatijih italijanskih strip-majstora, koji su u toku svojih plodnih i svjetskih karijera inspiraciju tražili i u muzici, biće postavljena u galeriji „Sue ryder“. Riječ je o veoma značajnoj izložbi koja na najbolji mogući način prikazuje istoriju razvijene italijanske strip-scene, a koju je priredio uvaženi italijanski publicista Andrea Placi (Andrea Plazzi).

Sve tri izložbe će biti itovremeno otvorene kao dio ceremonije svečanog otvaranja 12. HSF-a zakazanog za 20.30 sati u petak 7. septembra na trgu Belavista u starom gradu.

Zograf & La Linea

Pored pomenutih specijalnih gostiju hercegnovske strip manifestacije na otvaranju će biti i jedan od trenutno najpoznatijih svjetskih strip autora, sjajni irski umjetnik, tvorac vizuelnog stila najpopularnije tv serije na svijetu, Igra prestola (Game of Thrones), Vilijam Simpson (William Simpson) kome će biti i zvanično uručena povelja prvog ambasadora Hercegnovskog strip festivala u svijetu. Na otvaranju ovoodišnje smotre posvećene devetoj umjetnosti u Herceg Novom će biti i još jedan svjetski velikan iz svijeta stripa – Kris Tompson (Chris Thompson), strip menadžer i promoter.

Lista gostiju ovogodišnjeg izdanja HSF-a se time ne zatvara jer će jedini crnogorski festival stripa biti domaćini i preko 50 strip autora regiona, među kojima su Milorad Vicanović Maza, Fran Strukan, Valentina Briški, Vladimir Laci Krstić, Iztok Sitar, Tihomir Tico Tikulin, Filip Andronik, Aleksa Gajić, Stevan Subić, Luka Cakić, Vladimir Vesović, Bora Grbić, Dragana Kuprešanin, Milica Mastelica, Rajko Čučak, Stefan Katanić, ali i sada već neodvojivi dio HSF-a italijanski umjetnik i sjajan lik u svakom smislu – Walter Trono.

Prebogat ovogodišnji program obuhvata i izložbu sjajne, vrlo talentovane, hercegnovske umjetnice u usponu, Anje Ametović koja će u bašti gradskog Muzeja “Mirko Komnenović”, predstaviti svoj strip – autorski rad kojim je diplomirala na Univerzitetu u Beogradu.

Ovogodišnji HSF počinje 7. septembra svečanim otvaranjem na trgu Belavista u starom gradu, nakon čega slijedi obilazak izložbi u galerijama „Sue Ryder“ i „Josip Bepo Benković“, da bi se spektakluarno otvaranje zaokružilo na tvrđavi Forte Mare koncertom poznatog bokeljskog hip-hop benda Who See.

Tokom šest dana festivala posjetioci će imati priliku da gledaju uživo crtanje svjetskih majstora stripa, da dobiju i svoj primjerak crteža sa posvetom, ali i da prisustvuju strip radionicima, berzi stripa, školi crtanja, promocijama najnovijih izdanja, predavanjima, predstavljanjima gostojućih festivala. Ove godine se nastavlja saradnja sa osnovnim školama, praksa započeta na prethodnom izdanju HSF-a u okviru koje će gostojući umjetnici-pedagozi održati po čas crtanja u hercegnovskim obrazovnim ustanovama. Program, pored krstarenja zalivom i posjetu Luštici, podrazumijeva i već čuvene HSF žurke na kojima nastupaju bokeljski muzičari, a od kojih treba izdvojiti koncert sjajnih Marka Vlahovića, Gorana Gump Forest Milojevića i Dragana Ivanovića okupljenih oko projekta Acoustic therapy.

Dvanaesto izdanje HSF-a se završava 12. septembra koncertom jednog od trenutno najpopularnijih regionalnih bendova, beogradskog noise-pop sastava Artan Lili koji će nastupiti na Peoples Beach baru.

