Rezultati analize kvaliteta morske vode za 100 javnih kupališta, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 18. do 19. jula pokazali su da je na 97% kupališta kvalitet morske vode bio K1 klase, dok je na 3% kupališta bio K2 klase.
Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima odličnog kvalitetna, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.
Od ukupno 16 kupališta u opštini Ulcinj voda je bila odličnog kvaliteta na njih 15, dok je na jednom kupalištu voda bila K2 klase. Na području opštine Bar, Budva i Tivat voda je bila odličnog kvaliteta K1 na svim lokacijama na kojima se prati sanitarni kvalitet morske vode za kupanje i rekreaciju. U Kotoru je, od ukupno 15 kupališta, kvalitet K1 bio na 14 lokacija dok je na jednoj lokaciji kvalitet bio klase K2. Kada je u pitanju kvalitet vode na obali Herceg Novog, analize su pokazale kvalitet K1 na ukupno 20 kupališta, dok je na jednom kupalištu voda bila klase K2.
Rezultati ispitivanja sanitarnog kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.com.
Od kilometraskih kolona automobila, gužvi na šetalištama i plažama u Budvi ovog jula nema ništa, pa u brojnim hotelima i privatnom smještaju kubure sa praznim ležajima.
Takozvana julska rupa – koju su ustanovili turistički poslanici, u Budvi je trajala više od 20 dana.
Iako iz Turističke organizacije tvrde da u opštini boravi nešto manje od 58.000 gostiju ili pet odsto više nego lani, ti podaci nijesu relevantni, jer nemaju podatke o broju ležaja u privatnom smještaju, pa saopštavaju isključivo procjene.
Upućeni tvrde da uzrok treba tražiti u lošoj turističkoj strategiji, koja je Budvu proteklih godina pretvorila u grad jeftine zabave…
Kažu da tome treba dodati i nekreativnu promociju, koja se godinama forsira sa državnih i lokalnih turističkih centara.
U ovoj sezoni najviše zabrinjava činjenica da većinu gostiju čini niskoplatežna klijentela, zbog čega gradske vlasti najavljuju oštre rezove za narednu sezonu.
“Tačno je da je sada nekih par procenata manje gostiju, ali detektovali smo da je u periodu od od 10. do 18. jula bilo i desetak procenata manje. Ono što nas posebno brine, više od toga, je činjenica da je veći broj gostiju niže platežne moći. Budva definitivno mora da napravi neke rezove.
Ono što je sada Budva i što je na šetalištu, nije ono što je ozbiljna turistička ponuda. Moraćemo do naredne godine da napravimo ozbiljne rezove kroz program postavljanja privremenih objekata i brojne druge planove koji se donose, a koji postavljaju Budvu kao turističku destinaciju”, kazao je za “Vijesti” gradonačelnik Budve Dragan Krapović.
Tvrdi da situacija nije dramatična i da će konačni rezultati potvrditi da je riječ o dobroj sezoni.
“Vjerujem, da ukoliko sezona bude išla ovim intenzitetiom i dinamikom, do kraja septembra ćemo govoriti o jako dobroj turističkoj sezoni. Hotelijeri su izuzetno zadovoljni popunjenošću i to traje od maja. Jun je bio dobar, ali je došlo do pada u julu. Da sačekamo kraj septembra i sumiramo rezultate. Ono što je vrlo važno reći, da imamo odlične finansijske rezultate, gotovo je naplaćeno 1,2 miliona eura na ime boravišne takse, 30 odsto više nego lani u istom periodu. Uspjeli smo da smanjimo sivu ekonomiju, imamo povećanje u registraciji ležaja”, naglasio je Krapović.
Hotelijer Dragan Purko Ivančević tvrdi da je loše pripremljena turistička sezona uzrok jako lošoj popunjenosti u špicu.
“Budva je jedno najniže vašarište. Onaj kvalitet koji je ‘krasio’ Sutomore, neka mi oproste ljudi iz toga mjesta, danas krasi Budvu, a gosti su se preselili u Tivat. Moramo kao ozbiljna vlast da drugačije koncipiramo turističku ponudu i izgled naših turističkih mjesta na rivijeri. Način upravljanja našom destinacijom mora biti drugačiji, promocija i sve ono što čini turistički proizvod Budve, mora biti koncipiran na drugačiji način”, rekao je Ivančević.
