Centar za selekciju i tretman komunalnog otpada za bokeljske opštine mogao bi biti u zaleđu najvećeg bokeljskog grada, uvjerena je potpredsjednica opštine Herceg Novi Danijela Đurović. Studijom izvodljivosti za projekat izgradnje centra za selekciju i tretman komunalnog otpada, za primorske opštine, planiran je u okviru sanitarne deponije Možura u opštini Bar . Projekat bi trebalo da bude finansiran iz predpristupnih fondova EU. O tome će biti riječi na današnjem sastanku predstavnika primorskih opština sa predstavnicima MORTa u Podgorici .
Đurović je uvjerena da bi za opštine Herceg Novi, Kotor i Tivat , alternativa Možuri mogla biti izgradnja Centra za selekciju I tretman komunalnog otpada u Dubokom dolu gdje je planirana izgradnja sanitarne deponije za Herceg Novi.
Objašnjava da je i državnim I lokalnim planom u hercegnovskoj opštini predviđen centralizovani sistem obrade otpada koji bi se sastojao od postrojenja za obradu otpada – sortirnice, reciklažnog dvorišta, postrojenja za obradu autoguma, postrojenja za obradu čvrstog kabastog otpada i lokacije za krajnje odlaganje preostalog komunalnog otpada – sanitarne deponije. Ovakav centralizovani sistem bi u potpunosti zaokružio na ekološki prihvatljiv i ekonomski održiv način, upravljanja otpadom u cijeloj opštini.
Podsjećamo da je Upravni sud usvojio tužbu Opštine Herceg Novi protiv Ministarstva održivog razvoja I turizma (MORT ) i poništio zaključak kojim je prekinut postupak izdavanja građevinske dozvole za izgradnju sanitarne deponije Duboki do.
“Opština će od Ministarstva održivog razvoja i turizma zatražiti da nastavi postupak izdavanja građevinske dozvole”, kazala je Đurović.
Ministarstvo je 2. juna 2015. godine izdalo građevinsku dozvolu za sanitarnu deponiju „Duboki do“ . Presuđujući po tužbi MZ Morinj, odnosno opštine Kotor, Upravni sud Crne Gore je poništio tu dozvolu, zbog sumnje da će štetno uticati na morinjske izvore, a Ministarstvo održivog razvoja i turizma je u maju prošle godine obustavilo postupak izdavanja građevinske dozvole.
Naknadna geotehnička istraživanja na tom području, koja su podrazumijevala ubacivanje markera u bušotine, pokazala su da se obojena voda nije nigdje pojavila, što bi trebalo da znači da se otpad sa nove deponije neće “cijediti” u zemlji i zagađivati podzemne vode.
Lokacija za sanitarnu deponiju definisana još 2018 godine
Prostorni plan koji je definisao lokaciju urađen je 2008. godine, i prema njemu sanitarna deponija za opštinu Herceg Novi nalazi se na oko 400 metara zapadno od regionalnog puta Ubli – Crkvice, na nadmorskoj visini od 1042metara. Udaljena je oko 700 metаrа od postojeće deponije Tisove grede nа Ublimа čije je zatvaranje u toku i 23 kilometra od grada. Sanitarna deponija predviđena je i nacrtom PUP-a čije se usvajanje očekuje uskoro u lokalnom parlamentu.
Vrijednost buduće sanitarne deponije iznosi oko šest ipo miliona eura, od čega bi u prvoj fazi bilo neophodno uložiti oko tri miliona eura.
Policija je potvrdila da je 47-godišnji surfer, Slovenac, pronađen nedaleko od Trsta. Talijanska lučka kapetanija tu je vijest prenijela slovenskoj lučkoj kapetaniji, a slovenska policija Policijskoj upravi istarskoj.
Doznajemo da se surfer javio supruzi. Pronađen je dehidriran, iscrpljen i pothlađen. Zdravstveno stanje mu je stabilno, a trenutačno se nalazi u bolnici.
Dvojica surfera, Hrvat i Slovenac, nestala su jučer popodne u moru ispred Umaga. Hrvat je jučer sam doplivao do obale i pružena mu je pomoć. S obzirom na vremenske uslove na moru, noćas nije bilo moguće tražiti drugoga.
baraka Crvenog krsta u Zagrebackoj ulici gdje ce se graditi nova zgrada
Stanari lamele C-1 u Zagrebačkoj ulici broj 15 na Seljanovu, predali su gradonačelniku Tivta dr Siniši Kusovcu (DPS) peticiju sa potpisnicima 25 punoljetnih stanara te zgrade, kojom traže da predsjendik Opštine odustane od namjera da lokalna uprava na placu koji se nalazi odmah ispred ove lamele, podigne veliku višespratnicu.
