Selektuju, recikliraju i ponovno upotrebljavaju otpad

0
Jedna od stanica za komunalni i reciklabilni otpad u Tivtu

Komunalno preduzeće Tivat tokom prošle godine je u tom gradu sakupilo ukupno 8.268 tona čvrstog komunalnog otpada, što je 3,36% više nego 2016.

Kroz proces selektivnog odlaganja reciklabilnih vrsta optada sakupljeno je 273,4 tone kartona i papira, te 23,78 tona plastike i PET ambalaže, odnosno 0,50 tona starih automobilsih guma i oko 320 kilograma aluminjumskih limenki. Procenat porasta sakupljenih količina reciklabilnog otpada kreće se od 1,82 odsto kod papira i kartona do čak 66,67 odsto kod starih guma.

Od ukupno prikupljenih količina otpada,  oko 3,4% odnosno 295,6 tona predato je drugim sakupljačima koji su taj otpad uputili na dalju reciklažu. Uz ovo, iz komunalnog otpada sakupljenog u Tivtu još oko 4% reciklabilnog materijala izdvojeno je u procesu sekundarne selekcije na pretovarnoj stanici Komunalnog preduzeća u Kotoru koje nakon sekundarne selecije, preostali otpad iz dva grada odvozi na sanitarnu deponiju Možura. Shodno tome, ukupno je lani oko 630 tona otpada iz Tivta reciklirano. Tome se mogu dodati i 432 tone (1.441 kubik) zelenog otpada koji je lani sakupljen u Tivtu i predat na dalju preradu kompostani Komunalnog preduzeća u Kotoru gdje je ovaj biološki otpad pretvoren u kompost za sadnju bilja i održavanje javnih zelenih površina. Lani je inače, u Tivtu sakupljeno ukupno 11.007 kubika zelenog otpada iz bašti i parkova, a osim dijela koji je prerađen u kompostani u Kavču, ostatak je odložen na namjensku deponiju Grabovac.

Komunalno je tokom 2017. sakupilo i 400 kubika kabastog otpada, od čega je gotovo sve opet iskoripšteno i to od starne samih radnika JKP kao namještaj, toplotna izolacija ili ogrijev. Inače, Komunalno Tivat odvozi otpad od ukupno 7.938 korisnika iz kategorije domaćinstava i 573 iz kategorije pravnih lica, od čega su 62 ugovora sa firmama sezonskog karaktera.

Protesti ukoliko nadležni dozvole parastos Draži Mihailoviću

3
Herceg Novi – foto Ž. Starčević

Ne jenjavaju reakcije javnosti na najavljeni parastos koji će MCP održati u Herceg Novom, u crkvi Sv. Nikole na Žlijebima, povodom godišnjice smrti Draže Mihailovića.

Parastos je najavljen za danas, a sudeći prema najavama, ukoliko nadležni organi ne spriječe Mitropoliju crnogorsko primorsku da danas održi službu, biće protesta.

Naime, iz Udruženja boraca NOR-a i antifašista Cetinja upozorili su nadležne da će organizovati protest, a o tome su, kako su naveli obavijestili i policiju.

Kako je kazao predsjednik ovog udruženja Stevan Radunović, oni će masovno protestovati u Grblju i Herceg Novom u nastojanju da spriječe, kako je istakao, ovaj gnusni čin.

Kako je dodao, imaju najavu još nekoliko opštinskih udruženja boraca NOR i antifašista da će se i oni neposredno uključiti.

Podsjetimo da su reakcije povodom parastosa stizale sa svih strana, najoštrije iz Ministarstva kulture, ali do sada niko nije zabranio održavanje skupa.

Skup je zakazan za 18 sati.

Parastos se služi povodom 100 godina od stradanja ruske, carske porodice Romanov i 72 godine od ubistva “đenerala Dragoljuba Mihailovića”, navodi se saopštenju na sajtu Mitropolije SPC-a.

