Promocija monografije ,,Kulturna istorija Paštrovića”

Boka News
-
0
Promocija monografije ,,Kulturna istorija Paštrovića”
Kulturna istorija Paštrovića

Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ organizuje predstavljanje monografije „Kulturna istorija Paštrovića“, autora prof. dr Nikole Samardžića, dr Mile Medigović Stefanović, dr Zlate Marjanović i doktoranda Dušana Medina, u četvtak, 9. maja, od 19 sati u kinosali Spomen doma „Crvena komuna“ u Petrovcu.

Monografija je publikovana u izdanju renomirane izdavačke kuće HERAedu iz Beograda, u okviru edicije ,,Vrt”, uz podršku Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije. Recenzenti monografije su akademik Branislav Mitrović, prof. dr Bojan Žikić, dr Miroslav Luketić i prof. maestro Bojan Suđić. „Kulturna istorija Paštrovića“ podjednako na stručan i popularan način osvetljava osobenosti paštrovskog kulturnog prostora kroz minule epohe. Vremenski raspon tema koje se obrađuju počinje sa srednjim vekom, kada se patrijarhalno paštrovsko biće formira kao kompaktna plemenska zajednica, a završava se Drugim svetskim ratom koji uspostavlja novi poredak, kako u svetu, tako i na ovom malom primorskom pojasu.

Na promociji će govoriti dr Zlata Marjanović, Davor Sedlarević, Dušan Medin i Zorica Stablović Bulajić.

Promocija će biti održana u okviru Međunarodne multidisciplinarne naučne konferencije „Nematerijalna kulturna baština Paštrovića: Budućnost tradicije & tradicija za budućnost“, koju organizuje Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ u saradnji sa Centrom za istraživanje i revitalizaciju tradicionalnih igara i pjesama – CIRTIP iz Kolašina. Konferencija se ralizuje od 8. do 11. maja ove godine u Spomen domu „Reževići“ i Spomen domu „Crvena komuna“ u Petrovcu na Moru.

Grad Rijeka očekuje da će ih obnova “Galeba” koštati 44 miliona kuna

Boka News
-
2
Grad Rijeka očekuje da će ih obnova “Galeba” koštati 44 miliona kuna
Galeb
Galeb

Grad Rijeka još uvijek nije objavio novi natječaj za obnovu i prenamjenu Galeba, ali radnje potrebne za dovršetak tog posla privode se kraju, a jedna od najbitnijih je novi troškovnik. Prema novom planu nabave obnova broda Galeb trebala bi koštati 35,2 milijuna kuna, bez PDV-a odnosno oko 44 milijuna kuna s PDV-om, piše Novi list.

Na prvom natječaju procijenjena vrijednost obnove iznosila je oko 28 milijuna kuna, a na natječaj se javilo jedino remontno brodogradilište Viktor Lenac koje je ocijenilo da je riječ o duplo vrjednijem poslu, odnosno ta je tvrtka dostavila ponudu na oko 60 milijuna kuna bez PDV-a, a 75 milijuna s PDV-om

– Nabava će provoditi u dvije grupe radova. Sama obnova i prenamjena broda Galeb u brod muzej, procjenjuje se da će koštati 33.600.000 kuna, a restauratorski radovi na uređenju interijera broda Galeb 1.600.000 kuna (bez PDV-a). Podsjećamo, prema prvoj procijeni, obnova broda Galeb trebala je koštati 27.665.000,00 kuna (bez PDV-a), što je objavljeno u prvom postupku javne nabave, dok je pristigla ponuda brodogradilišta Viktor Lenac iznosila 59.964.856,39 kuna (bez PDV-a).

Sukladno Zakonu o javnoj nabavi, uskoro bi trebalo biti otvoreno savjetovanje sa zainteresiranom gospodarskom javnošću za prvu grupu radova, a nakon toga slijedi i postupak nabave, dok se natječaj za drugu grupu radova, radove na restauraciji na uređenju interijera, planira objaviti naknadno, pojašnjavaju u Gradu Rijeci.

