Kompanija „Projektor“ iz Tivta će za 14.950 eura obaviti radove na obnovi tri spomen obilježja u velikom Gradskkom parku u Tivtu.
Firma koju vodi arhitekta-konzervator Katarina Nikolić izradiće konzervatorski projekat za izvođenje konzervatorskih mjera na tri nepokretna kulturna dobra – spomeniku narodnim herojima Milanu Spasiću i Sergeju Mašeri podignutom sedamdesetih godina prošlog vijeka, spomen- obilježju utemeljivačima velikih Gradskog parka iz 1892. godine, te spomen- obilježju povodom predaje austrougaske flote u Tivtu 1918 godine. Ista firma obaviće i radove na samim spomenicima u skladu sa konzervatorskim uslovima koje je izdalo Ministarstvo kulture.
Izradu projekta i sprovođenje konzervatskih radova finansiraće Opština Tivat.
U poslednjih sedam dana u Budvi je prijavljeno nekoliko napada pasa u kojima je povrijeđeno troje djece i jedna odrasla osoba, javlja Radio Budva.
Zvanična statistika pokazuje da je u Budvi u posljednje dvije godine zabilježeno 160 ujeda pasa, od čega 45&% od strane vlasničkih pasa, 15% lutalica i 18% mačaka.
Specijalista epidemiologije dr. Vesna Milutinović naglasila je da je kod svakog ujeda vrlo važno javiti se odmah ljekaru.
“Prvu pomoć pri ujedu treba pružiti tako da se rana ispere sapunom i vodom a ne alkoholom, da bi se smanjila infektivna doza i mogućnost zaraze bjesnilom. Svaki ujed i rana zahtjeva antitetanusunu zaštitu i antibiotsku terapiju”, kazala je Milutinović za TV Budva te dodala da se radi o najskupljoj imuniziaciji koja za odraslu osobu košta i do 2.000 eura.
Ljetnji period je najopasniji kada je ova problematika u pitanju, a česta je pojava i da vlasnički pas napadne gazdu.
“Veliki vrućine utiču na sve nas, pa i na životinje. Oni imaju svoje potrebe, starhove i njima smo mi nepoznati. Svako prilaženje, maženje, čupanje, hvatanje za rep, provlačenjue kroz ograde može dovesti do netrepeljivosti i napada” kazala je Milutinović.
Svi budući vlasnici kućnih ljubimaca treba da budu na vrijeme informisani i upoznati sa potrebama životinja. Prema riječima poslovođe skloništa za napuštene i izgubljene životinje, Igora Pejovića mora postojati nadležni organ koji će kontrolisati izgubljene i napuštene životinje na ulicama.
“Po Zakonu zaštite i dobrobiti životinja nadzor bi trebala da vrši Komunlana policija”, navodi Pejović.
On smatra da ne postoji pas lutalica, nego samo izgubljeni ili napupšteni pas, a u oba slučaja su odgovorni ljudi.
Ljetnja sezona je odlično počela i već sada se vidi da će trajati duže nego ranijih godina, kazao je Dnevnim novinama predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović.
On ističe kako sve ide u prilog dobrim rezultatima u industrijskoj grani na koju se oslanja najveći dio Crne Gore.
“Golim okom se vidi da je sezona počela bolje nego bilo koja do sada, i to mogu potvrditi i laici. Moja je procjena da je u ovom trenutku barem deset odsto više turista, pa će i prihodi biti isto toliko veći”, kazao je on, te potcrtao kako je očigledno da će i sezona duže trajati,pišu Dnevne novine.
Radulović dalje navodi da uvijek ima pojedinaca koji se žale na loše rezultate, ali da to nije odlika svih koji se bave turizmom.
Turizam foto Boka News
Prema njegovim riječima, svako ko nije na odgovarajući način pripremio ponudu za nastupajuću sezonu, ali posebno turiste koji imaju sve specifičnije zahtjeve, ne može ni očekivati uspjeh.
“Oni koji su to uradili na pravi način, mogu se nadati najboljoj sezoni u proteklih trideset godina”, zaključio je Radulović.
