Veliki koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra, pod dirigentskom palicom maestra Grigorija Kraska, a u organizaciji Kulturnog centra „Nikola Đurković“ održan je u četvrtak Kotoru, na prepunoj Pjaci Svetog Tripuna.
Pod dirigentskom palicom maestra Grigorija Kraska, orkestar je izveo najpoznatija djela klasične muzike: Bizeovu „Karmen“, Pučinijevu „Manon Lesko,“ Rosinijevog „Viljem Tela“ i druge.
Po završetku nastupa uslijedio je snažan i dugotrajan aplauz publike, što je značilo poziv na bis i izvođenje Bizeove „Farandole“.
Autentičan ambijent Starog Grada, pod zvonicima bazilike – katedrale Svetog Tripuna lagano je uz Štrausa tonuo u suton, a publika je uživala, od prvog do posljednjeg takta.
Može se reći da je CRNOGORSKI SIMFONIJSKI ORKESTAR sa 70 izvođača na čelu sa Grigorijem Kraskom priredio spektakl za pamćenje.
Preko 50 radnika komunalnih preduzeća, Komunalne policije i Službe zaštite i spasavanja u Kamenarima
Katić obilazai domaćinstva
1 od 4
Katić obilazai domaćinstva
Katić obilazai domaćinstva
Uručena priznanja za najuspješnije sportiste 2018. godine
Katić obilazai domaćinstva
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i saradnici obišli su danas naselje Kamenari i domaćinstva pogođena nedavnim nevremenom. Sve službe radile su i rade maksimalno kako bi se građanima izašlo u susret na svaki mogući način.
Kako je Katić kazao, i tokom jučerašnjeg obilaska Brajkovine i Poda, stariji mještani su potvrdili da ne pamte nevrijeme kakvo je zadesilo ta naselja u noći sa petka na subotu. Da li se radi o rijetkoj pojavi ili nečemu što će se ponavljati, ostaje na nadležnim državnim službama da utvrde, kako bi se ubuduće bilo moguće raditi procjene i eventualno na vrijeme obavijestiti građane o potencijalnim pojavama ovakve prirode, dodao je predsjednik Opštine Herceg Novi.
-Zadovoljan sam da su sve naše službe Opštine Herceg Novi zaista reagovale onako kako bi i trebalo da se reaguje. Juče i danas je pedesetak ljudi ovdje iz Službe zaštite i spasavanja, iz DVD Bijela i ostalih komunalnih preduzeća, zaista se maksimalno trude da izađu u susret svim ljudima kako bi svi zatečeni problemi na terenu bili otklonjeni u što bržem roku, kazao je Katić.
Opština Hercg Novi formirala je Komisiju za procjenu štete nastale na objektima, pa će u skladu sa svojim mogućnostima i sredstvima obezbjeđenim iz budžetske rezerve, a uz izvještaje Komisije, pomoći svim ljudima za koje se utvrdi da im je potrebna takva vrsta pomoći.
Mještani Kamenara potvrdili su veliko zalaganje i pravovremeno reagovanje nadležnih komunalnih službi, ali i omladine tog naselja koja juče i danas učestvuje u popravkama krovova i oštećenih kuća.
Snaga nevremena – Katić obilazai domaćinstva
-U ovom naselju imamo 34 kuće po popisu, a za neke kuće još ne znamo u kakvom su stanju jer su zatvorene. Gdje god je bio problem sa krovom, kuće su poplavile. Svi su bez struje, dosta namještaja je uništeno, osim zidova, a i to je na pojedinim kućama uništeno, kazao je potpredsjednik Mjesne zajednice Kamenari Igor Popović, uz konstataciju da je materijalna šteta ovakvog obima izazov za državu.
-Apelujem na sve institucije države, na Morsko dobro, koje i ubira ogromne prihode ovdje na Kamenarima, mislim da je sada prava prilika da sa dijelom sredstava pomognu mještanima u sanaciji kuća. Apelujem i na Vladu Crne Gore, svi smo građani i plaćamo poreze i doprinose, i kao malo turističko mjesto pomažemo ovoj državi u razvoju ekonomije, za bar neku pomoć kako bi se ovim ljudima pomoglo da uđu u svoje kuće, poručio je Popović.