Na toj lokaciji još od 1979. godine nalazi se dotrajala baraka površine oko 250 kvadrata u vlasništvu Crvenog krsta Crne Gore. Plan opštinara je da na placu ne mnogo većem od gabarita aktuelne barake, izgrade veliku zgradu spratnosti P+3, a u kojoj će u prizemlju biti smješten Dnevni centar za djecu sa posebnim potrebama, a na spratovima prostorije će dobiti tivatski Crveni krst, Mjesna zajednica i Dnevni centar za starije osobe.
Inače, lamela C-15 izgrađena 1982., spratnosti je P+2, a u njenih 11 stanova živi skoro 45 ljudi. U peticiji koju su potoisali svi punoljetni stanari i koja je pored Kusovca, dostavljena i medijima, oni traže od gradonačelnika da se umjesto trospratnice, na placu u njihovom komšiluku Opština podigne manju zgradu spratnosti P+1+Pk maksimalne visine 6,3 metara. Podsjećaju da su lani postigli takav dogovor sa bivšom gradonačelnicom dr Snežanom Matijević (DPS), tadašnjim potpredsjednicima Opštine Kusovcem i Dejanom Maslovarom (SD) te direktorom opštinske Direkcije za investicije i razvoj Peđom Obradovićem.
„Dolaskom na mjesto gradonačećnika, Vi ste taj revidirani i izvršni konačni projekat zanemarili, to jest pogazili sve ono što je ranije, uz Vaše aminovanje, dogovoreno. Sramota! Pošto uporno zagovarate stari (prvobitni) projekat zgrade sa tri sprata koji je ranije zagovarao i Vaš blsiki kolega – istomiščjenik Ivan Novosel, mišljenja smo da je u pitanju neka velika zakulisna igra sa nekom od građevinskih firmi i skoro da smo sigurni da je u pitanju korupcija.“- stoji u dopisu koji su stanari sa peticijom, predali gradonačelniku Kusovcu. Oni ističu da neće dozvoliti da se na manje od 4 metra od fasade njihove zgrade podigne trospratnica, odnosno zgrada visočija od sa Matijevićkom dogovorenih maksimalnih 6,3 metra.
Kusovcu su poručili da će kolektivno, protiv Opštine Tivat i njega lično kao lica odgovornog za zakonit rad lokalne uorave, ukoliko ne odustane od te namjere, „podnijeti tužbu zbog ugrožavanja naših prava na zdravu životnu sredinu, narušavanja uslova života i obezbrijeđivanja naše imovine, a sve praćeno adekvatnim novčanim odštetnim zahtjevom“.
Počasna građanka, dobitnica Povelje Herceg Novog glumica Tanja Bošković, posjetila je danas Opštinu Herceg Novi, gdje je sa čelnicima grada razgovarala o mogućnostima kulturnog razvoja grada i mladih umjetnika koji žive u Herceg Novom.
“Dobijanje Povelje grada najveća je čast u mom životu”, istakla je Bošković, uz obećanje da će pomoći i činiti sve u njenoj moći za svoj Herceg Novi. Naglasila je da je privilegija i obaveza zavrijediti počasno mjesto u gradu kulture koji ima, između ostalog, Kuću Iva Andrića, jedini festival opere u Crnoj Gori, Praznik mimoze koji traje već pet decenija…
-Herceg Novi je grad koji ima zaista ogroman potencijal za razvoj – prvo zato što ima svoje građane, ne počasne, već one prave koji su i moje roditelje i mene prije 35 godina primili kao rod rođeni, široko otvorenih srca, koji su nam omogućili da se primimo na ovo tlo, na jezik, melodiju i ovu dobrotu, i na tome im svima beskrajno hvala, kazala je Bošković. Tvrdi da nije zaslužila Povelju, ali se nada da će možda jednog dana postati dostojna ove nagrade.
Bošković je dodala da joj je žao što zbog loših vremenskih uslova nije uspjela stići na svečanu sjednicu povodom 28. oktobra, gdje bi se, kako je kazala, do zemlje poklonila svim Novljanima.