Svi programi na HSF-u su besplatni za posjetioce, pa i ulazi na koncerte Who see i Artan Lili.

Program:

 Petak, 07. septembar

20:30 – 22:00 Trg Belavista

  • Svečano otvaranje HSF-a
  • Obilazak izložbi – 20 Lakih komada – muzika i strip – Galerija Sue Ryder; Živio Kavandoli – La linea; Specijalni gosti 12. HSF-a – Gradska Galerija Josip Bepo Benković

22:00 – 01:00 Tvrđava Forte Mare

  • Koncert grupe Who See

 Subota, 08. septembar

10:00 – 16:00 Trg Nikole Đurkovića

  • Berza stripa
  • Crtanje za fanove
  • Crtanje na majicama
  • Radionica u Orki
  • Background DJ-ing: Groovy Castel Nuovo, 2Beat
  • Hangout and drink specials – Kafana Stara kuća

22:00 – 01:00 Caffe Pub Got

  • HSF comic book stairs party

Nedjelja, 09. septembar

10:00 – 19:00 Restaurant Yachting club, Šetalište Pet Danica

  • Berza stripa
  • Crtanje na majicama
  • Crtanje za fanove
  • Radionice
  • Plažiranje
  • Prezentacije i predavanja uz crtanje po želji

12:00 – 13:00 Politikin Zabavnik

13:00 – 14:00 Refesticon Bijelo Polje

14:00 – 15:00 Nova festival Pančevo

15:00 – 16:00 Aleksandar Zograf

16:00 – 17:00 Titan Comics – Chris Thompson

21:00 – 01:00 Kafe bar Prostorija

  • HSF Sunday party

Ponedjeljak, 10. septembar

 10:00 – 12:00 Osnovne škole “Dašo Pavičić” i “Milan Vuković”

  • Predavanje i radionice sa učenicima – Vesović, Andronik, Tikulin, Ćurčin

10:00 – 22:00 Plato Dvorane Park & Kafana Pizzeria Atelier

  • Berza stripa
  • Crtanje na majicama
  • Crtanje za fanove

19:00 – 20:00 Dvorana Park

  • Izložba radova Mikija Mustera sa predavanjem Iztoka Sitara

22:00 – 01:00 Plato Dvorane Park & Kafana Pizzeria Atelier

  • HSF Kick off the week party – koncert Acoustic therapy trio

Utorak, 11. septembar

10:00 – 12:00 Gradski Muzej “Mirko Komnenović”

  • Izložba stripa – Anja Ametović
  • Crtanje u Muzeju
  • Crtanje stripa u boci

10:00 – 18:00 Plato Gradske kafane

  • Berza stripa

12:00 – 19:00 Luštica Klinci Village

  • Krstarenje zalivom
  • Bacanje stripa u boci
  • Live Art za HSF i Klinci Village
  • Radionice sa učenicima iz Tivta i sa Luštice

22:00 – 01:00 Gradska kafana

  • Crtanje za Mammut pivo i degustacija piva
  • HSF cool party feat. Bayamo salsa party

Srijeda, 12. septembar

10:00 – 22:00 Beach bar Peoples

  • All day long party
    • Berza stripa
    • Crtanje na majicama
    • Crtanje za fanove
    • Live Art za HSF i Peoples
    • Prezentacije i predavanja
    • Plažiranje
    • Škola ronjenja

22:00 – 01:00 Beach bar Peoples

Koncert grupe Artan Lili

“LIFE Euroturtles” – aplikacija za pomoć morskim kornjačama

Kornjača

Morske kornjače jedna su od najugroženijih skupina životinja. Kako bi ih se zaštitilo, Hrvatski prirodoslovni muzej u saradnji s partnerima projekta “LIFE Euroturtles” izradio je aplikaciju za pametne telefone s pomoću koje će se prikupljati podaci o tim životinjama.