Udruženje boraca NOR-a i antifašista: Očekujemo da nadležni organi spriječe Mitropoliju

Udruženje boraca NOR-a i antifašista Cetinje je saopštilo da su duboko uznemireni najavama o održavanju parastosa Draži Mihailoviću.”Duboko smo uznemireni i povrijeđeni saznanjima o najavama čelnika Srpske pravoslavne crkve, Mitropolije crnogorsko primorske kako će održati parastose pravosnažno osuđenome izdajniku i narodnome neprijatelju, saradniku fašističkih okupatora u Drugome svjetsokome ratu, Dragoljubu-Draži Mihailoviću. Ovaj najavljeni javni čin duboko vrijeđa antifašistička opredjeljenja i uspomenu na sve žrtve koje su položile svoje živote za oslobođenje od okupatora, kao i za čast i dostojanstvo Crne Gore i Jugoslavije.

Poštujući već neposredno izraženo snažno nezadovoljstvo velikoga broja naših članova i iskazanu spremnost na akciju, očekujemo i tražimo da nadležni državni organi spriječe Mitropoliju u njenima nakanama”, naveo je u saopštenju predsjednik ovog udruženja Stevan Radunović.

„Filomena Marturano“

0
Filomena

Pozorišna predstava „Filomena Marturano“ u koprodukciji Centra za kulturu Tivat i Gradskog pozorišta Podgorica, biće izvedena u srijedu u 21.30 sati na sceni Atrijum Buća-Luković u Tivtu.

Ovu komičnu melodramu po tekstu italijanskog glumca, reditelja i pisca Eduarda de Filipea, režirao je Jagoš  Marković.

U „Filomeni Marturamo“ igraju Anita Mančić, Branimir Popović,  Jelisaveta –Seka Sabljić, Božidar Stošić, Kristina Stevović, Andrea Mugoša, Emir Ćatović, Božidar Zuber, Momčilo Otašević i Simo Trebješanin.

Zbog asfaltiranja povremeno zatvoren put za Krtole

0
Put za Krtole

Opština Tivat obavještava javnost da će se, zbog izvođenja završnih radova asfaltiranja na dionici puta od kružnog toka Kotor do prirodnog rezervata Solila (poluostrvo Luštica) u ukupnoj dužini od 2,2 km, obustaviti saobraćaj u oba smjera tokom sljedećih dana:

– utorak, 17. jula 2018. godine u terminu od 9:00 do 12:00 časova;

– srijeda, 18. jula 2018. godine u terminu od 9:00 do 12:00 časova i od 16:30 do 20:00 časova.

Sa ciljem izbjegavanja dodatnih gužvi i zastoja, mole se učesnici u saobraćaju da poštuju pomenute termine zabrane saobraćaja.

Veličanstveni doček za “Vatrene”

0
Hrvatska proslava foto Hina

Hrvatski nogometni reprezentativci predvođeni izbornikom Zlatkom Dalićem i kapetanom reprezentacije Lukom Modrićem s pozornice na zagrebačkom Trgu bana Jelačića zahvalili su na veličanstvenom dočeku nakon osvajanja srebra na Svjetskom nogometnom prvenstvu, pozdravljeni ekstatičnim skandiranjem navijača iz cijele Hrvatske.

Nogometni svjetski viceprvaci navijačima su poručili da su oni svojim navijanjem “svjetski prvaci” te im zahvalili na dolasku.

Kapetan reprezentacije Luka Modrić rekao je da su igrači ostvarili svoj san te zahvalio navijačima i poveo pjesmu “Zovi samo zovi”.

Potom je na pozornicu pozvao dječaka s Downovim sindromom koji je na sebi nosio reprezentativni dres s njegovim brojem – 10.

Hrvatska proslava foto Hina

S posebnim uzbuđenjem u Zagrebu, ali i u cijeloj Hrvatskoj, dočekao se povratak hrvatske nogometne reprezentacije koja je na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji osvojila drugo mjesto, a kapetan Vatrenih Luka Modrić proglašen najboljim igračem turnira.