-Ja sam srećna žena, ovdje imam ozbiljne prijatelje – od umjetnika i glumaca, radnika u kulturnim ustanovama, do radnika komunalnih službi i mojih komšija. Dragi moji Novljani, hvala što se me primili, živjeću 200 godina, jako dugo ću vam biti za vratom – duhovito je poručila Bošković.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić zadovoljan je izborom žirija za dobitnika Povelje ove godine.
Prijem za Tanju Bošković u Kabinetu
-Bošković je zaslužila status počasnog građanina odavno, ne samo zato što je ime bivše Jugoslavije i naša sugrađanka, već zbog toga što je neko ko se srodio sa našim gradom. Bilo kog Novljanina da pitate, zna za Tanju Bošković, kao dobru komšinicu, prijatelja ili saradnika. Nadamo se da će i u periodu pred nama dati doprinos svom drugom domu, gradu koji je prihvatio širokih ruku, kazao je Katić.
Povelja grada je Tatjani Tanji Bošković dodijeljena prema jednoglasnoj odluci žirija za dodjelu najviših opštinskih priznanja, čime je stekla zvanje počasnog građanina. Legendarna glumica je, ističući posebnost koju Herceg-Novi ima za nju, doprinijela afirmaciji grada, ima poseban značaj i za Hercegnovski filmski festival na kojem je prisutna od osnivanja, a svojim djelima kulturnom i duhovnom bogatstvu svih na ovim prostorima.
Jedan od dvojice surfera nestalih u ponedjeljak poslijepodne u moru ispred Umaga samostalno je doplivao do obale, a s obzirom na vremenske prilike na moru nije bila moguća potraga za drugim surferom iz Slovenije (47), priopćeno je iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Službenici Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC) su u ponedjeljak u 17 sati i dvije minute zaprimili dojavu očevidaca o dvojici surfera, jednom na wind, a drugom na kite surfu, u moru ispred Umaga, odakle su ih olujni udari vjetra nosili prema otvorenom moru, stoji u priopćenju ministarstva poslanom kasno u ponedjeljak.
Obojici su uništena jedra i pali su u more, nakon čega je pokrenuta spasilačka akcija u koordinaciji s Lučkom kapetanijom Pula i Lučkom ispostavom Umag.
Službenici pulske Kapetanije su u 18 sati javili kako je jedan od dvojice surfera uspio samostalno doplivati do obale u blizini Umaga, gdje su ga preuzeli djelatnici Hitne medicinske pomoći Pula u daljnje medicinsko postupanje.
S obzirom na vremenske prilike na moru, nije bilo moguće poduzeti pomorsku potragu, za što je iz MRCC Rijeka, uz raspoložive službenike pulske Kapetanije, angažirana Policijska uprava Istarska i Javna vatrogasna postrojba Pula, čiji službenici i pripadnici obavljaju kopnenu potragu, odnosno, tijekom noći dežuraju na pozicijama uz obalu na kojima je predviđena pojava nestalog surfera sukladno morskim strujama i smjeru vjetra, dodaje se u priopćenju.
O događaju je obaviještena i hrvatska Obalna straža kako bi pripremila vlastite raspoložive pomorske i zračne potražno – spasilačke resurse.
Svi sudionici u pomorskom prometu u području potrage, putem obalnih radio postaja obavještavaju se o nestaloj osobi, zaključuje se u priopćenju.
Inače, prema podacima Županijskog centra 112, zbog obilne kiše i orkanskog juga je u noći s ponedjeljka na utorak širom Istre bilo materijalne štete, poteškoća u prometu, poplava i prekida struje.
Velike štete od nevremena u Istri
Jaki vjetar je odnio dio krova dvorane Veli Jože u Poreču i crkve Svetog Pavla u Puli, dijelove fasada na Poreštini. Na prometnice i ulice srušena su stabla, u Rovinju i drugim mjestima uz obalu poplavljene su rive, a od ponedjeljka navečer neki dijelovi Istre još su bez struje.
Županijski centar 112 je u ponedjeljak od 13 sati bio pod opsadom poziva građana, pa je do 23 sata zaprimljeno više od 200 dojava o problemima diljem Istre zbog nevremena. Po dojavama građana angažirane su nadležne službe od onih za održavanje cesta do HEP-a, vatrogasaca i komunalnih službi. Vatrogasci su imali više od 90 intervencija oko uklanjanja stabala i grana s prometnica, a ispumpavali su i vodu iz podrumskih prostorija, sanirali limove i krovove na zgradama.
