Ljiljani Mišković zabranjena je gradnja obalnog zida na “Ribarskoj posti”, na Malim Rosama, jer je taj dio obale zaštićeno područje predviđeno za tradicionalni ribolov sitne plave ribe mrežama “potegačama koje se ručno, uz učešće više ribara, izvlače na obalu.
Rješenje je donio inspektor za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Miomir Tapušković.
Po sredini obalnog dijela ribarske poste (Tiradure), na dva metra od vode, Miškovići zidaju zid, iako je posta obilježena i na njoj postoji metalna tabla sa podacima.
Zbog gradnje obalnog zida danas su reagovali iz inicijative za suzbijanje krivolova „Stop krivolovu“, apelujući na nadležne da uvalu Male Rose zaštite od gradnje i investitora.
“Sve to nije bilo dovoljno da se spriječi ova devastacija“, navode iz inicijative.
Ljiljana, supruga srbijanskog biznismena Miroslav Miškovića u Malim Rosama na Luštici gradi rezidencijalni objekat i ograđuje parcelu . Između ostalog podiže i zid u dužini od 70 metara koji je onemogućio prilaz kući mještanina Nikole Popovića i komunikaciju sa drugim stanovnicima Rosa.
Male Rose foto S.K
Popović tvrdi je riječ o dijelu obale za koji su svojevremeno mještani postigli dogovor da se na državu uknjiži priobalni dio u dužini 1,5 kilometar i desetak metara širine za buduću šetnu stazu.
Iz hercegnovske lokalne uprave su ranije naveli da je Sekretarijat za prostorno planiranje i izgradnju Opštine Herceg Novi, u novembru 2012. godine Ljiljani Mišković izdao građevinsku dozvolu i da zinteresovani građani mogu samo, preko suda, tražiti službenost prolaza.
Prema nezvaničnim informacijama Miškovići su se žalili na rješenje inspektora za ribarstvo.
Dobrovoljno vatrogasno društvo Luštica unaprijediće zaštitu stanovnika i imovine na poluostrvu Luštica i doprinijeti spremnijem regovanju u slučaju vanrednih situacija, poručio je Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić na sinoćnoj donatorskoj večeri povodom osnivanja DVD Luštica.
Donatorsko veče je na Žanjicama okupilo stotinjak predstavnika Ministarstva unutrašnjih poslova, lokalne uprave, pripadnika službi zaštite i spasavanja, privrednika i mještana. Svi oni podržali su i pomogli osnivanje i opremanje vatrogasnog društva na Luštici.
„Nakon prošlog ljeta, kada su tokom više od dva mjeseca bjesnili požari na poluostrvu Luštica, bilo je jasno da više ne možemo čekati sa osnivanjem jednog ovako važnog društva. Obećali smo osnivanje DVD Luštica i sa ponosnom ističem da smo u kratkom periodu to i ispunili. Nakon manje od godinu evo nas ovdje, namjereni da pomognemo dodatno opremanje ovog dobrovoljnog društva i značajno spremniji da djelujemo u slučaju požara u ovom dijelu naše opštine“, kazao je Katić.
Istakao je da ideja postoji godinama, a da je konačno realizovana konačno zahvaljujući inicijativi, razumijevanju i saradnji mještana, Službe zaštite i spasavanja i lokalne uprave.
Društvo za sada broji 22 člana, uglavnom mještana, a izvjesno je da će taj broj da raste. Obezbijeđena su tri vozila za gašenje požara, nabavljene uniforme i obuća, a u toku je adaptacija prostorija u Mjesnoj zajednici Luštica. Osim toga, od prekjuče su pripadnici DVD Luštica krenuli na obuke, u saradnji sa Direktoratom za vandredne situacije.
Osnovano DVD Luštica, donatorsko veče, jun 2018.
Katić se posebno zahvalio mještanima Luštice i novskoj Službi zaštite i spasavanja, koji su od momenta kada su zadnje vatre utihnule do danas učinili mnogo i uz podršku Opštine ispunili osnovne uslove za rad DVD Luštica. Osim toga, hvala je uputio i DVD Krtoli, na koji se Herceg Novi značajno oslanja prilikom djelovanja na Luštici, kao i svim privrednicima koji su pomogli opremanje novoosnovanog Društva, Direktoratu za vanredne situacije, Mjesnoj zajednici i Turističkoj organizaciji.
