‘Ljudi i brodovi’ nova knjiga Siniše Lukovića

2
Ljudi i brodovi

U ediciji „Bokeljologija“ hercegnovske knjižarske i izdavačke kuće Knjižare So pojavio se novi naslov sa morskom, pomorskom i bokokotorskom tematikom.

Riječ je o fotomonografiji „Ljudi i brodovi“ Siniše Lukovića, jednog od najvećih živi poznavalaca pomorske istorije Boke Kotorske.

„Ljudi i brodovi“ donose storije o čuvenim pomorcima, velikim brodovlasnicima, herojima na moru odlikovanim od strane američkog predsjednika, o jedriličarima-pustolovima, brodolomnicima, autorima „Morskih dnevnika“, patriotama poput Spasića i Mašere, o jednom zalivskom svešteniku iz kapetanske porodice koga su odlikovale tri države u kojima je živio, te o mnogim kapetanima i njihovim sudbinama.

Drugi dio knjige čitalačkom oku nudi da se ukrca na impozantne palube koje su brodile Bokom: na najluksuzniji parorbod koji je ikad saobraćao za luku Kotor, na torpednu krstaricu koja je učestvovala u čuvenoj pobuni mornara 1918, na najveći jedrenjak na svijetu, na najbrži jedrenjak na svijetu, na školske brodove nekoliko država, na megakruzer sa genima slavnih transatlantika, ali i na nosač aviona – sasvim u skladu sa vremenima u koja smo uronjeni.

Profesionalni tematski i izdavački koncept prepoznala je Opština Kotor koja je omogućila objavljivanje ove fotomonografije u većem srednjem formatu sa zaštitnim koricama u boji.

Libro se može pronaći na podgoričkom Sajmu knjiga, i u svim bolje snabdjevenim klasičnim knjižarama.

Podmorničari obilježili praznik i otvorili kancelariju

0
Bivsi podmornicari danas u Tivtu

Povodom 8.aprila – Dana podmorničarstva Jugoslavije, članovi NVO „Podmorničar“ iz Tivta koje okuplja podmorničare bivše SFRJ što žive u Crnoj Gori, danas je organizovalo okupljanje članstva i poštovalaca podmorničarskih tradicija, kao i svečano otvaranje svojih novih prostorija.

Podmornički veterani, zajedno sa dijelom radnika i inženjera bivšeg tivatskog Arsenala koji su decenijama održavali i remontovali podmornice kao tehnički najkompleksnije ratne brodove, okupili su se pred glavnim muzejskim eksponatima Zbirke pomorskog nasljeđa u Tivtu – podmonicama P-821 „Heroj“ i „P-912 „Una“. Potom je uprilileno otvaranje prostorija Udruženja „Podmorničar“ u Zagrebačkoj ulici na Seljanovu, a koje je ovdašnjim veteranima ustupilo Ministarstvo odbrane. Svečanosti su pored ostalih, prisutvovali i bivši savezni sekretar za narodnu odbranu SFRJ i načelnik Generalštava JNA, admiral flote u penziji Branko Mamula, kao i komandant Mornarice VCG, kapetan bojnog broda Vesko Tomanović.

Podsječajući da se 8.aprila obilježava Dan jugoslovenskog podmorničarstva u spomen na isti datum 1928.godine kada su u ratnu luku Tivat, nakon što su izgrađene u Velikoj Britaniji, uplovile prve jugosloevsnke podmornice „Hrabri“ i „Nebojša“, predsjednik Udruženja „Podmorničar“, kapetan bojnog broda u penziji Rajko Bulatović je istakao da će ove godine centralna proslava tog praznika naredne sedmice biti održana u Sloveniji, u Vojnom muzeju u Pivki gdje je kao eksponat izložena mala podmornica P-913 „Zeta“.

