Predstavnici Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore (UPS), posredstvom TAIEX programa podrške Evropske komisije, boravili su u višednevnoj studijskoj posjeti Pomorskoj administraciji Švedske.
U crnogorskoj delegaciji bili su direktor direktor UPS Safet Kočan, pomoćnik direktora Nexhat Kapidani i načelnik Sektora za nadzor i kontrolu pomorskog saobraćaja, Žarko Lukšić.
Glavna tema studijske posjete Švedskoj je bila proces vršenja nadzora i kontrole pomorskog saobraćaja i priprema tehničke specifikacije za drugu fazu VTMIS projekta (Sistema za elektrinski nadzor i upravljanje plovidbom na Crnogorskom pruimorj).
Domaćini su gostima iz Crne Gore predstavili svoje sisteme i iskustvo kroz razgovor o konkretnim primjerima iz prakse u sprovođenju kontrole i nadzora pomorskog saobraćaja. Tokom petodnevnog boravka u Švedskoj predstavnici UPS Crne Gore sastali su se i sa pomoćnikom direktora Pomorske administracije Švedske, Ove Erikssonom, koji je istakao značaj nastavka saradnje u oblasti pomorske sigurnosti.
“Dogovoreni dalji koraci u razmjeni iskustava, zajedničkim obukama i zajedničko ušešće u razvojnim i istraživačkim projektima finansiranim sredstvima EU. Učesnici su imali mogućnost posjetiti VTS centar u Malmeu, testirati opremu za traganje i spašavanje na moru, kao i posjetiti glavnu kancelariju u Norrköpingu”- saopšteno je iz UPS uz napomenu da im je studijski boravak u Švedskoj bio veoma značajan u kontekstu razmjene praltilnih iskustava sa kolegama iz te države, moguće primjene pojedinih švedskih koncepata kod nas, ali i pripreme prestojeće druge faze razvoja VTMIS projekta na našem primorju.
Preduzeće Morsko Dobro iz Budve će ove godine sa područja opštine Tivat od izdavanja obale i akvatorujuma zakupcima, prihodovati ukupno 700.000 eura, što je 10 odsto ukupnih godišnjih prihoda te firme sa cijelog Crnogorskog primorja za 2019.
Kada se odbiju materijalni i troškovi rada zaposlenih u tom JP, a koji se odnose na Tivat, Morkom Dobru za investiranje na području najmanje bokeljske opštine ostaje iznos od 391.140 eura. Od toga će najviše novca – ukupno 110.000 eura, biti izdvojeno za tekuće i komunalno održavanje zakupcima neustupljenih djelova obale u Tivtu, a što će biti uplaćeno tivatskom Komunalnom preduzeću.
Što se investicionih aktivnosti te firme u Tivtu tiče, Morsko Dobro će i ove godine akcenat staviti na ulaganja u dalje uređenje zaštićenog rezervata prirode „Tivatska Solila“. Za to područje koje je od 2013. upisano i na međunarodnu listu močvarnih područja u okviru RAMSAR konvencije, pored ostaloga, biće završena lani započeta izrada projektne dokumentacije za regulisanje kanala i vodotoka, ukupne vrijednosti 11.250 eura, a izradiće se i revidovati i glavni priojekat za privremeni ovjekat Centra za posjetioce za što će biti izdvojeno 6 hiljada eura. Izrada plana protivpožarne zaštie rezervata Solila ko/štaće 2.500 eura, za nabavku i postavljenje dvije brane u tom rezervatu planirano je 9.000 eura, dok će 13.000 eura koštati radovi na povezivanju na elektro mrežu Info-centra na Solilima. Za razne druge radove na uređenju i održavanju ovog rezervata i nadzor nad njima planiran je iznos od 21 hiljadu eura, dok će se za redovni godišnji monitoring stanja životne sredine na Solilima izdvojiti 5 hiljada eura.
Tivat foto S.L.