On se zahvalio vatrogascima iz Meljina i dobrovoljcima iz Bijele, koji su, kako je naglasio, bili su na visini zadatka i više od toga. Riječi hvale upućene su i Komunalno stambenom preduzeću, Čistoći i Vodovodu , ali i privatnicima koji su svoja sredstva dali na korišćenje bezuslovno.
Obilasku Kamenara i domaćinstava pogođenih nevremnom prisustvali su i sekretar za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost Aleksandar Kovačević, načelnica Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora Marija Andrić i direktorica Komunalno stambenog preduzeća Jasmina Konjević.
Izuzetno nadareni talijanski dizajner Pierpaolo Lazzarini rođen je 1982. godine u Rimu. Nakon što je tri godine radio za automobilsku industriju i dobio prve nagrade na Designer Showu 2010. u Monzi i Monza Mille Miglia Design Experience 2013. godine, Lazzarini se okrenuo i drugim kategorijama. Osim raznih vrsta proizvoda, napravio je projekte futurističkih jahti Adamantivm, Prismea, Magneto 100, ali i malih plovila poput Jet Taxija, Seajet Capsule, Living Jet Capsule.
Pogled u dubine
Idući njegov kreativni korak koji je nedavno prezentiran su futurističke ploveće kuće u obliku letećeg tanjura. S obzirom na oblik neidentificiranog letećeg objekta, projekt je nazvao Unidentified Floating Object (UFO). Zapravo je riječ o poluuronjivom objektu od stakloplastike čija se donja polovica nalazi ispod mora, pa korisnik gledajući kroz staklenu stijenku može uživati u pogledu na svijet u dubinama. Lazzarini nije htio napraviti objekt koji bi fiksno stajao u luci, kao što su kuće u Amsterdamu, nego je za inovativnu morsku UFO kuću predvidio i mogućnost plovidbe. Doduše, njegove tvrdnje kako se s plovećim tanjurom može krenuti i preko oceana valja ipak uzeti s određenom rezervom. Naime, kao glavni pogon je predviđen samo električni motor Torqeedo Deep Blue 1800, s time da se za plovidbu može rabiti i snaga vjetra.
Struja s neba
Talijan se kod kreacije projekta smionog dizajna držao i modernih ekoloških smjernica, pa je za svoju plutajuću kuću predvidio ugradnju 40 m2 solarnih panela kako bi struja s neba mogla pokretati Torqeedo hydrojet motor. Osim toga bi struju potrebnu za svjetlo i druge elektroinstalacije dodatno proizvodile vodene i vjetroturbine.
Što se rasporeda prostorija tiče, Lazzarini je na dijelu iznad površine veličine 20 m2 smjestio dnevni boravak i kuhinju, dok se u uronjivom prostoru veličine 10 m2, do kojeg se stiže stepeništem, nalaze kupaonica i spavaća soba sa staklenom stijenkom. Visina tanjura izrađenog od stakloplastike s poklopcem na vrhu je je 5 metara, što znači da na površinski i uronjivi dio otpada po 2,5 m, dakle sasvim dovoljno za boravak bez saginjanja. Širina vanjskog prstena preko svega iznosi 12,5 metara, a dio na njemu je zamišljen kao povrtnjak i mjesto za sunčanje. Usput rečeno, pitanje pitke vode riješilo bi se korištenjem suvremenog desalinizatora.
Ploveća kuća
Traži se tajkun
Lazzarini i njegov partner Luca Solla ističu da je problem sidrenja riješen uz pomoć specijalnog elastičnog sidra koje bi, kako kažu, trebalo držati poziciju čak i kada je more uzburkano. Unatoč neprijeporno zanimljivoj ideji i atraktivnom izgledu ploveće UFO kuće, trenutni je problem u činjenici da studio Lazzarini Design još nije našao investitora spremnog za financiranje projekta koji bi startao izradom prototipa čija bi cijena iznosila oko 800.000 dolara. No, kasnije bi, ako se krene u serijsku proizvodnju, cijena pojedine kuće bila znatno niža, odnosno oko 200.000 dolara po primjerku.
