Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, na poziv gradonačelnice Gaziantepa (Turska), Fatme Sahin, boravio je u zvaničnoj posjeti tom gradu tokom održavanja prvog Festivala GastroAntep i sastanka pobratimskih gradova.
Kao grad bogate kulturno istorijske tradicije, jedan od najstarijih gradova na Putu svile, koji je sačuvao i uspješno obnovio ostatke starih civilizacija, poštujući i njegujući multikulturalnost, Gaziantep je upisan na UNESCO-vu listu.
Odskoro je ovaj grad zaštitio i svoju izuzetno raznoliku gastro ponudu, koja se kao nematerijalno dobro našla na prestižnoj UNESCO-voj listi.
Gradonačelnica Sahin je ujedno i predsjednica Zajednice turskih opština, koja je nedavno, sa Zajednicom opština Crne Gore potpisala protokol o saradnji čime je dodatno pružena mogućnost i drugim gradovima naše dvije zemlje da se povezuju.
Tokom boravka, predsjednik Jokić je imao brojne susrete sa privrednicima, prestavnicima UNESCO-a, gradonačelnicima pobratimskih gradova gdje su se u okviru okruglih stolova i panel diskusija razmatrale mogućnosti saradnje, razmjenjivala iskustva, kako pozitivna, tako i problemi sa kojima se susreću lokalne uprave i načini na koje se oni pokušavaju prevazići.
U razgovoru sa gradonačelnicom Sahin, predsjednik Jokić je istakao značaj intenzivnog dijaloga između ova dva grada, koji su takođe i članovi „Gradova puta svile“, uputivši joj poziv da sa svojim saradnicima prisustvuje sljedeće godine svečanoj proslavi 40 godina upisa Kotora na listu UNESCO-a, saopšteno je iz Opštine Kotor.
Sa hercegnovske tvrđave Citadela (Mezzaluna) jutros je očišćen veliki grafit i natpis koje su tokom ljeta nesavjesni pojedinci oslikali na zidove ovog mletačkog utvrđenja.
Zahvaljujući saradnji Sekretarijata za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi, nevladine organozacije Sinergija i Gradskog muzeja, angažovana je firma „Cryomont“ koja je za nešto više od sat uklonila oba natpisa. Sekratarijat je organizovao i finansirao čišćenje, na inicijativu Sinergije, a uz stručni nadzor konzervatora iz Gradskog muzeja.
Poruka akcije je jasna – očuvanje kulturnih dobara. Uličnu umjetnost treba podržati, ali samo onda kada je u skladu sa ovom porukom, na primjerenim mjestima.
„U godini zaštite kulturnih dobara treba skrenuti pažnju svima da je kulturno dobro bogatstvo svih nas, te da ga sa odgovornošću i pažnjom moramo štititi i sanirati“, poručuje sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo. Kako dodaje, s tim ciljem je Sekretarijat raspisao likovni i literarni konkurs namijenjen učenicima starijih razreda osnovne škole i srednjoškolcima, na temu “Kulturna baština Novog, spoj prošlosti i budućnosti”.
Akcija uklanjanja grafita sa Citadele trebalo bi da bude model za očuvanje kulturnih dobara, kaže je konzervator Goran Skrobanović, ističući zadovoljstvo što je posao urađen u saradnji lokalne uprave, ustanove kulture i nevladine organizacije. Kako kaže, nevladine organizacije su sjajan pokretač, imaju svježe ideje i treba nastaviti sa učvršćivanjem saradnje.
Skrobanović objašnjava da je posao čišćenja urađen neinvazivnom metodom, te da ga je izvela respektabilna firma. Pritisak je bio 4 bara, što je mnogo manje od 170 bara kakav je uobičajen za pjeskarenje. Na taj način je skinuta boja, a u isto vrijeme ostala patina, potpuno su sačuvani kamen i malter.
„Akcija je mala, ali dosta znači, jer želimo da prenesmo poruku da podržavamo umjetnost, ali ne na bilo kom mjestu. Na tvrđavama ili nekom drugom kulturnom dobru, treba da bude sve privremenog karaktera, odnosno montažno-demontažno, uklonjivo i da nije nešto što trajno obilježava kulturno dobro“, ističe osnivač NVO Sinergija, Vuk Čvoro. On je kreatorima grafita poručio da sljedeći put potraže adekvatno mjesto i legalan način za iscrtavanje murala, jer „nije svaki grafit ni umjetnik za svako mjesto“.
