Posadi senjske kapetanije priznanje za veliki podvig

0
priznanje

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture dodijelilo je posadi brodice Lučke kapetanije Senj »RH 3 SE – Nehaj« priznanje za traganje i spašavanje na moru. Uručeno je na prigodnoj svečanosti održanoj u okviru Dana pomorstva i unutarnje plovidbe što su održani u Zadru, piše Novi list.

Dana 22. rujna ove godine po orkanskoj buri ispred Senja posada brodice Lučke kapetanije u sastavu kapetan Lučke ispostave Sveti Juraj Vladimir Biondić, voditelj brodice Tomislav Zrinski i inspektor sigurnosti plovidbe kapetan Neven Tomljanović, u duhu svoga posla je po iznimno lošim vremenskim uvjetima spasila dvojicu hrvatskih državljana s brodice koja je bez pogona nekontrolirano plutala nošena jakom burom snage i više od 40 čvorova, na valovima i do 1,5 metara visine, prema otoku Krku.

Posada Lučke kapetanije Senj spasila je dvojicu nautičara doslovce u posljednji tren jer se taj dan radi jake bure nije moglo očekivati da će itko, pogotovo ne u Velebitskom kanalu, isploviti na more. Prema riječima Vladimira Biondića, senjska Lučka kapetanija je dojavu o nautičarima ispred Senja dobila od Središnjice za traganje i spašavanje iz Rijeke kojoj su dvojica ugroženih nautičara javila da se nalaze na brodici na oko milju i pol ispred Senja, da im je motor ostao u kvaru te da im treba pomoć.

Posada na gliseru

Poziv je Središnjica proslijedila Lučkoj kapetaniji Senj, čiji su zaposlenici odmah isplovili kako bi spasili dvočlanu posadu na šestmetarskom gliseru.

– Ja sam se slučajno našao u posadi za spašavanje jer moj posao zapravo i nije traganje i spašavanje. Međutim, upravo radi nevremena kolege su me zamolile da im se priključim jer bi, s obzirom na orkansku buru, dobro došao još jedan član posade. Bura je poznata kao vjetar koji mijenja svoju brzinu, a tada je već puhala jačinom od više od 20 čvorova i bila je u jačanju. U početku od valova i morske pjene ništa nismo vidjeli nego je postojala komunikacija preko mobitela između našeg zapovjednika i nautičara na gliseru i putem takve komunikacije smo do njih navođeni, a vidjeli smo ih tek kada smo se približili na nekih 400 metara – prisjeća se inspektor Tomljanović.

Posada na gliseru bila je preplašena, prisjeća se Tomislav Zrinski i dodaje da su na brod Kapetanije najprije prebacili mladića, a zatim i drugog člana koji je u početku odbijao prijeći, bojeći se što će biti s gliserom i to je otežavalo spašavanje jer je po jakoj buri bilo teško držati balans između brodica. Konačno, prešao je i drugi nautičar, a nakon smirivanja bure gliser je neoštećen pronađen ispred otoka Krka.

Ponosan čovjek

Za ovaj podvig senjski pomorci bili su nominirani i za Plavu vrpcu Vjesnika 2018. koja im nije dodijeljena, ali su dobili priznanje za samu nominaciju.

– Već sama činjenica da sam ja osobno kao i Tomislav Zrinski prvi put sjedio kao jedan od ne tako puno nominiranih kandidata za dobivanje Plave vrpce Vjesnika, dovoljna je da čovjek bude ponosan. Moj kolega Vladimir Biondić bio je već dobitnik Plave vrpce Vjesnika, što je također jedna od velikih stvari… biti dio ekipe koja je učinila nešto dobro i hrabro. Slušati o dodjeli, nije isto kao i doživjeti to, biti prisutan te vidjeti sve te velike i male ljude koji su bili zamijećeni.

Mislio sam da će to biti samo još jedna od formalnih stvari, no onda se vidjelo da to nije tako. Da nismo bili na dodjeli, bilo bi nam krivo. Iako nismo dobitnici Plave vrpce, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture prepoznalo je čin koji nadilazi granice našeg uobičajenog posla te su nam uručili Priznanje za traganje i spašavanje na moru. Čovjek poželi da svake godine bude na takvome mjestu. No, nažalost, to bi značilo i da je bilo još opasnih situacija gdje se netko igrao Boga – zaključuje kapetan Tomljanović.