„Ukoliko je uopšte potrebno obrazlagati značaj osnivanja vatrogasnog društva na Luštici, nastojaću to da istaknem u najkraćim crtama. Nama najvažniji cilj je unapređenje zaštite stanovnika i imovine na poluostrvu i spremnije regovanje u slučaju vanrednih situacija. Činjenica je poluostrvo Luštica sa matičnom opštinom Herceg Novi kolovozno povezano preko susjedne opštine Tivat, uz prelazak trajekta i preko sat vremena vožnje do prvih zaseoka. Iz tog razloga opštinska Služba zaštite i spašavanja ne može pravovremeno reagovati, što je posebno izraženo tokom ljetnjih saobraćajnih gužvi. Na ovaj način, taj problem rješavamo jer ćemo imati ekipu koja će hitno i u kratkom roku reagovati.
Važno je istaći i da je Crna Gora izuzetno privlačna destinacija za strane investitore i hotelijere, a poluostrvo Luštica posebno atraktivna lokacija. Međutim, zbog stanja saobraćajne i vodovodne infrastrukture, konfiguracije terena i klimatskih promjena, neophodno je potencijalnim investitorima obezbijediti sigurnost i garancije za buduće i postojeće investicije, odnosno adekvatnu protivpožarnu zaštitu i sistem civilne bezbjednosti. Osnivanje DVD Luštica temeljni je korak, na kojem ćemo dalje graditi i unapređivati sistem zaštite i spasavanja na poluostrvu“, poručio je Predsjednik Opštine.
Sva sredstva prikupljena do sada i ubuduće biće usmjerena na nabavku dodatne opreme koja je neophodna svakom vatrogasnom domu, kao što su crijeva, prelaznice, mlaznice i slična oprema, jer rad jednog ovakvog društva zahtijeva stalna ulaganja i unapređivanje i upravo od toga mogu da zavise ljudski životi u vanrednim trenucima.
„Opština Herceg Novi je tokom protekle godine učinila mnogo na unapređenju sistema zaštite i spasavanja u našem gradu. Osnovana su prva dva dobrovoljna vatrogasna društva – Bijela i Luštica, nabavljena dodatna oprema i vozila za Službu zaštite i spasavanja, sprovođene obuke i vježbe sa partnerima u regionu. Nastavljamo da radimo, zadovoljni što imamo podršku građana Herceg Novog i privrednika koji u našem gradu rade. Ovo veče je još jedna potvrda za to“ zaključio je Predsjednik Opštine.
Tokom večeri, predsjednik DVD Luštica Nikola Trojanović uručio je počasne članske karte i majice DVD Luštica predsjedniku Opštine Stevanu Katiću, potpredsjedniku Milošu Konjeviću i direktoru Direktorata za vanredne situacije Mirsadu Muliću.
Osnovano DVD Luštica, donatorsko veče, jun 2018.
Mulić: Čestitke Herceg Novom na adekvatnom tretmanu pitanja zaštite i spasavanja
Direktor Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore Mirsad Mulić čestitao je osnivanje DVD Luštica, rekavši da je srećan i ponosan na ono što je urađeno na Luštici tokom prošle požarne sezone i na angažovanje u proteklim mjesecima.
„Čestitam Opštini Herceg Novi na izuzetno adekvatnom tretmanu pitanja zaštite i spasavanja. Dobrovoljno vatrogastvo u Crnoj Gori nažalost nema tradiciju, kao što imaju neke države u okruženju, ali svijetla tačka u tome je upravo ovo područje Boke“, istakao je Mulić.
Kako je rekao, osnivanje ovog, četvrtog dobrovoljnog vatrogasnog društva u Boki je višestruko važno.
„S jedne strane, zato što će ono ojačati kapacitete odgovora na požare i sve druge vrste hazarda, a sa druge što šaljemo opštinu drugim opštinama da se na ovaj način organizuju i odgovore na sve vrste nesreća i katastrofa“, poručio je Mulić.
Iz ovih razloga, Direktorat za vanredne situacije je rado podržao osnivanje DVD Luštica i već su dva člana na obuci. Mulić je dodao i da će Direktorat pomoći u opremanju, u skladu sa svojim mogućnostima i potrebama Društva.
„Posao vatrogasca je jako težak, složen i opasan, on podrazumijeva humanost i plemenitost, a ako tome dodamo i dobrovoljnost onda imamo priču koja sve ovo čini značajno vrijednijim i važnijim. Vjerujem da ćete na tim principima istrajati, radeći poslove koji se budu postavljali ispred vas“, kazao je Mulić.
Uputio je molbu da ovih dana preduzmemo sve neophodne mjere i radnje kako bismo požarni rizik sveli na minimum i što bolje i kvalitetnije odgovorili na eventualne požare, kojih će izvjesno biti u narednom periodu.