Put od zračne luke do pozornice na Trgu bana Josipa Jelačića trajao je pet i pol sati. Svo to vrijeme bilo je ispunjeno pozitivnom energijom, pjevanjem i navijanjem oduševljenih navijača kojima su nogometaši jednako uzvraćali. Poručili su im da su oni svojim navijanjem svjetski prvaci te im zahvalili na dolasku. Na pozornicu su stigli kroz špalir mažoretkinja.

Trener reprezentacije Zlatko Dalić “najavljen” je bacanjem u zrak iz ruku igrača, a navijačima je poručio: “Nemam riječi da vam kažem što ste danas uradili”, a oni su ga prekidali povicima “Zlatko mi te volimo”.

“U Rusiji smo igrali za vas, za cijelu Hrvatsku, sve Hrvate u BiH, dijaspori, za naše branitelje”, nastavio je Dalić, a prepuni glavni zagrebački trg orio se odgovorom navijača – “Vukovar, Vukovar!”.

“Nismo prvaci, ali smo viceprvaci, ali vi ste prepoznali da smo dali sve od sebe”, rekao je još Dalić, a navijači su odgovorili povicima “Šampioni, šampioni!” i dugotrajnim pljeskom.

“Mi smo dali sve od sebe, i vi ste dali sve od sebe. Iznad svih Hrvatska!”, poručio je na kraju Dalić.

Tijekom glazbenog programa nastupila je klapa HRM-a “Sv. Juraj” otpjevavši budnice “Moja Domovino” i “Vivat Croatia”, Marko Perković Thompson otpjevao je “Lijepa li si” i “Geni kameni”, a Mladen Grdović “Nije u šoldima sve”.

I Google oduševljen dočekom hrvatskim nogometašima

Najkorišteniji svjetski internetski pretraživač Google oduševljen spektakularnim dočekom hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji u Zagrebu u ponedjeljak svoju je naslovnicu ukrasio slikom razdraganih hrvatskih navijača.

Iznad navijača su dvije gigantske noge i lopta, a na vrhu dvije hrvatske zastavice.

Kad se kursor postavi na sliku pojave se riječi “Bravo, Hrvatska!”

Prema procjeni policije oko 300.000 navijača okupilo se na trasi od zagrebačke zračne luke do Trga bana Jelačića kako bi pozdravili nogometaše koji su osvajanjem drugog mjesta na Svjetskom prvenstvu u Rusiji ostvarili najveći uspjeh u povijesti hrvatskog sporta.

Kuća Iva Andrića otvara se za posjetioce

0
Kuća Iva Andrića

Djelimično obnovljena kuća nobelovca Iva Andrića na Toploj biće od večeras ponovo otvorena za posjetioce. Tim povodom, na spratu kuće, u 20 sati,  najavljeno je potpisivanje sporazuma o saradnji u oblasti kulture i obrazovanja između opština Herceg Novi i Višegrad.

Sporazum će, polazeći  od tradicionalno prijateljskih odnosa dva grada i njihove bliskosti u oblasti kulture i stvaralaštva, koja se manifestovala i kroz činjenicu da da su oba grada bila značajan dio života i stvaralaštva nobelovca Iva Andrića, potpisati predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i načelnik Opštine Višegrad Mladen Đurđević, kaže se u saopštenju iz lokalne uprave.

Ivo Andrić

U okviru kulturno zabavnog programa, biće upriličena predstava „Andrićeve hercegnovske staze“. Uloga nobelovca povjerena je prvaku drame Narodnog pozorišta u Beogradu, Igoru Đorđeviću. Biće otvorena izložba „Ivo Andrić – pisac i/ili diplomata“, dr Tatjane Korićanac. U muzičkom dijelu programa nastupiće Danica Krstić.