Sam otvaranja kancelarije

„Mi danas ovdje osim što obiježavamo tu 91.godišnjicu našeg podmorničarstva, otvaramo i ove nove naše prostorije koje nam je ustupilo Ministarstvo odbrane, a mi smo ih sami proteklih mjeseci uz pomoć sponzora i donatora, uredili i opremili. Ovdje smo dobili kancelariju za rad i okupljanje članstva kako bi mi kako nosioci tradicije podmorničarstva u Crnoj Gori, mogli da obavljamo svoju misiju – čuvanja te tradicije, promocije podmorničarstva i tehničke kulture, kao i sakupljanja svega što je u vezi sa bogatom istorijom ove djelatnosti na istočnoj obali Jadrana.“- kazao je Bulatović, dodajući da crnogorski podmornički veterani odlično sarađuju sa svojim kolegama iz Slovenije, Hrvatske i Srbije koji takođe imaju slična udruženja.

Bulatović je dodao da će predstavnici Udruženja pomorničara iz Tuivta uzeti učešća na predstojećem Svjetskom kongresu podmorničkih veterana koji se održava u Beogradu od 21. do 26.maja, kao i da će nastojati da crnogorski bivši podmorničari se kandiduju da dobiju organizaciju i budu domaćini Svjetskog kongresa 2022. godine.

Kapetan bojnog broda u penziji Jordan Jovanović je podvukao da su posebno zakvalni Ministarstvu odbrane Crne Gore na tome što im je na pet godina besplatno ustupilo „baš ovakvu prostoriju gdje sve – od oblika vrata do skučenog prostora i atmosfere, baš podsjeća na ambijent podmornice u kojem se mi najbolje osjećamo“.

Kostanjica – deponovanje šuta u more

5
Deponovanje otada

Komunalna policing Kotor dostavila nam je fotografije koje su dobili od savjesnih i hrabrih građana Kostanjice, koji odgovorno postupaju u slučajevima bezobzirnog kršenja zakona.

– Ovakve  nesavjesne počinioce prekršaja i nesavjesne pojedince procesuirat ćemo i kažnjavati a ovakvim objavama želimo podići nivo svjesti i odgovornosti u zaštiti okoline. U ovom slučaju spriječiti ćemo devastaciju mora i procesuirati krivca poručuju iz Komunalne policije Kotor.

Deponovanje suta u more

Kako su nam saopštili građani su dostavili registarske oznake kamiona.

Dan otvorenih vrata u Zbirci pomorskog nasljeđa – izložba Moj osjećaj za more

Adriatic Artist – autor fotografije Svjetlana Panic

Izložba umjetničkih fotografija, pod nazivom Moj osjećaj za more, članova udruženja umjetnika Adriatic Artist i foto kluba Marin Getaldić iz Dubrovnika, biće otvorena u utorak 9. aprila, u Zbirci pomorskog nasljeđa, u 20:00h.

Grupu Adriatic Artists čine аkаdemski slikаri, grаfičаri, fotogrаfi, vаjаri i tаlentovаni аmаteri, koji su se okupili nа društvenoj mreži Fаcebook i tаko krenuli u kreаtivno druženje koje je rezultirаlo izložbаmа.

Za lajt-motiv ove izložbe izabrani su različite identitete mora – bonacu, buru i neveru, sve „savršene oluje“, barke i jedrenjake koji plove, stijene i perfektnost spoja sa morem u svim njegovim formama, neraskidivu povezanost čovjeka i mora I sve detalje svakodnevice na obali. Izložba je prodajnog karaktera.

Istog dana, u Zbirci pomorskog nasljeđa biće tradicionalno obilježen Dan otvorenih vrata, kada će svi posjetioci imati priliku da uživaju u besplatnom obilasku podmornice P-821 Heroj.

Okupljeni podmorničari, koji su nekada plovili u Heroj-u, ponosu Jugoslovenske Ratne mornarice, tog dana će posjetiocima prepričavati svoja iskustva pod vodom, sa kojim opasnostima se se suočavali, kako su ručali na torpednim cijevima i spavali na sklopivim ležajevima, gdje god su mogli naći mjesto.