Osnivanje posebno značajno za mještane Luštice
Posao osnivanja DVD Luštica, kao važnog dijela sistema zaštite i spasavanja na teritoriji Herceg Novog, od početka su podržali mještani i Mjesna zajednica. Oni su prepoznali da će ovaj korak biti od neprocjenjivog značaja za njihovu bezbjednost i brže djelovanje u slučaju potrebe.
„Ja se iskreno nadam da će predsjednik vatrogasnog društva, uz našu podršku, obezbijediti kontinuitet i trajanje društva“, kazao je predsjednik Mjesne zajednice Jovan Moric. On je posebno pozdravio pomoć Zorana Bogetića u nabavci kamiona.
Osnovano DVD Luštica, donatorsko veče, jun 2018.
Predsjednik DVD Luštica Nikola Trojanović zahvalio se svima koji su se odazvali pozivu na donatorsko veče i u bilo kom smislu pomogli osnivanje i opremanje Društva. Podsjetio je da je tokom prošlogodišnjih požara pričinjena velika materijalna šteta, uništen dio prepoznatljive luštičke flore i faune, ali su velikim radom i trudom sačuvani domovi i ljudski životi. Poučeni iskustvom za koje ne žele da se ponovi, krenuli su u osnivanje DVD Luštica.
„Svaki početak je težak, a mi se trudimo kako najbolje znamo i umijemo da naše Društvo stane na noge. Vaša podrška predstavlja veliku pomoć za naš dalji rad i razvoj“ poručio je Trojanović. On se na kraju posebno zahvalio restoranu „Porto“ u kojem je donatorsko veče organizovano.
Delegacija iz Zadra sa domacinima i ambasadorom Grubisicem
Gradonačelnica Tivta dr Snežana Matijević sa saradnicima, ugostila je danas delegaciju grada Zadra, predvođenu gradonačelnikom Brankom Dukićem. Zadrani borave u zvaničnoj trodnevnoj posjeti Tivtu i Boki kotorskoj, a susretu čelnika ova dva primorska grada danas su prisustvovali su veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić i konzul-gerant Marijan Klasić.
Teme o kojima se govorilo na sastanku prvenstveno su bile iz oblasti turizma, obrazovanja i ekonomije.
“Drago mi je što Tivat, sada vrlo često, brzo uspostavlja saradnju sa gradovima iz regiona, a posebno bih istakla zadovoljstvo što je to grad Zadar, koji je kao i Tivat, primorski i prije svega ka turizmu orjentisan grad. Mnogo je polja na kojima ćemo, sigurna sam, sarađivati, a nadam se i, u dogledno vrijeme, uspostaviti i pobratimske odnose.” – kazala je gradonačelnica Matijević. Ona je u tom smilu posebno istaka ulogu Sveučilišta u Zadru gdje studira jedan broj studenata uz Tivta, ali i predaju neki Tivćani poput slavistkinje, dr Vande Babić koja je lično inicirala uspostavljenje tješnje saradnje dva grada.
Gradonačelniku Zadra Branku Dukiću ovo je prvi dolazak u Crnu Goru. Osim Tivta gdje su se sreli i sa predstavnicima Hrvatsog nacionalnog vijeća Crne Gore, oni su posjetili i Kotor koji je, kao i Zadar, grad pod zaštitom UNESCO-a.
“Želimo uspostaviti jednu čvršću saradnju sa Tivtom i Bokom i da razmjenom iskustava i riješenja, pomognemo jedni drugima. Ova saradnja odvijaće se i u privrednom i u kulturnom domenu, kao i u svim sferama javnog života. Ono što me raduje, kada je u pitanju Tivat, jeste da, kao i grad Zadar, ima veoma bogatu kulturnu baštinu koju vidim da gajite na zavidnom nivou. Tradiciju je potrebno očuvati i prenositi je na naredne generacije i to je ono što jedan grad čini autentičnim” – istakao je prvi čovjek Zadra Branko Dukić.
Grubisic Matijevicka i Dukic
Učesnici sastanka složili su se da je saobraćajna infrastruktura jedan od najvažnijih preduslova za stvaranje što bolje turističke ponude grada, u koju je potrebno neprestano ulagati. Predstavnici Zadra najavili su pomoć i u dijelu korišćenja fondova Evropske Unije, na koje imaju pravo Tivat i Crna Gora pod određenim uslovima. Za delegaciju iz Hrvatske upriličen je obilazak velikih razvojnih projekata na teritoriji Tivta. Gosti su imali priliku upoznati se sa ljepotama i bogatom istorijom i kulturom Bokokotorskog zaliva.