I iako je u duhu posla, i iako imaju jaki brod i iskustvo, trebalo je imati hrabrosti izaći na podivljalo more da bi se spasili životi. Sve čestitke hrabrim dečkima Lučke kapetanije Senj!

SPC će biti naloženo da ukloni krstionicu na vodi

9
Krstionica Ostrvo cvijeća – foto facebook

Građevinsko-urbanistička inspekcija Ministarstva održivog razvoja i turizma bila je u utorak na Ostrvu cvijeća – Tivat i konstatovala da su tamo u toku građevinski radovi, mimo planskih dokumenata, što znači da će investitoru biti naloženo da ukloni bespravno sagrađeni objekat, saopštenoje Pobjedi iz ovog resora.

Naveli su da su “preduzete mjere i radnje iz nadležnosti inspekcije, odnosno pozvan je investitor da u petak da izjašnjenje na zapisnik shodno UP-u”.

Kako predmetni objekat nije predviđen planskim dokumentom, nakon izjašnjenja investitora, inspektor će dati rok investitoru da sam ukloni bespravni objekat.

“Ukoliko to investitor sam ne uradi izvršenje će se obaviti preko trećih lica”, navode u MORT-u.

Srpska pravoslavna crkva gradi u Tivtu, na Miholjskoj prevlaci poznatijoj kao Ostrvo cvijeća, krstionicu na vodi, ali prethodno Javno preduzeće Morsko dobro o tome obavijestilo Ministarstvo održivog razvoja.

Iz Morskog dobra su rim povodom saopštili da su njihovi kontrolori redovnim obilaskom zapazili sporni objekat, te su odmah uputili dopis resoru Pavla Radulovića. Napravili su službenu zabilješku i zatražili odgovor da li se gradnja izvodi u skladu sa zakonom, odnosno da li za objekat postoji građevinska dozvola.

Kontrolori su konstatovali na zapadnom dijelu ostrva radove, odnosno sanaciju postojeće ponte i gradnju krstionice, te i da se gradi druga ponta veličine 15×5.

Pobjeda je pitanja poslala i Mitropoliji crnogorsko-primorskoj Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, ali odgovore nijesu dobili.

“Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve na Miholjskoj Prevlaci kod Tivta gradi krstionicu na moru otvorenog (terasastog) tipa i tu nema ništa sporno”, rekao je prije nekoliko dana sekretar obnove Manastira Miholjska Prevlaka sveštenik Miailo Backović.

On tvrdi da su u komunikaciji sa Morskim dobrom, čija je to zona nadležnosti.

“Riječ je o ponti – nekoj vrsti terase otvorenog tipa i ne bi trebalo da bude problema”, rekao je tim povodom sveštenik Backović.

Krstionica na vodi – foto Analitika

Backović je ukazao da se na Crnogorskom primorju, na pontama, grade i objekti zatvorenog tipa “pa nije do sada bilo nekih problema”.

“Nadam se da neće biti problema zbog krstionice na moru”, dodao je on.

Srpska pravoslavna crkva do sada nije odgovarala za nelegalne radove na vjerskim objektima u zemlji, niti nezakonitu gradnju objekata.

Ove godine, prije nego su otvorili radilište u Tivtu, nezakonito su sagradili spomen kapelu ruskoj carskoj porodici Romanov u porti Manastira Dajbabe u Podgorici i zazidali nelegalno postavljeni limeni objekat na Rumiji 2005. godine, koji su nazvali Crkva Svete trojice.

Zbog gradnje na Rumiji nije bilo obimne prepiske institucija, makar ne javno, ali ni to radilište nije “pečatirano” i Srpska crkva je nesmetano zazidala limeni objekat.

Predsjednik Vlade Duško Marković ranije je najavio da će taj objekat biti uklonjen, jer je nezakonito postavljen.

Institut za biologiju mora – 57 godina od osnivanja

0
Institut za biologiju mora Kotor – foto Boka News

Institut za biologiju mora iz Kotora koji je osnovan 1961. godine u utorak je obilježio 57 godišnjicu postojanja.

„Ovu godišnjicu pamtićemo kao jednu od najuspješnijih u poslednjih nekoliko godina, kako u realizaciji brojnih naučno-istraživačkih zadataka, tako i u velikom broju uspješno realizovanih stručnih poslova“ poručio je direktor dr Mirko Đurović.

