Presuda za pokušaj državnog udara u Crnoj Gori – čelnicima DF-a po pet godina zatvora

Boka News
-
0
Presuda za pokušaj državnog udara u Crnoj Gori – čelnicima DF-a po pet godina zatvora
foto Savo Prelevi

Viši sud u Podgorici u četvrtak je nepravomoćno osudio čelnike oporbenog prosrpskog i proruskog Demokratskog Fronta (DF), Andriju Mandića i Milana Kneževića, na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina zbog sudjelovanja u organizaciji pokušaja terorističkog napada i prevrata na dan parlamentarnih izbora Crnoj Gori 16. oktobra 2016. godine, “s ciljem sprečavanja ulaska Crne Gore u NATO”.

Mandić i Medojević nisu prisustvovali izricanju presude, što je bila njihova zakonska obveza.

Presudom Višeg suda ruski državljani, agenti ruske obavještajne službe GRU Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, koji se nalaze u bijegu i koje Moskva odbija izručiti Crnoj Gori, osuđeni su na 15  odnosno 12 godina zatvora, zbog organizacije kriminalne skupine koja je, po optužnici, namjeravala upasti u Skupštinu Crne Gore i zarobiti ili ubiti tadašnjeg crnogorskog premijera Mila Đukanovića.

Nekadašnji zapovjednik srpske žandarmerija Bratislav Dikić osuđen je na 8 godina zatvora zbog sudjelovanja u pokušaju terorističkog napada i nasilnog svrgavanja vlasti.

Dvojica srpskih državljana, Nemanja Ristić i Predrag Bogićević, koje Srbija nikada nije izručila Crnoj Gori, osuđeni su na 7 godina zatvora.

Istom presudom obuhvaćeni su i srpski državljani, članovi srpskog četničkog pokreta Miloš Jovanović, Branka Milić, Milan Dušić, Dragan Maksić i Srboljub Đorđević koji su osuđeni na kazne zatvora od godinu i šest mjeseci do 3 godine zatvora, dok je Kristina Hristić osuđena na uvjetnu kaznu.

Foto Savo Prelević

Tokom izricanja presude policija je pojačala mjere sigurnosti na Višem sudu, a ulica u kojoj se sud nalazi zatvorena je za promet. U Crnoj Gori već nekoliko dana vlada velika napetost, nakon što je iz DF saopšteno da neće dozvoliti da njihovi čelnici idu u zatvor, najavljujući “specijelne mjere protiv nositelja vlasti u Crnoj Gori”.

Crnogorsko suđenje stoljeća, kako su ga nazvali mediji u Podgorici, počelo je u septembru 2017. i trajalo je godinu i pol dana. Održano je 170 ročišta koja su prvi put u povijesti crnogorskog sudstva prenošena izravno na nacionalnim televizijama u Crnoj Gori.

Mjesec dana nakon prvog ročišta u sudnici se pojavio svjedok Saša Sinđelić, srbijanski državljanin, koji je svjedočio kako se povezao s ruskim agentom Eduardom Šišmakovim, što je bio plan kriminalne organizacije, kakve su veze postojale s liderima Demokratskog fronta. Obrana optuženih tijekom suđenja pokušala je osporiti njegovo svjedočenje, navodeći da je on na sudu u Vukovaru 2012. osuđen na 21 godinu zatvora zbog ubojstva Mirka Fotesa.

Suđenje za pokušaj terorizma u Crnoj Gori izazvao je veliko zanimanje domaćih i stranih medija. Tako su, primjerice, Guardian, Washington Post i Daily Telegraph opširno izvještavali o pokušaju terorizma u Crnoj Gori, iznoseći detalje koji su upućivali na umiješanost Rusije u događaje u Crnoj Gori. Ocjene o povezanosti Moskve s pokušajem nasilne promjene vlasti u Crnoj Gori otvoreno su kasnije iznosili visoki dužnosnici vodećih država svijeta, što je Kremlj opetovano opovrgnuo.