Delegaciju iz Zadra čine, izuzev gradonačelnika Dukića, Ante Babić zamjenik gradonačelnika i Boris Artić zamjenik pročelnika Ureda gradonačelnika.
“Između Republike Hrvatske i Crne Gore odnosi se veoma sadržajno razvijaju u svom oblastima i posebno mi je drago da tome doprinos daju i meni lično dva veoma draga grada – Tivat i Zadar”- kazao je hrvatski ambasador Veselko Grubišić ističući da se nada i skoroj tješnjoj saradnji aerodroma dva grada jer tivatski aerodrom sa prometom od 1,13 miliona putnika godišnje ima korisna iskustva koja može podijeliti sa vazdušnom lukom u Zadru koja ima oko 600 hiljada putnika godišnje.
Menadžment nautičkog centra i marine za mega jahte Porto Montenegro u Tivtu priprema se da pored jahti, ta marina ubuduće prima i manje luksuzne putnilke brodove na kružnim putovanjima – kruzere.
Potvrđeno je to nam je nezvanično potvrđeno izviše izvora iz menadžmenta Porto Montenegra, Lučke kapetanije Kotor, ali i pomorskih agencija koje u Crnoj Gori zastupaju neke od najprestižnijih kruzing kompanija. Budući da se jahting biznis u Portu do sada nije ostvario u obimu koji su očekivali vlasnici togg nautičkog centra jer je od ukupno 450 vezova sa kojima marina raspolaže, mnogi nisu popunjeni čak ni u špicu ljetnje turističke i nautičke sezone, menadžmentt Adriatic Marinasa već duže vrijeme preduzima korake i priprema se da „napadne“ jednu drugu tržišnu nišu – ultraluksuzne manje kruzere prestižnih kompanija koje su prepoznate kao brendovi što nude luksuzna, ali i skupa krstarenja na ne odveć velikim brodovima.
„Porto Montenegro u tom smislu kao svoje potencijalne buduće klijente targerita kompanije kao što su „Regent Seven Seas Cruises“, „Seabourn Cruise Line“, „Hansa“, „Compagnie du Ponant“, „Sea Dream Yacht Club“ ili „Silversea Cruises“. Plan je da se u Tivat dovode njihovi ultraluksuzni manji brodovi sa ne više od 1.000 putnika po brodu, odnosno plovila dužine do maksimalno oko 200 metara.“- kazao je izvor „Vijesti“, dobro upućen u promjenu poslovne strategije Porto Montenegra pod aktuelnim vlasnikom, investicionim fondom ICD iz Dubaija.
To znači, da će, ukoiliko se ove namjere realizuju, u Tivat ubuduće svraćati neki od najkusuznijih kruzera, poput starog jedrenjaka „Sea Cloud“, malih francuskih tzv. ekspedicijski kruzera poput „Le Boreala“ ili američkog „Seabourn Ovationa“ koji važi za najluksuzniji opremljeni kruzer na svijetu uopšte.
Prethodni vlasnici Porto Montenegra, investitori okupljeni oko nedavno preminulog kanadskog boznismena Pitera Manka, bukvalno su se „ježili“ od pomisli na kruzere, smatrajući ih „masovnim turizmom koji nije kompatibilan sa ultraluksuznim konceptom elitnog turizma Porto Montenegra“. ICD i novi izvršni direktor Porto Montenegra David Margason koji dolazi iz pomorske industrije, u tom su smilu mnogo pragmatičniji i smatraju da treba iskoristiti svaku šansu da se popune kapaciteti marine koja raspolaže i sa najvećim pojedinačnim vezim za superjahte na svijetu, sposobnim da primi jahtu dugu čak 250 metara, a kakva još nije nikada ni sagrađena.
Upravo taj vez, na mulu V tivatske marine, idealan je da primi manje kruzere. Sa dubinom mora od čak 15 metara, ovaj vez daleko nadmašuje kapacitete čak i operativne obale Luke Kotor gdje je maksimalni gaz između 9 i 12 metara. Jedini potencijalni manji problem koji bi Porto mogao brzo riješiti, su privezne bitve na ovom vezu koje su dimenzionisane za jahte – brodove manjih gabarita i težina od kruzera, pa bi ih trebalo ojačati. Plan je da se brodovi vezuju ovdje, u blizini objekta graničnog prelaza u marini gdje bi se obavljale sve administrativno.-pravne i carinske formalnosti, da bi se putnici potom električnim vozilima Porto Montenegra prevozili do oko 300 metara udaljenog platoa u blizini tzv. Marina parka, gdje bi ih čekali autobusi, koji bi one putnike što ne namjeravaju ostai u Tivtu, vodili na izlete po Boki Kotorskoj i južnom dijelu Crne Gore. Porto Montenegro je već u saradnji sa crnogorskim pomorskim vlastima počeo pripreme za ispunjavanje odredbi međunarodne ISPS konvencije o bezbjednosti brodova i luka, a koji se tiču luka za putničke brodove, što je preduslov da tivatska marina počne primati i manje kruzere.