Pored brojnih naučnoistraživačkih projekata u 2018-toj Institut je sa još pet novih iz Interreg poziva, povećao svoju naučno-istraživačku aktivnost i saradnju sa brojnim međunarodnim institucijama čiji ukupan broj prelazi 150.

„U toku godine uspješno su se realizovali tekući projekti koji se rade u saradniji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja i JP Morsko dobro i drugim nacionalnim institucijama. Kao jedan od noviteta jeste ponovno učešće Instituta u procesu monitoringa morskog ekosistema zajedno sa našim kolegama iz Centra za ekotoksikološka istraživanja iz Podgorice a koji sprovodi Agencija za zaštitu životne sredine.

Najveći izazov u radu u ovoj godini pamtićemo po učešću Instituta za biologiju mora u procesu pripremnih radova na istraživanju nafte i gasa u Crnogorskom podmorju. Iako smo aktivni na tom polju još od 2014-te godine kada je rađena Strateška procjena uticaja na životnu sredinu vezana za eksploataciju nafte i gasa u Crnogorskom podmorju, tek ove godine smo uspjeli da nakon većeg broja sastanaka sa predstavnicima naftnih kompanija i uz posredovanje Agencija za zaštitu životne sredine, uzmemo aktivno učešće u dijelu monitoringa životne sredine u pred seizmičkim i pred ekslopatacionim aktivnostima. Kao jedina naučnoistraživačka ustanova u Crnoj Gori koja se bavi isključivo proučavanjem morskog ekosistema, smatram da je učešće Instituta u ovom procesu od suštinske važnost prije svega da donosiocima odluka obezbijedi nezavisno i stručno mišljenje o stanju morskog ekosistema, uticaju svake planirane aktivnosti na isti, kao i mogućim korektivnim mjerama koje treba primjenjivati kako bi uticaj cjelokupnog procesa istraživanja nafte i gasa protekao uz minimalne rizike. Institut za biologiju mora jasno stoji na odrednici da zdrava životna sredina nema altrernativu, bez obzira na brojne ekonomske koristi, te dijeleći zabrinutost sa stručnom i laičkom javnošču, spremno smo dočekali početak realizacije nafte i gasa, te prisutnošću u ovom procesu omogućili svima precizne naučno zasnovane informacije o stanju životne sredine u svim fazama do sada sprovedenih istraživanja.

Aktivnosti Instituta za biologiju mora su dugoročno planirane, pa tako i u godini koja slijedi očekuju nas brojne obaveze i izazovi.

Mirko Đurovic direktor Instituta za biologiju mora u Kotoru

Najviše pažnje posvetićemo rekonstrukciji većeg dijela prizemlja Instituta i početak uspostavljanja Centra za zaštitu biodiverziteta Jadranskog mora i u sklopu njega prvi javni akvarijum u Crnoj Gori. Uz ovu veoma složenu rekonstrukciju i radove, Institut će konačno riješiti višedecenijski problem oronule terase i prostorija ispod nje i tom dijelu Instituta udahnuti novi život i staviti ga u funkciju cjelokupnog rada. Otvaranjem dijela Instituta za biologiju mora za širu javnost, želimo da proširimo edukativni uticaj na buduće posjetioce o našem Jadranu, bogatstvu njegovog živog svijeta, svim problemima sa kojima se on danas suočava i na taj način još više doprinesemo u stvaranju svijesti i neprestanoj potrebi brige o očuvanju životne sredine i našeg mora.

Uporedo sa rekonstrukcijom prizemlja Instituta ubrzano se radi na pripremi dokumentacije za nadogradnju dijela Instituta za biologiju mora i uspostavljanju ekpserimentalne laboratorije u oblasti marikulture, koja će prvenstveno biti namijenjena za proizvodnju mlađi kamenica i drugih vrsta školjkaša i njihovu distribuciju svim komercijalnim uzgajivačima školjaka u Crnoj Gori. Za idejno rješenje nadogadnje Instituta, u gabaritima od cca 260m2, dobijeni su konzervatorski uslovi od Regionalnog zavoda za zaštitu kulturne baštine 1996. godine, te će planirana nadogradnja nakon više od dvije decenije konačno biti urađena uz poštovanje svih pozitivnih propisa, a novi dio Instituta u potpunosti će biti usklađen sa postojećim objektom.