Grad Rijeka će uz bespovratna sredstva koja su odobrena EU projektom »Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine«, i za radove na rekonstrukciji broda Galeb iznose 28,2 milijuna kuna, te bespovratna sredstva koja su ostvarena temeljem pomoći Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekta za tu namjenu u iznosu od 686.610 kuna, utrošiti vlastita sredstva za realizaciju ovog projekta.

Drugim riječima trebat će osigurati oko 15 milijuna kuna vlastitih sredstava. No, najprije treba vidjeti tko će poslati ponude na natječaj koji bi se uskoro trebao raspisati, a prema našim informacijama u Gradu Rijeci očekuju da bi drugi natječaj trebao biti uspješan i u okvirima planiranoga financijskog plana. Ako bude sve u redu, galeb bi trebao biti obnovljen i na raspolaganju građanima i gostima grada krajem ljeta 2020. godine na Riječkom lukobranu.

Tivat – otvorena izložba o formiranju jugoslovenske Mornarice

Boka News
-
0
Tivat – otvorena izložba o formiranju jugoslovenske Mornarice

Istorijsko-dokumentarna izložba „100 godina jugoslovenske Mornarice“, autora Dražena Jovanovića, otvorena je sinoć u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu.

Ova izložba predstavlja presjek događaja vezanih za formiranje prve moderne jugoslovenske Mornarice, sa akcentom na značaj Boke Kotorske o pomorskoj istoriji. Kroz brojne fotografije i vrijedne stare nacrte brodova, dokumente sa tih plovila, te predmete koji su korišteni u svakodnevnom radu mornara i oficira, izložba govori o nastanku prve samostalne mornarice južnoslovenskih naroda, nakon okončanja Prvog svjetskog rata.

Njen embrion činila je mala grupa ratnih brodova nekadašnje austro-ugarske mornarice a koja je novoj državi Srba, Hrvata i Slovenaca dodijeljena na mirovnoj konferenciji u Versaju 1919.godine.

Izložba – 100 godina jugoslovenske Mornarice

Jugoslovenska mornarica počela je sa samo 12 malih torpiljarki i nešto zastarjelih pomoćnih brodova austrougarske RM te Pomorskim arsenalom u Tivtu kao svojom glavnom remontnom i operativnom bazom, da bi se u godinama do početka Drugog svjetskog rata razvila u respektabilan vid oružanih snaga Kraljevine Jugoslavije koji je u svom sastavu imao i manji broj prilično modernih plovnih jedinica nabavljenih u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Francuskoj, ali i sagrađenih u domaćim brodogradilištima kao što je to bio slučaj sa razaračima „Zagreb“ i „Ljubljana“.

Nacrt minopolagaca iz 1923.

Među izloženim eksponaima su i neki koje javnost prvi put vidi, poput nikad realizovanog projekta izgradnje minopolagača od 700 tona iz 1923. Vrlo interesantan mali brod dugačak 68 metara, pored ostaloga, trebalo je da bude naoružan i sa dva topa kalibra 150 mm i tri torpredne cijevi, a njegov nacrt urađen je u bivšem tivatskom Arsenalu. Na originalnom nacrtu iz vremena Kraljevine, neko je naknadno u socijalističkoj Jugoslaviji, brodu „docrtao“ jugoslovensku trobojku sa petokrakom.

Prikazan je i dio predmeta i dokumenta iz porodične kolekcije Tivćanina Marka Vrbanića, čiji je djed bio podoficir Kraljevske mornarice Jugoslavije i služio je na razaraču „Beograd“.

Izložba – 100 godina jugoslovenske Mornarice

O fomiranju prve samostalne jugoslovenske vojno-pomorske sile na Jadranskom moru govorio je autor izložbe, istoričar Dražen Jovanović, istakavši da je to bio plod napora da nakon mnogo vjekova plovidbe i borbe pod tuđim zastavama, narodi bivše Jugoslavije konačno dobiju i sopstvenu Moranaticu koja će viti njihov barjak.