Možda lošoj popunjenosti u julu kumuje i činjenica da je ovogodišnje izdanje muzičkog Sea dance festivala pomjereno za kraj avgusta.
“Prošlih godina imali smo Sea dance koji se održavao u julu i dovodio jedan veći broj gostiju. Možda se i ovaj pad odnosi upravo na to. Vidjećemo kako će to izgledati krajem avgusta u Buljarici, kada se održava festival, da li će tada podaci o broju gostiju biti veći za 10 do 15 odsto u odnosu na prethodnu godinu, pa će se na taj način anulirati manjak u julu. Vidjećemo”, kazao je Krapović.
Na današnji dan 2004. godine u Mostaru je svečano otvoren obnovljeni Stari most. Svečanost je upriličena u prisustvu mnogobrojnih izaslanstava, predsjednika država, premijera, ministara vanjskih poslova, članova kraljevske obitelji te brojnih predstavnika međunarodnih organizacija.
Obnova Starog Mosta, remek-djela orijentalne arhitekture iz 16. stoljeća, trajala je, zajedno s pripremama, gotovo sedam godina. Most je čvrsto stajao 427 godina dok nije unštivo HVO u proteklom ratu, 9. novembra 1993. godine.
Stari most ima izražen luk širok četiri metra i 30 metara dug, koji svojom visinom od 24 metra, na najvišem mjestu, dominira rijekom Neretvom. S oba kraja završava s jednim obrambenim tornjem, Hellebija na sjeveroistoku i Tara na jugozapadu, koji se zajedno nazivaju “mostari” (carinici na mostu po kojima je grad dobio ime). F
Luk je napravljen od lokalnog kamena “tenelija”, a njegov oblik je proizvod mnogih nepravilnosti koje su nastale deformacijom intradosa (unutarnje linije luka). On se može opisati kao kružnica koja je s obje strane pritisnuta.
Umjesto temelja, most počiva na vapnenčkim upornjacima koji se na razini rijeke nastavljaju zidinama koje nose tornjeve. tari most, jedan od simbola Bosne i Hercegovine, u lipnju 2005. godine uvršten je na listu UNESCO-vih zaštićenih spomenika kulture. Mostar godišnje posjeti stotine tisuća turista koji se dive ljepoti jedinstvenog kamenog mosta, koji je bio inspiracija mnogim piscima, slikarima, fotografima, pjevačima…
Centar za mir i multietničku suradnju Mostar, u povodu 14. godišnjice obnove Starog mosta u Mostaru, tradicionalno će večeras upriličiti manifestaciju “Mostar ne zaboravlja prijatelje”, kojoj će, pored ostalih visokih dužnosnika, prisustvovati predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, premijer Makedonije Zoran Zaev, premijer Crne Gore Duško Marković te premijer Grčke Alexis Tsipras.
Na lokalitetu Rimski mozaici u Risnu, protekle subote svečano je otvorena izložba fotografija „About Polska” / „O Poljskoj”.
Ispred Turističke organizacije opštine Kotor, prisutne je pozdravila Emilija Radulović, koordinatorka Lokaliteta koja je istakla neposrednu i uspješnu višegodišnju saradnju između lokaliteta Rimski mozaici u Risnu i Ambasade Republike Poljske u Podgorica.
Otpravnica poslova Ambasade Republike Poljske u Podgorice, Anna Kasprzak je svečano otvorila izložbu i pozvala goste da se upoznaju sa ljepotama Poljske riječima:
„Izložba „About Polska” / „O Poljskoj” predstavlja savremenu Poljsku – njene dinamične gradove, nevjerovatnu floru i faunu, razne mogućnosti za rekreaciju, spektakularnu arhitekturu, uzbudljive ljude, opšte poznatu i onu profilisanu kulturu, značajan doprinos svjetskoj nauci i pop kulturi. Na izložbenim panoima posjetioci će vidjeti sliku Poljske koju vjerovatno još uvijek ne poznaju. Poljska je primjer uspješne političke, ekonomske i društvene transformacije. Njen efekat je dinamičnost i snaga koje Poljacima ne nedostaju.