Crna Gora će biti spremna za Igre malih zemalja

0
Otkriven “Olimpijski sat” u Budvi

Crnogorski olimpijski komitet ulazi u završnu fazu priprema za Igre malih zemalja Evrope, koje će se od 27. maja do 1. juna održati u našoj zemlji.

Preko 900 sportista iz devet država takmičiće se u deset disciplina, u Budvi, Baru, Podgorici, Cetinju i Tivtu.

U posjeti Crnoj Gori ovih dana su predstavnici svih nacionalnih olimpijskih komiteta – šefovi misija, kao i članovi Tehničkog komiteta Igara malih zemalja, koji će obići sva borilišta i posjetiti smještajne kapacitete, a dobiće sve ostale potrebne informacije oko organizacije prvog multi-sportskog takmičenja i najmasovnije sportske manifestacije ikad održane u Crnoj Gori.

“Mislim da su naši gosti izuzetno zadovoljni onim što su vidjeli, objektima kojima raspolažemo i u kojima ćemo ih dočekati krajem maja”, kazao je Predrag Marsenić, sportski direktor Crnogorskog olimpijskog komiteta.

“Košarkaška dvorana u Baru je sjajna, bazen takođe, postoje mali problemi sa atletskom stazom, ali biće sve u redu, siguran sam. Mi jedva čekamo početak, dolazimo sa 50-ak sportista i nadamo se da ćemo se vratiti sa medaljama”, kazao je Đordi Orteu, šef misije tima iz Andore.

Olga Piperidu, njegova koleginica sa Kipra, ubijeđena je da će Crna Gora biti dobar domaćin.

“Vidimo veliku želju da sve bude spremno i biće tako na osnovu onoga što smo vidjeli. Radujemo se dolasku, imaćemo, vjerujem, dobar tim, spreman da se takmiči na visokom nivou”, kazala je ona.

Igre malih zemalja, na kojima učestvuju sportisti iz država koje imaju manje od milion stanovnika – Andore, Malte, San Marina, Lihtenštajna, Luksemburga, Kipra, Islanda, Monaka i Crne Gore – održavaju se od 1985. godine, pod pokroviteljstvom Međunarodnog olimpijskog komiteta.

Za takmičare iz ovih zemalja, riječ je o manifestaciji velikog prestiža, ali i pravi festival sporta – olimpijske igre u malom.

“Posebno smo ponosni na činjenicu da će plivačko takmičenje biti kvalifikaciono za Olimpijske igre u Tokiju, što se prvi put događa na Igrama malih zemalja. Međutim, ovo je manifestacija kojoj se raduju svi učesnici i za koje se sportisti posebno spremaju”, naglasio je Marsenić.

U Tivtu boravi 35 odsto više gostiju

0
Tivat foto TO Tivat

U svim vidovima smještaja na tivatskoj rivijeri danas boravi 1385 gostiju ili 35 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Prema podacima Turističke organizacije u privatnom smještaju odmara 911 turista a u hotelima  474.

Među gostima 1343 je iz inostranstva a 42 iz Crne Gore.

Muzej “Valter brani Sarajevo”

0
Foto Hina

Muzej “Valter brani Sarajevo”, u spomen jednom od najpopularnijih ratnih filmova bivše Jugoslavije redatelja Hajrudina Krvavca, svečano se otvara na Dan grada Sarajeva u subotu 6. aprila, a dio eksponata za muzej dolazi i iz zagrebačkog Jadran filma.

Svojevrsni “povratak Valtera” zamišljen je kao filmsko-scenografski muzej u kojem će se izložiti historiografsko-muzejska dokumentacija, figure filmskih likova i redatelja Krvavca, audio i video multimedija, mapirati lokacije na kojima se snimao film, ali i izložiti eksponati iz vremena snimanja filma pri čemu su sarajevski organizatori “povratka Valtera”, kako ističu, dobili značajnu podršku Jadran filma iz Zagreba.

