Izložba o tivatskom sportskom jedriličarstvu “Navigare necesse est”

1
Jedrilica na Pinama

“Navigare necesse est”, naziv je izložbe o tivatskom sportskom jedriličarstvu, s fokusom na JK Delfin – svojevrsna retrospektiva fotografija, dokumenata, pehara i medalja koncept je izložbe koja će biti otvorena u Zbirci pomorskog nasljeđa u ponedjeljak 26. novembra sa početkom u 19 sati.

Pomorsko brodarsko društvo Delfin, na inicijativu oficira JNA i građana Tivta, osnovano je 1948. u zajednici sa ribarskim društvom, a samostalno je počelo da djeluje 1951. godine. polaznici Mornaričke tehničke škole i Omladina Tivta brzo su se okupili oko društva, koje počinje rad sa jednom barkom ,a zatim formiraju flotu.

L5 i Crnogorka

Prve prave jedrilice, i to po jednu tipa Ding i Jola i dvije klase Šljuka. Uz podršku JRM vješti brodograditelji iz Tivta u RZ Sava Kovačević izgrađuju dvije jedrilice klase Zvijezda i jednu L5. Prva Crnogorska regatta organizovana je 1951. na regatom polju od Bara do Herceg Novog kad klub Delfin osvaja prvi trofej, sačuvan do današnjih dana. Iz radionice naših meštara izlazi večiti pobjednika, jedrilica Suton i jedna klase L5. Na Jadranskoj regati, od Pule do Dubrovnika Suton odnosi pobjedu, a L5 sa imenom Delfin osvaja 1. mjesto na Prvenstvu Jugoslavije u Splitu. Suton je nastupao je 9 puta i 7 puta osvajao titulu pobjednika Jadranske regate. Brodarski savez SRCG poklanja društvu krstaš Crnogorku, koja je 1958. postala pobjednik Jugoslavije i pobjednik Brionske regate zajedno sa Sutonom.

Suton

Danas, JK Delfin ima flotu Optimista i jedrilica tipa Laser. Okuplja više od 150 članova, najtrofejniji je klub u sportskom jedrenju u Crnoj Gori, organizuje školu jedrenja za djecu i takmiči se na prestižnim međunarodnim takmičenjima. JK Delfin je upisao Crnu Goru na svjetsku mapu sportskog jedrenja. Zbirka pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru sjajna je lokacija za ovu dokumentarnu postavku.

Predstavljena monografija o Mileni Dravić

1
Milena Dravić

Nova monografija o divi srpskog glumišta Mileni Dravić pod nazivom „Milena Dravić ili ključ snova” autorke Anite Panić predstavljena je u Velikoj sali Jugoslovenske kinoteke.

Mnogobrojnu publiku u ime izdavača pozdravili su Jelena Trivan, direktorka „Službenog glasnika”, i Boban Jevtić, direktor Filmskog centra Srbije.

– Retki su ljudi koji ostavljaju pečat u istoriji, poput Milene, velike dame, vrsne glumice, a pre svega izvanrednog čoveka. Ova knjiga je omaž njenom životu i radu. I pored toga što sadrži blistave momente iz Mileninog života i karijere, broji i vredne fotografije. Monografija je samo deo zahvalnosti svih nas voljenoj Mileni na svemu onome što nam je ostavila u nasleđe – kazala je Jelena Trivan.

Boban Jevtić podsetio je da se pred čitaocima nalazi jedna važna knjiga o našoj velikoj glumici.

Govoreći o radu na ovom kompleksnom izdanju, Anita Panić je ocenila da je to jedna lepa slika sa ramom Milene Dravić.

– Iza mene je više od godinu dana mukotrpnog, ali i lepog istraživačkog rada. Posebno sam ponosna na dva poglavlja – pozorišne impresije i filmske impresije, a upravo su ona zahtevala najviše vremena i rada, pre svega istraživanja u Kinoteci, arhivima i bibliotekama – istakla je autorka.