Sve u svemu, cijela se priča svodi na pronalaženje zainteresiranog tajkuna koji će u Lazzrinijevu konceptu pronaći ekonomski interes i biti spreman u njega uložiti kapital. A kako svijet, osobito njegov bogatiji dio, uvijek traži nove izazove i futurističke vizije kako bi se na njima mogao statusno dokazivati, vrlo je vjerojatno da ćemo relativno brzo imati prigodu uživo vidjeti prvo ploveće vikend UFO naselje. To više što je ekološki život in, a projekt Unidentified Floating Object do zadnjeg je detalja upravo takav.
Prvi međunarodni karneval održan je sinoć u Tivtu defileom maski ulicama grada. Nekoliko hiljada posjetilaca pozdravilo je 22 karnevalske grupe iz Crne Gore, Slovenije, Italije, Srbije, Hrvatske, BiH i Makedonije.
Karneval je otvorio Aleksandar Cicimov, predstavnik Evropske federacije karnevalskih gradova. On je tivatskom karnevalu poželio uspjeh i dugi vijek kao i karnevalu u Kotoru, koji ove godine slavi 500 godina postojanja.
Maškarana povorka predvođena Gradskom muzikom Tivat, mažoretkama i gradonačelnicom Snežanom Matijević prošla je ulicama Tivta do gradske rive Pine gdje su se karnevalske grupe predstavile nastupom pred brojnom publikom.
Nakon predstavljanja karnevalskih grupa nastupili su atraktivane Mantock Samba Show, bend Toć koji je izveo himnu Tivatskog karnevala i regionalno popularna Indira Forza.
Karneval se nastavlja večeras Dječijim karnevalom od 18 sati.
Organizacija karnevala koštala je oko 60.000 eura. Organizator karnevala je NVO Maškarada uz podršku Opštine Tivat i TO Tivat.
U povodu Svjetskog dana okeana, novi izvještaj Svjetski fond za prirodu (WWF) upozorava na rekordnu razinu zagađenosti od mikroplastike koja prijeti morskim vrstama i ljudskom zdravlju, te poziva vlade, kompanije i pojedince da usvoje niz mjera za smanjenje zagađenja plastičnim otpadom u urbanim, obalnim i morskim sredinama na Sredozemlju i na globalnoj razini.
Izvještaj ukazuje na dramatične posljedice koje pretjerano korištenje plastike, loše gospodarenje otpadom i masovni turizam imaju na jednu od najposjećenijih regija u svijetu. Prikupljanjem najnovijih podataka i znanstvenih dokaza o upotrebi plastike u Evropi i mnogih načina kako plastika utječe na morske ekosustave, izvješće predstavlja hitne mjere koje institucije, tvrtke i građani moraju poduzeti kako bi spriječili da plastični otpad stigne u more, navodi WWF u saopštenju.
Morski otpad se svako ljeto povećava za 40 posto
Proizvodi od plastike danas čine 95 posto otpada koji pluta Sredozemnim morem ili leži na plažama. Većina plastičnog otpada u moru dolazi iz Turske i Španjolske, a slijede ih Italija, Egipat i Francuska. Zbog povećanog turizma, količina morskog otpada svako ljeto povećava se za čak 40 posto.
Veliki plastični dijelovi ozljeđuju, guše i često ubijaju morske životinje, uključujući i zaštićene i ugrožene vrste kao što su morske kornjače i sredozemne medvjedice.
Upravo je mikroplastika, manja i podmuklija, dosegnula rekordne razine koncentracije od 1,25 milijuna komada po kvadratnom kilometru u Sredozemnom moru, gotovo četiri puta više nego na “plastičnom otoku” pronađenom u Sjevernom Tihom oceanu. Ulaskom u prehrambeni lanac, fragmenti mirkoplastike ugrožavaju sve veći broj životinjskih vrsta, kao i ljudi, upozorava WWF.