Morska bića ne poznaju granice pa se i jedna mala kiparska kornjača koja tek kreće u veliki plavi svijet možda pojavi u nekoj susjednoj zemlji. Upravo tomu služi besplatna aplikacija izrađena na šest jezika koji se govore na području Sredozemlja.

Pojavila se među prvima u aplikaciji kornjača snimljena u Karinskom moru. I postala vijest – jer je to zelena želva, vrsta koja nije česta u našem dijelu Jadrana. Gdje je tačno viđena i što je sve dojavljeno, može se provjeriti putem aplikacije.

“Ono što nam je jako zanimljivo i važno, i na neki način bi htjeli tu saradnju posebice unaprijediti, je saradnja s ribarima jer kroz aplikaciju ribari mogu dojaviti slučajan ulov. Mi znamo da je slučajan ulov morskih kornjača velik, neke životinje završavaju uginule, ali dobar broj tih životinja vrati se u more živ,  ističe dr. sc. Draško Holcer iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.

Procjenjuje se da se pridnenim koćama u Jadranskom moru svake godine slučajno ulovi više 5000 morskih kornjača. Čovjek im je najveći neprijatelj, ali i jedini koji im može pomoći. Sada i s pomoću mobitela.

U Budvi boravi blizu 50 hiljada turista

0
Budva

Na budvanskoj rivijeri trenutno boravi 47.952 turista, većinom stranih. Iz Turističke organizacije Budva (TOB) su saopštili da je od ukupnog broja gostiju, stranih 47.418.

Prema podacima TOB-a, u hotelima je smješteno 13.109, dok je u kampovima evidentirano 371, u odmaralištima 246 i u hostelima 233 gosta.

U privatnom smještaju se nalazi 33.993 gostiju.

S obzirom da na budvanskoj rivijeri ne postoji precizan statistički podatak o broju gostiju u privatnom smještaju, navodi se samo procjena broja turista koji borave u toj vrsti smještaja, naveli su iz TOB-a.

Golema jata riba proždiru dagnje i kamenice! Stonski školjkari očajni jer ostaju bez posla i egzistencije!

0
Ston kamenice – Foto Mario Todoric/Hanza Media

Stonski školjkari već su očajni. Godinama upozoravaju na polagano, ali sigurno izumiranje školjaka u Malostonskom zaljevu, koje nestaju zbog više razloga, a najpogubniji je pojava golemih jata ovrata (komarči, orada ili podlanica kako ih drugdje nazivaju) koje nemilice proždiru ogromne količine dagnji i kamenica.

– Već sedam, osam godina trpimo štetu zbog ovrata – govori nam je Boris Franušić iz Luke, inače predsjednik udruge “Stonski školjkari”, dok se brodom Nena Mihočevića, u društvu Vedrana Kunice, približavamo jednom od uzgajališta koje je poharalo jato proždrljivih riba. U blizini smo Dube Stonske.

– Više smo uzgajali kamenice jer ovdje na otvorenom jednostavno ne možemo uzgojiti mušule. Svaku godinu pretrpimo gubitak od dva do tri vagona mušula… I kamenice nam jede, pogotovo mlađ. Ako je ne dignemo na vrijeme i ne stavimo u zaštitu, pojest će sve! – Nabavili smo te mreže koje štite kamenicu dok raste, kolektore, iz Francuske i Španjolske. Poslije je cimentavamo, a tu već treba velika riba, preko kila, da je uspije zdrobiti. Stavljamo kamenice u zaštićenije vale, ali ako su u ovako otvorenom moru, neće ostati ništa – odmahuje prema morskoj površini pred nama.

