Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa JU Dječji savez Podgorica, tradicionalno povodom Svjetskog dana borbe protiv pušenja – 31.maja, organizovalo je Sedamnaesti nagradni Konkurs za likovne i literarne radove za učenike osnovnih škola u Crnoj Gori.
Tema Konkursa, koji je bio otvoren za učenike od četvrtog do devetog razreda od 10. aprila do 15. maja te bila je :„Zdravim srcem pišem i crtam u borbi protiv pušenja”.
Tročlani žiri za ocjenu prispjelih likovnih radova u sastavu: Seida Belegović, akademska grafičarka, Milena Perović, akademska slikarka i Domagoj Žarković, sekretar CDPR-a, odabrao je najbolje radove sa Konkursa i dodijelio prvu nagradu Ani Brajković, učenici osmog razreda OŠ „Ilija Kišić” iz Zelenike – Herceg Novi, dok su drugu nagradu podijelile Arijana Ružić, učenica osmog razreda OŠ „Milija Nikčević” iz Nikšića i Irena Krstonijević, učenica osmog razreda OŠ „Salko Aljković” iz Pljevalja.
Treću nagradu ravnopravno dijele dvije Teodore iz OŠ „Oktoih” iz Podgorice, Teodora Stanišić, učenica sedmog i Teodora Odović, učenica devetog razreda. Pohvale su kvalitet radova na Konkursu zaslužile su: OŠ „Ilija Kišić” iz Zelenike – Herceg Novi i OŠ „Oktoih”iz Podgorice. Pohvalu za brojnost poslatih radova svojih učenika dobila je OŠ „25 Maj” iz Rožaja.
Žiri za literarne radove u sastavu: Miluša Bakrač, Marina Šestović i Irena Mugoša, profesorke maternjeg jezika i književnosti, od prispjelih radova za najbolji je proglasio sastav koji je napisao Vasilije Slavković, učenik devetog razreda OŠ „Marko Nuculović” iz Štoja – Ulcinj. Druga nagrada dodijeljena je Nikoli Vučkoviću, učeniku petog razreda OŠ „Ratko Žarić” iz Nikšića, dok je treću nagradu zaslužila Jovana Obradović, učenica devetog razreda OŠ „Risto Ratković” iz Bijelog Polja.
Evropska unija će obezbijediti donacije za dodatnih 11 prioritetnih transportnih projekata u regionu sa 190 miliona eura, koji mogu biti povećani do milijardu eura zajmovima međunarodnih finansijskih institucija.
Ta sredstva za saobraćaj uključuju finansiranje prva dva dijela „Autoputa mira“ Niš-Priština-Drač i „Plavog autoputa“, odnosno koridora Jadransko-jonskog autoputa, uz jadransku obalu, saopšteno je na samitu EU-Zapadni Balkan koji se održao ove sedmice u Sofiji.
Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker kazao je da je to dio novog paketa mjera koje treba da povećaju povezanost unutar Zapadnog Balkana i veze regiona s EU.
Nove mjere bi trebalo da podrže sprovođenje Sofijske deklaracije u kojoj se navodi da zemlje Zapadnog Balkana treba da nastave da sprovode reforme u vladavini prava, da se bori protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i da poštuju ljudska prava manjina, saopštila je EU.
Za razvijenje digitalne agende za Zapadni Balkan EU je opredijelila 30 miliona eura za finansiranje širokopojasne veze širom regiona.
Partneri iz regiona su prihvatili da prošire dogovore o smanjenju troškova rominga, dok će EU raditi na mapi puta za smanjenje troškova rominga između Zapadnog Balkana i EU.
EU je navela da će podržati energetski prenos u regionu promovisanjem obnovljive energije, uključući održivu hidroenergiju, prenose agencije.
U oblasti ekonomske povezanosti, Evropska komisija će nastaviti da podržava plan za Regionalnu ekonomsku oblast i na samitu je podržana posvećenost da se ubrza rad na priznavanju diploma, kao i da se olakša trgovina na Zapadnom Balkanu.
Evropska komsija će podržati podršku mladima i obrazovanju udvostručavanjem sredstava za program Erazmus plus i pokretanjem drugih projekata.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je prije nekoliko dana počelo sanaciju pristaništa na Žanjicama.
“Radovi na uređenju ovog objekta pomorske infrastrukture obuhvataju uklanjanje polomljenih betonskih talpi, sanaciju armature i podužnih i poprečnih greda kao nosećih elemenata konstrukcije samog pristaništa.