Tokom ove godine prijavljeno je veći broj projekata na razne međunarodne pozive čije rezultate očekujemo tokom 2019-te godine, a naročito očekujemo rezultate sa poziva H2020 gdje smo aplicirali za uspostavljanje funkcionalne marinske biotehnološke laboratorije, naslednice nekada čuvene neurološke laboratorije koja je bila nosilac naučnog rada i razvoja Instituta za biologiju mora, a koja je morala biti ugašena uslijed nedostatka kadrovskog potencijala i opreme.

Takođe se pripremamo za veliku naučnu konferenciju “Adriatic biodiversity conference” koja će se održati od 07-11. aprila 2019. godine, na kojoj očekujemo veliki broj kolega i naučnika iz svih Mediteranskih država.

Danas Institut za biologiju mora krasi vrlo mladi i profesionalni naučni, stručni i administrativni kadar, na čijem proširenju već uveliko radimo, jedinstveno u misiji realizacije brojnih izazova, naučnih i stručnih projekata sa osnovnom misijom proučavanja i zaštite Jadranskog mora“ – poručio je dr Mirko Đurović.

Na kružnim putovanjima u deset mjeseci 9,4 posto više putnika

0
Dubrovnik
Dubrovnik – foto Boka News

Kružnih putovanja stranih brodova po hrvatskom Jadranu u prvih deset mjeseci ove godine bilo je 644, što je isti broj putovanja kao i u deset lanjskih mjeseci, no na tim je brodovima bilo 976,5 hiljada putnika ili 9,4 posto više, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Svi kruzeri koji su u deset mjeseci ove godine doplovili u hrvatski Jadran tu su bili ukupno 1.267 dana ili 6,8 posto manje dana nego u istom razdoblju lani.

Najviše putovanja, 56,6 posto od ukupnog broja kružnih brodskih putovanja, ostvareno je u moru Dubrovačko-neretvanske županije, dok je 24,7 posto bilo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a u ostale četiri jadranske županije preostalih 18,8 posto tih putovanja.

Brodovi su se slično rasporedili i po hrvatskim morskim lukama, pa je najviše posjeta kruzera imao Dubrovnik, 487, potom Split 224 te Zadar 111, a ukupno su pristizali u 13 morskih luka od Istre do Dubrovnika.

Najviše kružnih putovanja ostvarili su brodovi pod zastavom Bahama, 167, Malte 147, te Paname 108, a ukupno su brodovi dolazili pod zastavama 12 zemalja.

Kružnih putovanja stranih brodova u hrvatskom teritorijalnom moru u ovogodišnjem je listopadu bilo 90, a na tim je brodovima u Hrvatsku stiglo ukupno 141,98 tisuća putnika.

Avanturistički park posjetilo oko 6.000 ljudi

0
Avanturistički park, nov-dec 2018.

Za pedeset dana od otvaranja Avanturističkog parka na Vrbanju, staze je uspješno prešlo 1.920 osoba, dok je ukupno oko 6.000 onih koji su ga posjetili i uživali u prirodi.

Među korisnicima parka 40 odsto su djeca, dok su 60 odsto bili odrasli. Među grupama koje su organizovale posjete hercegnovskom zaleđu bile su sportske ekipe, škole, izviđači, planinari.

„Imali smo posjetioce iz cijele Boke Kotorske, Podgorice, Bara, Nikšića, Trebinja, Dubrovnika, Bileće. Planinarsko društvo iz Dubrovnika je u jednom navratu dovelo osamdesetak ljudi. Osim toga, gosti su nam bili Rusi, Norvežani, Italijani, ali i dva Kubanca koji su tokom boravka u Herceg Novom čuli za avanturistički park na Vrbanju i oduševili se sadržajima“, priča Miroslav Milanović, upravnik Parka koji posluje kao organizaciona jedinica Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog.

Avanturistički park, nov-dec 2018.

Iako je na Vrbanju već sniježilo, Park je radio tokom svih sunčanih dana. Samo poslednje nedelje zabilježeno je 76 korisnika i preko 100 posjetilaca, kojima niže temperature nisu smetale da isprobaju prepreke postavljene u bukovoj šumi.   Avanturistički park će i do kraja ovog mjeseca raditi kad god vremenske prilike to dopuste, odnosno kad nema padavina ni leda.

Pored instruktora koji opremaju, obučavaju i nadziru korisnike,  angažovana su dva stražara koji svakodnevno čuvaju ugrađenu opremu. Osim toga, uz pomoć Turističke organizacije Herceg Novi obezbijeđeno je terensko vozilo koje se koristi za prevoz opreme, instruktora i od posebne je važnosti za eventualne hitne intervencije bilo koje vrste.