Ribari u potrazi za surferima
Prema neslužbenim informacijama umaških ribara jedan od nestalih surfera je pronađen dok će se za drugim potraga nastaviti ujutro, saznali smo u ponedjaljak navečer.
Dva mladića koja su se danas poslijepodne, unatoč orkanskom jugu, odlučila na jedrenje na dasci u blizini svjetionika u Savudriji, nestala su.
Posljednji put su viđeni na moru ispred umaške luke. Zbog velikih valova i vjetra nije bio u mogućnosti isploviti ni jedan brod u potragu za njima, a pretraživanje obale nije do mraka dalo rezultata, saznajemo od umaških ribara.
Centar 112 potvrdio je da surferi do mraka nisu pronađeni te da se pretraživala obala jer je moguće da su se mladići dokopali čvrstog tla.
Središnjica za traganje i spašavanje nastavlja potragu sutra ujutro a moguće je da će ribarski brodovi moći krenuti u potragu.
Ekskluzivnu fotografiju dva surfera, vjerojatno posljednju snimljenu nakon što su se odlučili otisnuti na adrenalinsko jedrenje, šalje nam Saša Košutić.
Poslije objavljenih rezultata regionalnog pjesničkog konkursa koji je organizovao NVO “Bokeški Forum”, u saradnji sa Opštinom Tivat, pobjednica Aleksandra Matić iz Srebrenice je rekla:
– Danas sam vidjela rezultate i rasplakala se u sred srebreničkih brda u kojima sam i pisala Aninu ljubavnu misleći na sve galebove i sva krila koja su me dotakla u životu. Neizmjerno ste me usrećili, ne zato što je moja pjesma pobijedila, nego zato što ste, izabravši baš nju, pružili šansu nekim malim ljudima sa velikim srcem da pošalju jednu drugačiju priču iz Srebrenice koja je zaslužila da iz sebe ponovo počne slati ljubav. Postoje ljudi koji bi bar pjesmom pokušali mijenjati svijet na dobro, i ja sam samo to pokušala biti.
Cijenim vaš humanitarni rad, i to me je ganulo najviše i želim svim srcem da naš galeb Savo Rili ponovo dobije krila. Da mogu nekog ljubavlju da izliječim, izliječila bih njega. Još Vam jednom neizmjerno hvala, dali ste mi krila da budem još bolji čovjek. Iskreno vas pozdravljam, šaljem zagrljaje i dobre vibracije iz Srebrenice.
Sadnjom 150 sadnica divljeg šipka, koje je obezbijedila Opština Tivat, u novembru će biti nastavljeno pošumljavanje dijela Vrmca iznad sela Peani.
Akcija je predviđena Planom pošumljavanja područja opštine Tivat za period od 2016-2018.godine, koji je donio Sekretarijat za ekonomski razvoj i preduzetništvo Opštine Tivat.
U cilju održivosti i zaštite prostora pošumljavanje se nastavlja modelom agrošumarstva. Pod agrošumarstvom se podrazumjevaju aktivnosti koje uključuju kombinovano gajenje šumskog drveća i voća zajedno sa drugim kulturama uz obostranu korist za ljude, biljke, životinje i uopšte životnu sredinu. U tom smislu su za pošumljavanje i izabrane sadnica divljeg šipka (Rosa canina).
vrmac – tivat
Ovom akcijom u planu je pošumljavanje oko 3500 m2, saopšteno je iz Opštine Tivat.
U nevremenu koje je od nedjelje pogodilo Italiju poginulo je osam osoba, objavila je civilna zaštita, dok su u utorak brojne škole ostale zatvorene.
Uz pet žrtava zabilježenih tokom ponedjeljka, jedan je muškarac poginuo u Venetu pri padu stabla, jednako kao i vatrogasac u regiji Trentino-Južni Tirol, zaposlen u spasilačkim operacijama. Jedna je žena poginula u bujici blata i kamenja u svojoj kući u Trentinu, objavile su vlasti.
Kako prenose agencije, u šest talijanskih regija proglašen je crveni meteoalarm zbog vjetrova i obilnih kiša, a najugroženije su Lombardija, Veneto, Ligurija i Abruco.