„Ovo što vidite ovdje damo je dio materijala koji su sačuvani u depoima naše Zbirke kao zaostavština bivšeg Arsenala u kojem su ovi brodovi, tehnika i naoružanje održavani i remontovani. Ova priča će se nastaviti i nadam se da ćemo ubrzo imati i izložbe o partizanskoj, odnosno Mornrici NOVJ, kao i o Jugoslovenskoj Ratnoj Mornarici jer je Boka bila jedno od značajnijih mjesta kada je u pitanju nastanak i razvoj tim mornarica, ali i mjesto gdje se sve to prije desetak godina, i završilo“- istakao je Jovanović.

Papa završio apostolski posjet Sjevernoj Makedoniji

Boka News
-
0
Papa završio apostolski posjet Sjevernoj Makedoniji
Papa u Makedoniji – foto Vatican media

Papa Franjo završio je u utorak 7. maja trodnevno apostolsko putovanje na kojem je posjetio Bugarsku i Sjevernu Makedoniju. Na međunarodnom areodromu u Skoplju upriličena je kratka oproštajna svečanost.

S Papom su se došli oprostiti predsjednik Đorge Ivanov i premijer Zoran Zaev.

Prije toga je u katedrali u Skoplju održan je Susret sa svećenicima, članovima njihovih porodicai redovnicima i redovnicama, što je ujedno bila i posljednja tačka programa Papina jednodnevnog apostolskog posjete Sjevernoj Makedoniji i njegova 28. apostolskog putovanja izvan Italije.

Papa posjetio Spomen kuću Majke Terezije

Papa Franjo je, nakon susreta s predstavnicima državnog vrha, posjetio Spomen kuću Majke Terezije. Na susretu s Papom je, osim Misionarki ljubavi, bilo i stotinjak siromašnih za koje one skrbe, rodbina sv. Majke Terezije i najviši predstavnici Makedonske pravoslavne Crkve, Islamske vjerske zajednice te vođe drugih vjerskih zajednica. Papa je u Memorijalnom centru blagoslovio i temeljni kamen za crkvu u spomen na albansko-makedonske svece.

U Budvi počeo Forum za jadransku i jonsku regiju

Boka News
-
0
U Budvi počeo Forum za jadransku i jonsku regiju
Forum za jadransku i jonsku regiju

Forum Strategije EU-a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR), kojim Brisel četvrtu godinu zaredom nastoji potaknuti saradnju osam država u području prometa, zaštite okoline, turizma, pomorstva i ribarstva, počeo je u utorak u Budvi.

Strategija uključuje Hrvatsku, Sloveniju, Italiju i Grčku te kandidate za članstvo u EU – Crnu Goru, BiH, Srbiju i Albaniju.

Nakon što su nedavno Makedonija i Grčka postigle sporazum oko imena Sjeverna Makedonija i ta je država pridodana Forumu pa se iduće godine očekuju i njeni predstavnici.

Od pokretanja 2014. godine Strategija EUSAIR približava zemlje tzv. zapadnog Balkana u njihovu procesu integriranja u EU. Zajedničkim projektima, koje financsra EU, to područje od osam zemalja i 70 miliona stanovnika nastoji se prometno povezati, također povezati zaleđe s primorjem, smanjiti zagađenje mora i potaknuti održivi turizam.

Forum za jadransku i jonsku regiju

Jadranski i jonski bazen prirodni su vodni put koji prodire duboko u EU, nudi najpovoljniju morsku rutu s Dalekog istoka putem Sueskog kanala, zahvaljujući čemu je udaljenost tržišta zapadne Evrope manja za 3000 km nego putem sjevernih luka. To pruža potencijal za poboljšanu povezivost kopna i mora i intermodalni prijevoz, čime se povećava konkurentnost ekonomije u zaleđu.