Trodnevna proslava Svetog Leopolda Bogdana Mandića

Boka News
-
0
Trodnevna proslava Svetog Leopolda Bogdana Mandića
Sveti Leopold – foto Boka News

Povodom praznika Svetog Leopolda Bogdana Mandića, u hercegnovskom Župnom uredu osmislili su trodnevni program, koji je počeo danas (9. maj) i trajaće do nedelje (12. maj) na Dan ovog velikog katoličkog svetitelja i rođenog Novljanina koji je cio život posvetio humanizmu i ekumenizmu.

U čast Sv. Leopolda od 9. do subote 11. maja biće obavljena krunica, litanije i devetnica sa početkom u 17 sati i 30 minuta. Sveta Misa biće služena u Crkvi Sv. Jeronima u Starom gradu, sa početkom u 18 sati. Zadnjeg dana trodnevnice, u subotu, biće služena večernja molitva u čast Sv. Leopolda.

U nedelju, 12. maja na dan Sv. Leopolda biće služene svete mise: u 8 sati u Crkvi Sv. Leopolda, u 10 sati u Crkvi Sv. Jeronima.

Svečanu misu u 18 sati služiće don Pavao Medač. Nastupiće župni hor Sv. Nikole iz Cavtata.

Sveti Leopold je rođen 1886. godine u Herceg Novom, kao Bogdan Mandić , a umro je u Padovi 1942. godine. Bio je poznat po zalaganju za jedinstvo hrišćana.

Kanonizovan je i proglašen svecem 1983. godine. Tijelo Sv. Leopolda Mandića preneseno je iz Padove u njegov rodni Herceg Novi, gdje je bilo dočekano 15. septembra 2017. godine, uz prigodne sakralne ceremonije i izloženo u staklenom kovčegu u Parku Boka.

Ceremoniju tokom dva dana boravka relikvije sveca u Herceg Novom ispratio je veliki broj vjernika , mještana i gostiju. Park koji se nalazi između zgrade Pošte i crkve Sv. Antuna koji je katolička crkva poklonila Herceg Novom od 2017. nosi ime Sv Leopolda.

Obustava saobraćaja kroz Boku i na putu H. Novi – Trebinje

Boka News
-
0
Obustava saobraćaja kroz Boku i na putu H. Novi – Trebinje
Ocean Lava

Do potpune obustave saobraćaja u Boki doći će u nedjelju 12.maja zbog IV međunarodne triatlon trke Ocean Lava Montenegro.

Saobraćaj će biti obustavljen u sljedećim terminima:

– magistralni put M-2 dionica Kotor – Sv. Stasije od 7:20h do 8:20h i od 9:40h do 12:10h
– magistralni put M-2 dionica Sv. Stasije – Kamenari od 7:30h do 11:00h
– magistralni put Vilusi-Grahovo-Lipci prikljucenje u Lipcima od 7:45h do 11:00h
– obustava saobraćaja na priobalnom putu (“Donji put”) od Otvorenog bazena u Dobroti do prodavnice “Aroma” od 07h-15h
– obustava saobraćaja na priobalnom putu (“Donji put”) od prodavnice “Aroma” u Dobroti do “Kavalina” od 08:45h- 15:00h

Učesnicima u saobraćaju, organizator trke, Multisport Akademija Mayer preporučuje korišćenje alternativnih putnih pravaca.

Trka “Podi 2019” – obustava saobraćaja na putu H. Novi – Trebinje

Podi

Radi nesmetanog i bezbjednog odvijanja trke u automobilizmu „Podi 2019“, predstojećeg vikenda, 11. i 12. maja biće privremeno izmijenjen režim saobraćaja na putu Meljine – Petijevići, i to na dionici od naselja Podi do Kamenog.

Režim će biti izmijenjen na način da će ova dionica će biti privremeno zatvorena za saobraćaj u subotu, 11. maja od 10 do 16 sati i u nedelju, 12. maja od 09 do 16 sati, obavještavaju iz Sekretarijata za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost. Organizator trke, AMSK „Podi – Herceg Novi“ dužan je da obezbijedi sve potrebne mjere i radnje za bezbjedno odvijanje pomenute manifestacije.