Pored autorke, na promociji su govorili dr Nevena Daković, profesorka teorije filma na Fakultetu dramskih umetnosti, Radomir Putnik, teatrolog i dramski pisac, Predrag – Pega Popović, filmski i TV snimatelj, i Miodrag Krivokapić, glumac. Moderator je bio Miroljub Stojanović, urednik izdavaštva Filmskog centra Srbije.

Monografija „Milena Dravić ili ključ snova” druga je monografija u ediciji „Filmske monografije” koju je prošle godine pokrenuo Filmski centar Srbije, a u okviru svoje bogate izdavačke delatnosti. Ovo luksuzno srpsko-englesko izdanje ima 364 strane. Čini ga sedam poglavlja u kojima je analitično i sa mnogo zanimljivih detalja predstavljen život i stvaralaštvo Milene Dravić, jedne od najvećih filmskih glumica Srbije i nekadašnje Jugoslavije. Monografija sadrži brojne fotografije iz bogate karijere naše najpoznatije glumice, a mnoge od njih su prvi put objavljene.

Predstavnici Opštine obišli Meljine i Zeleniku: Pomoć u sanaciji šteta od poplave i rad na unapređenju zaštite

0
Meljine

Potpredsjednik Miloš Konjević, menadžer Opštine Herceg Novi Dragan Šimrak i sekretar za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost Aleksandar Kovačević obišli su juče naselja Meljine i Zeleniku i posjetili domaćinstva pogođena ovonedeljnim poplavama.

U Meljinama, gdje je došlo do izlivanja potoka Nemila, frizerski salon “Srećko” je gotovo potpuno bio potopljen, kao i okolne prostorije i prilazi. Vlasnik salona Srećko Ivanović, pohvalio je radnike Komunalno stambenog preduzeća i Službe zaštite i spasavanja na iznimnom trudu na otklanjanju posljedica nevremena, kao i predstavnike MZ Meljine koji su pružili pomoć i bili u konstantnoj komunikaciji sa njim.

Tokom obilaska je dogovoreno da će u narednih desetak dana opštinsko rukovodstvo razgovarati sa Ivanovićem o mogućnostima dugotrajnog rješenja problema sa plavljenjem ovog dijela grada.

U proteklom periodu kanali i potoci su očišćeni prema planu i programu i završeno je mehaničko čišćenje, ali kanali nisu bili dovoljni da prime ogromnu količinu padavina. S tim u vezi, potpredsjednik Konjević je kazao da je sada prioritet sanacija štete, ali i da će ova situacija poslužiti za mapiranje kritičnih tačaka i sprovođenje dodatnih aktivnosti radi bolje zaštite od poplava. Poručio je da “gradsko rukovodstvo ne bježi od problema i tu je za sve građane,  pogotovo u ovakvim situacijama”.

Predstavnici Opštine su obišli i klupske prostorije i teren Fudbalskog kluba Orjen u Zelenici. Opština se obavezala da će pomoći opravku i opremanje oštećenih prostorija.

Meljine

Kako je rečeno, u predstojećem periodu će biti angažovani privrednici kako bi pomogli u saniranju kanala, ali i potoka Sopot, koji je na nekoliko mjesta “pretrpio” urušavanje zida-suvomođe.

Članovi Mjesne zajednice Zelenika istakli su da se radovi na unaprijeđenju lokalne putne infrastrukture pokazali kao pravi potez, jer je to omogućilo vozilima Službe zaštite i spasavanja i gradskih preduzeća da priđu mnogim mjestima do kojih ranije nije bilo moguće.

Konjević i Šimrak posjetili su domaćinstva koja su pretprjela veliku štetu u nevremenu. Kod pojedinih je došlo do odrona u okolini kuća i rušenja betonskog stuba, dok su se kod drugih komadi zemlje obrušili po stranama stambenih objekata. Polomljeni stub je tokom jučerašnjeg dana uklonjen. Mehanizacijom je uklonjena i zemlja sa puteva, te slijedi pranje koje će raditi Služba zaštite i spasavanja.