Izložba je rezultat saradnje poljskog Ministarstva vanjskih poslova i entuzijasta Poljske, kao i cijenjenih fotografa i grafičara. Njen cilj je da promoviše Poljsku u najudaljenijim mjestima svijeta i podstakne najširu grupu stranih posjetilaca da obiđu Poljsku i upoznaju njene čari.
Poljska ambasada ne sumnja, da će svaki Crnogorac pronaći nešto zanimljivo u Poljskoj, ne samo na panoima izložbe.”
Fotografije je moguće pogledati u periodu do 31.07.2018.godine.
Organizatori izložbe su Turistička organizacija opštine Kotor i Ambasada Republike Poljske u Podgorici.
Nekadašnja raketna topovnjača 405 rekonstruisana u patrolni brod, biće uvedena u opretativnu upotrebu Mornarice VCG najvjerivatnije krajem ove godine.
Potvrđeno je to iz Ministarstga odbrane saopšteno da je u toku posljednja, treća faza rekonstrukcije i opremanja ovog 45 metara dugog ratnog broda deplasmana 260 tona i njegove prenamjene u patrolni brod.
„Okvirno vrijeme završetka III faze je 120 dana (kraj oktobra 2018. godine), nakon čega slijede primopredajna ispitivanja i stavljanje u operativnu upotrebu. Nakon analize izvršenih radova i očekivanih rezultata konverzije topovnjače 405, donijeće se odluka o uvođenju raketne topovnjače 406 u projekat konverzije, okvirno početkom 2019. godine.“- rečeno je u resoru koga vodi ministar Predrag Bošković.
Posao konverzije raketne topovnjače 405 u patrolni brod vrijednosti oko 600 hiljada eura započeo je prije dvije godine angažovanjem kompanije „Arsenal REM“ iz Kraljeva koja je u Bijeloj, a kasnije i u Baru završila najveći dio rekonstrukcije i modernizacije ovog ratnog broda. „Arsenal REM“ okuplja većinom iskusne inženjere i majstore bivšeg vojnog brodogradilišta Arsenal iz Tivta, a ovom firmom koja je i proteklih godina radila za MO, rukovodi nekadašnji tehnički direktor Arsenala, mornaričko-tehnički potpukovnik u penziji Vasilije Pecić. Njegova firma do sada se pokazala na više komplikovanih remontnih i poslova rekonstrukcije ratnih brodova u Crnoj Gori, Srbiji, Libiji, Malti, Egiptu i Keniji.
Stručnjaci i radnici „Arsenal REM-a“ su na topovnjači 405 shodno projektu koji je uradio renomirani Brodarski institut iz Zagreba, obavili dokovanje sa svim neophodnim remontnim radovima na trupu i nadgrađu broda. Demontirana su dva lansera protivbrodskih raketa „Styx“ a na krmenom dijelu broda ugrađena je hidraulična dizalica i ležaj za brzi RHIB čamac dužine 6,5 metara, koji će koristiti tzv.bording tim prilikom kontrole i ukrcaja na druge brodove na moru. Pregledano je i remontovano glavno artiljerijsko naoružanje broda – dva topa „bofors“, kalibra 57 mm. Oba glavna pogonska motora MTU takođe su detaljno remontovani, a brod je dobio tri nova pomoćna motora, dizel-agregata „Volvo-Penta“ za proizvodnju struje. Dvije „Rols Royce Proteus“ plinske turbine koje su topovnjači služile za postizanje maksimale brzine plovidbe od 40 čvorova, konzervisane i više se neće koristiti zbog visoke potrošnje goriva. Kao patrolni brod, RTOP 405 ubuduće će, vozeći samo na dizel motore, postizati maksimalnu brzinu od preko 22 čvora. Potpuno je obnovljen i enterijer broda koji je dobio i novu kuhinju sa lednicom- hladnjačom za skladištenje hrane tokom dužih krstarenja, a značajno su poboljšani i uslovi za smještaj i rad posade. U toku je završni dio konverzije broda – ugradnja nove savremene elektronske navigacijske opreme – novog radara, GMDSS sistema i ECDIS sistema za rad sa elektronskim navigacijskim kartama, a topovnjača će dobiti i AIS transponder i tzv. brodsku „crnu kutiju“, odnosno voyage data recorder, a kao i novu sigurnosnu i opremu za spašavanje u skladu sa najnovijim SOLAS zahtjevima.Slijedi i modernizacija brodskog sistema za upravljanje vatrom 9LV-209 koji je od presudne važnosti za efikasno dejstvo topova kalibra 57 mm, a koji je osavremenjem ugradnjom infracrvene kamere i laserskog daljinomjera.