Bila zima ili ljeto, kiša, bura ili zvizdan, vikend ili praznik, njih ćete uvijek naći na istom mjestu. Svaki dan zadarski barkarijoli od 7 ujutro do ponoći prevoze svoje sugrađane i njihove goste od Đige do Liburnske obale na Poluotoku, i obrnuto.
No, koliko god da su traženi jer uvelike skraćuju put s Poluotoka na kopno i s kopna na Poluotok, nakon što se promet premjestio u Gaženicu, zahtjevi za prijevozom su im drastično pali.
Rekao je to Zvonko Gregov za Zadarski list, koji je u ovom poslu već 30-tak godina.
Moraju paziti na “vesele” turiste da ne padnu u more
– Od kada su trajekti otišli u Gaženicu, osjeti se da je manje posla. I to ne samo mi, nego i mesnice i pijaca općenito. Prije bi ljudi, koji su s otoka došli u grad, obavili na pijaci svu spizu. A od kada su se trajekti prebacili, idu direktno u Gaženicu. Jako smo puno izgubili s tim, kazao je dodavši u šali kako se nemaju kome potužiti, jedino ženi doma.
Ali, osim što su u najvećoj mjeri izgubili otočane, uvijek ima turista kojima je prijevoz barkom jako zanimljiv i, ako ništa drugo, naprave đir i uslikaju danas vrlo popularni „selfie“. Također, priča nam Zvonko, uvijek bude veselo kada turisti idu navečer u grad na piće ili večeru.
– Bude pjesme i zezancije, a po povratku s te iste večere bude još zabavnije s time da moramo paziti da netko od njih ne upadne u more, priča kroz smijeh Zvonko.
Uvijek su tu i domaći, a najčešće je riječ o istim ljudima jer su poslom vezani za Poluotok, ili su to umirovljenici koji idu po spizu i na kavu u grad pa im je ovako najbrže.
– Osim „veselih“ turista, bude i filmskih trenutaka. Imali smo dosta prosidbi i fotografiranja za vjenčanja. Mladenci dođu do nas, žele se fotografirati s nama i snimiti u kaiću, to im je jako zanimljivo, a opet posebno i zadarsko. Rado se odazivamo na takve situacije, objasnio je dodavši kako su prije tri godine bili i dio emsije “Ljubav je na selu“ kada je gospodin koji je sudjelovao u njoj poveo svoju djevojku na plovidbu barkom do Jazina i natrag.
Zadar foto pomorac.net
Mladenci žele barkom na domjenak
Najnovija vožnja mladenaca je upravo danas, doznajemo od Zvonka.
– Nazvala me jedna buduća mladenka, Zadranka Iva. Udaje se za svog zaručnika koji je iz Velike Britanije i zamolila me ako bismo ih mogli barkom dovesti do restorana u Foši na domjenak. Naravno da sam pristao da ću to učiniti. Ukrcat će se kod Sveučilišta i dovest ću ih do restorana, otkriva Zvonko.
– Cijena prijevoza je, nakon što je devet godina bila pet kuna, povećana za jednu kunu pa sada iznosi šest kuna po smjeru.
– Uveli su nam i fiskalne blagajne pa se pokušavamo nekako snalaziti. Sada smo se već naviknuli, u početku je bilo malo nespretno. Kada je gužva, izbrojimo putnike na brzinu, otkucamo računa za više ljudi i to bude za čas gotovo. Jedino je nezgodno kada je kiša ili kada je jako hladno, blagajna i papir se smoče i ledeno je za ruke. Ali i to nekako izduramo, govori Zvonko.
Trenutno ih radi petero, među kojima su i naši sugovornici, otac i sin Zvonko i Šime Gregov. Zvonko radi 30-tak godina a Šime pet. Radi se u četiri smjene kako bi se izdržao naporan tempo od ranih jutarnjih do kasnih večernjih sati. Kaići ih još uvijek dobro služe, imaju ih tri za korištenje. Jedan ima 109, drugi 45, a treći 30 godina. Česta održavanja i svakodnevna briga od strane barkarijola zasigurno će poznatim zadarskim barkama omogućiti plovidbu još dugi niz godina.
Barkarijoli su nezamjenjivi, trebamo ih čuvati!
Dok smo pričali s barkarijolima Zvonkom i Šimom, s nama u kaiću je bila i gospođa koja često koristi prijevoz barkarijola. Smatra ih nezamjenjivima.