Druga parada “Besmrtnog puka Crne Gore” održana u Tivtu – Pobjeda nad fašizmom zajednička je tekovina Rusije i Jugoslavije

Boka News
-
0
Druga parada “Besmrtnog puka Crne Gore” održana u Tivtu – Pobjeda nad fašizmom zajednička je tekovina Rusije i Jugoslavije

Nekoliko desetina građana Crne Gore, Rusije i Srbije okupilo se večeras u Tivtu gdje je održana druga po redu parada NVO „Besmrtni puk Crne Gore“ u čast sutrašnjeg praznika- 9.maja, međunarodnog Dana pobjede nad fašizmom. Građani okićeni georgijevskim lentama, nosili su jugoslovenske trobojke sa petokrakom, zastave Besmrtnog puka i fotografije svojih predaka – jugoslovenskih partizana i pripadnika sovjetske Crvene Armije koji su učestvovali u Drugom svjetskom ratu i borili se u redovima antihitlerovske koalicije.

Skupu u čijoj je organizaciji NVO „Besmrtni puk“ pomogla i Organizacija boraca NOR-a – jugoslovenska opcija iz Tivta, pored ostalih, prisustvovali s  i prvi savjetnik u ambasadi Rusije u Podgorici Sergej Bublikov i konzul Srbije u Crnoj Gori Zoran Dojčinović.

Okupljeni su organizovano u kolini, uz zvuke čuvene sovjetske ratne pjesme „Savršenaja vojna“, prodefilovali preko gradske rive Pine i kroz turističko naselje Porto Montenegro do velikog Gradskog parka u Tivtu, gdje su položili vijenac na spomenik narodnim herojima Jugoslavije – poručnicima bojnog broda Milanu Spasiću i Sergeju Mašeri.

Druga parada Besmrtnog puka Crne Gore održana u Tivtu

„Predsjednik NVO „Besmrtni puk Crne Gore“ Igor Damjanovič kazao je da se Crna Gora danas nalazi u NATO savezu koji ju je bombardovao prije 20 godina.

„U tom vojnom savezu Crna Gora nije zajedno sa neprijateljima Rusije, već u tom neprijateljstvu ona nekada i barjači. Ministar odbrane Predrag Bošković prije samo nekoliko mjeseci iz Brisela je uputio Rusiji prijetnje da će oni iz NATO-a umjeti  da odgovore na svaki pokušaj destabilizacije mira u Evropi od strane Rusije.“- istakao je Damjanović. Aludirajući na  donošenje presude u slučaju „Državni udar“, on je kazao da „crnogorska vlast na Dan Evrope sprema presudu Rusiji, Srbiji i njegoševoj Crnoj Gori“.

„Neće oni moći da presude ni Rusiji, ni Srbiji ni njegoševoj Crnoj Gori, ali ni nevino optuženim ljudima koje su hapsili i koje već više od dvije ipo godine maltretiraju i ponižavaju ih. Oni će presuditi sebi, a za tu presudu na sudu istorije, neće biti pomilovanja. Čast i bruka žive dovijeka“- istakao je Damjanović.

Predsjednik OBNOR-aa Tivta Mato Brguljan govorio je o svom pretku, narodnom heroju Mašu Brgujanu iz Kotora.

Druga parada Besmrtnog puka Crne Gore održana u Tivtu

Pozdravljajući okupljene, prvi savjetnik u ambasadi Rusije u Crnoj Gori Segej Bublikov je podsjetio na izuzetan značaj koju inicijativa „Besmrtni puk“ ima u toj državi, s obzirom na ogromne žrtve koje je SSSR podnio u Drugom svjetskom ratu.