U mnogim je talijanskim gradovima obustavljena nastava u školama, među njima i u Rimu i Napulju.
U Veneciji je snažno porasla razina mora, no željeznički promet s ostalim dijelom zemlje odvija se normalno.
Grad Umag nedavno je donio odluku da se ribarima zabrani pristup dostavnim vozilima preko dijela Obale dr. Franje Tuđmana, u dužini od oko 100 metara, do brodica, kao i parkiranje automobila na pristaništu uz brodice koje im je potrebno da bi iskrcali kašete s ulovljenom ribom.
Više od dva desetljeća dio umaških profesionalnih ribara koji u vlasništvu imaju brodice duljine do 10 metara privezuju se i imaju svoju iskrcajnu stanicu na Punti uz Ininu beninsku crpku. Vezište je to za 12 brodica i do sada nije bilo većih problema oko priveza jer posjeduju sve dozvole Lučke uprave Umag – Novigrad kojoj uredno plaćaju vez. No, nedavno su iskrsnuli problemi s Gradom Umagom koji je donio odluku da im se zabrani pristup dostavnim vozilima preko dijela Obale dr. Franje Tuđmana, u dužini od oko 100 metara, do brodica, kao i parkiranje automobila na pristaništu uz brodice koje im je potrebno da bi iskrcali kašete s ulovljenom ribom.
Komunalni ih redari već tjednima upozoravaju na takvo nepropisno postupanje, a kako ribari nisu reagirali, došli su ih upozoriti i u četvrtak. Kako je tada poručeno ribarima, bit će postavljene video kamere i svim će prekršiteljima propisa biti dostavljene novčane kazne. Ribari su to nastojali izgladiti s komunalnom službom, riješiti sve dogovorom, no kako je do sada izostalo razumijevanje i neko alternativno rješenje od strane Grada, odlučili su revoltirani progovoriti u javnosti. Na samoj terasi caffe bara Ina zatekli smo dvojicu mlađih ribara, Milana Ivankovića i Dominika Kovača, uz Tončija Trevižana najstarijeg ribara u Umagu, koji je sve donedavno obnašao brojne odgovorne funkcije u Cehu ribara Bujštine i Istre. Trevižan nam je i pokazao sporno mjesto na kojem se zabranjuje pristup dostavnim vozilima brodu i povremeno parkiranje za iskrcaj kašeta.
Ne može se, kaže, načuditi apsurdnoj situaciji kojom formalno iz Grada Umaga žele uvesti red, a da nisu razmišljali o konkretnim problemima koje će time stvoriti ribarima, jer pristanište i brodovi su njihova jedina radna mjesta.
– Ovo je kontradiktorno. Imamo pravo biti privezani na ovom pristaništu, što znači obavljati iskrcaj izlova, ali zbog rigidno postavljenih prometnih znakova zabrane prometovanja te parkiranja i zaustavljanja na šetnici, spriječen je i nama pristup vozilima do ribarskih brodica na ovom dijelu od stotinjak metara pa ćemo biti prisiljeni parkirati na udaljenije parkiralište. Navodno ćemo ga i plaćati. Stoga bih predložio Gradu Umagu da zaposle ovdje jednog svog djelatnika koji bi prevozio naš izlov 15 do 20 minuta dnevno, prema potrebi, do naših vozila na udaljenom parkiralištu i vozila dobavljača ribe s kojima imamo ugovore, rekao je Trevižan, a kao ekološki osviještenoj vlasti predlaže da to bude na malom električnom kamioncinu i neka tako razvažaju ulov čitav dan.
Osnovni sud u Kotoru, koji je nadležan da odlučuje o prisilnoj hospitalizaciji građana u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru, na svom sajtu objavljuje puna imena i prezimena građana koji su prisilno smješteni na liječenje, upozoio je portal FOS.
Sudovi su dužni da prilikom objavljivanja odluka vode računa o zaštiti ličnih podataka, odnosno da anonimiziraju sve odluke, kako to nalaže Sudski poslovnik i Zakon o zaštiti ličnih podataka.
Zbog ovakvog postupanja suda je institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, na čijem je čelu Šućko Baković, pokrenula postupak po službenoj dužnosti nakon obraćanja FOS-a.