Za rekosntrukciju objekata obalne infrastrukture od javnog interesa – pristaništa i privezišta u Krašićima i Donjoj Lastvi opredijeljeno je ukupno 90 hiljada eura, a Morsko Dobro planira da ove godine izradi i reviduje i glavni projekta lungo mare pješačke staze na potezu od crkve Svetog Roka u Donjoj Lastvi do Lepetana, za što će izdvojiti 33 hiljade eura.
NVO “Naša akcija” sa partnerima Montenegro + i sponzorom Porto Montenegro organizuje akciju čišćenja obale ostrva Sveti Marko u nedelju, 14. aprila sa pocekom u 9:30 sati. Okupljanje aktivista je na parkingu na Ostrvu Cvijeća.
Vec sedmu godinu za redom NVO Naša akcija iz Kotora u svoje aktivnosti uvrštava obilježavanje Dana planete zemlje u Tivatskoj opštini i time želi dorinjeti ljepšoj i čistijoj životnoj sredini.
Ove godine mladi volonteri nase NVO realizuju aktivnost kroz BeMed projekat “Mladi za čist Jadran”, a ovo je druga aktivnost u sklopu ovog projekta. Akciji se pridružuju i mladi Tivatske Knightsbridge škole i Komunalno preduzeće Tivat, a otvorena je za učesnike svih uzrasta.
Za sve volontere obezbeđene su rukavice, kao i osvježenje. Nakon akcije mladi volonteri će posjeti i Zbirku pomorskog nasljeđa i podmornice u Porto Montenegru kao bi čitavoj aktivnosti dali i edukativni sadržaj, pooručuju iz ove NVO.
U slučaju loših vremenskih uslova akcija će biti odložena i novi datum blagovremeno objavljen.
Vlada RH je na posljednjoj sjednici odobrila je Cromarisu proširenje površine pomorskog dobra obuhvaćenog koncesijom na 536.800,00 m2, kao i povećanje godišnje proizvodnje bijele ribe na 3000 tona godišnje.
Cromaris je 2016. godine ugovorio na 30 godina koncesiju za uzgajalište bijele ribe uz Dugi otok, između rtova Žman i Gubac. Tada su dobili 240.000,00 m2 površine i dozvoljenu godišnju količinu uzgoja iznosi 700 tona bijele ribe godišnje.
Kako je Cromaris postavio uzgajalište i pokrenuo proizvodnju te do sada uplatio 277.500,00 kao fiksni dio te 66.510,81 kuna kao varijabilni dio koncesijske naknade, preko Ministarstva mora odobreno mu je povećanje na Vladi. Cromaris je za to još u travnju prošle godine dobio izmjene lokacijske dozvole .
Povećana morska površina uzgoja značit će i veći iznos stalnog dijela koncesijske naknade od 483.120 kuna godišnje.
Procjenjuje se da će prihod po osnovi promjenjivog dijela koncesijske naknade u prvim godinama iznositi godišnje 77.595,94 kuna. On će biti još i veći kada Cromaris 2021. godine stavi u funkciju prošireni dio uzgajališta, odnosno nove kaveze. Tada bi, prema procjeni, prihodi iznosili 95 milijuna kuna godišnje, a promjenjivi dio koncesijske 333 tisuće godišnje. To nije kraj povećanjima u marikulturi kao i razvojnim planovima Cromarisa koji iako je u sastavu Adrisa, ima sjedište u Zadru
U Modernoj galeriji JU Muzeji i galerije Budve u subotu, 13. aprila u 20 sati biće predstavljena knjiga Jazz Beat, autora Voja Šindolića iz Dubrovnika, koja govori o uticaju jazz-a na beat generacije i obrnuto.
Predstavljanje knjige organiziraju NVO Feral i JU Muzeji i galerije Budve, i dio je manifestacije Budva Jazz – Tribute to Mimo, koju NVO Feral organizuje već četvrtu godinu u okviru projekta „Budvanske hronike“.