„Kroz „Besmrtni puk“ mi potomci boraca iz Drugog svjetskog ratra gajimo sjećanja na to što su oni uradli prije 74 godine. SSSR je za tu pobjedu nad Hitlerom i fašizmom platio ogromnu cijenu jer je 22 miliona naših ljudi stradalo u tom strašnom ratu“- kazao je ruski diplomata koji je juče na paradi u Tivtu sa ponosom nosio fotografije svoja dva djeda – onog po ocu koji je kao sovjetski vojnik poginuo 1942. i onog po majci koji je sa Crvenom Armijom maja 1945., umarširao u Berlin i potpisao se na zidu zgrade Rajhstga. Bublikov je kazao da mnogi danas pokušavaju da „prevare istoriju“ i smanje ulogu Rusije i SSSR-a u pobjedi antihitlerovske koalicije.

„Najbitnije je da je ta svijetla pobjeda bila zajednička, svih nas saveznika u antifašističkoj i antihitlerovskoj koaliciji. Ta pobjeda je i najveći praznik za savremenu Rusiju i mi potomci pobjednika, ne možemo to nikada da zaboravimo. Drago mi je i da smo mi Rusi, Crnogorci i Srbi danas ponovno zajedno ovdje u „Bsmrtnom puku“ na ovom svetom mjestu posvećenom dvojici palih jugoslovenskih heroja. Neka živi Dan pobjede, neka živi ovaj praznik koji nas objedinjava“- kazao je Bublikov.

On je juče u ime Ruskog komiteta veterana Drugog svjetskog rata, za očuvanje tradicija zajedničke borbe protiv fašizma, prijateljstva ruskog i crnogorskog naroda i sjećanja na veterane,  uručio posebne medalje predsjedniku Demokratske stranke jedinstva Nebojši Juškoviću i čelniku „Besmrtnog puka Crne Gore“ Igoru Damjanoviću.

Kineski Titoland u Hrvatskom zagorju

Boka News
-
0
Kineski Titoland u Hrvatskom zagorju
Tito – Kumrovec

U Kumrovcu sam posljednji put bila prije više od četrdeset godina, u martu 1977. godine. Josip Broz Tito držao je polaznicima Političke škole seriju predavanja o povijesti Saveza komunista/Komunističke partije Jugoslavije. Okupio se cijeli tadašnji hrvatski politički establišment. Posebnu pozornost izazvao je Miroslav Krleža koji je s partijom imao složeni odnos koji se kretao od pripadanja u samim počecima, do razlaza pred sam rat, pa opet pridruživanja, a nakon toga je ponovno bilo i distanciranja i približavanja.

Odnos sukladan turbulentnim vremenima i vokaciji intelektualca i umjetnika. Neovisno o svom odnosu prema partiji i političkom sustavu Krleža je do kraja života ostao Titov privrženik svjestan njegove povijesne veličine. I sam izravni sudionik nekih važnih predratnih zbivanja, Krleža je pažljivo slušao, s Titom se družio u pauzama. Ne znam je li se tada prisjetio svog teksta Titov povratak 1937: “Sprema se nova međunarodna katastrofa, fašistički gorila brusi svoje noževe, a kod nas Kupinec hrče, Kaptol hrče, Kumrovec hrče, čitava naša malograđanska inteligencija hrče, a Tito stoji usred Kumrovca i osjeća vakuum srednjovjekovnog zakašnjenja prokletstva kumrovečkog nokturna, kada psi laju i sve stoji kao ukleto na jednom te istom mjestu.“

Miroslav Krleža pristao je te 1977. godine pozirati mi na zajedničkoj fotografiji sa sudionicima tih trodnevnih zbivanja, polaznicima škole i hrvatskim političkim vodstvom. Bilo je to svega nekoliko godina prije Titove i njegove smrti.

Povijest je dodirnula Kumrovec, malo mjesto u Hrvatskom zagorju.

Godine su prošle, promijenila se država, promijenio se politički sustav. Dogodio se i novi, krvavi rat. Povijest se sada poigrala s Kumrovcem. U zgradama nekadašnje Političke škole i pripadajućem hotelu smjestile su se izbjeglice iz razrušenog Vukovara. O tim je sumornim danima svjedočanstvo ostavila književnica, tada djevojčica i ratna stradalnica, Ivana Bodrožić u romanu Hotel Zagorje.