– Često koristim prijevoz barkarijola, skoro svakodnevno. Praktičnije mi je, a pogotovo ljeti. Preskočim sve ove gužve na cestama, a usput se lijepo provedem u kaiću, u ugodnom društvu barkarijola. Jako su ljubazni i susretljivi. Da ih nema, to bi se jako osjetilo. Treba ih čuvati i zadržati, kazala nam je Ivana Skoblar.
Turistička organizacija opštine Kotor u saradnji sa Fakultetom likovnih umjetnosti sa Cetinja i Opštinskom javnom ustanovom “Muzeji” – Muzej grada Perasta, organizuje pilot projekat “Akademija pod vedrim nebom 2018” sa ciljem obogaćivanja turističke ponude i promocije Kotora, Perasta i Risna.
Kako je saopšteno iz kotorske Turističke organizacije, program počinje slikarskom kolonijom koja će biti realizovana do 23. juna, a na temu “Boka – zvuci tišine minulih vremena”.
“Učesnici su studenti sa Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju: Lidija Martinović, Nada Milošević, Todor Jovanović, Mia Vujović i Kristina Kusovac. Koloniju će voditi profesor pomenutog Fakulteta mr Marko Marković kao i gostujući profesori Inme Villagran i Mar Cabezass sa Fakulteta lijepih Umjetnosti iz Malage u Španiji.
Slikanje će biti organizovano na tri lokacije: na Rimskim mozaicima u Risnu 21. juna, 22.juna u Muzeju grada Perasta, a 23. juna na Pjaci od kina u kotorskom Starom gradu.
Selektovani radovi će moći da se pogledaju u okviru izložbi od 30. juna do 5. jula u Muzeju grada Perasta i od 6. do 12. jula na lokalitetu Rimski mozaici” – saopšteno je iz Turističke organizacije Kotor.
Kontroverzna državna firma „Regionalni ronilački centar za obuku ronilaca i podvodno deminiranje“ (RCUD) iz Herceg Novog lani je odlično poslovala ostvarivši ukupan prihod od 1.422.290 eura i pozitivan finansijki rezultat od 372.798 eura prije oporezivanja. Nakon poktriča gubitaka akumuliranih prethodnih godina, RCUD je polsovnu 2017. završio u plusu od 187.792 eura.
Piše to u finansijkim i izvještaju o radu RCUD-a koji je usvojila Vlada. To je inače, prvi takav javnom dokumentu koji je RCUD, osnovan još 2002. kao “javna ustanova za vršenje poslova od javnog interesa obuke i školovanja ronilaca za humanitarno podvodno razminiranje i uklanjanje neeksplodiranih ubojnih sredstava, pružanje pomoći i spašavanje ljudskih života i materijalnih dobara”, do sada podnio svom osnivaču, a Vlada učinila javnim.
Na čelu RCUD-a koji je 2016. transforimisan u dioničko društvo čiji je jedini osnivač i vlasnik država, već 16 godina nalazi se bivši policajac Veselin Mijajlović, a rad te JU a sada DOO, godinama su obilježavale brojne kontroverze, nelogičnosti i sumnje za navodni nepotizam i zloupotrebu službenog položaja i javnih resursa. O tome su pisali mediji i javno govorili brojni bivši zaposlenici RCUD-a, poslovni partneri te firme, ali i nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević (SDP). Do sada međutim, nije bilo nikakve reakcije tužilaštva i istražnih organa u vezi tih navoda.
Iako mu je pretežna djelatnost po registru Privrednog suda, “ostalo obrazovanje”, RCUD je najveći dio svog lanjskog milionskog prometa ostvario obavljajući komercijalne djelatnosti pregleda i deminiranja terena na kopnu i pod vodom za račun strateških stranih investorora i Vladinih partnera – italijanske kompanije Terna koja gradi podvodni elektro-kabel Crna Gora-Italija i kompanije Adriatic Marinas koja u Tivtu gradi marinu i elitni nautički centar Porto Montenegro. Prodajući svoje usluge RCUD je lani inkasirao 1.070.520 eura. Od toga je za podvodno protivminsko izviđanje i razminiranje trase morskog kabla-elektrode do dubine 53 metra (površine 145.800 m2) na lokaciji Jaz-Budva, od kompanija “Terna“ CG prihodovao 845.640 eura i dodatnih ukupno 160.000 eura od kompanije “Poliservizi” iz Rima za “monitoring radova podvodnog pretraživanja morskog dna i čišćenje čvrstog otpada duž trase morskog kabla elektrode do dubine 53 m (površine 102.000 m2)- protivminsko podvo pretraživanje, uklanjanje i uništavanje neeksplodiranih ubojnih sredstava”. RCUD je lani pružio i 3.500 eura vrijedne “konsultanstke usluge iz oblasti nadzora i zaštite na radu prije i tokom izvođenja polaganja i zaštite kabla”.