Na predstavljanju će govoriti Srđa Zlopaša iz NVO Feral, Marko Pavlović, istoričar umjetnosti i osnivač prvog jazz kluba u Budvi, Nikola Ivanović, saksofonist iz Gradske muzike Budva i autor Vojo Šindolić. Moderatorica će biti Itana Lalović.
Na šetalištu se moglo naći svašta, od noževa i boksera do magneta foto J.V
Nakon decenija obećanja, u Budvi je počelo uklanjanje privremenih objekata koji su se nalazili na najfrekventnijem šetalištu na Crnogorskom primorju. Malobrojni ugostitelji koji su ulagali u restorane i plažnu ponudu duž Slovenske obale po standardima najposjećenijeg turističkog centra u Crnoj Gori, bili su okruženi bukom, gužvom i tezgama sa ponudom buvljih pijaca na kojima se prodavalo svašta, od noževa i boksera za tuče do majica sa četničkim porukama i likovima Haških osuđenika. I mimo tezgi je bilo svega – od bijelih pitona i majmuna za fotografisanje, do plesačica na šipkama, uz samo šetalište, na otvorenom.
Sve to je bilo nasljeđe razaranja turističke ekonomije ratovima devedesetih, ocjenjuje Dragan Ivančević, predsjednik Odbora za turizam u Privrednoj komori Crne Gore.
“Nekontrolisana najezda privremenih objekata nije samo proizvodila najveći neukus naše turističke ponude, nego je taj tzv. ‘trotoarski turizam’ bio u zoni sive ekonomije, nisu se poštovali zakoni o fiskalnim računima i PDV-u, puno ljudi je tamo zapošljavano na crno, a objekti su nerijetko bili bez higijensko-tehničkih uslova”, kaže Ivančević.
Da se odustaje od imidža jeftinog odredišta po ukusu masovnog turizma, najavljeno je krajem decembra brisanjem oko 250 privremenih objekata iz Plana za naredne četiri godine, što je izglasao lokalni parlament. No i danas, na pragu turističke sezone, još uvijek postoji jedan broj takvih lokala u oblasti koja je nadležnost javnog preduzeća “Morsko dobro”. Nakon što ih zakupci prema dostavljenom nalogu nisu sami uklonili, 10. aprila je to pokušala građevinska inspekcija, ali je odustala zbog protesta zakupaca. Oni su se okupili i dan posle, 11. aprila, tvrdeći da neće dopustiti uklanjanje.
“Tražimo da radimo još ovu sezonu, pa ćemo 10. oktobra sve da skinemo”, kaže jedan od zakupaca Srđan Janković.
I sredinom prošlog mjeseca su zakupci privremenih objekata protestovali zahtijevajući da se ove sezone dopusti rad šest otvorenih diskoteka na šetalištu, kada je i održan sastanak ministra održivog razvoja i turizma Pavla Radulovića sa predsjednikom Opštine Markom Carevićem i direktorom JP “Morsko dobro” Peđom Jelušićem. Iako je Demokratski front (DF) kao dio vladajuće koalicije u Budvi glasao na skupštinskom zasijedanju za uklanjanje privremenih objekata, predsjednik Opštine Budva Marko Carević (DF) je podržao proteste građana, ali je kazao da Opština nema ingerencije za davanje saglasnosti diskotekama jer su u nadležnosti JP “Morsko dobro”. Iz tog javnog preduzeća su se ranije zalagali za prelazni period kojima bi se dala mogućnost svim zakupcima da rade naredne dvije godine dok se ne odredi druga lokacija za privremne objekte, ali je ministar Radulović tokom nedavnog boravka u Budvi, ponovio da se donesene odluke moraju poštovati:
Majice koje su se, između ostalog, mogle naći na šetalištu u Budvi foto J.V
“U Planu privremenih objekata 2019-2023. godine tih objekata nema. U razgovoru sa tim ljudima (zakupcima), i prije nego je Plan donesen, rečeno im je da u ovom trenutku politika u Crnoj Gori ne vidi takvu vrstu ponude na toj lokaciji. To ne znači da takva vrsta ponude ne treba da postoji. Očigledno postoje konzumenti takve ponude i treba joj naći alternativnu lokaciju. Na žalost, tako nešto se nije desilo.”