Čvoro podsjeća da je NVO Sinergija prošle godine na istom mjestu organizovala školu restauracije, tokom koje je ojačan zapadni dio tvrđave i makar privremeno spasen od daljeg urušavanja. Želja im je da nastave sa konsolidacijom utvrđenja. Raspoloženi su za saradnju sa opštinskim i državnim institucijama, kako bi se eventualno napravio projekat i apliciralo za sredstva kod međunarodnih fondacija, kako bi bilo moguće pristupiti ozbiljnijim radovima na restauraciji Citadele.
Nacionalni parkovi Crne Gore pripremili su izložbu „Iz riznice Skadarskog jezera” koja je otvorena, 24. septembra 2018. godine, u JU „Muzeji i galerije Podgorice”, povodom obilježavanja 35 godina od osnivanja Nacionalnog parka Skadarsko jezero.
Na početku svečanosti sve učesnike je pozdravio direktor JPNPCG Elvir Klica i istakao da je Ministarstvo kulture prepoznalo značaj izložbe uključivši je u program manifestacije „Dani evropske baštine” koja ima za cilj da podstiče istraživanja, promoviše i štiti jedinstvene kulturne vrijednosti Crne Gore. Takođe je podsjetio da je zbog svojih prirodnih vrijednosti i istorijskog i kulturnog značaja, Ukazom Skupštine Crne Gore, 27.11.1983. godine crnogorski dio Skadarskog jezera proglašen Nacionalnim parkom, za čije je funkcionisanje konstituisana samoupravna interesna zajednica sa sjedištem u Podgorici.
Osim raznovrsnosti prirodnih potencijala, kulturno-istorijska prošlost NP Skadarsko jezero ima poseban značaj, prije svega što se upravo na ovom prostoru stvarao crnogorski istorijski i državni identitet.
„Tokom IX vijeka u basenu Skadarskog jezera začeta je prva državna organizacija Duklja, na čijim se temeljima formirala buduća crnogorska država. Bogato i raznoliko nasljeđe materijalne kulture: arheološka nalazišta, utvrđenja, srednjevjekovni manastiri, crkve, tradicionalna seoska arhitektura, kao i značajno duhovno stvaralaštvo, svjedoče da je prostor Skadarskog jezera bio važno istorijsko, privredno i kulturno središte. Zato crnogorsku javnost još jedanput podsjećamo da su se na ovom prostoru prožimale razne kulture i civilizacije, i da je bogatstvo njegove različitosti nešto na čemu smo posebno ponosni. Zao je naš imperativ da stalno vodimo brigu o zaštiti, očuvanju i unaprjeđenju njegovog bogatstva. To je naš dug i civilizacijska tekovina svakog savremenog društva”, istakao je Klica.
Direktor JPNPCG Elvir Klica na otvaranju izlozbe
Kulturna baština, kao jedan od oblika turističkog proizvoda dobija sve veći značaj kao ključni faktor pri odabiru destinacije za odmor i upoznavanje njenih vrijednosti. U tom smislu Crna Gora ima puno toga da ponudi uključujući i kulturno nasljeđe crnogorskih nacionalnih parkova. Pred nama je vrijeme u kojem ćemo u saradnji sa institucijama sistema, posebno sa predstavnicima lokalnih uprava i zajednica, podsticati razvoj upravo onih projekata koji će, osim očuvanja i promocije prirodnih vrijednosti, u značajnoj mjeri biti posvećeni i popularizaciji bogate kulturno-istorijske prošlosti sa prostora Parkova.”
Čast da otvori izložbu pripala je Neli Savković Vukčević, sekretarki Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog gradakoja jenaglasila damanifestacija „Dani evropske baštine” ima za cilj da jača svijest o našem evropskom kulturnom identitetu kroz intenzivniju razmjenu znanja o zajedničkom nasljeđu satkanom od svih posebnosti brojnih kultura. Da je Evropa zajednička odgovornost pokazuje se upravo ovakvim izložbama gdje se iskustvo pretače od iskona do danas sa posebnim osjećajem za čovjeka i prirodu, manastir i povelju, nošnju i alatku, plodove i predmete, za lijepo i korisno. Ona se zahvalila autorki izložbe i Nacionalnim parkovima Crne Gore i svima koji su učestvovali što „pokazuju da je jezero crnogorska i evropska otvorena živa istina.”
Izložba je rezultat predanog i posvećenog rada istoričarke umjetnosti Radmile Adžić, stručne saradnice za kulturno-istorijsko nasljeđe u JPNPCG. Autorka se zahvalila pokroviteljima izložbe Ministarstvu kulture, Glavnom gradu Podgorica i Investiciono-razvojnom fondu Crne Gore, kao i Javnoj ustanovi „Muzeji i galerije Podgorice” na podršci u realizaciji ovog značajnog projekta.