Nakon ispotivanja ovako rekonstruisane topovnjače 405, očekuje se da dogodine isti postupak bude primijenjen i na njenom godinu dana mlađem blizancu- tpoovnjači 406 koja je izgrađena 1980.
Iz MO su potvrdili da atuelni veliki patromi brodovi MVCG tipa „Kotor“, ostaju u formaciji i operativnoj upotrebi Mornarice do završetka mlodernizacije i rekonstrukcije topovnjača.
patrolni brod P-34
„Patrolni brodovi 33 i 34 i dalje ostaju u formaciji jedinice do konačne konverzije RTOP 405, 406 i nabavke jednog ili dva nova patrolna broda.“- ističu u MO. Oni međutim, nisu isključili mogulnost da se dva velika patrolna broda tipa „Kotor“ izgrađena krajem osamdesetih godina prošlog vijeka u Splitu, u međuvremenu ipak prodaju. Izvori bliskli vrhu MVCG, tvrde da je veoma moguće da ove nekadašnje raketne fregate JRM, u skorije vrijeme zaplove kod novog vlasnika na istočnom Mediteranu. Špekuliše se da bi ta dva broda mogao kupiti ni manje ni više nego Izrael sa čijim se vojnim i državnim zvaničnicima ministar Bošković u posljednje vrijeme često sretao, ili da se preko te države i u njenim brodogradilištima obavi remont, prenaoružanje i modernizacija ta dva još uvijek veoma perspektivna i kvalitetna broda, prije nego što se oni prodaju „trećoj strani“. Iz MO nisu komentarisali ovakav potencijalni epilog sa dva trenutno najjača i najveća broda MVCG – nekadašnjim fregatama klase „Kotor“.
„Više zemalja zainteresovano je za eventualnu kupovinu ili zamjenu određenih plovnih objekata MVCG za nove patrolne brodove. Iako je riječ o pouzdanim i funkcionalnim brodovima koji su još uvijek u materijalnoj formaciji VCG, Ministarstvo odbrane razmatra mogućnost njihove zamjene i opremanje Mornarice VCG patrolnim brodovima adekvatnim potrebama VCG u kolektivnom sistemu odbrane.”- rečeno je iz MO.
Prema nezvaničnim informacijama, vrh MVCG i čelnici MO, “pucaju” na varijantu da fregate zamijene sa dva patrolna broda tipa “Tuzla” kakvih je do sada ukupno 26, sagradilo tursko brodogradilište Daersan za mornarice Turske i Turkmenistana. Ovi 56 metra dugi ratni brodovi deplasmana po 400 tona, namijenjeni su patroliranju, kontroli ali i protivpodmorničkoj borbi u obalnim vodama. Pogonjeni sa po dva MTU dizel motora, patrolni brodovi klase “Tuzla” postižu maksimalnu brzinu od 25 čvorova i imaju akcioni radijus od 1.500 milja. Brodovi koje opslužuje po 35 članova posade, su naoružani dvocijevnim topom kalibra 40 mm italijanskog proizvođača Oto Melara, po dva daljinski upravljanja mitraljeza kalibra 12,7 mm, te protivpodmornikim raketnim bacačem dubinskih bombi, a posjeduju i vrlo modern elektroniku, senzore i sistem za upravljanje vatrom.