Sutra će biti  predstavljena knjiga „Andrić u Herceg Novom“, dr Vladimira Roganovića.  U programu učestvuju prof dr Dragana Radojičić, Marija Bergam, Radivoje Raša Bukvić i Igor Đorđević.

Violinista Nemanja Radulović u Kotoru

0
Nemanja Radulović

Jedna od najvećih zvijezda na sceni klasične muzike, violinista Nemanja Radulović, nastupa na Don Brankovim danima muzike sa svojim ansamblom Double Sens. On je na prošlogodišnjem KotorArtu, sa Ljetnje pozornice ponio najveće zasluge sa uspješan koncert – ovacije publike koja će i ove godine uživati u njegovom virtuozitetu i majstorstvu na violini.

Na Ljetnjoj pozornici, u ponedjeljak 16. jula, s početkom u 22 sata, Radulović će izvesti djela Antonija Vivaldija, neobilaznog kompozitora kada je riječ o literaturi za violinu. Imaćemo priliku da slušamo njegovo poznato ostvarenje, Četiri godišnja doba, koja će umjetnici izvesti u cjelini, to jest sva četiri koncerta iz ciklusa – Proljeće, Ljeto, Jesen, Zima. Pored toga, izvešće i poznato djelo Nikoaja Rimskog-Korsakova, Šeherezadu, ali u aranžmanu Aleksandra Sedlara. Kao narator, u ovom djelu predstaviće se glumica Tamara Aleksić.

Ansambl DOUBLE SENS osnovan je 2008. godine na inicijativu violiniste Nemanje Radulovića, koji je na taj način spojio svoje francuske prijatelje-umjetnike i talentovane muzičare s prostora bivše Jugoslavije. Povezani prijateljskim i porodičnim vezama, i dijeleći zajedno ljubav prema muzici, ova jedinstvena grupa iskazuje svoj identitet preko atipičnih i izuzetno talentovanih muzičara koji su već poznati u Francuskoj i svijetu.

Karte se mogu nabaviti na Tobacco S Press kioscima širom Crne Gore. Sva prodajna mjesta možete naći na www.gigstix.me

Koncert organizuje KotorArt Don Brankovi dani muzike.

Zašto su tri ruska jedrenjaka služila nacistima?

0
Jedrenjak

Neki od ruskih jedrenjaka koji su i danas u funkciji toliko su stari da su plovili i u vrijeme nacističke Njemačke, pa čak i Weimarske Republike.

Sedov

Jedan od najstarijih ruskih jedrenjaka, bark Sedov, još uvijek je u funkciji. Sagrađen je 1921. godine pod imenom Magdalene Vinnen II, a u nacističkoj Njemačkoj je bio poznat kao Kommodore Johnsen. Brod je 1945. godine predan Sovjetskom Savezu kao ratna odšteta te je preimenovan u Sedov, u čast poznatog ruskog polarnog istraživača Georgija Sedova.

Sedov, danas jedan od najvećih jedrenjaka na svijetu, služio je kao brod za obuku pomorskih kadeta te je također sudjelovao u oceanografskim studijama Atlantskog oceana.

Kada je brod 1983. godine pristao u njemačku luku Bremerhaven, posjetili su ga članovi prvih posada barka iz vremena kada je pripadao Njemačkoj. Među gostima je bio i jedan od prvih vlasnika broda.

Kruzenštern
Kruzenštern je imao sličnu sudbinu kao Sedov. Sagrađen je 1926. godine u Weimarskoj Republici pod imenom Padua, a nakon Drugog svjetskog rata su ga Sovjeti uzeli kao ratnu odštetu. Brod je preimenovan u čast poznatog ruskog admirala i istraživača Ivana Kruzenšterna.

Unatoč svojim godinama, brod za obuku Kruzenštern stalni je član međunarodnih regata. Uz to je i dvaput oplovio svijet: 1995.-1996. i 2005.-2006.