Radmila Adzic
Izložba „Iz riznice Skadarskog jezera” predstavlja dio manifestacije „Dani evropske baštine“ koju organizuje Ministarstvo kulture već jedanaestu godinu zaredom sa ciljem da se kulturna baština približi i učini dostupnom široj javnosti i istakne jedinstvo raznolikosti zajedničkog evropskog nasljeđa kome pripadamo. Manifestacija se obilježava u jedanaest opština, sa četrdeset programa.
Izložba „Iz riznice Skadarskog jezera” biće otvorena do 14. oktobra 2018. godine.
Boćarska reprezentacija Crne Gore učestvovaće na Evropskom šampionatu koje 27. septembra počinje u italijanskom Alassiu.
Selektor Dejan Stjepčević je odredio spisak putnika za smotru najboljih selekcija i takmičara Starog kontinenta. Ugled Crne Gore braniće Miroslav Miro Petković, Frano Petković, Rade Zec i Marko Luković.
Glavna uzdanica reprezentacije Crne Gore biće Miroslav Petković, momak koji je osvojio pregršt medalja na velikim evropskim i svetskim takmičenjima. U Italiji, Miro će braniti zlatnu medalju u preciznom izbijanju i srebrno odličje u pojedinačnoj konkurenciji, koje je osvojio na prošlom prvenstvu Evrope.
Pored toga, jako bitan cilj predstavnika Crne Gore je da u svim disciplinama pokušaju da stignu među osam najboljih kako bi se obezbedilo mesto na narednom Svetskom prvenstu.
Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor raspisao je Javni poziv za podršku individualnom kulturnom stvaralaštvu, iz oblasti muzike, književnosti, nauke, filma i pozorišta, te za autorska djela stvaralaca/teljki sa područja opštine Kotor.
Korisnici sredstava (učesnici po Javnom pozivu) mogu biti autori/ke (fizička lica) rođeni/e u opštini Kotor, kao i utori/ke (fizička lica) sa mjestom boravka u opštini Kotor (ne kraće od dvije godine).
Javni poziv je otvoren od 25. septembra do 15. oktobra 2018. godine.
Maksimalno učešće podrške po odabranim projektima iznosi do 50% ukupno potrebnih sredstava za realizaciju projekta. Ukupno opredijeljena budžetska sredstva po ovom pozivu iznose 10.000 eura.
Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti će na osnovu pristiglih zahtjeva, a nakon zatvaranja Javnog poziva, objaviti na sajtu Opštine imena svih autora/ki i projekata kojim su konkurisali/e za podršku, kao i svih onih koji su dostavili nepotpunu dokumentaciju sa rokom od tri dana za dopunu dokumentacije.
Nakon isteka navedenog roka, Opština Kotor će u roku od 10 dana obaviti selekciju projekata na osnovu navedenih uslova prihvatljivosti i kriterijuma za odabir. Lista odabranih projekata, uz visinu odobranih sredstava i lista odbijenih projekata sa imenima autora sa obrazloženjem, biće objavljene na sajtu Opštine Kotor.
Najdalje za 30 dana od dana objave prihvaćenih projekata biće potpisani ugovori sa autorima/kama kojima će biti regulisani međusobna prava i obaveze.
Informacije putem telefona 032/325-860 / lokal 227 ili e-mail kultura@kotor.me.
Povodom 1.oktobra, Međunarodni dana starijih osoba Nevladina organizacija “Evropske demokratske inicijative” iz Kotora u okviru projekta“Zajedno aktivni” priprema izložbu radova u Domu starih “Grabovac”.
Djela su radovi štićenika Doma starih koji su mjesecima nastojali da svoju maštu i emocije izraze putem likovnih i kreativnih radova.
Projekat “Zajedno aktivni” predstavlja dio projekta “Inicijativa za socijalno uključivanje starijih osoba” koji finansira Evropska Unija, Austrijska agencija za razvoj i Austrijski Crveni krst.
Projekat se realizuje u pet zemalja regiona i za cilj ima jačanje kapaciteta 50 organizacija civilnog društva u podizanju svijesti i uticaju na procese donošenja odluka vezanih za socijalnu inkluziju starijih osoba u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Albaniji i Makedoniji.
Ovim putem pozivamo zainteresovane da posjete izložbu i daju podršku starijim licima, kako bi podržali njihovu kreativnost i volju za stvaranjem umjetničkog iskaza.
Izložba će biti otvorena u Domu starih “Grahovac” u Risnu 1.oktobra u 11 sati.