Da je puno toga stvar ideje i pravog trenutka, pokazuju fotografije sa Orjenske lokve, gdje je uhvaćen jedinstveni momenat probne plovidbe čamca na napuvavanje u srcu Orjena!
Planinski pejzaž ispunjen vrhovima i kršem i munikama dodatno je upotpunilo stado bikova, kojima nikako nije bilo jasno šta se to tačno dešava. Orjenska lokva je najveća vodena površina na Orjenu, smještena na 1600 m nadmorske visine, a udaljena svega nekoliko desetaka metara daleko od prevoja, planinarskog doma i bućarskog zoga, mjesta subotnje volonterske akcije uređenja.
Nakon obavljenog posla i atraktivne degustacije sladoleda od šumskog voća i jamskog snijega, na red je došlo i plovidba Orjenskom lokvom.
Organizator dešavanja bio je planinarski klub „Subra“.
Jedriličarski klub “Lahor” iz Kotora, proteklog vikenda organizovao je međunarodnu jedriličarsku regatu “16. Fašinada kup” za klase Krstaš, Hobie Cat, J/70 i ojedrene barke, koja je jedrena u akvatorijumu Boke kotorske na potezu od Perasta do Tivta.
Brojne jedrilice šarenih jedara ukrasile su Boku. Uz povoljan vjetra to je bio bal na moru koji je zabilježio naš saradnik Zoran Nikolić.
Skupom ispred glavne kapije Opšte Bolnice Meljine i petnaestominutnom blokadom saobraćajnice, građani okupljeni oko fejsbuk stranice “Spasimo Bolnicu”, večeras su podržali zaposlene u toj zdravstvenoj ustanovi u njihovom zahtjevu da se Bolnica stavi pod okrilje javnog zdravstva Crne Gore.
Podsjećamo da svakodnevnim polusatnim štrajkom upozorenja, zaposleni skreću pažnju odgovornih i javnosti na njihov težak položaj i na njihov zahtjev da se Bolnica Meljine, čiji je vlasnik konzorcijum na čelu sa Atlas grupom, uključi u sistem javnog zdravstva Crne Gore. Traže prijem kod predsjednika Vlade Duška Markovića I hitnu intervenciju, Vlade i resornih ministarstava, ali do danas nikakav odgovor nisu dobili.
Vlada Crne Gore prije godinu i po je pokrenula sudski spor za raskid ugovora sa Atlas grupom koja je vlasnik Bolnice, nakon inicijative Skupštine Opštine Herceg Novi, jer su od ugovorom predviđenih 119 miliona, u Bolnicu uložili samo tri miliona eura. Zaposleni nisu primili četiri plate, a doprinosi im nisu uplaćeni preko dvije godine. Kadar se osipa.
“Nadam se da ćemo biti složni da prevaziđemo sve druge podjele i da radimo u zajedničkom interesu, kako ne bismo dozvolili da ostanemo bez Bonice”, kazala je ispred organizatora Dara Vukadinović i pozvala prisutne da se pridruže protestu podrške penzionera koji organizuju skup u subotu u Parku Hotela Boka.
“Zadovoljni smo podrškom građana”, kaže predsjednica sindikalne organizace Bolnice Meljine, Slavica Drobnjak. “Možemo da vam pružimo stručnu i kvalitetnu zdravstvenu podršku, ali tražimo da i vi nas podržite u našoj borbi za opstanak naše ustanove”, poručila je Drobnjak zahvaljujući se prisutnim građanima.
Vojin Miljanić, bivši predsjednik sindikata Vektra Boka, ističe da Bolnica treba svim Hercegnovljanima i da je došao da podrži zaposlene u toj ustanovi.
sa protesta
Olivera Doklestić, direktorica JP Vodovod i kanalizacija, ističe da Bolnica stara više od 110 godina mora da ostane u Meljinama, jer pitanje zdravlja nikada ne smije da bude upitno.
“Dajemo podršku kolektivu Bolnice na različite načine. Naša ekipa pregledala je sve njihove instalacije i uradila neke popravke. Takođe smo im pomogli materijalno, kada je početkom juna pijavica napravila ogromnu štetu njihovim objektima i dijelu opreme, istakla je Doklestić i navela da radnici tog javnog preduzeća koriste medicinske usluge ove ustanove.