Prema izvješću, kašnjenja i rupe u gospodarenju plastičnim otpadom u većini sredozemnih zemalja su među glavnim uzrocima plastičnog onečišćenja.
Plastika u moru
Samo trećina plastičnog otpada se reciklira
Od 27 milijuna tona plastičnog otpada proizvedenog svake godine u Evropi samo trećina se reciklira; polovica plastičnog otpada u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj završava na odlagalištima. Reciklirana plastika trenutno iznosi samo šest posto potražnje za plastikom u Europi.
Stoga WWF poziva vlade, tvrtke i pojedince da usvoje niz mjera za smanjenje zagađenja plastičnim otpadom u urbanim, obalnim i morskim sredinama na Sredozemlju i na globalnoj razini.
To uključuje usvajanje zakonski obvezujućeg međunarodnog sporazuma o uklanjanju plastičnog otpada iz mora, uz potporu snažnih nacionalnih ciljeva radi postizanja sto posto recikliranog i obnovljivog plastičnog otpada do 2030. godine, te nacionalnih zabrana za jednokratne plastične predmete kao što su vrećice.
Takođe, pozivaju tvrtke da investiraju u inovacije i dizajn u smjeru učinkovitije i održivije upotrebe plastike.
Opština Kotor je Budžetom za 2018. godinu opredijelila sredstva u iznosu 20.000 eura za organizaciju manifestacije „Bokeljski vremeplov” i 20.000 eura za organizaciju manifestacije „Otvorenih kotorski trgovi”.
„Bokeljski vremepolov” je multimedijalni program posvećen gradskom životu Kotora tokom proteklih vjekova dok su „Otvoreni kotorski trgovi” program koji na scenu vraća desetine kotorskih klapa, orkestara, horova, folklornih i pjevačkih društava, dramskih trupa, karnevalskih grupa, likovnih, strip i drugih sličnih udruženja u namjeri da promoviše dobre običaje u kulturi našeg grada.
Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti i Kulturni centar „Nikola Đurković” na učešće poziva:
Bokeljski vremeplov
1. zainteresovane građane/ke da predlaganjem programa i učešćem u njihovoj realizaciji daju doprinos manifestaciji „Bokeljski vremeplov” i
2. djelatnike/ce na polju kulture registrovane u Sekretarijatu (Registar amaterizma) i akademske umjetnike/ce koji žele da se publici predstave u okviru „Otvorenih kotorskih trgova”.
Bokeljski vremeplov
Prijava se podnosi najkasnije do 4. juna ove godine i predaje u Građanskom birou Opštine Kotor (Stari grad 317), sa naznakom „Za Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djalatnosti-Prijava po Javnom pozivu za manifestacije „Bokeljski vremeplov” / „Otvoreni kotorski trgovi”.
Broj migranata koji se preko Albanije pokušavaju dokopati zapadne Evrope ove je godine naglo porastao, a krijumčari ljudima otvorili su novu balkansku rutu za one koji zbog sukoba ili neimaštine napuštaju Bliski istok, sjevernu Afriku i Aziju, prenosi Reuters.
Priliv migranata preko Albanije i susjedne Crne Gore do najnovije članice EU-a Hrvatske, i dalje je skroman u odnosu na stotine tisuća ljudi u vrijeme vrhunca europske migrantske krize 2015.
No, broj migranata ove godine raste brzo. Albanski dužnosnici su u prvih pet mjeseci zaustavili 2.311 migranata, dok ih je u istom razdoblju 2017. uhvaćeno tek 162 i dvostruko više nego u cijeloj prošloj godini.
Tokom krize 2015., migranti su putovali iz Grčke, preko Makedonije i Srbije u Mađarsku, koja je članica EU-a, sve dok tu rutu nisu Mađari zatvorili ogradom i stražarima.