Tradicionalni jubilarni, deseti po redu, pješački dan “Kotor – Lovćen – Kotor 2018” u organizaciji Planinarskog kluba “Vjeverica” biće održan u nedjelju 30. septembra, a zainteresovani više informacija mogu dobiti putem facebook stranice kluba ili na telefon 068 794 867.
Maratonska trasa u dužini od tridesetjedan kilometar biće podjeljena na dva načina prelaženja i to :
MARATON trkački – (Njegošev mauzolej, Jezerski vrh 1657 mnv).
MARATON pješački (Njegošev mauzolej, Jezerski vrh 1657 mnv).
Marc van Bloemen je Englez koji živi u Dubrovniku već desetljećima, otkako je bio dijete. Kaže da je život u Gradu nekoć bila privilegija, a sada je noćna mora, piše Jutarnji list.
Mnoštvo turista zakrčuje ulaze u drevni grad okovan zidinama koje su dio UNESCO-ve Svjetske kulturne baštine. Ogromni kruzeri svakodnevno iskrcavaju hiljade turista u Dubrovnik, a ljudi ne na Stradunu zabijaju jedni u druge. Pješačka je to ulica s brojnim srednjovjekovnim crkvama i palačama, koja je sada zakrčena turistima jer svi žele vidjeti mjesta na kojima se snimala popularna serija ‘Igra prijestolja’.
Dubrovnik je tako postao primjer utjecaja masovnog turizma, globalnog fenomena u kojem sve veći broj onih koji putuju znači da su brojna mjesta, posebice ona mala, preplavljena gužvama. Kako broj posjetitelja raste, lokalne vlasti traže nove načine da spriječe nestajanje šarma ovog grada.
‘Nevjerojatno je, kao da živimo usred Disneylanda’, rekao je za Associated press van Bloemen, gledajući iz svoje kuće prema staroj luci u sjeni kamenih gradskih zidina.
U jednom običnom danu u Dubrovnik uplovi oko osam kruzera. Svaki od njih iskrca oko 2.000 turista na ulice Dubrovnika, grada u kojem inače živi tek 2.500 ljudi. Van Bloemen se sjeća da se jednog dana u Dubrovniku usidrilo čak 13 brodova.
‘Žao nam je zbog nas, ali i zbog njih, turista, jer oni više uopće ne mogu vidjeti grad i diviti mu se jer se samo zabijaju u druge turiste. To je potpuni kaos’, rekao je.
Dolazi do problema štete za ugled Dubrovnika. UNESCO je prošle godine upozorio da je u opasnosti i naslov nositelja svjetske kulturne baštine zbog sve većeg broja turista.
Jedan je poznati bloger koji piše o putovanjima nedavno napisao da je ‘posjet Dubrovniku vrhunac odmora u Hrvatskoj, no gužve koje prekrivaju uske uličice i prolaze za posjetitelje baš i nisu kvalitetno iskustvo’.
Dodatna pažnja koju Dubrovnik dobiva zbog toga što se tamo snimala popularna serija ‘Igra prijestolja’, u kombinaciji sa sve više kruzera, stvara ‘problem epskih razmjera’. Na blogu o putovanjima ‘Discoverer’ putnicima se daje savjet da posjete druge stare gradove u blizini.
‘Umjesto da pokušate biti jedan od srednika koji će vidjeti znamenitosti u Dubrovniku, pokušajte radije otići u prekrasni Ohrid u obližnjoj Makedoniji’.
Prošle su godine lokalne vlasti najavile plan pod nazivom ‘Poštujte Grad’. Plan je to koji ograničava broj turista s kruzera na maksimalno 4.000 tijekom dana, no taj plan se tek treba provesti.
‘Svjesni smo gužvi’, rekla je čelnica Turističke zajednice Dubrovnika, Romana Vlašić.
Dok je s jedne strane obećala smanjiti broj posjetitelja, Vlašić je sa zadovoljstvom istaknula i kako je ovogodišnja sezona u Dubrovniku ‘stvarno dobra uz lagani porast broja posjetitelja’. Uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije na ovogodišnjem Svjetskom nogometnom prvenstvu još su dodatno doprinijele povećanom broju turista u našoj zemlji.
Vlašić je istaknula da je Dubrovnik od početka godine posjetilo više od 800.000 turista, što je povećanje od 6 posto u odnosu na isti period prošle godine. Porastao je i broj noćenja za 4 posto, na 3 milijuna.