Spasoje Krivokapić, porijeklom iz Herceg Novog, došao je da podrži skup ispred Udruženja Dijaspora DU Monternegro NEU.CH –Cirih.
sa protesta
Motiv je, što se mnogi građani vraćaju u Herceg Novi i postavlja se pitanje gdje će se liječiti, ako ne bude funkcionisala Bolnica u Meljinama.
Prvi od sedam hotela u novom turističkom naselju na Jadranu, Luštici Bay, Čedi /The Chedi Luštica Bay/, smješten na pjeni od mora s prekrasnim pogledom na zaliv, marinu i Jadransko more, počeo je sa radom i primio je prve goste.
Kompanija GHM koja upravlja hotelom i ultraluksuznim brendom Chedi, inicijalno osnovanim u Aziji i na Dalekom Istoku, nastavlja širenje u Evropi novim luksuznim hotelom sa 5 zvjezdica na prestižnoj lokaciji u Crnoj Gori.
„Izuzetno smo uzbuđeni što puštamo u rad prvi hotel u Luštica Bay-u, najvećem integrisanom razvojnom projektu u Crnoj Gori na poluostrvu Luštica. Naši prvi gosti su iz Zapadne Evrope, i radujemo se što imaju priliku da se upoznaju s našim besprekornim servisom u jedinstvenom elegantnom okruženju sa rafiniranim ali opuštenim tradicionalnim priobalnim ambijentom“, izjavio je Mark di Rujter, generalni menadžer hotela The Chedi Luštica Bay.
Čedi
Glavna marina u Luštici Bay je takođe puštena u rad ovog ljeta i u prvoj fazi nudi smještaj za 52 motorna plovila i jedrenjake dužine do 35 metara, što će se proširiti na 176, a planirana je i značajna sekundarna oblast za vezivanje manjih plovila.
Foto Luštica bay
Smješten između smaragdne morske vodi i planinskog predjela, na ulazu u Uneskovu svjetsku kulturnu baštinu Boke, Čedi hotel sa 111 smještajnih jedinica raspolaže sa 45 soba i 5 apartmana, a ima i 61 kondominijum uključujući 4 apartmana i penthaus, što ga čini jednim od najvećih luksuznih hotela na ovom području. Hotel takođe nudi privatnu plažu, zatvorene i otvorene bazene i prostor za sunčanje, te direktan pristup mirnom šetalištu i marini. Konferencijski i poslovni centar su takođe prvoklasni sa konferencijskim salama i prostorom za koktele.
Foto Luštica bay
Hotel je dizajnirao priznati TVS Design studio iz Atlante u SAD, koji je usvojio moderno tumačenje vernakularne arhitekture, sa savremenim, svježim i prozračnim dizajnom GG&Grace, iskoristivši pogled i prelijepe predjele i koristeći upravo materijale koji naglašavaju originalnu priobalnu lokaciju. Mješavina smjelih nijansi bijele boje sa prirodnijom primarnom paletom daće hotelu jedinstveni karakter i pružiti gostima trenutak opuštanja i inspiracije.
Hotel ima dva restorana s pogledom na smaragdnu zalivsku vodu i koristi najsvježije lokalne namirnice za pripremu hrane. Hotel takođe ima i predvorje i bazen, SPA centar i plažne barove.
Čedi Luštica Bay je drugi evropski hotel tog brenda kompanije GHM i prvi na Balkanu.
Luštica Bay nudi smještaj na pjeni od mora, hotele, vezove, a privlačna atrakcija za zvijezde biće prvi golf teren sa 18 rupa u Crnoj Gori koji je dizajnirao Geri Plejer, koji će se otvarati u fazama i trebalo bi da bude završen 2021. godine. Početna faza će obuhvatiti više od 1.500 nekretnina, uključujući apartmane, vile i gradske kuće. Projekat predviđa izgradnju i dvije vrhunske marine koje nude 226 vezova na period do pet godina.