Mir

Mir je danas s brzinom od 19,4 čvorova (35,9 km/h) jedan od najbržih jedrenjaka. Uzevši u obzir takve karakteristike, ne čudi da ovaj brod sudjeluje u svim većim utrkama. Primjerice, 1992. godine je sudjelovao u utrci Grand Regatta Columbus, posvećenoj 500. godišnjici Kolumbovog otkrića Amerike. Mir je bio ukupni pobjednik utrke, a njegovu je posadu nagradio osobno španjolski kralj Juan Carlos I.

Nadežda (škuna)

Danas postoje dva jedrenjaka koja pod imenom Nadežda plove morima pod ruskom zastavom. Jedan od njih je škuna za obuku sagrađena 1912. godine.

Prije no što je postao sovjetska imovina, ovaj je brod promijenio mnogo imena i matičnih luka – od Nizozemske do Njemačke. Neko je vrijeme pripadao heroju Prvog svjetskog rata Felixu von Luckneru, čuvenom “Morskom đavlu”. On je bio njemački pomorski časnik koji je uspješno hvatao neprijateljske trgovačke konvoje na jednom od posljednih borbenih jedrenjaka Seeadler na svijetu.

Nadežda (fregata)

Fregata Nadežda, za razliku od istoimene škune, nije tako stara. Izgrađena je 1991. godine u Poljskoj, a aktivno se koristi kao brod za obuku. Osim toga, Nadežda sudjeluje u znanstvenim ekspedicijama i različitim međunarodnim regatama.

Obje Nadežde su dobile ime u čast legendarne šalupe u kojoj je Rusija početkom 19. stoljeća oplovila svijet.

Pallada

Ovaj ruski brod za obuku i znanstvena istraživanja je ime dobio po fregati Pallada, u kojoj je 1852.-1855. izvršeno povijesno putovanje iz Kronstadta preko Atlantskog, Indijskog i Tihog oceana kako bi ruski diplomati stigli u Japan.

Jedrenjak

Poput Mira, Pallada se smatra jednim od najbržih jedrenjaka na svijetu. Može postići brzinu do 18,8 čvorova (34,8 km/h).

Štandart
Sagrađen 1999. godine, Štandart je replika prvog broda ruske Baltičke flote, sagrađenog 1703. godine kako bi štitio novorođeni Sankt-Peterburg. Vodi ga njegova posada, koja se sastoji od obučenih volontera “Projekta Štandart”. Projekt također poziva goste da sudjeluju u putovanjima ovim brodom.

Sva preduzeća u vlasništvu lokalne uprave Tivta lani poztivno poslovala

3
Tivat – mikophotography montenegro

Sva četiri preduzeća čiji je osnivač i iskljulivi vlasik Opštine Tivat, u prošloj godini poslovala su pozitivno i ostvarila dobit u ukupnom iznsu nešto manjem od 315.000 eura.

„Komunalno“ preduzeće Tivat lani je prema Bilansu uspjeha, imalo ukupan prihod od 2.331.570 eura, ukupne rashode od 2.305.774 eura i ostvarilo dobit prije oporezivanja u iznosu od 14.001 euro. Komunalno je posljednjeg dana prošle godne zapošljavalo 103 radnika, a prisječna zarada u tom preduzeću iznosila je 466 eura. Odlukom Borda direktora, od ostvarene dobiti 3.295 eura namijenjeno je nabavci novog softvera za potrebe Službe za ekonomsko-finansijske  poslovanje Komunalnog.

„Vodovod i kanalizacija“ Tivat je prošle godine prema Bilansu uspjeha, imalo ukupne prihode od   2.686.006 eura i rashode od 2.499.288 eura, te je ostvario dobit oprije oporezivanja u iznosu od 162.115 eura. U ViK-u je lani u prosjeku radilo 56 zaposlenih, a njihova prosječna plata bila je 560 eura. Od dobiti ostvarene u prošloj godini, shodno odluci Borda direktora, 29 hiljada eura utrošiće se na rekonstrucuiju pumpne stanice Plavda i rezervoara Radovići, 25 hiljada eura za nabavku jednog novog dostavnog vozila, 11 hiljada eura za kupovinu sondi za mjerenje protoka vode, a 14.900 eura za nabavku nove kompjuterske i informatičke opreme.