Kotorskoj kompaniji Braća Magud Grbalj koncesija za eksploataciju kamena sa lokaliteta Krivošije

Boka News
-
0
Kotorskoj kompaniji Braća Magud Grbalj koncesija za eksploataciju kamena sa lokaliteta Krivošije
Krivošije – Dragalj – foto Boka News

Kotorska kompanija Braća Magud Grbalj izabrana je za prvorangiranu za dodjelu ugovora o koncesiji za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena sa lokaliteta Krivošije u Opštini Kotor.

Ova kompanija je jedina dostavila ponudu na javni oglas i status prvorangiranog ponuđača.

Ponuđač je napravio analizu tržišta, koja je pokazala povoljne uslove za plasman proizvoda, s obzirom da se u područjima koja gravitiraju lokalitetu Krivošije realizuje intenzivna investiciona aktivnost u djelatnostima kojima je tehničko-građevinski kamen potreban, kao i planirani radovi na saobraćajnoj i ostaloj infrastrukturi u opštinama Kotor, Herceg Novi, Tivat i Budva.

Kriterijumi za bodovanje ponuda su bili ponuđeni procentualni iznos za obračun koncesione naknade i obim godišnje proizvodnje, reference ponuđača, kvalitet poslovnog plana i efekti na zapošljavanje i ekonomski razvoj i prosječni bruto prihod i profit u posljednje tri godine.

Ponuđač predviđa ukupna investiciona ulaganja u iznosu od 1,26 miliona EUR.

Braća Magud

Od toga je za opremu i mehanizaciju namijenjeno 1,21 milion EUR, objekte 12 hiljada EUR, a izradu dokumentacije 37 hiljada EUR.

Pozitivno je što će sva investiciona ulaganja biti finansirana iz sopstvenih sredstava ponuđača. U okviru poslovnog plana ponuđač je projektovao ukupan prihod od 1,24 miliona EUR, ukupni rashod od 878,8 hiljada EUR, što u krajnjem donosi profit od 329,42 hiljade EUR.

Časne sestre u Dubrovniku iznajmljuju apartmane, noćenje 104 eura

Boka News
-
0
Časne sestre u Dubrovniku iznajmljuju apartmane, noćenje 104 eura
Časne-Gorica DU

U Dubrovniku, na predjelu Gorica, časne sestre se bave iznajmljivanjem soba i, kako piše Dubrovački dnevnik – sjajno im ide.

Riječ je o turističkom smještaju naziva Eight Roses, a koje je u vlasništvu Sestara služavki malog Isusa.

Na Booking.com časne sestre imaju sjajnu ocjenu, i to 9,1. Gosti su jako zadovoljni uslugom, čistoćom, lokacijom, besplatnim parkingom i brojnim drugim pogodnostima, piše Dubrovački dnevnik.

U špicu sezone cijena noćenja u običnoj double sobi košta 104 eura za noć, dok za nešto luksuzniju superior double sobu treba izdvojiti 112 eura.

Potražnja je sjajna čemu u prilog govori čak 433 ocjene gostiju koji su boravili kod časnih sestara, piše Dubrovački dnevnik, koji je kontaktirao Sestre služavke malog Isusa oko toga kako su se odlučile za bavljenje turizmom, međutim, odgovor nijesu dobili.

Aerodromi Crne Gore za novu opremu izdvajaju preko 1,3 miliona eura

Boka News
-
0
Aerodromi Crne Gore za novu opremu izdvajaju preko 1,3 miliona eura
Samohodne stepenice u radu na aerodromu Tivat

Aerodromi Crne Gore raspisali su tender za nabavku novih stepenica za ukrcaj putnika u avione, ukupne procijenjene vrijednosti 850.000 eura sa PDV-om. Od toga se za Aerodrom Podgorica kupuje 5 komada vučnih stepenica ukupne vrijednosti 250.000 eura, dok će Aerodrom Tivat dobiti četiri komada novih samohodnih stepenica, procijenjene vrijednosti 600.000 eura. Ponude na tender primaju se do 3.juna, a odabrani ponuđač imaće rok od pet mjeseci da vazdušnim lukama u Tivtu i Podgorici isporuči novu opremu.