Nakon pripremnih radova pristupiće se postavljanju novih čeličnih profila preko kojih će biti postavljene drvene grede debljine 12 cm, a koje će predstavljati završni gazišni sloj pristaništa”, saopštilo je JPMD.
Radovi teku planiranom dinamikom, a očekivanja su da će biti završeni početkom juna, nakon čega će pristanište biti stavljeno u punu funkciju.
Ugovorena vrijednost ovih radova iznosi oko 35.000 eura.
Preko 200 građana okupilo se danas poslijepodne na protestu koji je u Tivtu organizovala Neformalna građanska inicijativa “Bokobran” protiv namjere kompanije “Sea Trade” iza koje stoji ruski kapital, da popularno tivatsko kupalište i najveću ovdašnju javnu plažu Ponta Seljanova na istoimenom rtu, “uredi i valorizuje” na način da bi ubuduće najveći dio tog prostora bio dostupan samo onima koji su spremni platiti korišćenje plažnog mobilijara.
Stotinjak maturanata Srednje mješovite škole „Mladost“ i Srednje muzičke škole Tivat juče su, 11. put za redom, uzeli učešća u evropskoj manifestaciji maturskog plesanja kvadrila kao svojevrsnog simbola i poruke mira.
Zajedno sa vršnjacima iz još pedesetak evropskih gradova, tivatski maturanti su na gradskoj rivi Pine, praćeni pogledima ponosnih roditelja, prijatelja i profesora, ali i brojnih građana i turista, otplesali su najveći svjetski sinhronizovani ples uz Štrausovu muziku “Fledermauss – Quadrille”.
Pozdravljajući maturante, gradonačelnica Tivta Snežana Matijević koja im se obratila sa palube jedrenjaka “Jadran” vezanog na gradskoj rivi, čestitala na uspjehu koji su imali u školi i zrelosti koju su dostigli.
“Danas dragi maturanti, imate svako pravo na slavlje, a vaši nastavnici i roditelji na osjećaj ponosa i dobro obavljenog životnog zadatka. Ovo je kraj vašeg srednjoškolskog obrazovanja, ali početak jednog novog puta koji će dobrim dijelom odrediti vaše privatne i profesionalne živote”- poručila je gradonačelnicima novoj generaciji svršenih tivatskih srednjoškolaca, poželjevši im uspjeh u ostvarenju ciljeva koje su sebi zacrtali.
U ime obrazovnih ustanova iz kojih izlaze, maturante su pozdravile direktorice SMŠ “Mladost” Jovanka Vujačić i Muzičke škole Tivat Pina Bubanja. Profesorima, roditeljima i rukovodstvu grada u ime maturanata, zahvalili su se đaci generacije Gimnazije Mia Zeković i Luka Reković.
Četvorica Bibinjaca koji su u utorak popodne izvukli 230 kilograma tešku tunu iz plićaka uvale Jaz, mogli bi vrlo lako prekršajno odgovarati zbog krivolova i državi platiti kaznu veću od 200 tisuća kuna.
Jer, ako je bez posebne dozvole, tunolov je krivolov.
Naime, njihov “big game fishing” u središtu mjesta, zabilježen i na videu koji je u rekordnom roku postao viralni hit, poslužit će kao dokazni materijal zadarskim ribarskim inspektorima, koji su već u srijedu pokrenuli inspekcijski postupak protiv odgovornih osoba, potvrdili su nam u Upravi ribarstva Ministarstva poljoprivrede.
– Postoje indicije da je prekršen Zakon o ribarstvu, no o kojim se sve prekršajima radi, u ovom je trenutku teško reći. Inspekcijske službe dobile su nalog i nakon što ribarski inspektor iziđe na teren i utvrdi što se dogodilo, moći ćemo znati kakve će mjere protiv počinitelja biti poduzete. U ovom trenutku to je nemoguće procijeniti jer se radi o potencijalno više prekršaja. Sumnjivcima je upućen poziv na očitovanje, to će biti obavljeno u ponedjeljak ili utorak, i kad cijeli nadzor bude završen, znat ćemo o kakvim se sve prekršajima radi – kazao nam je Mario Rogošić, načelnik sektora za nadzor i kontrolu ribarstva.