Kruzeri plaćaju pristojbu pristaniština u Dubrovniku, no čini se da lokalna poduzeća ostvaruju vrlo malu dobit od tih posjetitelja, jer oni na brodovima imaju ‘all inclusive’ aranžmane te u lokalnim restoranima i trgovinama troše vrlo malo.
Krunoslav Đuričić koji na jednom od dva glavna ulaza u Grad svira električnu gitaru, kaže da svaki dan gleda rijeke ljudi koje se slijevaju u Dubrovnik te dodaje da ‘masovni turizam možda nije ono što nam stvarno treba’.
Turisti s kruzera imaju samo nekoliko sati za posjet gradu, što znači da se često jako žure kako bi sve vidjeli, slikali se i objavili selfije na društvenim mrežama.
‘Svakodnevno gledamo horde ljudi koji trče kroz grad’, kaže Đuričić za AP, a prenosi Jutarnji list.
Nakon “Oktoberfesta” i bojnih zabavno-promotivnh manfiestacija koje su relizovane u saradnji sa Turističkom organizacijom Budva i opštinom Budva tokom ovog ljeta, 6.oktobra ispred zidina Starog grada biće priređena tradicinonalna pučka fešta “Dan širuna” koju realizuje klub za sportski ribolov “Širun” sa turističkim privrednicima.
Prema riječima predsjednika Turističke organizacije Budva, Mladena Franovića očekuje se veliki broj posjetilaca.
“Kada kažem širuni to je nešto naše, naša gradska organizacija to su naši mještani. Oni to rade sa puno srca. Biće organizovani dječiji koncerti, klapa i gradska muzika. Jednom riječju biće svega onoga što satrograđani umiju najbolje da pripreme, puno ribe, vina i piva”, kazao je Franović i dodao da će Goran Karan biti zvijezda večeri.
Dvojica surfera spašena su u ponedjelja kod Bola, a potraga za nestalom surfericom u splitskom akvatoriju privremeno je prekinuta zbog jakog nevremena, prenijelo je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture informaciju Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka).
Rano poslijepodne MRCC Rijeka pokrenuo je koordiniranu potražno-spasilačku akciju u splitskom akvatoriju za nestalom V.V.S., rođenom 1993., državljankom Meksika, nakon dojave hrvatskoga državljanina, voditelja surferske škole B.H koja je organizirala surfanje u Bračkom kanalu.
Prije toga angažirana je splitska Lučka kapetanija, lučke ispostave Milna i Stari Grad, budući da je voditelj surferske škole najprije prijavio da su u opasnosti dva polaznika koje je vjetar na surferskim daskama nosio Bračkim kanalom prema otoku Hvaru. Nakon toga obalne radijske postaje pozvale su u pomoć i sve sudionike u pomorskom prometu u području potrage. Tome su se odazvali i članovi centra za ronjenje “Delfin”, koji su vlastitim plovilom u 13,04 sati spasili dvojicu surfera iz mora, 1,5 milja od Bola te ih neozlijeđene iskrcali u Bolu.
Odmah nakon spašavanja dvojice surfera, u 13,10 sati voditelj te surferske škole preko Županijskoga dojavnog centra 112 u Splitu javio je MRCC u Rijeci da je nestala i polaznica njegove škole. Pokrenuta je široko koordinirana potražno-spasilačka akcija, no kako su u trenutku dojave na moru zavladali izrazito nepovoljni vremenski uvjeti, u 15,30 sati MRCC Rijeka angažirao je potražni zrakoplov pilatus iz sastava Obalne straže Republike Hrvatske. Svim sudionicima u pomorskom prometu u području potrage poslana je obavijest o nestaloj osobi preko obalnih radijskih postaja.
Službenici splitske Lučke kapetanije na temelju izjave očevidaca izvijestili su kako je nestala surferica posljednji put viđena 200 metara od bolske obale, kamo je pokušala doplivati, zbog čega je pustila dasku, no nestala je zbog jakog vjetra i visokoga mora.
Pilot potražnog zrakoplova Obalne straže u u 16,03 sata uočio je surfersku dasku tri nautičke milje jugozapadno od Bola, ali, nažalost, ne i nestalu surfericu.
U 16,56 sati zbog dodatnog pogoršanja vremena, MRCC Rijeka privremeno je naredio prekid pomorskih traganja za nestalom surfericom, a nastavlja se i kopnena potraga u kojoj sudjeluju pripadnici javnih vatrogasnih postrojba iz Splita te službenici splitsko-dalmatinske Policijske uprave koji pretražuju obalno područje od Dugog rata do Rta Smočiguzica te sjevernu stranu otoka Hvara od uvale Žukova prema Travnoj.