Avanturistički park, nov-dec 2018.

Kako kaže Milanović, efekti otvaranja Parka već su vidljivi. Privatne agencije iz Herceg Novog, Kotora i Tivta najavile su da će ovaj sadržaj uvrstiti u svoju ponudu za 2019. godinu. Osim toga, određeni privrednici dobili su ideje za nove sadržaje koji će dopuniti ponudu, a mještani su veoma zadovoljni i spremni da podrže sve inicijative za organizaciju različitih događaja koji će „za kratko vrijeme oživjeti Vrbanj“.

Efektima rada Avanturističkog parka izuzetno su zadovoljni u Agenciji za izgradnju i razvoj Herceg Novog, koja je realizovala projekat izgradnje. Kako kaže direktor Agencije Boro Lučić, protekli period je potvrdio predviđanja da će novi sadržaji biti zamajac razvoju turizma u podorjenskom kraju.

Izgradnja Avanturističkog parka na Vrbanju dio je INTERREG – IPA projekta „Adriatic Canyoning“ koji implementira Agencija za izgradnju i razvoj u saradnji sa partnerima iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U okviru ovog projekta na proljeće nas očekuje „Orjen adventure weekend“ koji će dodatno afirmisati Park i ljepote hercegnovskog zaleđa.

Festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2018. u Kotoru

0
ubrzaj

Centar za građansko obrazovanje (CGO) će sutra i prekosutra (13. i 14. decembar) organizovati prateće izdanje Festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2018 u Kotoru.

Kako je saopšteno, na svečanom otvaranju petog kotorskog izdanja Festivala UBRZAJ 2018, sutra će u kinu „Boka” od 19 sati govoriti: Marija Bernard – direktorka Kulturnog centra „Nikola Đurković”, Daliborka Uljarević – izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) i Vladimir Jokić – predsjednik opštine Kotor.

” Nakon toga, slijedi projekcija filma Unuk, reditelja Aleksandara Reljića. Film govori o bivšoj logorašici Evi Mozes Kor, koja je preživjela nacističke smrtonosne eksperimente doktora Jozefa Mengelea, a 2014. simbolično je usvojila unuka komandanta Aušvica, koji se danas aktivno bori protiv fašizma i antisemitizma. Reditelj filma Aleksandar Reljić i protagonista filma Rajner Hes, unuk komandanta logora Aušvic, gosti su ovogodišnjeg festivala UBRZAJ i Kotoru i nakon projekcije filma kratko će razgovarati publikom, uz moderaciju Miloša Vukanovića, istoričara.

Od 20 sati na programu je mađarski film Zarobljena rediteljke Bernadet Tuza-Rite koji razotkriva šokantnu pojavu modernog ropstva u savremenom društvu, u srcu Evrope, kroz sudbinu protagonistkinje Mariš koja više od deceniju živi kao robinja jedne mađarske porodice.

Akvakultura: Plava ekonomija bi trebala rasti brže od turizma

0
ribari

Ovo je  projekt o kojem je upravo prije nekoliko dana i  novinarska ekipa javne televizije iz Portugala došla napraviti prilog.  Iskoristili smo sve naše komparativne prednosti i ostvarili odličnu  suradnju s gospodarstvom, regionalnom i lokalnom samoupravom,  industrijom te ostalim partnerima i institucijama. Dakle,”Blue Education for Sustainable Management of Aquatic Resources – BLUE  SMART” je projekt čiji je glavni cilj bio stvaranje novih vještina i  znanja u sektoru plavog gospodarstva te povećanje mogućnosti novih poslova sadašnjih i budućih zaposlenika ovog sektora u Zadarskoj županiji i šire, a ono što je još iznimno važno iznjedrio je i novi  diplomski studij koji je već na samom početku izazvao veliko zanimanje mladih ljudi, a to je – Održivo upravljanje vodenim ekosustavima – rekao je voditelj projekta “Blue Smart” Tomislav Šarić  jučer u Svečanoj dvorani zadarskog Sveučilišta prigodom održavanja završne konferencije o projektu.