A raspon prekršaja zbog kojih četvorica Bibinjaca mogu biti kažnjena je podugačak. Za potrebe naše male analize broja prekršaja i visine mogućih sankcija, poslužit ćemo se slučajem iz 2012. godine, kad su se četvorica Makarana medijima pohvalila svojim ulovom, dva iglana od 15 i 17 kilograma, koje su ubili ostima, za što im je prijetila kazna veća od 200 tisuća kuna.
Pa, krenimo redom…
Da bi odredili broj prekršaja i sukladno tome visinu kazne, inspektori najprije trebaju utvrditi koliko je osoba sudjelovalo u lovu na tunu, zatim jesu li te osobe ujedno i pravne osobe, odnosno je li netko od njih profesionalni ribar. Ako slučajno netko ima status profesionalnog ribara, postavlja se pitanje je li imao dozvolu za lov na krupne ribe. Ako je nije imao, bez obzira bio profesionalni ribar ili ne, kazne se kreću od 10 do 150 tisuća kuna.
Nadalje, tuna se, kao i druge krupne ribe (iglun, iglan), ne smije loviti ostima, što su upravo napravili u Bibinju. Osti su kao osnovni ribolovni alat zabranjene za lov na krupne ribe i mogu se eventualno koristiti kao pomoćno sredstvo. Predviđena maksimalna kazna iznosi nekoliko desetaka tisuća kuna.
Osim toga, ako budu optuženi, Bibinjci bi morali nadoknaditi štetu “počinjenu ribama i drugim morskim organizmima”, koja se izračunava na osnovi težine i vrste ribe koja se množi s koeficijentima po tablicama koje ima Inspektorat uprave za ribarstvo. To bi mogao biti mali problem za inspektore jer bibinjska tuna nije službeno izmjerena, a nije se ni prodavala, nego je mahom podijeljena mještanima ili je završila na gradelama na zajedničkoj fešti.
Podsjetimo da je Makaranima za svakog iglana prijetila maksimalna kazna od 30 tisuća kuna.
Sankcioniranje, međutim, tu ne prestaje. Utvrdi li se da je riba ulovljena u luci, kako to određuje nadležna lučka uprava, a golema tuna je ulovljena u plićaku mjesne uvale Jaz, to je novi prekršaj…
Kad se svi ti prekršaji i kazne zbroje (ako nema još nekih), vrlo lako bi se moglo dogoditi da, ako inspekcija odluči podignuti prekršajnu prijavu, ribari dobiju poziv za sud koji odlučuje o visini kazne. Budu li kazne maksimalne, bibinjski junaci dana mogli bi ostati kraći za nekoliko stotina tisuća kuna kazne.
Iz Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede upozoravaju da se sankcije za ribare iz 2012., odnosno prije ulaska Hrvatske u EU, ne mogu automatski uspoređivati s današnjim zakonodavstvom jer su neke kaznene odredbe u ribarstvu u međuvremenu postale prekršajne. No ipak su nam potvrdili da je većina prekršaja ostala ista kao i prije ulaska u Uniju.
A što o cijeloj toj pomalo apsurdnoj situaciji u kojoj su se našli kažu sami “sumnjivci”?
– Što? Prijavili su nas? Neka dođu po cilo Bibinje! – čudi se našem pozivu Marin Šimunić, jedan od trojice Bibinjaca koji su priskočili u pomoć Anti Sikiriću da iz plićaka izvuče 2,2 metra dugačku tunu.
– U tome je sudjelovalo 10-15 ljudi, ne samo nas četvorica, a gledalo nas je pola mista. U početku nismo ni znali da je to tuna. Kad smo vidjeli da se nešto u vali koprca, mislili smo da je lica ili gof. Pokušali smo je odvesti u duboko, ali riba nije htjela, zabila se u plićak. Izgledalo je kao da ima oštećenu leđnu peraju. Šta smo trebali napravit? Pustit je da tu ugine i usmrdi se dok dođu ljudi iz Oceanografskog instituta ili Inspektorata… – pita se Šimunić, priznajući da ni on, ni njegovi prijatelji kojima je pomogao, nisu profesionalni ribari, niti imaju ribarske dozvole.
„Hackathon in the Port 2018“ je regionalno programersko takmičenje koje će od 23. do 25. maja u Porto Montenegru okupiti najveće regionalne programere, projekt menadžere, UX/UI i grafičke dizajnere, marketere i sve one koji temu kreiranja kompjuterskih aplikacija doživljavaju bliskom, a puni su kreativnih ideja.