Stradava i mlađ
– Svake godine strahujemo kad dođemo na koncesiju što ćemo naći. Kad vidiš s broda da je bova s mušulama isplutala, odmah znaš da je pojedeno 30 posto – govori Franušić. – Prije nekoliko godina bacili smo 1000 metara mreže na 12 metara dubine. Bila je pola metra od vrha i mislili smo da smo riješili problem.Tako je i bilo dok je mreža bila nova i dok se ovrata nije naučila na nju. Nakon pola godine mreža je bila šporka, obrasla morskom travom, a kurenat ju je oborio i iskidao. Gubili smo puno vremena čisteći mrežu, umjesto proizvodeći kamenice i mušule. Umjesto pet vagona mušula, proizveo sam dva jer sam ostalo vrijeme čistio mrežu. Kako bi je kurenat dignuo, orada bi se zavukla unutra i ostala tu pomalo kljucajući školjke – govori Boris Franušić. Malostonski zaljev kao da je besplatni restoran najkvalitetnijih školjaka namijenjen isključivo jatima ovrata.
I prošle godine pretrpio je veliku štetu, a ove godine posebno. – Od travnja trpimo štetu, sve do danas. Sad ima par ljudi na udici na moru koji u sat i pol, dva uhvate 10 kila ovrata. Čudno je da je sad tišina, već je kasno, inače se digne na bidone i sve kljuca, čuješ je izdaleka kao da tornom tuče. I u Brijesti im je ove godine sve pojelo, što prijašnjih godina nije bio slučaj. Od tone ne možeš živjeti cijelu godinu, pa da je kilo i 100 kuna. Najgore je što je pojelo mlađ, jer to nas blokira idućih barem godinu dana. Pojedeno je sigurno 70 posto – zabrinjavajući je podatak koji iznosi naš sugovornik.
Orada
Čeka se odgovor
A nudi li itko ikakvo rješenje? – Obraćali smo se Ministarstvu mora i Ministarstvu poljoprivrede, tražimo da nam se dopusti ciljani izlov ovrata na ovom području. Na koji će način to biti, ne znam. Trebao bi nam se dopustiti taj izlov ona dva, tri mjeseca kad je najezda. Trenutno smo u pregovorima. Mislim da bi to bilo dobro rješenje za sve. Ako se ništa ne pokuša, nestat će školjkarstvo u Malostonskom zaljevu – siguran je ovaj dugogodišnji uzgajivač. Većina njegovih kolega ima velike obitelji s najmanje troje djece, a mnogi žive samo od školjkarstva.
– Ovrate su autohtona vrsta i tu su oduvijek, ali zbog više faktora došlo je do eksplozije populacije – kaže Vedran Kunica, inače voditelj projekta zaštite malostonske kamenice.
– Razlog je povećanje temperature mora, razmožavanje unutar kaveza u uzgajalištima i bijeg iz kaveza. Ovaj zaljev ima veliku količinu slobodnoživućih vrsta školjkaša, brbavica, periski, kunjki, zbog čega je i zaštićen, a istovremeno je i veliko mrijestilište riba. Ni jedna vrsta nije toliki problem kao orada, jer je predator i uništava sve, pa i školjke u sedimentu. Došla je u pitanje i sama zaštita Malostonskog zaljeva kao posebnog rezervata – ističe Kunica. – Potrebno je logično strateško odlučivanje. Već deset godina čekamo studiju o utjecaju marikulture na Malostonski zaljev i nadamo se da će se ubrzo početi raditi. Bilo bi logično da ta studija zaključi da je prioritet školjkarstvo, a uzgoj ribe trebalo bi ograničiti baš u dijelu uzgoja orade – kaže Kunica.
Orada foto youtube
Spas – ciljani izlov
Da bi kontinentalcima koji odlučuju bilo jasnije, stvar zapravo izgleda kao da se pokraj farme ovaca uzgaja čopor vukova, koji pobjegnu i pojedu ovce, ali se nitko osim stočara ne uzbuđuje. I nitko ne trpi štetu osim njih. – Sve zaštitne mjere koje su uzgajivači do sada primijenili pokazale su se neučinkovitima, od ograđivanja cjelokupnih koncesija, do pojedinačnih pergulara i zvučnih mjera. Riba je inteligentna i nakon nekog vremena prilagodi se i nastavi jesti. Ljudi bacaju petarde i kamenje, riba se primiri sat, dva i onda nastavi jesti – kaže Kunica, te naglašava da je ključno definirati budućnost zaljeva u odnosu na daljnji uzgoj ovrata, odnosno komarči, ili orade kako je deklarirana na trgovačkim policama. Država bi mogla ili trebala razviti i model naknade šteta školjkarima, ali najprije odrediti kako interventno smanjiti golemu populaciju ovrata u Malostonskom zaljevu.
– Ciljani je izlov zasad administrativno neprovediv jer zakoni kažu da se ovdje ne smiju upotrebljavati određeni alati. No, s obzirom na izvanrednu situaciju, država bi trebala učiniti iznimku i u kontroliranim uvjetima izloviti tu ribu, koja je kvalitetna i ribarima bi bila značajan prihod, a školjkarima bi to značilo spas. Pored svega toga, ekosustav bi ponovno uspostavio ravnotežu – naglašava Kunica, te dodaje da ovih dana očekuju sastanak u Ministarstvu poljoprivrede koji bi trebao ponuditi prava rješenja za sprječavanje nestajanja ove delicije s naših stolova.