Aerodromi Crne Gore će od konzorcijuma firmi Alliance iz Podgorice i Farnmont iz Danilovgrada čija je ponuda proglašena najpovoljnijom, kupiti dva nova moderna ambulantna vozila-reanomobila  tipa „renault master“ ukupne vrijednosti 116 hiljada eura.

Po jedno ambulatno vozilo namijenjeno je podgoričkom, odnosno tivatskom aerodromu.

Za Aerodrom Podgorica u toku je i tender vrijedan 250 hiljada eura, za nabavku specijalnog vozila – ambulifta namijenjenog prevozu od terminalne zgrade do aviona i ukrcaju u avion, bolesnika na nosilima i u invalidskim kolicima.

SAD donirale Mornarici CG dva čamca

Boka News
-
3
SAD donirale Mornarici CG dva čamca
SAD donirale Mornarici CG dva čamca

Sjedinjene Američke Države (SAD) donirale su Mornarici Vojske Crne Gore dva čamca sa pratećom opremom, okviru programa Protiv-minska humanitarna akcija.

Donacija je, prema riječima ministra odbrane Predraga Boškovića, potvrda velikog prijateljstva između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država.

On je kazao da će donirani čamci unaprijediti kapacitete Mornarice Voske Crne Gore, te uticati na njeno bolje pozicioniranje u okviru ukupnog odbrambenog sistema.

Bošković je naglasio da su SAD glavni strateški saveznik Crnoj Gori u jačanju odbrambenih kapaciteta, ističući i njihovu ulogu i podršku tokom procesa reformi našeg odbrambenog sistema.

Bošković

On je, kako je saopšteno, istakao da će Ministarstvo odbrane nastaviti da se snažno zalaže za modernizaciju Vojske Crne Gore, u cilju jačanja sposobnosti za adekvatno reagovanje na postojeće bezbjednosne izazove.

Ambasadorka SAD u Podgorici Džudi Rajzing Rajnke istakla je da su SAD “ponosne na prijateljstvo i savezništvo sa Crnom Gorom”.

Ona je naglasila da će SAD nastaviti da podržavaju Crnu Goru, kao kredibilnog saveznika u okviru Alijanse, sa posebnim fokusom na jačanje odbrambenog sektora. Rajnke je istakla da je ova donacija gest pažnje i prijateljstva SAD prema Crnoj Gori, imajući u vidu kontribuciju naše zemlje Alijansi, ali i potrebe Mornarice, kao važnog segmenta u obezbjeđivanju sigurnosti.

Predstoje obimni radovi na uređenju putne mreže u Herceg Novom

Boka News
-
0
Predstoje obimni radovi na uređenju putne mreže u Herceg Novom
Dionice za asfaltiranje Njegoševa ulica

Tokom narednih mjesec dana u Herceg Novom će biti započeti obimni radovi na uređenju lokalne putne mreže. Biće adaptirani putevi na osam lokacija, za šta će Opština izdvojiti oko 400.000 eura, a postupak izbora izvođača ovih radova je završen ili u toku.

Asfaltirana će biti Njegoševa ulica, na potezu od restorana „Galeb“ do vile „Kukoljac“, što je prva faza uređenja saobraćajnice kroz centar grada.

Sanirana će biti ulica koja povezuje Gomilu sa naseljem Šištet, potez od Jadranske magistrale do „zelenih zgrada“, zatim dio ulice Srbina (Orlovina), kao i potez od raskrsnice sa Ustaničkom do tvrđave Španjola.

U Sutorini će biti uređen put od boćarskog terena do Tijesnog klanca, dvije lokacije u Mojdežu, put u Kumboru prema Đilovićima, u naselju Lalovina u Kamenarima, a na Luštici trase Oblatno-Mardari, Mardari-Brguli i biće sanirana oštećenja puta u selu Zabrđe.

1...3.3913.3923.393...4.844Stranica 3.392 od ukupno 4.844