S toplijim vremenom migranti se sve više odvažuju na put iz pretrpanih izbjegličkih logora u Grčkoj, iako tamošnja vlada smatra da je do sada dobro kontrolirala kretanje migranata. No, sada je siromašna Albanija oglasila zvono na uzbunu i prošli mjesec zatražila pomoć od Austrije, čija je desna vlada stroža po pitanju migracije.
Ove sedmice su se u BiH sastali policijski dužnosnici i pripadnici ostalih službi sigurnosti kako bi razgovarali o odgovoru na sve veći pritisak migranata na novu balkansku ratu. Ove godine je u BiH ušlo više od 5.500 izbjeglica i migranata.
Albanska policija uhitila je nekolicinu krijumčara ljudima, uključujući i dva Alžirca koji su ovaj tjedan uhićeni u blizini granice Crne Gore. Vlada u Tirani pozdravila je odluku Europske agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) da pošalje svoje snage za borbu protiv kriminala i suzbijanje ilegalne imigracije.
Migranti sada sve više pokušavaju ući u EU preko nove balkanske rute, no njihova iskustva se ne mijenjaju. Sirijac Faisal Grdawe, iz Homsa, želi doći do Malte ili Italije, gdje mu se nalaze prijatelji i članovi obitelji.
Grdawe i tri njegova prijatelja su dio skupine od 30 ljudi koji su napustili Siriju, no život u azilantskim centrima nije “sloboda koju traže”.
“A hrana je gora nego u sirijskom zatvoru”, kazao je njegov prijatelj Mahir.
Migranti iz Maroka, Alžira i Pakistana savjetuju da se ide u Italiju jer se tamo odmah dobiju papiri. Uz jedan savjet: “pazite se hrvatske policije, znaju gadno tući”.
Hrvatska policija tvrdi da sve radi u okviru zakona, a ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je objavio da je ove godine zbog šverca ljudima uhićeno 144 ljudi.
Sjeverna ruta, prepričava 29-godišnji Hichem Boussadia, je zahtjevna i teška. On je išao iz Turske u Grčku pa u Crnu Goru, ali su ga tamo već dva puta uhvatili.
Austrijski kancelar Sebastian Kurz i albanski premijer Edi Rama složili su se da problem treba rješavati sada, u začetku, prije nego preraste u veliki problem, kao 2015. i 2017.
Kurz je također ponudio financijsku potporu Tirani.
Veliko nevrijeme sa jakim vjetrom i obilnim padavimana, pričinilo je sinoć i danas dosta problema u Tivtu. Oluja je oborila više stabala u raznim djelovima grada, od kojih su neka blikorala i saobraćajnice pa su intervenisale ekipe Komunalnog preduzeća Tivat, koje su raščišćavale puteve. Tramontana je oborila i jedna veliki reklamni bilbord na magistrali u blizini aerodroma Tivat pa su tri radnika i bager Komunalnog morali da uklone metalnu konstrukciju sa kolovoza.
Oluja je oštetila i dosta krovova na objektima, a vatrogasci su imali više intervencija u crpljenju vode iz poplavljenih podrumskih prostorija u zgradama u više tivatskih naselja. Obilne padavine na više mjesta nanijele i nanose smeća i pijeska na Jadransku magistralu koje su komunalci odmah čistili, a odmah su se ponovno javile i neuralgične tačke na magistrali gdje se voda zbog loših ili začepljenih odvoda redovno zadržava, pa su prava jezera i manje poplave na cesti bili u Lepetanima, Donjoj Lastvi i Vrijesu.
Kamenari oštećene 34 kuće – Velika šteta pričinjena Bolnici Meljine
Oluja – foto RHN
Prihvatni centar za sve porodice kojima su tokom nevremena oštećeni domovi organizovan je u dvorani Sportskog centra Igalo. Sve koji imaju problem sa smještajem ekipe će raspoređivati u hotele koji su na raspolaganju: Institut Igalo, Plaža i Park.