Naglasak na održivost i zaštitu okoliša

Ukupna vrijednost je nešto manja od tri  milijuna kuna, projekt je  trajao 24 mjeseca, a sufinanciran je sredstvima Europskog fonda za  pomorstvo i ribarstvo koji u svim svojim strateškim dokumentima  naglašava potrebu za rastom i razvojem ribarstva i akvakulture na  znanstvenim temeljima s naglaskom na održivost i zaštitu okoliša.  Nositelj projekta je Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu  Sveučilišta u Zadru, a projektni partneri su Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije – AGRRA, Cromaris d.d. i WWF Adria.

–  Prema posljednjim istraživanjima, više se organizama uzgoji,  nego izlovi. Hrvatska prati svjetske trendove kroz razvoj akvakulture. Zašto baš projekt – Blue Smart? Ako gledamo europski prosjek,  Hrvatska je četvrta u svijetu po uzgoju bijele ribe i treća po uzgoju  tuna. Imamo i značajnu riboprerađivaku industriju. Među prvima  smo počeli prerađivati tunu. Što se tiče Zadarske županije,  možemo se pohvaliti da nosimo 60 posto od ukupne proizvodnje  tune, 70 posto bijele ribe i 95 posto riblje mlađi – rekao je među ostalim voditelj projekta Tomislav Šarić, dok je Ana Zubčić voditeljica  za međunarodnu suradnju iz AGRRE dodala, kako je prema nekim  procjenama u Hrvatskoj, već sada u sektoru ribarstva zaposleno  oko 25 tisuća ljudi.

Inovativni on-line tečaj “Osnove dobre prakse u  ribarstvu”  

– Plava ekonomija bi u sljedećim godinama trebala rasti brže od  primjerice, brodogradnje, turizma… Kako je razvoj akvakulture jedan od strateških vodilja razvoja hrvatskog ribarstva, procjenjuje se  da će se u skoroj budućnosti povećati potreba za stručnim kadrom  u plavom sektoru. Partneri na projektu su osim novog sveučilišnog  diplomskog studija, izradili i inovativni on-line tečaj “Osnove dobre  prakse u ribarstvu”.

Projekt je povezao javni, znanstveni i gospodarski sektor, a cilj  nam je bio smanjiti jaz između tržišta i akademske zajednice.  Inače, na natječaj za ovaj projekt EU-a stiglo je 126 prijava, prihvaćeno je tek šest i s ponosom možemo reći da smo i mi između tih  šest – rekla je Ana Zubčić iz AGRRE.

Projekt je pohvalio i i zamjenik župana Zadarske županije Šime  Mršić koji je rekao kako smo jedna od najribarskijih županija jer  čak 50 posto ukupnog godišnjeg ulova obavi zadarska flota, a projekt Blue Smart će sada dati dodatni zamah razvojnoj strategiji i  smjernicama razvoja marikulture. Resorni prorektor Slaven Zjalić je  zaključio kako projekt Blue Smart može biti ogledan primjer dobre  suradnje između Sveučilišta, nevladinog sektora, industrije i gospodarstva koji je već za svog trajanja dao konkretne rezultate.

Italijanski konzorcijum zainteresovan za remont jahti i uzgoj brancina i orada na pučini

0
Sa prezentacije

Razne usluge u jahtingu, pogotovo u vezi remonta i opremanja brodova,  ugradnja savremene informatičke tehnologije i ICT riješenja na jahtama, te marketing usluga naših marina i remontera, konkretna su područja na kojima konzorcijum italijanske nautičke i jahting industrije Navigo vidi kao mogućnosti za poslovnu saradnju sa Crnom Gorom. Sa druge strane, konzorcijum Agroittica Toscana koji se bavi marikulturom, spreman je na prenos znanja i tehnologija iz oblasti kaveznog uzgoja ribe, posebno u tzv. ofšor uzgajalištima na otvorenom moru, kakvih Crna Gora još nema.

Čulo se to danas na prezentaciji Naviga i Agrottica Toscane u Tivtu, gdje su ta dva italijanska konzorcijuma predstavili njihovi čelni ljudi, Pjetro Anđelini i Danilo Di Loreto.

“Ovakve platforme dobre su za razvoj biznisa i nadam se da ćemo u narednom periodu svjedočiti i sklapanju konkretnih poslova privrednika dviju država“- kazao je, pozdravljajući goste iz Italije i predstavnika Naviga u Crnoj Gori, bivšeg crnogorskog ambasadora u Danskoj Nikolu Cika, menadžer Opštine Tivat Marko Petričević.