U pitanju zaštita Malostonskog zaljeva

Kamenice – Ston

– Razlog je povećanje temperature mora, razmožavanje unutar kaveza u uzgajalištima i bijeg iz kaveza. Ovaj zaljev ima veliku količinu slobodnoživućih vrsta školjkaša, brbavica, periski, kunjki, zbog čega je i zaštićen, a istovremeno je i veliko mrijestilište riba. Ni jedna vrsta nije toliki problem kao orada, jer je predator i uništava sve, pa i školjke u sedimentu. Došla je u pitanje i sama zaštita Malostonskog zaljeva kao posebnog rezervata – ističe Vedran Kunica
Sve zaštitne mjere koje su uzgajivači do sada primijenili pokazale su se neučinkovitima, od ograđivanja cjelokupnih koncesija do pojedinačnih pergulara i zvučnih mjera. Riba je inteligentna i nakon nekog vremena se prilagodi i nastavi jesti. Ljudi bacaju petarde i kamenje, riba se primiri na sat-dva i onda nastavi jesti

Neno Mihočević: Ove godine požderalo mi 15 tona mušula

Neno Mihočević iz Dube Stonske i njegova obitelj žive isključivo od školjkarstva – njegov otac, supruga, troje djece između 3 i 12 godina i on ovise o tome što će uzgojiti i koliko školjaka prodati.
Brodom smo zašli prema jednom od njegovih uzgajališta dok nam je objašnjavao što su pergulari – uske, duge mrežice u koje se “sadi” mlađ mušule, odnosno dagnje, pedoče ili kako bi poneki Splićanin rekao, pizdice, kako bi ona postala konzumna i spremna za prodaju. Neno ih na uzgajalištu podiže iz mora, a pergulari vise prazni i iskidani. Nema u njima više ništa. Štete su ogromne – samo na ovom uzgajalištu izgubio je 15 tona konzumne mušule, bez zbrajanja mlađi. Ovaj 36-godišnjak, u čijoj je familiji školjkarstvo tradicija, nikad se nije bavio ničim osim uzgajanjem školjaka. Egzistencija mu je u škripcu. Što se dogodilo s mlađi mušule?
– More je trenutno puno divlje ovrate. Jedu nam male mušule i kamenice. Na velikima se umore pa pođu, ali kad dođu na male, sve zdrobe i pojedu! Koliko će vas ovo unazaditi u proizvodnji?
– Puno me unazadilo. Svake godine je ovako, nekad više, nekad manje, ali ove godine je dar-mar. Prošle godine sam na ovom mjestu sačuvao mušule, pa sam ih i ove godine stavio tu. Bio sam siguran da mi je neće pojesti… Ljudi mi kažu – “zagradi”. Ali to nema šanse na ovoj dubini i na velikim strujama, prvi šilok i samo bi mi napravila još veću štetu. Kako riješiti ovaj problem?
– Ne znam. Da znam, napravio bih sve što je u mojoj moći. Ako postoje neki stručnjaci, volio bih da nam se pomogne. Nisam samo ja oštećen, tu je 40 školjkara od Brijeste do Zamasline, a većina živi samo od uzgoja. Cijelo Malo more je vezano za školjkarstvo. Jeste li ikada zatražili naknadu štete?