U preduzeću „Autobuska stanica“ Tivat koje posluje od 1.jula prošle godine, radi 15 zaposlenih sa prosječnom platom od 342 eura. Ta opštinska firma lani je prema Bilansu uspjeha, ostvarila ukupne prihode od  150.558 eura i rashode od 110.434 eura. Dobit prije oporezivanja iznosila je 40.121 euro.

Opštinska kompanija „Parking servis“ koja takođe posluje o početka jula prošle godine, lani je imala 15 zaposlenih koji su u prosjeku primali platu od 319 eura. „Parking servis“ je imao ukupan prihod od 227.138 eura, rashode od 128.709 eura i ostvario je dobit prije oporezovanja u iznosu od 98.429 eura.

Obilježeno 130 godina od začetka planinarstva u Crnoj Gori

0
Spomen ploca na Velikoj previji u NP Durmitor

Pohodom na Bobotov kuk i svečanom akademijom crnogorski planinari su proteklog vikenda na Žabljaku obilježili 130 godina od začetka planinarstva u CG čijim se začetnikom smatra učitelj Jovan Laušević.

Svečanu akademiju povodom 41.memorijalnog pohoda na Bobotov kuk “General Danilo Jauković” i 130 godina od uspona na Bobotov kuk učiteja Jovana Lauševića, prvog domaćeg autora koji je 1888. u “Glasu Crnogorca” pisao o Durmitoru organizovao je Planinarski savez CG uz podršku Opštine Žabljak, NP Durmitor i Kluba vojnih planinara.

“Danas je veliki dan za crnogorsko planinarstvo,slavimo veliki jubilej, da se sjetimo jedne duge i lijepe priče o crnogorskom planinarstvu, da se sjetimo tih vandrednih pregalačkih napora koje su ulagali pioniri crnogorskog planinarstva. Teško je naći u cijelom svijetu primjer tolike sudbinske povezanosti jednog naroda i jedne države sa svojim planinama, ”  kazao je predsjednik Planinarskog saveza Crne Gore  Dragan Bulatović.

On je istakao da iako su crnogorci sudbinski vezani za svoje planine prvi istraživači, naučnici i planinari kod nas bili su stranci.

“Jedan od tih intelektualaca koji se zlatnim slovima upisao u istoriju crnogorskog planinarstva bio je Jovan Laušević. On je 1888 god u Glasu Crnogorca objavio svoju putopisnu reportažu o Durmitoru i taj se datum smatra začetkom cg planinarstva”, poručio je Bulatović.

O životu Jovana Lauševića nema puno podataka osim da je rođen pod Durmitorom, da je službovao u više gradova Crne Gore i život okončao 1915. u Srbiji u doba Austrougarske okupacije, a crnogorski planinari već 130 godina hodaju njegovim stazama, kazao je Bulatović.

Direktor Nacionalnih parkova Crne Gore Elvir Klica kazao je da se sa ovakvim manifestacijama najbolje promovišu vrijednosti NPCG.

“Ovakvim događajima šaljemo poruku o značajnu vrijednosti NP koje treba čuvati za današnje i buduće generacije, i da je veoma važno da svi građani naše zemlje čuvaju NP, postuju unutrašnji red u parkovima, ustvari postujući pravila koja nam je ostavio učitelj Jovan Laušević i general Danilo Jauković i mnogi drugi poznati planinari”, kazao je on.

U čast zacetnika planinarstva u CG danas je na Velikoj previji u Durmitoru postavljena spomen ploča Jovanu Lauševiću.