Objekti su devastirani, vlast nije znala što bi s njima, urušavanje se nastavilo. Natječaji za kupovinu kompleksa Kumrovec redom su propadali. Inače, riječ je o arhitektonski izuzetno vrijednim objektima, djelima autora Berislava Šerbetića i Ive Filipčića. Kao i na mnogim drugim brojnim lokacijama, ni ovdje umjetnička i spomenička vrijednost nije igrala ulogu. Nihilizam prema baštini postao je opće mjesto.

Kumrovec je utonuo u svoju provincijsku kolotečinu. U skladu s ambivalentnom (ne)politikom nove hrvatske države prema povijesnom nasljeđu socijalističkog razdoblja, nikakvih suvislih ideja o valorizaciji Kumrovca nije bilo. Zbivanja su se događala spontano. U Kumrovcu se kontinuirano okupljaju Titove pristaše i posjećuju ga turisti u broju koji iz godine u godinu raste. Sada ga posjeti oko sto tisuća turista godišnje. Obližnje Tuđmanovo rodno mjesto Veliko Trgovišće i spomen kuću bilježe neznatan posjet.

I onda se dogodilo čudo.

Na najnovijem natječaju za kupovinu zgrade bivše Političke škole u Kumrovcu pojavila se kineska poduzetnica Yiang Yu kao jedina prijavljena. Ponudila je sumu od 14 milijuna kuna (dva milijuna više od isklične). Vlada još treba odobriti kupovinu, ali čini se da joj ništa ne stoji na putu. Iz kompanije gospođe Yiang Yu objavili su da iznos u eurima (1.892.000) simbolično odgovara Titovoj godini rođenja – 1892.

Pokazali su da je upravo Titovo ime ono što će komercijalno maksimalno valorizirati u svom projektu. I za gospođu Yu, osobno, Titovo ime je brend. Pored zgrade političke škole i hotela namjeravaju kupiti i Spomen dom, Titovu rezidenciju, te nogometno igralište u Kumrovcu. Izgradili bi hotelski kompleks, wellness centar, zabavni park. To je područje bogato geotermalnim vodama. I za obližnje Krapinske toplice zainteresirani su kineski ulagači. Sve u svemu, gospodarsku renesansu, živopisno Hrvatsko zagorje očekuje od Kineza.

Zabavni park posvećen Titu izazvao je osobitu pozornost. Hoće li to biti još jedna od onih umjetnih Venecija, Pariza i slično ili Disneyland ili možda Tomorrowland ili pak Westworld? Ne zna se. Književnik i publicist Jurica Pavičić, koji inače pozdravlja investiciju kao dobrodošlu, formiranje Titovog zabavnog parka doživljava kao konačni kraj hrvatske tranzicije, njezin ”kolosalni neuspjeh”.

”Dvadeset godina nakon prelaska u stvarnu tranziciju, lavovski dio Hrvatske izgleda, pa, otprilike – kao politička škola u Kumrovcu.”

Propalo i zapušteno. Zabavni park za njega predstavlja Titovu drugu smrt. Suvremeni Matije Gupci drapat će ulaznice, a lady Yu će zasjesti u zagorski burg kao novi Franjo Tahi.

Kumrovec

Pragmatični lokalni čelnici nisu opterećeni povijesnim reminiscencijama. Investitorima su širom otvorili vrata, ne zapitkujući previše. Cijelo ovo vrijeme u Hrvatskom zagorju živjela je ideja da Titovo rodno mjesto jest (i) ekonomski potencijal, motor razvoja cijelog kraja. Rodna kuća se održava i djeluje kao muzej, ostali spomenuti objekti u vlasništvu države su zapušteni.

Za veće iskorake nisu se odlučivali osluškujući bilo središnje vlasti koja se prema Titu odnosila provincijalno, u skladu sa svojim ograničenim poimanjem povijesti i suvremenosti. Važnije je bilo prilagoditi se svojoj izvornoj desničarskoj izbornoj bazi nego Hrvatskoj priskrbiti mjesto za stolom povijesnih naroda.