U razgovoru sa građanima Meljina i Zelenike čelnici lokalne uprave poručili su da će Opština pomoći sanaciju objekata u mjeri mogućeg i uputili ih u postupak procjenjivanja i naknade štete.

„Ona živi da se čuje“

0
plakat

Svečanim koncertom „Ona živi da se čuje“ Muzička škola Tivat slavi danas svoj dan.

Na koncertu koji počinje u 19 sati nastupiće veliki orkestar, hor i solisti uz premijerno izvođenje himne škole po tekstu Dragana Radulovića.

Pored Himne na koncertu će biti predstavljen i novi logo škole, dar mladog arhitekte Kristjana Dapčevića.

Qatari Diar kreće sa izgradnjom turističkog kompleksa u uvali Pržno?!

0
Dusko-Markovic predstavnici Qatari-Diar

U zaleđu uvale Pržna u Krtolima kod Tivta Qatari Diar izgradiće ekskluzivni turistički kompleks, vrijedan 270 miliona eura, najavljeno je na sastanku predsjednika Vlade Duška Markovića sa predstavnicima te kompanije, na čelu sa izvršnim direktorom Abdulom Bin Hamadom Alatijahom.

Iz Vlade su saopštili da je kompanija dio katarskog državnog investicionog fonda i sa svoje tri podružnice raspoređene na tri kontinenta trenutno vodi 60 razvojnih projekata vrijednosti preko 35 milijardi dolara u 24 zemlje širom svijeta.

Od 2010. godine vlasnici su 270.000 kvadrata zemljišta u zaleđu uvale Pržna.

“Naglasili su svoju posvećenost realizaciji ove investicije, za koju već imaju iskazano interesovanje hotelskog lanca Four Seasons, kao operatera budućeg rizorta”, navode u Vladi.

Marković je kazao da se u Crnoj Gori trenutno realizuju razvojni projekti vrijedni više od četiri milijarde eura, kao i da je jedna od strateških politika Vlade dodatno unapređenje investicionog ambijenta.

“Istakao je da su vrata otvorena za kredibilne investitore od kojih ne očekujemo samo novac već i prenošenje u Crnu Goru iskustava u poslovanju i upravljanju. Izrazio je zadovoljstvo najavom započinjanja ovog razvojnog projekta i dao uvjerenje da će ovakvi projekti uvijek nailaziti na punu podršku države”, zaključuju u Vladi.

Najviše kiše, čak 267 litara je palo u Njegušima

0
Padavine u CG

Ovogodišnja klimatološka jesen je na području Crne Gore, do početka treće dekade novembra bila jedna od tri najsušnije jeseni u zadnjih 70 godina, (uz 1953. i 2011). Potom se u samo jedan stanje znatno promijenilo.

Tokom utorka, 20. novembra je u Crnoj Gori pala vrlo velika količina kiše. Po dostupnim podacima s 31 meteorološke stanice, prosječna 24-satna količina kiše (do 7 sati ujutro 21.11.2018) je čak 113 litara na kvadratni metar.

Najviše kiše, čak 267 mm je palo u Njegušima. U Herceg Novom je palo 248 mm kiše. To je više od mjesečnog prosjeka za novembar koji iznosi 164 mm kiše. Najkišovitiji mjesec u godini je decembar u kojem prosječno padne 235 mm kiše.

U Budvi je palo 222 mm kiše. Još je na 10 meteoroloških stanica palo više od 100 mm kiše.

Njeguši 267 mm
Herceg Novi 248 mm
Budva 222 mm
Tivat 190 mm
Kamenari 179 mm
Cetinje 163 mm
Studeno 162 mm
Danilovgrad 162 mm
Lepetane 158 mm
Virpazar 152 mm
Ulcinj 130 mm
Šavnik 107 mm
Dragovića polje 102 mm
Kolašin 99 mm
Nikšić 98 mm
Žabljak 93 mm
Gornji Bandići 85 mm
Golubovci 82 mm
Rvaši 75 mm
Plužine 74 mm
Podgorica 70 mm
Pljevlja 69 mm
Petrovac 66 mm
Ubli 65 mm
Jezerine 65 mm
Bijelo Polje 60 mm
Berane 56 mm
Plav 56 mm
Andrijevica 54 mm
Rožaje 48 mm
Bar 33 mm