„Obavještavamo Vas da nismo imali saznanja o okolnostima na koje ste ukazali. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore na osnovu ovih saznanja formiraće predmet po službenoj dužnosti“, saopšteno je FOS-u iz ove institucije koja je nadležna za zaštitu ljudskih prava i sloboda.
I direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Čedomir Mitrović kazao je FOS-u da će provjeriti činjenično stanje.
„Agencija za zaštitu ličnih podataka nije u saznanju da se na sajtu Osnovnog suda u Kotoru nalaze javno objavljeni podaci osoba koje su smještene u Specijalnu psihijatrijsku bolnicu u Dobroti. Vaše pitanje ćemo tretirati kao inicijativu za vršenje nadzora, tako da će kontrolori Agencije, shodno odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, utvrditi činjenično stanje“, navodi se u odgovoru Mitrovića.
Da stvar bude gora, imena pacijenata koji su prisilno smješteni na psihijatrijsko liječenje objavljivani su u dužem periodu – tokom 2017. i 2018. godine, te sa sa time ko „leži“ u Dobroti mogao upoznati bilo koji radoznali građanin, stranka suda ili neko drugo lice.
Tako, poslodavac može saznati prostim ukucavanjem imena na internetu da li je njegov budući zaposleni bio u prošlosti hospitalizovan na psihijatriju prisilno, iako je možda sada sasvim dobrog zdravstvenog stanja.
Prema podacima Akcije za ljudska prava, u 90 odsto slučajeva prisilno hospitalizovani pacijenti ili u roku do 30 dana budu otpušteni iz Bolnice ili izraze spremnost da se dobrovoljno liječe, pa u tom svojstvu nastavljaju da borave u Bolnici.
Nakon što je FOS uputio pitanja kotorskom sudu, na ista nisu odgovorili, ali su zato kasno sinoć dio odluka sa imenima i prezimenima pacijenata uklonili sa sajta, a dio su anonimizirali.
Povodom ovakve prakse kotorskog suda advokatica Marija Radulović za FOS kaže da javnost suđenja, pa samim tim i javno objavljivanje sudskih odluka, predstavlja garanciju za ostvarivanje prava na pravično suđenje, zagarantovanog članom šest Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.
„Javnim objavljivanjem odluka svakako se omogućava transparentnost i kontrola rada sudova, i ujedno doprinosi ujednačavanju sudske prakse. Međutim, u cilju zaštite prije svega prava na privatnost, potrebno je razlučiti privatnu od javne sfere, i osigurati zaštitu ličnih podataka učesnika u sudskim postupcima, posebno u odnosu na javno objavljene sudske odluke u kojima se navode njihovi podaci o ličnosti“, kaže Radulović.
Ona objašnjava da u odnosu na dostupnost sudskih odluka javnosti, Zakon o sudovima propisuje da se ,,način vođenja evidencije sudske prakse i objavljivanja odluka utvrđuje Sudskim poslovnikom”, dok je Sudskim Poslovnikom propisano da se ,,sve pravosnažne odluke redovno anonimiziraju (što podrazumijeva izmjenu i izostavljanje ličnih i drugih podataka u sudskim odlukama), i objavljuju na internet stranicama sudova.”
„Važno je napomenuti da bi sudovi, prilikom objavljivanja odluka na svojim internet stranicama, trebali primjenjivati Pravilnik o anonimizaciji podataka u sudskim odlukama. Međutim, ono što je evidentna praksa, jeste da gotovo polovina sudova u Crnoj Gori na svojim internet stranicama nema objavljene Pravilnike o anonimizaciji, a među njima ni Osnovni sud u Kotoru, na čije sporne javno objavljene odluke ste ukazali“, kaže Radulović.
Bolnica Dobrota
Potvrda postojanja društvene stigme
Radulović podsjeća da je Sudskim poslovnikom propisana obaveza anonimizacije svih pravosnažnih odluka, dakle, bez predviđenih izuzetaka, što čini još očiglednijom zloupotrebu obrade ličnih podataka od strane sudova kada su u pitanju posebno ranjive kategorije lica, i posebne kategorije ličnih podataka, kao što su podaci koji se odnose na zdravstveno stanje ovih lica.
„Ono što postaje evidentno kada su u pitanju ovakvi slučajevi, jeste da je neophodno podizanje stepena svijesti, u cjelokupnom društvu o vrijednosti i značenju zaštite ličnih podataka, kao i o uvidu u temeljna načela i standarde na kojima se ta zaštita temelji. To je polazna osnova koja bi trebala osigurati da se ovom pitanju pristupi profesionalno i odgovorno, naročito od strane pravosudnih organa, koji bi trebali pružati punu pravnu zaštitu posebno osjetljivim i ranjivim kategorijama lica“, kaže u razgovoru za FOS.