“Jadran film je u projektu muzeja ‘Valter brani Sarajevo’ sudjelovao kroz podršku u nabavi scenografskih, kostimografskih i rekviziterskih elemenata, a po izboru našeg scenografa Osmana Arslanagića. Ova podrška je bila značajna jer Jadran film posjeduje vjerovatno ponajbolje sačuvan fundus ovih elemenata na ovome prostoru Europe. Radi se elementima koji su vezani za period Drugog svjetskog rata, kao i drugih iz te epohe”, rekao je za Hinu Jasmin Duraković, voditelj projekta koji je u ime Filmskog centra Sarajevo (FCS) i idejni pokretač muzeja.

Kazao je kako je iz Zagreba stiglo petnaestak elemenata scenografije, kulisa i fotografija, ali i da organizatori sarajevskog muzeja sa zagrebačkim Jadran filmom imaju dogovor i za nastavak dugogodišnje suradnje i to u više područja što je, kako je istaknuo i logično jer se radi o dvije srodne tvrtke koje čuvaju tradicije hrvatskog i bosansko-hercegovačkog filma, a povezane su kroz prošlost.

Duraković je najavio i daljnu suradnju sa zagrebačkim Jadran filmom i eventualnom filmskom povratku Valtera, odnosno remakeu tog filma.

“Jadran film je prije nekoliko godina započeo ozbiljne aktivnosti oko ovoga projekata u suradnji sa Filmskim centrom Sarajevo i inozemnim, prvenstveno kineskim producentima. Zbog više razloga, sada opet postoji ozbiljan interes za remake ovoga filma i trenutno pregovaramo s tri velika kineska producenta oko tog producentskog angažmana. S druge strane, Jadran Film i Filmski centar Sarajevo planiraju ući u razvoj i produkciju filma i TV serije “Valter brani Sarajevo” uz korištenje naših financijskih, kreativnih, studijskih, scenografsko-kostimografskih kapaciteta te raditi na internacionalizaciji projekta i uz partnerstvo s nekim od tih kineskih producenta”, zaključio je Duraković.

S druge strane, i u zagrebačkom Jadran filmu naglašavaju izvanrednu suradnju s Filmskim centrom Sarajevo ističući sve prednosti projekata ostvarenih u tom, kako ističu, strateškom partnerstvu u kojem je Jadran film otkupio dio arhiva od udovice Hajrudina Krvavca među kojima su i fotografije, različiti artefakti i memorabilije vezane uz taj film.

U Jadran filmu ističu i kako su Filmskom centru Sarajevo kao partneru u tom projektu stavili na raspolaganje svu arhivu, kostimografiju, scenografiju i rekvizite od kojih su neki već u postavu Muzeja.

“Jadran film je prije desetak godina prepoznao vrijednost filma ‘Valter brani Sarajevo’ i prepoznao je, više od toga, vrijednost brenda ‘Valter brani Sarajevo’ i to ne samo u Kini gdje ima kultni status i gdje više od pola stanovnika zna za taj film. Stoga smo pokrenuli cijeli jedan veliki projekt u kojem je najvažniji novi film i serija, a dodatni dijelovi su svi projekti vezani uz brend koji su izuzetno važni za grad Sarajevo, Bosnu i Hercegovinu, ali i za okolne zemlje”, poručili su iz Jadran filma.

“Valter brani Sarajevo”, ratni je film u režiji Hajrudina (Šibe) Krvavca iz 1972. Flimski kritičari ističu da je uz “Bitku na Neretvi” najpoznatiji, a vjerojatno i najpopularniji “partizanski” film snimljen u bivšoj Jugoslaviji koji je, zajedno s glavnim glumcem Velimirom Batom Živojinovićem ostvario gotovu nevjerojatnu gledanost i popularnost u Kini.

Budva domaćin međunarodnog takmičenja u podvodnom ribolovu – “Budva Dive in KUP 2019″

Podvodni ribolov

Budva je domaćin ekipnog takmičenja u podvodnom ribolovu “Budva Dive in KUP 2019″. koje će se održati u subotu 6.aprila sa početkom u 7 sati u akvatorijumu Budvanske rivijere, od Skočiđevojke, Drobnog pijeska, Svetog Stefana, rta Zavala, ostrva Sveti Nikola, Mogrena, Ponte Jaz, Ploča, do Zagorskog pijeska na Platamunima.