– Imam obrt i moram plaćati sve obaveze i koncesije, bez obzira što mi je nanesena ovolika šteta. Dosad je nikad nismo naplatili, ali zato sad i tražimo da nam se pomogne na neki način. Ne tražim novac, ali molim da nam se nekako pomogne. Opet ću nasaditi mlađ mušule i cijelu godinu strahovati hoće li mi je ovrata pojesti. Koliko vam je školjaka pojela riba?

– Samo na ovom mjestu, u trećoj zoni, u uvali Bjejevica, 15 tona konzumne mušule. Da vam ne kažem na drugoj koncesiji, gdje je ista katastrofa, ali je puno veće uzgajalište pa je nešto i ostalo. A ovdje je baš sve uništilo. Govorim o konzumnoj mušuli, a gdje je tek mlađ! Na svakoj ovoj bovi je bilo 20 kila sjemena, male mušule koja se trebala nasaditi. Od kila takve mušule bude 4 kila konzumne. Kad to sve pomnožite, dođete do brojke od koje glava zaboli. Ova mi je koncesija totalno opustošena. Da sam imao samo nju, bio bih gladan kruha… Ljudi pomalo odustaju, a kad jednom sve to napuste, više se ne vraćaju. Kako ste se do sada pokušavali zaštititi?

– Pokušavali smo na pergulare navlačiti još jednu mrežu, ali to se pokazalo lošim jer guši školjku. A da idemo zagraditi nekom mrežom okolo, ni to nije rješenje jer su ovdje velike struje, mreža obraste i raspara se. Po meni bi trebalo napraviti neki ciljani izlov ovrate, da se suzbije ta populacija koja je prerasla u najezdu.

/Dube Marjanović Ladašić/

“Njeguška trpeza”

0
Njeguška trpeza

Jubilarno petnaesto izdanje kulturno-gastronomske manifestacije “Njeguška trpeza”, održaće se u subotu 1. septembra na Njegušima sa početkom u 11 sati.

Predsjednik MZ Njeguši, Dragan Duda Čavor kazao je da prepoznatljiva njeguška trpeza, kao simbol tradicionalnog crnogorskog gostoprimstva, iz godine u godinu posebno doprinosi valorizaciji brojnih potencijala Njeguša.

“Program je višečasovni i sastojaće se iz nekoliko segmenata. Specijaliteti ovoga kraja pršuta, sir, kobasica, panceta, vrat i pečenica ispuniće bogatu tradicionalnu trpezu. Neće izostati ni domaća rakija, vino i medovina, a potrudili smo se da za naše goste obezbijedimo i razne vrsta piva.

Njeguši

U muzičkom dijelu manifestacije učestvovaće Zdravko Đuranović, Nikolina Grba, narodni guslar Milan Vujović, koji će govoriti i zdravice, i Teatar 303 iz Kotora. Dodijelićemo plakete zaslužnim pojedincima i kolektivima, kao i nagrade za najuređenije dvorište na Njegušima” – kazao je Čavor za Radio Cetinje.

Organizatori manifestacije “Njeguška trpeza” su MZ Njeguši i Udruženje proizvođača njeguških specijaliteta uz podršku Prijestonice Cetinje i Turističku organizaciju Prijestonice.

7. Bokeški triatlon – povremena obustava saobraćaja kroz Boku

0
Triatlon

Sedmi Bokeški triatlon Perast 2018. koji se održava jednom godisnje i to u Sprint triatlon disciplini ( 750m plivanja, 20 km biciklizma, i 5 km.trčanja) biće održan u nedjelju 2. septembra.