Uprava Pomorske sigurnosti (UPS) izvela je danas uspješnu spasilačku akciju u kojoj je spašeno deseoro državljana Rusije na moru između Bara i Utjehe.
Oko 8.45 časova u Operativno komandni centar (OKC) pristigla je informacija da se desetoro mladih Rusa na daskama za veslanje u visini Utjehe zbog jakog vjetra otisnulo na more najmanje 1.000 metara od obale, te da se nikako nisu mogli vratiti na plažu.
foto Uprava pomorske sigurnosti
OKC je odmah obavijestio UPS koji je u akciju poslao spasilačke brodove “SAR 1” i “SAR 3”.
Direktor UPS Safet Kočan rekao je da su mladi Rusi za nepunih 10-ak minuta pronađeni i prihvaćeni na brodove, a da su sve njihove daske pokupljene i dopremljene u Luku.
Perast – Izložba o porodici Širović – prof dr Milenko Pasinović
Područje opštine Kotor više nije vodeće na listi kultrnih dobara Crne Gore, čulo se krajem prošle sedmice na tribini u crkvi Svetog Pavla, prvoj od tri u organizaciji NVO “Društvo prijatelja bokeške baštine”, koje se iz različitih aspekata bave područjem Kotora, kao dijelom Svjetske baštine.
Turizmolog, prof. dr Milenko Pasinović, prvi direktor Službe zaštite Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Kotoru, zaslužan za granice Područja Kotora na UNESCO-voj listi i autor brojnih stručnih radova o turističkoj valorizaciji Kotora, kazao je da je riječ o iznenađujućem podatku.
“Prema podacima Uprave za zaštitu kulturnih dobara, dobijenih prije godinu, u Crnoj Gori je registrovano 1.576 pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara. Od toga, u Kotoru, nepokretnih 189 , pokretnih 115, ili, ukupno 304, što Kotor stavlja na drugo mjesto u CG, sa učešćem od 19,29%. Nije mi poznato da li se u međuvremenu nešto mijenjalo”, kazao je Pasinović.
Sa 60 spomenika više, Cetinje je preuzelo nekada vodeću poziciju Kotora.
Pasinović podsjeća da dio obale Boke, jednog od najljepših zaliva svijeta, njegovog Kotorsko-Risanskog zaliva, čini 16 % obale Crne Gore i pripada Svjetskoj prirpodnoj i kulturnoj baštitni.
“Da li mi cijenimo to što baštinimo? Ne želim da na postavljeno pitanje dajem odgovor. Neka to kažu kompetentni pojedinci i organi”, kaže Pasinović.
Najavio je i da se u julu ove godine može očekivati odgovor UNESCO-a na izvještaj Crnogorske nacionalne komisije za UNESCO o stanju prirodnog i kulturno-istorjskog područja Kotora, upučenog 30. novembra 2017.
Kotor UNESCO – foto M.Marušić
„Želim istaći i visoko priznanje koje je dobila Boka Kotorska time i Kotorsko- Risanski zaliv, upisom na Listu 30 najljepših zaliva svijeta. Kotor je sa područjem koje ga okružuje potvrdio svoje univerzalne, prirodne i kulturne vrijednosti. Svojim i upisom svoga Okruženja na Svjetsku prirodnu i kulturnu baštinu i upisom bedema koji ga okružuju, nije došao do kraja. Na putu je upis Bokeljske mornarice na Svjetsku kulturnu baštinu i nadamo se da se na ovome ne završava”, ističe Pasinović.
Prof.dr Milenko Pasinović
On je ukazao na „funkcije koje treba da obavlja grad u smislu očuvanja prirodnog i kulturnog pejzaža, njegovih dobara, očuvanja tradicije, običaja i svega onoga što područje čini interesantnim za posjetioce”.
„To podrazumijeva i vođenje računa o kapacitetu prostora i njegovog jednovremenog prihvata posjetilaca”, kazao je Pasinović.
Smatra i da nije bilo racionalno rješenje ukidanje Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Kotoru.