Organizator takmičenja je Savez za sportski ribolov na moru Crne Gore, a domaćin i organizator su KSR “Tuna” Budva.

“Vaganje ulova, proglašenje pobjednika i ručak održaće se u Restoranu “Porto” u gradskoj marini u Budvi. Večernja zabava i druženje uz piće dobrodošlice od 20.30h uz lokalni rock band u Beer-Bike Club Budva”, naveli su organizatori.

Dive in

Kako ističu, cilj ovog takmičenja je prezentacija Crne Gore i Budve kao prepoznatljive ronilačke i izvanredne destinacije za podvodne ribolovce, u cilju privlačenja ljudi koji se bave ovim sportom i koji ostavraju značajnu potrošnju kao turisti u zemljama sa razvijenim diving turizmom.

“Čisto more, prozračna, tirkizno plava voda, vidljivost i preko četrdeset metara pod vodom, prelijepi podvodni pejzaži su samo dio onoga što Crna Gora i njeno podmorje ima da ponudi.S obzirom da se radi o vansezoni, organizovanje ovakvog takmičenja krajem aprila mjeseca ima veliki značaj našu državu i Primorje te njihovu promociju kao turističke i ronilačke destinacije”, navode organizatori.

Požar u Tivtu

1
Sa gašenja požara

Tivatski vatrogasci ugasili su požar koji je jutros oko 11  časova, iz za sada zvanično još neutvrđenih razloga, izbio u manjem stambenom objektu Rista Lučića u Istarskoj ulici.

Komandir Službe zaštite i spasavanja, Zoran Barbić kazao je da je požar stavljen pod kontrolu za pola sata, a u gašenju je učestvovalo 13 pripadnika SZS Tivat  potpomognutih sa dva pripadnika Dobrovoljnog vatrogasvog društva “Krtoli” iz Radovića i dva pripadnika Dobrovoljnog vatrogasnog voda iz Tivta, te četiri protivpožarna vozila.

Za gašenje je utrošeno prkeo 5 hiljada litara vode, kao i veći broj boca sa komprimovanim vazduhom za izolacione aparate vatrogasaca.

Barbić je pojasnio da je riječ o objektu sa drvenim enterijerom zbog čega se požar dosta brzo širio i pričinio prilično veliku štetu, ali niko nije povrijeđen.

Vatrogasci su ipak uspjeli da spriječe da se vatra proširi i na drugu, veću kuću Lučića koja se nalazi odmah uz zapaljeni objekat.

Pomorskoj školi u Bakru bespovratna sredstva za opremu i školski brod

0
Vila-Velebita

Pomorskoj školi Bakar danas dodijelit će se bespovratna sredstva za nabavu školske opreme za izvođenje nastave sukladno zahtjevima STCW Konvencije. Ugovor o dodjeli potpisat će ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković  i ravnatelj Pomorske škole Bakar Gordan Papeš.

Ukupna vrijednost Ugovora iznosi 1.061.597,50 kuna, a  bit će utrošena za nabavu računalne opreme (software za izobrazbu), za popravak i održavanje školskog broda “Vila Velebita II” te sredstva namijenjena projektu nabave opreme za hidrauliku (nastavno pomagalo).

Dodjelom bespovratnih sredstava želi se utjecati na ostvarivanje ciljeva iz Strategije pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine, kroz promociju, jačanje kompetencija i podizanje kvalitete obrazovanja učenika u srednjim školama koje provode strukovne programe u sektoru pomorstva, ističu u Ministarstvu mora Jedna od mjera za postizanje ovih ciljeva sastoji se i od osiguranja materijalnih uvjeta za učinkovito provođenje naobrazbe sukladno zahtjevima STCW Konvencije.