Podatke je prikupio i grafički prikazao Risto Marić

Prve aktivnosti pilot projekta “Usvojimo plažu – Adopt a beach”

More, plastika – foto UN

Tokom oktobra mjeseca realizovane su prve aktivnosti pilot projekta “Usvojimo plažu – Adopt a beach” u okviru projekta UNEP MARINE LITTER za koji je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore potpisalo ugovor sa Programom za zaštitu životne sredine Ujedinjenih Nacija (United Nations Environment Programme).

Aktivnosti pilot projekat “Usvojimo plažu – Adopt a beach” realizovane se u svemu u skladu sa MEDPOL Protokolom (MEDPOL Marine Litter Beach Form) a za njihovo sprovođenje angažovan je Institut za bilogiju mora iz Kotora, koji je ove aktivnosti sproveo na dva unaprijed definisana transekta na plaži Jaz u Budvi kao i na Blatnoj plaži u Herceg Novom. Sakupljeni otpad je kategorisan na terenu u glavne kategorije: plastika, guma, tekstil, staklo, keramika, obrađeno drvo, metal, papir, sanitarni otpad, medicinski otpad, fekalije životinja, parafin/vosak kao i prirodno drvo i neidentifikovani otpad.

Detaljna analiza i pod-kategorizacija sakupljenog otpada sprovedena je u labaratoriji Instituta za biologiju mora a rezultati istraživanja ukazuju na veliku količinu čvrstog otpada koji na plaže nanosi more.

Na transektu na plaži Jaz je sakupljeno ukupno 3494 komada otpada ukupne težine 5.005 kg, dok je na transektu na Blatnoj plaži sakupljeno ukupno 1186 komada otpada ukupne težine 13.858 kg. Najveći procentualni udio u otpadu na oba transekta zauzimaju plastika i papir. Papir na transektu na plaži Jaz zauzima čak 93% ukupnog otpada, dok na Blatnoj plaži zauzima udio od 66%. Potom slijedi plastika, na plaži Jaz 3.7%, na Blatnoj plaži 24.3% dok opušci i filteri od cigareta predstavljaju dominantnu podkatergoriju otpada na oba transekta.

Morski otpad uvala Pržno foto arhiv Boka News

Aktivnosti pilot projekta “Usvojimo plažu – Adopt a beach”, koje će biti realizovane još dva puta tokom trajanja projekta će omogućiti sakupljanje podataka o vrstama i količinama otpada iz mora. a isti će se koristiti za izradu Plana upravljanja otpadom na plažama i otpadom koji nanose more i rijeke.

Ovakvi projekti realizuju se i u drugim zemljama Mediterana, a sve u cilju sakupljanja podataka o otpadu iz mora i efikasnijem upravljanju istim.

„Tivat u velikom ratu“

0

Izložbu fotografija „Tivat u velikom ratu“ koju su priredili Foto kino i video klub „Mladost“ i Centar za kulturu Tivat otvorio je direktor prof. Neven Staničić, koji je istakao da je Tivat oduvjek bio specifična sredina.

„Kultura sjećanja definiše i naše ponašanje. Mi u Tivtu smo do sada na savim dobar način gajili tu kulturu. Ovom izložbom želimo podsjetiti da je Tivat u Prvi svjetski rat ušao sa prostora Austro-Ugarske. Tokom tih ratnih godina uz Tivćane su u našem gradu boravili su Česi, Slovaci, Njemci, Austrijanci, Mađari, Italijani kao zarobljenici, Francuzi, Rusi, Rumuni i nije zabilježen nijedan ekces, niti netrpeljivost za te četiri ratne godine, i to je ono što Tivat čini specifičnim i što se nadam da će biti i u buduće… Ovom izložbom smo željeli spojiti život i običaje domaćeg stanovništva sa onim što se dešavalo u ovoj velikoj vojnoj bazi, koja je doživjela i razaranje, a neki Tivćani izgubili kuće što se malo pominje, zapravo se i ne zna“ – kazao je Staničić.