„Mi stanovnici Boke, 67.902 po popisu iz 2011. imamo razloga da posebno cijenimo prirodna i kulturna dobra kao motive turističke posjete”, kazao je Pasinović.
Tivat – Izložba i revija karnevalskih kostima – maškarada
U Tivtu večeras počinje trodnevna manifestacija u okviru prvog Međunarodnog karnevala, koji će okupiti 500 učesnika iz regiona ali i predstavnike karnevalskih gradova iz Evrope i svijeta.
Tivat time ulazi u najveću svjetsku porodicu karnevalskih gradova i postaje peti grad u Crnoj Gori koji će sa ponosom nositi epitet karnevalski.
Manifestacija počinje u 20,30 “Maškaranim balom na vodi” za inostrane karnevaliste i predstavnike diplomatskog kora, i to na “vodenoj kočiji” i katamaranu, nakon koga će biti upriličena i zabava pod maskama u plažnom baru “Movida”.
Glavni dogadjaj zakazan je za subotu u 20 sati kada će velika međunarodna karnevalska povorka proći gradom, a nakon čega je za goste Tivta organizovan muzičko-plesački program “Mantock Samba Show”, i koncert Ansambla Toć. Zvijezda večeri je Indira Forca.
Izložba i revija karnevalskih kostima
Pored karnevalskih grupa iz Crne Gore, planirano je učešće 300 inostranih karnevlista iz Italije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Albanije.
Dan kasnije biće održan i prvi Dečji karneval u Tivtu, koji će početi u 18 sati a koji će okupiti 700 djece iz vrtića i osnovnih škola.
Međunarodni karneval
Karneval organizuju NVO Maškarada Tivat, a pokrovitelji su Opština i Turistička organizacija Tivat, i brojni sponzori.
Predsjednica Opštine Tivat Snežana Matijević je formirala Organizacioni odbor karnevala čiji su članovi najviši zvaničnici opštine, Turističke organizacije, Centra za kulturu, i nevladinog udruženja Maškarada.
Prema njenim riječima, karneval koji će biti novi brend Tivta, označiće početak već uspješne turističke sezone.
Izložba i revija karnevalskih kostima
Zahvaljujući etnuzijazmu organizatora, koji želi da novi karneval bude spoj tradiconalnog i modernog, turisti će osjetiti neverovatnu energiju i doživjeti spektal za pamćenje.
U Tivat stižu i predstavnici “Internacionalnog borda Federacije Evropskih Karnevalskih Gradova” (FECC), funkcioneri FECC Crne Gore, i predstavnik Federacije sa Arube.
1. SVIJET IZ DOBA JURE: UNIŠTENO KRALJEVSTVO
Prošlo je četiri godine od kako su dinosaurusi uništili luksuzni
tematski park Svet iz doba jure. Ljudi su napustili Isla Nublar, dok se
preživeli dinosaurusi bore za opstanak.
Kada uspavani vulkan na ostrvu počne da oživljava, Oven (Kris Prat) i
Kler (Brajs Dalas Hauard) pokreću kampanju kako bi spasili od izumiranja
preostale dinosauruse. Oven na sve načine pokušava da pronađe Plavu,
njegovog reptora koji je izgubljen u divljini, dok je Kler stekla
poštovanje prema ovim stvorenjima koja su postala njena misija. Oni
stižu na ostrvo u trenutku kada lava počinje da ga uništava i njihova
ekspedicija otkriva zaveru koja može da ugrozi celu planetu i dovede je
u stanje kakvo nije viđeno od praistorije. Uz nova uzbuđenja i avanture,
jedan on najuspešnijih filmskih serijala ikada, predstavlja nam novi
nastavak i podseća nas na dobro poznate omiljene likove i dinosauruse. A
u ovom nastavku ćemo videti i neke potpuno nove vrste, strašnije nego
što možemo da zamislimo. Dobrodošli u Svet iz doba jure – Uništeno
kraljevstvo.
2. RASPEĆE
Producenti filmova Prizivanja i Anabel donose novi zastrašujući horor
baziran na događajima iz stvarnog života.
Priča počinje u Rumuniji zastrašujućim vriskom iz daljine. Svešetnik
Dimitru je zatvoren zbog ubistva časne sestre nad kojom je izvršavao
egzorcizam. Istraživačka novinarka pokušava da otkrije je li sveštenik
ubio duševno bolesnu osobu ili je jednostavno izgubio bitku s demonskom
prisutnošću.
3. ZADRŽI DAH
Iznenada i potpuno nenajavljeno, smrtonosna magla spustila se na Pariz
jednog dana i prekrila čitav grad.