Ona kaže da odgovornost u pristupanju problemu zaštite ličnih podataka u krajnjem za cilj treba da ima ne samo shvatanje značenja ove zaštite, nego omogućavanje ostvarivanja osnovnih ljudskih prava pojedinaca, koje je, kako navodi, u ovom slučaju svakako izostala.
Podsjetimo, Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, koji je, sa svojim izmjenama i dopunama, u primjeni gotovo punih deset godina, jemči zaštitu podataka o ličnosti, sa posebnim akcentom na zaštitu ovih prava u skladu sa principima i standardima sadržanim u u potvrđenim međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i opšte prihvaćenim pravilima međunarodnog prava.
„Međutim, sasvim sam sigurna da bi, detaljnijom analizom primjene Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, postalo upitno u kojoj mjeri su rukovaoci podacima o ličnosti upoznati čak i sa samim značenjem izraza iz ovog Zakona. Mišljenja sam da su građani u još manjoj mjeri upoznati sa pravima sadržanim u ovom Zakonu i mogućnostima za njihovo ostvarivanje. U konkretnom slučaju, praksa sudova u odnosu na objavljivanja podataka o ličnosti u odlukama suda koja se odnose na smještaj mentalno oboljelih lica u psihijatrijsku ustanovu, svakako predstavlja drastično kršenje prava ovih lica, koja samo potvrđuje postojanje društvene stigme i nedovoljnog razumijevanja i znanja o pravima mentalno oboljelih lica kao posebno ranjive kategorije“, kaže Radulović.
Ono što je karakteristično, jeste da bi i Zakon o zaštiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica, trebao omogućiti ostvarivanje prava i sloboda ovih lica u skladu sa međunarodnim dokumentima i opštim pravilima međunarodnog prava.
„U praksi, međutim, nerijetko srijećemo slučajeve u kojima čak postupajući tužioci i sudovi, ignorišu potrebu da se utvrdi postojanje uračunljivosti kod okrivljenog, već postupanje mentalno oboljelog lica kvalifikuju kao ,,posebnu upornost i bezobzirnost u izvršenju djela”, što u krajnjem vodi ka tome da se mentalno oboljelom licu određuje i produžava pritvor, umjesto smještaja u specijalizovanu psihijatrijsku ustanovu. Sve ovo je potvrda ili nedovoljnog znanja i razumijevanja prava ove kategorije lica u sudskim postupcima, ili sveopšte nedovoljne senzibilnosti društva. Ono što je međutim, sasvim očigledno jeste da u svim ovim slučajevima u krajnjem izostane profesionalna odgovornost nadležnih za ovakvo postupanje“, objašnjava Radulović.
Treba istaći da se lični podaci ne mogu obrađivati u većem obimu nego što je potrebno da bi se postigla svrha obrade niti se mogu obrađivati na način koji nije u skladu sa njihovom namjenom. Objavljivanje ličnih podataka mentalno oboljelih lica, bez prethodne anonimizacije, u rješenjima kojima se istima postavljaju advokati po službenoj dužnosti svakako nije neophodno za postizanje svrhe obrade.
„Ukazujem da je obaveza rukovaoca zbirke ličnih podataka (u ovom slučaju predsjednika suda) da obezbijedi tehničke, kadrovske i organizacione mjere zaštite ličnih podataka od objavljivanja i zloupotrebe. Štaviše, Zakon o zaštiti podataka o ličnosti propisuje kazne za prekršaje za odgovorna lica u državnim organima, učinjene kršenjem odredaba o zaštiti podataka o ličnosti. Takođe, ovim Zakonom propisana je i odgovornost za naknadu štete rukovaoca zbirke ličnih podataka u skladu sa opštim pravilima o naknadi štete, za štetu koje je lice pretrpjelo zbog povrede prava propisanih ovim zakonom. Meni, iz dosadašnjeg rada i prakse, međutim, nije poznat slučaj da je bilo koji sud, niti predsjednik suda, odgovarao za naknadu štete zbog kršenja prava propisanih Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti“, zaključila je Radulović u razgovoru za FOS.