Za Porto Montenegro državna firma kojom rukovodi Mijajlović lani je uradila više poslova: kontrolu prisustva zaostalih eksplozivnih sredstava metodom primjene SOP-a protivminskog izviđanja na osnovu ugovora sa „PM 1.5“ Porto Tivat u iznosu od 28.830 eura, kontrolu prisustva zaostalih eksplozivnih sredstava kopnenog i podvodnog dijela prostora na kojem se vrši iskop zemljišta radi gradnje objekta „PM 1,14“ Porto Montenegro-Tivat u iznosu od 22.320 eura, kontrolu prisustva zaostalih eksplozivnih sredstava kopnenog i podvodnog dijela na kojem se vrši iskop zemljišta radi gradnje objekta „Adriatic Marinas“ Tivat u iznosu od 9.300 eura i deminiranje dva bunkera i inspekcijski pregled prije rušenja u iznosu od 930 eura.
Pored toga, RCUD je lani za finansiranje svojih djaltnosti iz državnog budćetaa Crne Gore dobio 351.770 eura.
Ta kompanija lani je imala ukupno 1.234.498 eura troškova, od čega je najviše novca -882.974 eura otišlo na troškove zarada, naknada zarada i ostale lične rashode zaposlenih. Ta stavka je lani zabilježila ogroman rastr jer je u 2016. na nju RCUD potrošio tek nešto više od 531 hiljade eura.
Prema finansijskom planu za ovu godinu, RCUD će ostvariti ukupne prihode od 1.524.600 eura, od čega je 385.185 eura iz državnog budžeta. Od pružanja usluga Porto Montenegru računaju da će ove godine dobiti 30 hiljada, dok je planirani prihod od podvodnog protivminskog pretraživanja za račun italijanske kompanije Poliservizi 300.000 eura. Za nastavak poslova na protivminskom izviđanju morskog dna i eventulanom uklanjanju neeksplodiranih ubojnih sredstva u podmorju Donjeg Grblja za Ternu, RCUD računa da će ove godine prihodovati 930 hiljada eura.
Zanimljivo, u materijalima koje je dostavio Vladi, RCUD je priložio samo plan na koji će utrošiti novac u iznosu od 385.185 koji kao dotaciju dobija iz državnog budžeta, dok nema ni pomena što će uraditi sa preostalih skoro 1,2 miliona koji ta državna firma zarađuje u poslovima sa strateškim partnerima Vlade.
Turistička organizacija Opštine Budva u suorganizaciji sa ugostiteljima Petrovca organizuje manifestaciju “Fešta od makarula” koja će biti održana u utorak, 26. juna u Petrovcu.
Manifestacija počinje u 19 sati, a posjetioci će imati priliku da degustiraju paštrovske specijalitete, domaće makarula i ruštule. U manifestaciju su uključeni ugostitelji iz Petrovca koji svoje objekte imaju duž petrovačke promenade i koji će pripremati makarule toga dana za sve posjetioce.
Defile Gradske muzike Budve, planiran je za 20 sati, nakon čega slijedi jednosatni koncert na platou ispred “Crvene komune”.
Od 21 sat goste će zabavlajati klape “Assa Voce”, “Castel Nuovo” i “Škuribanda” koji će biti raspoređeni na tri pozicije duž petrovačkog šetališta.
U Spomen domu “Stefan Mitrov Ljubiša” otvorena je dokumentarno-umjetnička izložba “Ikone iz riznica paštrovskih manastira”. Autori koncepta izložbe i organizatori su istoričarka umjetnosti i direktorica JU Muzeji i galerije Budve mr Lucija Đurašković i arheolog i master menadžer u kulturi Dušan Medin.