Zakupci koji protestuju kažu i da će prestankom njihovog rada nekoliko stotina ljudi ostati bez prihoda. Na pitanje kolike su imali troškove, a kolike sezonske prihode, većina izbjegava odgovor. Jedan od zakupaca (ime poznato redakciji) koji je je imao piceriju od petnaest kvadrata kazao nam je da su ulaganja za taj objekat svake godine iznosile oko 15 hiljada eura (komunalije, zakup, radna snaga), ali nije želio da kaže ni okvirne prihode od tog sezonskog posla.
Odbornik i poslanik budvanskih demokrata Mijomir Pejović, s druge strane, tvrdi da su privremeni objekti decenijama bili unosan biznis za privilegovane.
“Čujem da zakupci kažu mi smo tu dvadeset, trideset godina. Na osnovu čega su oni dobili monopol da tu budu tolike godine? Da li su ikad za sve te godine izašli na neki tender, javno nadmetanje, da li je bila pružena prilika drugim građanima da učestvuju, da se nadmeću? Ne. Samo zahvaljujući pripadnosti Demokratskoj partiji socijalista (DPS) oni su imali monopol na te lokacije. Neki su tu radili direktno, a neki su ih preprodavali”, kaže Pejović.
Budva šetalište
Odluka da se uklone privremeni objekti treba biti samo prvi korak da se nakon dugogodišnjeg haosa uredi najpoznatije šetalište na rivijeri. Iz JP “Morsko dobro” najavljuju da će to uraditi kroz međunarodni tender.
“Morsko dobro je u svom planu za ovu godinu izdvojilo oko 300.000 eura za prvi korak međunarodnog konkursa za idejno arhitektonsko i urbanističko rješenje kojim će se urediti šetalište, i to od lokacije ispod pošte u Budvi do Plavog kamena u Rafilovićima”, najavio je direktor Predrag Jelušić.
Budva slovi za metropolu crnogorskog turizma zbog bogate ponude ljetnjeg provoda i oko 100.000 kreveta, što u hotelima, što u privatnom smještaju. Svjetsku promociju Budva je stekla nakon koncerata svjetski poznatih muzičara i bendova poput Rolingstonsa, Madone, Lenija Kravica na Jazu, jednoj od najvećih plaža ove opštine.
Najmanje četrnaest premijera zemalja istočne i srednje Europe sudjeluje na summitu inicijative 16+1 koja se u četvrtak i petak održava u Dubrovniku.
U četvrtak poslijepodne u grad su stigli sjevernomakedonski premijer Zoran Zaev, crnogorski premijer Duško Marković, češki premijer Andrej Babiš, mađarski premijer Viktor Orban, predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, estonski premijer Juri Ratas, bugarski premijer Bojko Borisov, premijerka Rumunjske Viorica Dancila, slovački premijer Peter Pellegrini, slovenski premijer Marjan Šarec, srbijanska premijerka Ana Brnabić i albanski premijer Edi Rama.
U petak bi trebao stići i poljski premijer Mateusz Morawiecki, a svoj je dolazak tijekom susreta s hrvatskom predsjednicom u četvrtak najavio i češki predsjednik Miloš Zeman.
Premijeri su se u Dubrovniku pridružili premijerima Hrvatske i Kine, Andreju Plenkoviću i Liju Keqiangu, koji su se susreli već u srijedu, a u četvrtak prijepodne sudjelovali i na simboličnom dovršetku prve faze izgradnje Pelješkog mosta koje provodi kineski konzorcij China Road and Bridge Company.
Mediji pišu kako bi se inicijativi u petak mogao pridružiti i Aleksis Cipras, premijer Grčke koja već ima značajnu ekonomsku suradnju s Kinom. Primjerice, kineski kapital vlasnik je Pireja, najveće grčke luke.