Preživeli su našli utočište na krovovima visokih zgrada. Bez bilo kakve
informacije, struje, bez vode i hrane, jedna porodica pokušaće da
preživi ovu katastrofu. Ali, kako sati budu prolazili, postaće jasno,
pomoć neće doći i oni će morati da se oslone na svoju sreću.
Zavod za obnovu Dubrovnika predstavio je u četvrtak sociološko-demografsku studiju ‘Život u povijesnoj jezgri Dubrovnika’, kao rezultat niza terenskih istraživanja, anketa i analiza, a Studija izrađena 2016., temelj je budućeg Plana upravljanja dubrovačkom povijesnom jezgrom.
Ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika i urednica knjige u koju je studija ukoričena, Iva Carević Peković izjavila je kako je studija kvalitetna i sveobuhvatna, a posvećena je stanovnicima povijesne jezgre Dubrovnika.
„Ponosni smo na rezultat koji je projekt iznjedrio. U sklopu studije radili smo i interni popis stanovništva i anketu o kvaliteti života. Studija je odredila mjere na koje se treba osloniti budući Plan upravljanja. Prije svega na zaštitu života unutar zidina i razvoj projekata koji će omogućiti ostanak stanovnika, veće zadovoljstvo životom, ali i dolazak mladih obitelji”, rekla je Carević Peković.
Viša znanstvena suradnica na Institutu za migracije i narodnost te jedna od tri autora studije Sanja Klempić Bogadi istaknula je da se kroz studiju htjelo čuti glas lokalnog stanovništva, koje je apsolutni prioritet održivog turizma.
„Htjeli smo utvrditi koliko ljudi zaista živi unutar zidina, ali i koji su njihovi realni problemi, kakva im je kvaliteta života te koji su im razlozi za moguću selidbu iz povijesne jezgre. Demografska slika je vrlo nepovoljna, a broj stanovnika se kontinuirano smanjuje. Svaki peti stanovnik rekao je da planira odseliti, a najčešći je razlog narušena kvaliteta života”, rekla Klempić Bogadi.
Naglasila je kako je svakodnevica 1557 stanovnika ugrožena, a svaki treći je stariji od 65 godina.
„Nema specijaliziranih trgovina, trgovina za svakodnevnu opskrbu niti malih obrta, a život im otežavaju i prevelik broj posjetitelja, gužva, buka i zauzeti javni prostori”, dodala je te kao moguće mjere za revitalizaciju jezgre istaknula uspostavu ravnoteže razvoja turizma i života stanovnika.
„Ako se ovi trendovi nastave, po svim pokazateljima će doći do daljnjeg smanjenja stanovnika. Treba pokušati zaustaviti odljev trenutnog broja stanovništva, a onda pokrenuti mjere revitalizacije života u jezgri”, zaključila je Klempić Bogadi.
Sociološko-demografsku studiju ‘Život u povijesnoj jezgri Dubrovnika’ izradili su dr. Sanja Klempić Bogadi, dr. Jana Vukić i dr. Ognjen Čaldarović.
Smjena generalne direktorice Radio-televizije Crne Gore (RTCG) Andrijane Kadije je protiv slobode izražavanja i slobode medija koje su osnovne vrijednosti Evropske unije (EU) i krucijalni element procesa pristupanja Crne Gore EU i važno privremeno mjerilo koje treba da bude ispunjeno za pregovaračko poglavlje 23, saopšteno je iz EU.
“Crnogorske vlasti su ograničene svojim obavezama prema evropskim vrijednostima i standardima. Takođe je potpuno neprihvatljivo da se EU grant koji podržava profesionalnost RTCG-a zloupotrebljava kao argument da se otpusti menadžment RTCG-a”, navodi se izjavi koju potpisuje Maja Kocijančič, portparolka visoke predstavnice EU.
Većina u Savjetu RTCG smijenila je direktoricu te medijske kuće Andrijanu Kadiju, što se u dijelu crnogorske i međunarodne javnosti tumači kao vraćanje RTCG-a pod političku kontrolu vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS).
Iako je Evropska komisija nedavno upozorila da “politička miješanja u rad RTCG-a izazivaju ozbiljnu zabrinutost”, a Reporteri bez granica, između ostalog, konstatovali “da su vlasti u Crnoj Gori pojačale pritisak na Javni servis”, Savjet ove medijske kuće je smijenio Andrijanu Kadiju.