Šefica hrvatske države posjetila je SAD desetak puta u mandatu i nije dospjela dalje od ograde Bijele kuće. Američki predsjednik Nixon posjetio je Titovu rodnu kuću u Kumrovcu 1970. godine.

Kolinda Grabar-Kitarović izbacila je iz svog ureda bistu Josipa Broza Tita i poklonila je muzeju.

I onda su došli kineski investitori.

/Ines Šaškor/

Promocija reprint izdanja “Postanak i razvitak trgovačke mornarice u Boki Kotorskoj“ don Nika Lukovića

Boka News
-
0
Promocija reprint izdanja “Postanak i razvitak trgovačke mornarice u Boki Kotorskoj“ don Nika Lukovića
Knjiga

Matica Boke će u subotu 11. maja sa početkom u 20 sati u galeriji „Josip Bepo Benković“ u Herceg-Novom predstaviti svoj novi izdavački poduhvat- piređeno reprint izdanje knjige don Nika Lukovića iz 1930. godine „Postanak i razvitak trgovačke mornarice u Boki Kotorskoj“.

O knjizi će govoriti predsjednik UO Matice Boke, Željko Komnenović, novinar i publicista Siniša Luković kao i Petar Palavršić, višegodišnji kustos Pomorskog muzeja u Kotoru i autor više knjiga iz oblasti istorije bokeljskog pomorstva. Luković i Palavršić su autori predgovora i biografije Don Nika Lukovića koji su sastavni dio knjige koja je obogaćena sa fotografijama o istorijskim ličnostima i brodovima o kojima je autor pisao.

U saradnji sa Pomorskim muzejom  Crne Gore biće priređena i izložba slika poznatih bokeljskih kapetana i brodova iz fundusa ove ustanove.

Don Niko Luković

Don Niko Luković u ovoj knjizi koje je izdalo Udruženje Bokelja iz Beograda, govori o slavnim danima bokeljskih pomoraca, vremenu jedrenjaka i parobroda, pomorskim bitkama i likovima znamenitih admirala i kapetana iz Boke kotorske. Knjiga je nastala na osnovu predavanja poznatog bokeljskog sveštenika na Narodnom univerzitetu u Beogradu 5.januara 1930. godine.

Građani se okupili pred zgradom Opštine u Tivtu da predaju peticiju u vezi krstionice na Prevlaci

Boka News
-
1
Građani se okupili pred zgradom Opštine u Tivtu da predaju peticiju u vezi krstionice na Prevlaci

Stotinjak građana okupilo se danas ispred zgrade Opštine Tivat kako bi gradonačelniku dr Siniši Kusovcu (DPS) i predsjedniku lokalnog parlamenta Ivanu Novoselu (DPS), predali peticiju kojom zahtijevaju da se tivatski čelnici u roku od 48 sati, izjasne o namjeri države da sruši krstionicu manastrira Svetog Arhangela Mihaila na Prevlaci kod Tivta, te da se zakaže posebna sjednica Skupoštine Opštine na kojoj će se razmatrati događaji u vezi sa krstionicom.

Mali objekat od 11 kvadrata podignut je na manastirskj ponti sa zapadne strane Prevlake, a Crkva za njega uprkos traženju, nije od države prije toga dobila sve neophodne papire i saglasnosti. Građevinska inspekcija Ministarstva održivog razvija i turizma donijela je stoga riješenje o rušenju krstionice čije je izvršenje bilo zakazano za 2.april u 9 časova, ali ono nije sprovedeno u djelo nakon što je nekoliko sati ranije, propao pokušaj policije da velikim snagama sa kopna i mora, po noći zauzme krstionicu. Policija je od te namjere odustala jer se u i oko spornog objekta, sakupilo nekoliko stotina vjernika iz cijele Boke koji su namjeravali da brane krstionicu od rušenja. Od tada do danas traju neprekidna dežurstva vjernika i građana ne samo pravoslavne, već i drugih vjeroispovjesti na Prevlaci koji 24 sata dnevno čuvaju krstionicu za koju je ministar turizma i održivog razvoja Pavle Radulović (DPS) u međuvremenu opet ponovio da će biti srušena. Odbor za obnovi manastira Svetog Arhangela Mihaila je organizovao potpisivanje peticije po gradovima Boke kojom se traži od države da Crkvui izda građevinsku dozvolu za obnovu manastora i odustane od namjer da rupi krstionicu, posebno zbog toga što u neposrednoj blizini tohg vjerskog objekta postoje na desetine mnogo većih privatnih nelegalno podignutih objekata na samoj obali mora, a koje država uprkos tome, ni ne pokušava da ukloni.