Navigo je konzorcojum koji kroz dvije grane u Toskani i na Sardiniji okuplja preko 150 italijanskih kompanija koje se bave izgradnjom, remontom, opremanjem jahti i drugim uslugama u jahtingu, dok preko njihovog ogranka na Malti ovaj konzorcijum čini preko 500 kompanija u basenu Mediterana. Članovi konzorcijuma koji je 76 odsto u privatnom, a 24 odsto u vlasništvu lokalnih vlasti regije Tioskana, su i neki od najvećih i najrenomiranijih svjetskih i italijanskih brodogradilišta za super i mega jahte poput kompanija Baglietto, Azimut-Benetti, Perini Navi, CRN, Mondomarine, SanLorenzo i VSY. Dosta brodova koje su napravili ti brodograditelji, smješteno je u crnogorskim marinama, prvenstveno Porto Montenegru.

Of shore riblja farma u Toskani

„Italija je najveći proizvođač jahti dužine od 30 do 100 metara u svijetu. Imamo najviše brodogradilišta za remont jahti – čak 22, a samo u Toskani 2.900 kompanija sa 15 hiljada radnika, uključeno je u lanac usluga u jahtingu. Koliko se u tome može zaraditi pokazuju podaci da  godišnje jahta dužine do 30 metara  kakve preovlađuju po broju u svjetskoj floti jahti, troši u prosjeku 2,35 miliona eura na snabdijevanje, održavanje i druge usluge, brodovi dužine od 60 do 80 metara troše po 3,95 miliona, dok ta cifra kod jahti dužih od 80 metara u prosjeku iznosi 6,75 miliona eura po brodu godišnje. Smatramo da uz vaše marine i njihove klijente, te lokalne kapacitete za remont, i uz naše znanje i ponudu visokosifisticiranih proizvoda i konkretnih tehnoloških riješenja, možemo napraviti dobar posao.“—kazao je Anđelini. Istakao je da trenutno u svijetu ima preko 5.500 jahtii dužih od 30 metara, od čega je polovina na Mediteranu, a da se godišnje njihov broj uvežava za po 300 novih brodova. Globalna jahting industrija ima promet od 8,76 milijardi eura, od čega najviše – 4,78 milijardi zarađuju pružaoci remonta i raznih usluga tim brodovima.

„Karakteristike mora ispred obale Crne Gore veoma su, što se dubina, struje, meteo-prilika i ostaloga tiče, slične onima na pućini Tirenskog mora gdje imamo najveću of-šor farmu za uzgoj ribe u Italiji. U 24 velika plutajuća kaveza godišnje uzgojimo  1.100 tona orade i brancina, a još do 500 tona te ribe godišnje, proizvedemo u 28 bazena na kopneom uzgajalištu u Piombinu.“- kazao je predstavnik Agoittica Toscana, Danilo De Loreto, napominjući da o visokim ekološkim stadardima marikulture koje primjenjuju, govori i podatak da se njihova ofšor farma nalazi u zaštićenom području akvatorijuma nacionalnog parka oko italijanskog ostrva Elba. Do 2021. Agroittica Toscana će godiošnju proizvodnju sa sadašnjih preko 1.500 tona, uvećati na 2.600 tona ribe. Spremni su da svoja iskustva i tehnologuju prenesu i primijene sa partnerima u Crnoj Gori, posebno kada je u pitanju uzgoj ribe na otvorenom moru, kakav se sada ne primjenjuje u našoj državi gdje je marikultura skoncentrisana na samo par uzgajališta unutar zaliva Boke.

Radovi na adaptaciji kuće nobelovca Iva Andrića biće završeni do juna 2019. godine

0
Adaptacija kuće Iva Andrića, decembar 2018.

Kuća Iva Andrića će do juna 2019. godine dobiti reprezentativan izgled.  U toku su građevinski radovi, koji su započeli rušenjem dijela potpornih zidova i betonske oplate u dvorištu.

Dom čuvenog nobelovca biće rekonstruisan tako da zadrži svoj izgled i autentične elemente, kako bi u potpunosti odgovarao estetskim standardima koje je sam Andrić postavio.

„Tendencija je da se sačuva izvorni izgled zgrade. Mi ne idemo u gradnju nečeg novog, vrlo vodimo računa da je ideja projekta da se očuva i unaprijedi naše kulturno nasljeđe. Nemamo namjeru da devastiramo ono što je Andrić postavio kao svoje estetske standarde, tako da će zgrada biti u onom izgledu u kojem je prvobitno bila zamišljena i izvedena“, ističe šefica Kancelarije za međunarodnu saradnju Opštine Herceg Novi Simonida Kordić.