Formalni zahtjev za njenu smjenu podnio je član Savjeta RTCG-a Mimo Drašković, a kao razlog naveo, navodno kršenje zakona realizovanjem ugovora o saradnji RTCG-a i nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje koji je finansirala EU.
Drašković je rekao da je taj ugovor protivzakonit i da je nanio štetu Javnom servisu.
“Mišljenja sam da kršenje zakona ne može proći nekažnjeno, kako bilo gdje u državi, tako i ovdje gdje je naša nadležnost. Prema mom mišljenju, ni najmanje nije rađeno profesionalno, nije rađeno objektivno i nikako nije svim pružena jednaka mogućnost. Čak su, i prema mom mišljenju, ovdje izvršene i zloupotrebe javnih resursa u privatne i lične svrhe”, istakao je Drašković.
Savjet RTCG foto Savo Prelević RFE
Prije samog glasanja o razrješenju, smijenjena direktorica Andrijana Kadija je saopštila da ugovor o realizaciji projekta sa nevladinom organizacijom koji je finansirala EU nije protivzakonit, ali da je protivzakonita njena smjena.
Kadija je ocijenila da je zahvalna što se njeno razrješenje događa u trenutku kada je RTCG bilježi uspjehe, profesionalni napredak i finansijski oporavak.
“Moj grijeh je što sam apolitična, što ne pripadam nijednom centru moći, što sam svoja, što nedozvoljava da se Javni servis pretvori u partijski, niti lični servis a to se u Crnoj Gori ne prašta. Dakle, ne smjenjujete me što sam nesposobna ili što sam lošije radila od svojih prethodnika, nego što sam zbog svega ovoga nepodobna. Nemam leđa i ponosna sam na to. Ali imam kičmu, nisam dala da je do sada niko slomi, pa je neće ni slomiti”, poručila je Kadija.
Dio članova Savjeta i menadžment RTCG-a, dio nevladinog sektora je već mjesecima upozoravao da je smjena direktorice i menadžmenta rezultat ranije donesene političke odluke koja se realizuje mjesecima unazad – najprije razrješenjem dijela članova Savjeta i dovođenjem na njihovo mjesto osoba lojalnih vladajućem DPS-u.
Savjet je odlučio da na umjesto Andrijane Kadije, vršilac dužnosti direktora bude Božidar Šundić, dugogodišnji urednik u Javnom servisu, ali i medijima kao što su: Televizija Atlas, Televizija Pink, RTV Elmag.
Inače, Šundića je 2017. godine, sa mjesta direktora televizije, smijenila upravo Andrijana Kadija zbog kršenja zakona i opštih akata RTCG-a.
Protiv političkog miješanja u rad Javnog servisa, otvoreno su djelovale najuticajnije nevladine organizacije u Crnoj Gori ocjenjujući da će razrješenje generalne direktorice RTCG-a Andrijane Kadije predstavljati vraćanje Javnog medijskog servisa pod faktičku kontrolu jedne političke stranke, vladajućeg DPS-a.
Protest foto Savo Prelević RFE
“Smjenom Andrijane Kadije, crnogorske vlasti bi otvorile prostor da Evropska komisija ozbiljno razmotri aktiviranje klauzule balansa, odnosno da ne dozvoli privremeno zatvaranje ostalih poglavlja dok se ne ostvari suštinski napredak u vladavini prava, a gdje su sloboda medija i izražavanja jedno od važnih pitanja”, konstatovale su četiri nevladine organizacije.
Prije održavanje sjednice Savjeta, ispred zgrade RTCG-a održan je protestni skup kome su prisustvovali predstavnici nevladinog sektora, dijela medija i zaposlenih u Javnom servisu, kao i građani.
Predsjednik Skupštine Medija centra Duško Vuković je pozvao članove Savjeta da se povuku i tako delegitimišu političkim nasiljem uspostavljenu većinu u tom tijelu.
“Ovaj politički igrokaz je počeo, bar onaj njegov vidljivi dio, prije godinu dana. Njegov cilj je od početka bio potpuno jasan, bar za one koji su poznavali prilike u našoj državi – da se RTCG vrati pod kontrolu vlasti i da se, ono što je opasnija poruka, kompromituje sama ideja Javnog medijskog servisa”, kazao je Vuković.
Dan pred održavanje sjednice Savjeta Javnog servisa, Reporteri bez granica su izdali saopštenje u kome su osudili “pokušaje vladajuće partije u Crnoj Gori, Demokratske partije socijalista, da preuzme Radio-televiziju Crne Gore i napad na nezavisnost medija”, navodeći da Savjet Javnog servisa planira da smijeni direktoricu Andrijanu Kadiju.