U tekstu peticije koju su brojni okupljeni građani  pred zgradom Opštine Tivat danas donijeli lokalnim čelnicima, stoji da je država svojim postupanjem u vezi krstionice na Prevlaci, demonstrirala „selektivno sprovođenje zakona i donošenje nzeakonitih odluka, diskriminaciju Srpske pravoslavne crkve i pravoslavnih vjernika i protivzakonitu upotrebu policije“.

Predali peticiju

U peticiji koju su predstavnici okupljenih građana predali lokalnim čelnicima, stoji da oni od gradonačelnika Kusovca, predsjednika SO Novosela i kluba odbornika DPS u SO Tivat traže da se u roku od 48 sati „javno odrede prema ovom činu: podržavaju li ili ne diskriminaciju i nasilje koju su državni organi počinili u ovom slučaju“.

„Tražmo da potom predsjednik SO Tivat hitno, u skladu sa stavom 1 člana 70 Poslovnika o radu SO Tivat, zakaže sjednicu Skupštine Opštine na kojoj će se donijeti zaključak o ovim protivustavnim postupanjima organa Vlade Crne Gore i pokrenuti odgovarajuće inicijative prema državnim organima. U slučaju da oni kojima se obraćamo pokušaju da ignorišu ili odbace našu peticiju, ili da na njene zahtjeve odgovore nejasno i dvosmisleno, smatraćeno da isti – predsjednik Opštine Siniša Kusovac, predsjednik SO Ivan Novosel, uključujuči čitav OO DPS Tivat i koordinatore OO DPS Predraga Nenezića i Gorana Jevrića – podržavaju diskriminaciju i nasilje, te preuzimaju punu ličnu odgovornost za eventualna slična postupanja državnih organa u budućnosti i polskedice istih“- piše u peticiji.

Air Serbia dobija povlašćenu avio-liniju Niš -Tivat?

Boka News
-
0
Air Serbia dobija povlašćenu avio-liniju Niš -Tivat?
Air Serbijin stari airbus A 319 u Tivtu

Air Serbia je jedina avio-kompanija koja je zadovoljila uslove međunarodnog tendera za uspostavljanje 12 linija od javnog značaja iz Niša, između ostalih i za Tivat.

Iako je bilo logično da se za subvencioniranu liniju prijavi i Montenegro Airlines, to se nije desilo.

Kako prenosi portal Flynaissus, postoji bojazan stručnjaka od povlačenja pojedinih niskotarifnih avio kompanija sa našeg tržišta usljed ugrožavanja zdrave konkurencije koje će ove subvencije donijeti.

Na međunarodnom tenderu koje je raspisalo Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture za izbor avioprevoznika za 12 linija od javnog interesa, ponudu je dostavila samo Air Serbia, saopšteno je iz tog ministarstva.

Iz minstarstva još navode da nijе bilo primjеdbi na tеndеrskе uslovе, a potpisivanjе ugovora sa prеdstavnicima kompanijе Air Serbia bićе organizovano narеdnih dana.

Tender je, kako je istaknuto u saopštenju, sproveden uz poštovanje svih evropskih propisa, interesovanje je pokazalo nekoliko kompanija, ali je do okončanja postupka stigla samo jedna ispravna ponuda.

Avio-linije od javnog interesa, koje će biti organizovane sa Aerodroma „Konstantin Veliki“ u Nišu, određene su na osnovu analiza i interesovanja koje su pokazali okruzi južne Srbije.