Orjen u Ljubljani – Priroda nas povezuje -parkovi Dinarida

0

Agencija za razvoj i zaštitu Orjena sredinom mjeseca učestvovala na izložbi fotografija “Priroda nas povezuje -parkovi Dinarida” u Sloveniji, gdje se predstavila sa nekoliko odabranih motiva iz Parka prirode “Orjen”.

Izložba je bila postavljena u ljubljanskom parku Tivoli na Plečnikovoj promenadi, na atraktivnom otvorenom prostoru. Predstavljene su fotografije 58 zaštićenih područja, članova asocijacije Parkova Dinarida, kao i fotografije članova Zajednice parkova Slovenije. Na fotografijama su predstavljene prirodne i kulturne znamenitosti područja te prednosti zaštite tih područja za lokalno i regionalno stanovništvo.

Partneri parku Tivoli i Parkovima Dinarida u organizaciji izložbe su Grad Ljubljana, Javno poduzeće Snaga koje upravlja Parkom prirode Tivoli, Rožnik in Šešenski hrib i WWF Adria.

Priroda nas povezuje -parkovi Dinarida

Park prirode „Orjen“ ima zadatak zaštite, ali i valorizacije ovog planinskog područja u neposrednom zaleđu Jadranskog mora. Park je poznat po šumama endemske vrste bora-munike, neobičnom i surovom kraškom reljefu, ali i kulturnom pejzažu baziranom na vjekovnim naporima na otimanju zemlje od kamena. Parku gravitiraju stanovnici Boke Kotorske: Herceg Novi, Tivat i Kotor, ali i stanovnici Dubrovnika, odnosno Trebinja. Budući da je ova oblast na tromeđi ujedno i značajno turističko područje, Park će imati važnu ulogu kao destinacija izleta u zaleđe.

Ribari i kompanija Eni postigli dogovor o naknadi tokom zabrane ribolova

0

Dogovoreno je obeštećenje od 320 hiljada eura koje će biti podijljeno za 127 ribara

Kočarica
Kočarica – Foto:Boka News

Konzorcijum Eni-Novatek riješio je i posljednji problem kako bi mogao da sprovede istraživanje podmorja kod Bara i Ulcinja u potrazi za naftom i gasom, jer su postigli dogovor sa predstavnicima ribara o obeštećenju za period kada ne budu mogli da ribare na prostoru na kojem će se izvoditi istraživanja.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti” dogovoreno je obeštećenje od 320 hiljada eura koje će biti podijeljeno na registrovanih 127 ribara ako se svi prijave i prihvate ovaj dogovor. Suma će biti dijeljena po formuli 1:6, odnosno koče i plivalice će dobiti šest puta više od malih ribara. Registrovan je 101 mali ribar i 26 velikih.

Oni narednih 38 dana, koliko će trajati 3D seizmičko istraživanje, neće moći da odlaze u ribolov na prostoru koji je obuhvaćen istražnim blokovima.

Ugovorom je predviđeno da predstavnici ribarskih udruženja pribave saglasnosti od svakog ribolovca, a novac za obeštećenja biće isplaćen u roku od 14 dana od dostavljanja saglasnosti. Za slučaj da istraživanja budu trajala duže od ovog roka, ribarima će na isti način biti nadoknađeni i ti dani. Predstavnici ribara kažu da su uspjeli da ukupno obeštećenje povećaju sa prethodno ponuđenih 50 hiljada na 320 hiljada.

Predstavnici ribara istuču da je Vlada trebala da dogovori obeštećenja kada je ugovarala koncesiju za istraživanja, a ne da ih ostavi da se “kao na pijaci dogovaraju” o obeštećenju. Oni navode i da im niko ne garantuje da će biti dugoročne štete po riblji fond.

/S.Adrović/