Izložbu čini ukupno 15 ikona paštrovskih manastira Praskvica (Sveti Stefan), Reževići (Reževići) i Gradište (Buljarica), nastalih u periodu XVIII–XX vijek u domaćim, grčkim, venecijanskim i ruskim radionicama, a čiji su autori, između ostalih, čuveni ikonopisci pripadnici bokokotorske slikarske škole Dimitrijević-Rafailović, potom Nikola Aspioti sa Krfa, Aleksije Lazović, Marko Krstov Gregović, prvi akad. obrazovani slikar sa naših prostora.
Izložba ikona
Ova izložba priređuje se u okviru programa Evropske godine kulturne baštine (2018), kojim na nacionalnom nivou koordinira Ministarstvo kulture.
Kako je objavio Centar za zaštitu i proučavanje prica (CZIP), Sredozemne medvjedice, odlučile su se na veliki povratak.
Sa statusa kritično ugrožene vrste pred izumiranjem, zahvaljujući naporima nevjerovatnih entuzijasta, sredozemne medvjedice počele su da iznenađuju.
Populacija je ojačala i do 450 jedinki, a bilježe trend povratka u krajeve koje su nekada smatrale za svoj dom.
“Tako ih je danas moguće vidjeti na plažama u Grčkoj gdje se sasvim ležerno sunčaju. U Crnoj Gori posljednji put sredozemna medvjedica je zabilježena 1969. godine kada smo je svezali oko vrata, vukli po plaži, mazili i na kraju od velike ljubavi i ubili”, navodi CZIP.
Posljednja medvjedica na istočnom Jadranu živjela je u Hrvatskoj, a stručnjaci smatraju da je pitanje dana kada će se ova vrsta vratiti na naše obale.
“Ipak uz njih, ne ide krivolov dinamitom, betoniranje pećina i gomile otpada”, upozorava CZIP.
Na Tjentištu je zvanično počela sanacija spomen-područja u Dolini heroja, koje je bilo ugroženo klizištem.
Direktor Nacionalnog parka „Sutjeska“ Dejan Pavlović rekao je Srni da je ukupna vrijednost projekta dva miliona KM, te da će sanacija biti realizovana u tri faze, a trebalo bi da bude završena za 70 dana.
„Zahvaljujući podršci vlada Republike Srpske, Srbije i Crne Gore, koje su reagovale kada se klizište pokrenulo i koje zajedno obezbjeđuju finansijsku podršku od dva miliona KM, dočekali smo da radovi počnu. Mašine su jutros stigle i odmah se počelo sa radom“, naveo je Pavlović.
Prema njegovim riječima, prvo će biti riješen problem odvodnih cijevi i podzemnih voda, kopletan drenažni sistem, nakon čega će cijeli plato ispred spomenika i okolo biti zamijenjen.
„Sav mermer će biti mijenjan i ostaju završni radovi, postavljanje stepenica i uređenje“, najavio je Pavlović i dodao da očekuje da će sve biti završeno do jeseni.
Osim sanacije spomen-područja, u najstarijem nacionalnom parku u BiH, uskoro će početi i restauracija spomen-kuće Bitke na Sutjesci.
„U saradnji sa Zavodom za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, nakon 25 godina počeće restauracija fresaka unutar spomen-kuće. Oni će nam poslati stručnjake za taj posao i konačno će i ovaj grandiozni objekat biti uljepšan i biće mu vraćen izgled koji zaslužuje“, naglasio je Pavlović.
Nakon obilnih kiša u februaru pojavilo se klizište koje je zaprijetilo da uništi spomen-područje.
Tjentište foto Boka News
Klizište je odnijelo pola brda neposredno ispod spomenika borcima koji su poginuli u Bici na Sutjesci u Drugom svjetskom ratu, te ugrozilo i kosturnicu, u kojoj je sahranjen 3.301 borac Narodnooslobodilačkog rata.
Klizište je zahvatilo i prilazne stepenice koje vode od podnožja prema spomeniku, a bujice su uništile i popločani plato.
Izvođač radova je preduzeće „Ilidža putevi“ iz Istočnog Sarajeva.