Nacionalna aviokompanija iz državnog budžeta dobiće 15 miliona eura kako bi uvela letove do Nirnberga, Frankfurta, Rima, Hanovera, Ljubljane, Salcburga, Bolonje, Budimpešte, Geteborga, Fridrishafena, Karlsruea i Tivta.

Flynaissus piše da je Bojan Avramović, bivši direktor Regionalne razvojne agencije Jug, početkom aprila izjavio da je gotovo siguran da je tender namješten za Air Serbiju. Resorno ministarstvo demantovalo je takve tvrdnje.

Na svakih 50 metara na javnim kupalištima po jedan spasilac

Boka News
-
0
Na svakih 50 metara na javnim kupalištima po jedan spasilac
Velika plaža – spasioc

Ovogodišnje aktivnosti u cilju obezbjeđivanja dovoljnog broja spasilaca na javnim kupalištima, počele su krajem februara ciklusom ovjera licenci na bazenu u Budvi.

Poslije sedam ovjera i jednog sedmodnevnog kursa, 278 spacilaca je spremno za rad na uređenim kupalištima, rekao je koordinator spasilaštva Ivan Terzić.

“S obzirom na činjenicu da je za ovu godinu pripremljen veći broj kupališta u odnosu na prošlu, predvidjanja su da će biti potrebno oko 600 spasilaca, rekao je Terzić uz napomenu da je već jedan broj licenciranih spasilaca posao potražio u Hrvatskoj, gdje su mnogo bolji uslovi rada, a nekoliko spasilaca je na radu u Americi”, istakao je Terzić.

Do početka glavne turističke sezone, početkom jula, u Sutomoru će biti organizovana još dva redovna sedmodnevna kursa i tri provjere i ovjere licenci, čime bi trebalo da se ispune zakonoske mjere da na svakih 50 metara uredjenog kupališta bude po jedan spasilac, zaključio je Terzić.

/J.B/

Promocija monografije ,,Kulturna istorija Paštrovića”

Boka News
-
0
Promocija monografije ,,Kulturna istorija Paštrovića”
Kulturna istorija Paštrovića

Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ organizuje predstavljanje monografije „Kulturna istorija Paštrovića“, autora prof. dr Nikole Samardžića, dr Mile Medigović Stefanović, dr Zlate Marjanović i doktoranda Dušana Medina, u četvtak, 9. maja, od 19 sati u kinosali Spomen doma „Crvena komuna“ u Petrovcu.

Monografija je publikovana u izdanju renomirane izdavačke kuće HERAedu iz Beograda, u okviru edicije ,,Vrt”, uz podršku Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije. Recenzenti monografije su akademik Branislav Mitrović, prof. dr Bojan Žikić, dr Miroslav Luketić i prof. maestro Bojan Suđić. „Kulturna istorija Paštrovića“ podjednako na stručan i popularan način osvetljava osobenosti paštrovskog kulturnog prostora kroz minule epohe. Vremenski raspon tema koje se obrađuju počinje sa srednjim vekom, kada se patrijarhalno paštrovsko biće formira kao kompaktna plemenska zajednica, a završava se Drugim svetskim ratom koji uspostavlja novi poredak, kako u svetu, tako i na ovom malom primorskom pojasu.

Na promociji će govoriti dr Zlata Marjanović, Davor Sedlarević, Dušan Medin i Zorica Stablović Bulajić.

Promocija će biti održana u okviru Međunarodne multidisciplinarne naučne konferencije „Nematerijalna kulturna baština Paštrovića: Budućnost tradicije & tradicija za budućnost“, koju organizuje Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ u saradnji sa Centrom za istraživanje i revitalizaciju tradicionalnih igara i pjesama – CIRTIP iz Kolašina. Konferencija se ralizuje od 8. do 11. maja ove godine u Spomen domu „Reževići“ i Spomen domu „Crvena komuna“ u Petrovcu na Moru.

1...3.3903.3913.392...4.844Stranica 3.391 od ukupno 4.844