Priprema terena počela je polovinom oktobra, a do Nove godine će biti okončano uklanjanje dijelova oplata u objektu u koji ništa nije ulagano decenijama. Potom slijedi „fina faza“ postavljanja novih oplata i podloga, te pažljivo osmišljavanje i uređenje vrta.

„Iako je projektom predviđeno da ovi radovi traju do 2020. godine, uzbrzali smo jer su potrebe Herceg Novog takve da nam je bitno da ova zgrada bude u funkciji već za narednu sezonu“, objašnjava Kordić.

Nakon građevinskih radova uslijediće nabavka opreme za unutrašnjost zgrade i vanjskog prostora. Ideja je da objekat i njegovo okruženje funkcionišu kao cjelina, baš kao što je bilo kada je Andrić ovdje boravio.

 „Biće dosta interaktivne opreme, jer je ideja da zgrada ne bude samo spomenik Andriću već i dio života Novljana i posjetilaca. Pored te opreme, kojom Kuću Andrića uvodimo u novo doba, nabavićemo i onu koja odiše duhom samog pisca – autentični namještaj iz tog perioda i drugu opremu muzeološkog kvaliteta, da bi se sačuvao duh vremena“, kaže Kordić. Dodaje da će objekat izgradnjom rampe biti prilagođen osobama sa invaliditetom i slabije pokretljivosti.

Paralelno sa izvođenjem radova na rekonstrukciji, važno je definisati budući način funkcionisanja Kuće Iva Andrića,  ističe sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo.

„U saradnji sa Muzejem grada Beograda radimo na koncipiranju postavke, rasporedu sadržaja u prostoru, definisanju budućeg statusa Kuće, upravljačkih tijela i utvrđivanju izvora finansiranja programskih aktivnosti.  Osnovni model kojeg se pridržavamo je samoodrživost Kuće Iva Andrića. Važno je da ovaj objekat i sadržaji u njemu budu dostojni velikog pisca, ali i da kvalitetom postavke i programa obezbijedimo njegovu održivost održivost“, kaže Zambelić Pištalo.

Rekonstrukcija Kuće Iva Andrića sprovodi se kroz  prekogranični projekat „Co.Co. Tour“ koji realizuje Kancelarija za međunarodnu saradnju Opštine Herceg Novi, a odobren je u okviru programa prekogranične saradnje Italija-Albanija-Crna Gora.  Ukupna vrijednost obezbijeđena iz projekta „Co.Co.Tour“ iznosi 190.000 eura.

Građevinske radove izvodi međunarodni konzorcijum „Hills & Waters“, a trenutno su na terenu radnici kompanije „Boka gradnja“ koja je dio tog konzorcijuma. Izvođač je izabran na tenderu jer posjeduje međunarodno iskustvo u implementaciji projekata koje finansira Evropska unija. Projekat adaptacije uradila je Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog.

Potpisan ugovor o prvoj fazi gradnje i uređenja trga u Krtolima

0
Radovići foto Boka News

Opština Tivat potpisala je sa firmom „Akropolis“ iz Nikšića ugovr vrijedan 63.668 eura sa PDV-om, za izvođenje radova na prvoj fazi izgradnje i uređenja centralnog trga u naselju Radovići.

„Akropolis“ ima rok od 70 dana od dana uvođenja u posao, da završi zemljane i betonske radove na uređenju trga u naselju koje je mjesni centar MZ Krtoli. Predviđeno je da se aktuelni sportski teren u centru Radovića, pretvori u trg pa će ovdje u sklopu prve faze radova biti završen iskop i betoniranje  temeljne ploče i površine novog trga, odnosno izgrađeni ogradni i potporni betnski zidovi.

Nakon okončanog žalbenog postupka, Tenderska komisija Opštine Tivat kao najpovoljniju, izabrala je ponudu kompanije „Tehno-gradnja“ iz Pljevalja koja će za 177.677 eura sa PDV-om, obaviti radove na sanaciji i adapratciji objekta JU Muzej i galerija, u komplekssu srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković. Rok za izvođenje tog posla koji podrazumijeva detaljnu rekonstrukciju i obnovu objekta u kome se nalazi gradska galerija i kancelarije te JU, je 90 dana.