Prema pisanju Financial Timesa, Cipras je ovaj mjesec izvijestio druge članice inicijative 16+1 o želji svoje države da im se pridruži.
Inicijativa, s ciljem jačanja kineskih investicija u Europu, osnovana je 2012. godine. Prvi skup se održao u Varšavi, a od tada je Peking objavio kako je u 16 država investirao više od 15,4 milijardi dolara.
Oko 70 posto te svote otišlo je u pet članica formata koje nisu dio Europske unije, piše FT.
U petak se u Dubrovniku održava glavni dio summita i to u dva dijela – politički skup u vidu plenarne sjednice inicijative, te gospodarski forum.
Na događajima sudjeluje više od hiljadu sudionika.
“Vazduhoplovnom operativnom centru (VOC) Vojske Crne Gore 9.aprila ujutru, NATO Združeni Vazduhoplovni operativni centar, u Torehonu, u Španiji, javio je da se očekuje ulazak putničkog aviona Boing B-737 u vazdušni prostor Crne Gore iz pravca Bosne i Hercegovine, a koji je izgubio radio vezu sa Kontrolom leta Zagreb.
VOC je kontaktirao Aerodromsku kontrolu leta Podgorica i dobio informaciju da imaju komunikaciju sa svim vazduhoplovima, uključujući i ovaj B-737. U međuvremenu, kako procedura nalaže aktivirana su dva italijanska Eurofightera, zadužena za zaštitu vazdušnog prostora Crne Gore i Albanije, radi presrijetanja i vizuelne identifikacije, a zbog predostrožnosti. Italijanski lovci, presrijetanje su izvršili u vazdušnom prostoru Albanije i identifikovali vazduhoplov”, rekli su u resoru ministra Predraga Boškovića.
Istražitelji provjeravaju imovinu 50 bezbjednosno interesantnih osoba koje su povezane sa kavačkim i škaljarskim klanom, za koju postoji sumnja da potiče iz kriminalnih djelatnosti, piše Pobjeda.
Policija prikuplja podatke o svim nekretninama koje su registrovane na osobe koje su označene kao saradnici dva ozloglašena kotorska klana. U fokusu finansijskih istraga su i firme koje su osnovali njihovi bliski srodnici, pa je i ta imovina i porijeklo novca pod lupom istražitelja, jer smatraju da su na taj način pokušali da prikriju nelegalno stečene višemilionske iznose.
Tim inspektora koji radi na provjeri porijekla imovine prikupio je brojnu dokumentaciju i za osobe koje slove kao članovi zagoričke, budvanske i barske grupe, a naslonjene su na škaljarski kriminalni klan. Inspektori u borbi protiv organizovanog kriminala u saradnji sa Tužilaštvom za sada analiziraju imovinu 50 osoba, da bi došli do traga koji bi mogao razotkriti da su nekretnine stečene iz prljavih poslova.
Nedavno je sud privemeno blokirao imovinu vođi kavačkog klana Slobodanu Kašćelanu, članu te grupe Igoru Božoviću i još trojici optuženih zbog sumnje da nije zakonito stečena. Kako je Pobjeda ranije pisala, usvojen je prijedlog tužilaštva da se Kašćelanu blokira 19 nepokretnosti. Protiv njega i Božovića je u toku krivični postupak.
Pod višemjesečnom istragom je i škaljarski klan i njihovi saradnici iz Podgorice, Nikšića, Budve i Bara, provjerava se porijeklo imovine više osoba protiv kojih su pokrenute istrage u Crnoj Gori i u inostranstvu. Pod lupom je nekoliko saradnika koji su povezani sa škaljarskim klanom, a nalaze se u pritvoru zbog krivičnih djela za koja je zaprijećena višegodišnja zatvorska kazna. Istražitelji prikupljaju podatke o imovini i za osobe koje su na međunarodnim potjernicama, a, prema procjeni bezbjednosnih službi, odrađuju posao za “škaljarce”. Bezbjednosne službe označile su kao vođe škaljarskog klana Igora Dedovića i braću Jovana i Igora Vukotića.