Prema dosadašnjim prijavama, u nevrijemenu protekle noći oštećeno je pedesetak kuća na teritoriji opštine Herceg Novi, od kojih 34 u naselju Kamenari, rečeno je na sastanku tima za vanredne situacije u Opštini Herceg Novi. Članovi tima – predstavnici lokalne uprave, Službe zaštite i spasavanja, Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora, Centra bezbjednosti Herceg Novi, Direktorata za vanredne situacije i Crvenog krsta – sumirali su do sada prijavljene štete, aktivnosti na otklanjanju posledica nevremena i dogovorili se u vezi sa daljim koracima.
Ekipe Službe komunalne policije, Službe zaštite i spasavanja i javnih preduzeća na terenu su i nastavljaju intenzivan rad na popisivanju štete i saniranju posledica sinoćnje oluje.
Velika šteta pričinjena je Bolnici Meljine, gdje je oštećen krov rentgenskog odeljenja, polomljena stakla, porušena stabla u parku. Ekipe Komunalno-stambenog preduzeća upućene su da pomognu sanaciju, te osiguraju oštećene dijelove objekkta kako bi spriječili prodiranje vode u prostor gdje se nalazi oprema za rad.
Još jednom se apeluje na sve građane kojima je tokom nevremena oštećena imovina da štetu prijave kol-centru Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora, pozivom na broj telefona 19800, sopšteno je iz Opštine Herceg Novi.
Grad Split preuzet će od Udruge “Plavo stablo“ u svrhu postavljanja, prezentacije, čuvanja i održavanja.
Zahvaljujući saradnji Grada Splita i Udruge “Vasko Lipovac“ skulptura Vaska Lipovca “Plavo stablo“ bit će postavljena u srijedu, 13. juna 2018. godine na travnjak uz križanje Ulice slobode i Mažuranićevog šetališta pokraj Doma mladeži.
Grad Split preuzet će od Udruge “Plavo stablo“ u svrhu postavljanja, prezentacije, čuvanja i održavanja. Početak je to zajedničkog djelovanja na jačanju prisutnosti djela Vaska Lipovca u Splitu, ali i ostalih umjetnika ovog grada.
Isti dan, 13. juna 2018. godine u 20.30 sati bit će obavljen simboličan čin postavljanja stabla uz glazbeno druženje u organizaciji Udruge i prijatelja.
Uprava pomorske sigurnosti Crne Gore i firma Boka Pilot iz Bijele, spasili su rano jutros jahtu „Mamula“ i šest ljudi na njoj. Jahta pod asutrijskom zastavom bila je vezana za plutaču u uvali Rose na ulazu u Boku, na oko 50-70 metara udaljenosti od obale. Veliko nevrijeme koje je sinoć zahvatilo taj dio zaliva, olujni vjetar i valovi zaprijetili su da jahtu bace na obalu, pa su sa „Mamule“ uputili poziv u pomoć i zatražili evakuaciju.
„Poziv u pomoć naš Pomorski operativni centar dobio je u 3 sata i 3 minuta i odmah smo reagovali zajedno sa Željkom Malovićem iz kompanije Boka Pilot iz Bijele. Njihovim plovilom uspjeli smo doći do jahte i sa nje evakuisati šest osoba – četiri žene i dva muškarca, sve državljana Austrije. Pošto je među njima bilo i povrijeđenih, o svemu su obaviješteni policija i Hitna pomoć koji su preuzeli Austrijance nakon što smo ih iskrcali u luci Zelenika. Povrijeđenima je pružena medicinska pomoć, a jedna od žena je zbog ozbiljnijih povreda hospitalizivana u bolnici Meljine“- kazao nam je jutros direktor Uprave pomorse sigurnosti Crne Gore, Safet Kočan.
Oštećena austrijska jahta ostala je u Rosama, ali joj ne prijeti opasnost od potonuća. O svemu je obaviještena Lučka kapetanija Kotor od čije Inspekcije sigurnosti plovidbe se očekuje da preuzme dalje korake u vezi ovog incidenta.