Obavještavamo javnost da će tog dana na relaciji magistralnog puta od Oravca do Perasta doći do privremene obustave saobraćaja u vremenu od 10:00 – 11:20 sati  kao i na relaciji puta Perast – priobalni put – do izlaza ka Risnu  u vremenu od 10:45 – 11:45 sati u cilju održavanja ove već tradicionalne manifestacije. Molimo vozače da ukoliko planiraju prolazak ovim dionicama puta, to urade mimo ovog termina ili alternativnim putevima preko raskrsnice u Lipcima ili preko trajekta na Lepetanima, poručuju organizatori.

„Kartografska baština iz fundusa Pomorskog muzeja u Dubrovniku“

0
Dubrovnik

Izložba „Kartografska baština iz fundusa Pomorskog muzeja u Dubrovniku“ autorice Ane Kaznačić Skurić bit će otvorena u Kneževu dvoru u ponedjeljak, 3. septembra 2018. godine u 20 sati.

Izložbom će biti predstavljen dio kartografske zbirke koja se čuva u fundusu Pomorskoga muzeja u Dubrovniku, a koja sadrži preko 500 primjeraka karata, planova, globusa i atlasa, nastalih u širokom vremenskom rasponu – od 16. do 20. stoljeća.

Kroz tri tematske cjeline – kartografija europskih zemalja, kartografija Dubrovačke Republike i pomorska kartografija Jadrana – bit će prezentirano ukupno 87 kartografskih djela. Od kartografskih radova odabrane su karte najboljih europskih kartografa iz 17., 18. i 19. stoljeća, prve pomorske karte Jadrana iz druge polovine 18. i prve polovine 19. stoljeća, pomorske karte nacionalnih europskih hidrografskih ureda iz 19. i 20. stoljeća, rukopisne karte Dubrovačke Republike dubrovačke provenijencije, kao i karta Dubrovačke Republike Miha Pešića iz 1746. godine posuđena iz Državnog arhiva u Dubrovniku, portulanski atlas Sredozemlja iz 1649. godine iz glasovite radionice obitelji Oliva iz Messine, tiskana izdanja starih atlasa nastalih od 16. do 20. stoljeća i terestrički globusi iz 18. i 19. stoljeća. Velik broj kartografskih djela na ovoj izložbi izložen je po prvi put. Odabrana građa na najbolji način oslikava razvojni put kartografije tijekom povijesti, pretežito pomorske, i ujedno predstavlja reprezentativna dostignuća europskih kartografa.

Kartografska baština

Kartografska zbirka koja se čuva u fundusu Pomorskog muzeja jedan je od važnih segmenata dubrovačke i hrvatske kulturne baštine. U njoj su zastupljeni sadržajno vrlo raznoliki kartografski prikazi hrvatske obale Jadrana, Dubrovačke Republike, Sredozemlja, Europe i ostalih dijelova svijeta. Riječ je uglavnom o tiskanim izdanjima, iako su zastupljene i rukopisne karte.

Stare karte iznimno su značajno kulturno dobro i kao dio pisane kulturne baštine jednog naroda vrijedan su povijesni izvor koji svjedoči o prostoru i vremenu u kojem su kartografska djela nastala, a ujedno su i važan izvor podataka za znanstvena istraživanja.
Izložbu prati i reprezentativni dvojezični katalog koji, uz poglavlja o povijesnom pregledu kartografije, razvoju pomorske kartografije i kartografije u Dubrovačkoj Republici, donosi i popis kataloških jedinica, stručno obrađenih prema Međunarodnom standardu za opis kartografskog gradiva – ISBD(CM), prilagođen muzejima, kao i popis kartografa, gravera i izdavača. Na otvorenju izložbe katalog će biti dostupan u muzejskoj prodavaonici u Kneževu dvoru po promotivnoj cijeni od 210 kuna.

Likovni postav izložbe potpisuje studio Rašić + Vrabec, a izložba ostaje otvorena do 15. studenoga 2018.