Jovan Vukotić je u Beogradu osuđen na godinu i tri mjeseca zatvora zbog falsifikovanja isprava. Protiv Vukotića u Crnoj Gori pokrenute su dvije istrage. On se sumnjiči da je sa Dedovićem i Milićem Minjom Šakovićem pokušao da prije tri godine ubije Miloša Radonjića i Vojina Stupara koji su, prema evidenciji policije, bliski kavačkoj grupi. Istražitelji Vukotića takođe terete i za pokušaj ubistva Tamare Zvicer, supruge vođe kavačkog klana Radoja Zvicera 2016. godine.
Protiv Jovanovog brata Igora i još 18 osoba podignuta je optužnica zbog više krivičnih djela. Igor Vukotić je u tom aktu označen kao vođa jedne od tri kriminalne grupe i on je nedostupan crnogorskim vlastima.
“Paška sol” novi je hrvatski proizvod koji je upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog porijekla, objavila je u četvrtak Evropska komisija.
Zaštita naziva “Paška sol” obuhvaća dva proizvoda – sitnu morsku sol i solni cvijet.
“Paška sol” – sitna morska sol je nemljevena morska sol dobivena iz morske vode Paškog zaljeva kontinuiranim ulijevanjem u sustav bazena za isparavanje, sve do kristalizacije u Solani Pag na otoku Pagu. Oblika je pravilnih malih kristala kubične strukture koji su bijele boje te sadrže minerale i elemente u tragovima. Većina kristala je veličine do jednog milimetra pa tako više od 98 posto svih kristala prolazi kroz sito s veličinom otvora od 1,3 milimetra. Ima koncentrirani slani okus bez gorčine.
“Paška sol” – solni cvijet je proizvod koji nastaje u početnoj fazi proizvodnje sitne morske soli tj. prilikom proizvodnje ugušćene morske vode. Ima blago slatkasti okus. Tekstura je hrskava i vrlo krhka. Boja je bijela do blijedo žuta, što je posljedica prisustva veće količine minerala. Specifičnog je okusa, manje je slana u odnosu na kuhinjsku sol te sadrži više prirodnih minerala (magnezij, kalcij, kalij, jod). Granulacija “Paške soli” – solnog cvijeta je krupnija u odnosu na granulaciju “Paške soli” – sitne morske soli, a kristali su u obliku ljuskica i lako se drobe trljanjem pod prstima.
“Paška sol” proizvodi se u Solani Pag u Paškom zaljevu, a njezine specifične karakteristike proizlaze iz klimatskih uvjeta definiranog zemljopisnog područja te činjenice da je solana Pag smještena na izoliranom terenu udaljenom od teške industrije ili poljoprivredne djelatnosti.
Morska voda Paškog zaljeva iznimno je čista i profiltrirana jer je dno Paškog zaljeva bogato školjkama koje su prirodni pročistači mora, pa tako morska voda ima vrlo niske vrijednosti teških metala, koje su znatno niže od prosječnih vrijednosti za Sredozemno more, odnosno značajno su niže od koncentracija za standard kakvoće vodnog okoliša.
Prvi pisani tragovi o proizvodnji “Paške soli” sežu još u IX stoljeće.
Europske oznake izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla jamči potrošaču da kupuje autentičan i kontroliran proizvod, priznate kvalitete i lokalnog podrijetla. Kroz zaštitu se proizvođačima pružaju brojne mogućnosti u promidžbi kao i povećanje proizvodnje i potražnje.
O zaštiti “Paške soli” izvijestili su danas i iz Ministarstva poljoprivrede, ističući kako time Hrvatska ima 22 zaštićena proizvoda. “Iako smo najmlađa država članica Europske unije možemo biti izrazito zadovoljni jer Republika Hrvatska ima 22 poljoprivredna i prehrambena proizvoda čiji naziv je zaštićen kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije”, navode iz Ministarstva.