Kako je juče saopšteno iz Porto Montenegra, projekat se realizuje sa crnogorskim i regionalnim liderom u domenu enterprise aplikacija i infrastrukturnog menadžmenta za finansijske, telekomunikacione i zdravstvene sisteme Logate i sa crnogorskom digitalnom zajednicom „Digitalizuj.me“ koja je nosilac velikih projekata biznisa u digitalnom okruženju upotrebom inovativnih poslovnih modela.
Tema ovogodišnjeg Hakatona je unapređenje kompleksa Porto Montenegro kroz inovativna IT rješenja sa elementima VR/AR tehnologija. Takmičari će biti ohrabreni da u svoje aplikacije, cloud, IT rješenja inkorporiraju jednu od gorućih tema IT svijeta – virtuelnu i augmentovanu realnost.
„Porto Montenegro je naša sledeća destinacija i svi su izgledi da ćemo imati još jedan Hakaton za pamćenje. Ekipa iz Porto Montenegra sa velikim entuzijazmom i vrhunskim profesionalizmom sarađuje sa nama na organizaciji Hakatona, tako da vjerujem da će naši Hakatonci uživati u svakom satu događaja. S obzirom na to da dovodimo ekipe sa cijelog Balkana, očekujemo kreativna i kvalitetna rješenja u kojima će Porto Montenegro prepoznati potencijal za unapređenje njihovog biznisa. Mi u Logate-u ćemo se svakako, u saradnji sa Porto Montenegro timom potruditi da pomognemo najboljim rješenjima da zažive“- istakao je Ivica Tatar, direktor Logate.
Manifestacija „Kotor May Rock”, koju priređuje Turistička organizacija opštine Kotor, održaće se 20. i 21. maja na Trgu svetog Tripuna, ispred katedrale, od 21 sat.
Tokom dvodnevnog programa nastupiće šest bendova. Događaj će prve večeri početi nastupom dubrovačkog alt-dream sastava Embassy 615, prepoznatljivog po kvalitetnom autorskom stvaralaštvu unutar konceptualnog projekta. Publika će nakon njih imati priliku da se podsjeti starih hitova Generacije 5 poput „Dolazim za pet minuta” i „Ti samo budi dovoljno daleko” uz Đorđa Davida i Death Saw, koji će izvesti i numere nastale u novom sastavu. Prva koncertna noć završiće nastupom benda Kanda, Kodža i Nebojša, jednog od najprepoznatljivijih na ovom području po energičnim nastupima i društveno angažovanim tekstovima uklopljenih u progresivni zvuk.
Drugu koncertnu noć otvoriće kotorski bend Light Under the Black Mountain, koji je odličnim nastupom tokom kotorskih novogodišnjih praznika svojim autorskim kompozicijama pokazao umijeće izmođenja blues rocka kakav na ovom području veoma rijetko nastaje. Potom slijedi nastup nikšićkog pank benda Društvo skrivenih talenata, čijim pjesmama se ukazuje na snagu pojedinca i želju za boljim životom. Završnica manifestacije pripašće Nikoli Vranjkoviću i alternativnom zvuku uklopljenom u vanvremensku, a uvijek aktuelnu poeziju kojom se osvrće na tmurnu stvarnost uz nagovještaj optimizma, što će biti prvo izvođenje numera sa albuma „Veronautika” u Kotoru.
TO Kotor ovom manifestacijom nastavlja da ispunjava obećanje dato publici tokom novogodišnjeg festivala „Rock New Year” kada je najavljeno da će za brojne ljubitelje ovog zvuka biti priređen niz sličnih dešavanja.
„Kotor May Rock” uvod je u bogat kulturni program namijenjen publici u ovom gradu do kraja ljeta, koji će pored nastupa rock bendova biti ispunjen i odličnim džez performansima, nastupima velikana u klasičnoj muzici, etno zvukom u umjetničkom performansu, jadranskim melodijama, folklornim programom, klapskim i horskim pjevanjem, kao i nastupima gradske muzike.
Za posjetioce iz Nikšića, Podgorice, Cetinja i Budve organizovan je prevoz. Detaljnije informacije o događaju mogu se dobiti putem e-maila kotormayrock@gmail.com.
Francuska kompanija Valgo ukloniće grit iz Jadranskog brodogradilišta Bijela. Ona je jedna od sedam kompanija koja je dostavila ponudu na tender koji je raspisala država u okviru projekta uklanjanja ekoloških crnih tačaka, za koji je Crna Gora dobila kredit od Svjetske banke u iznosu od 50 miliona eura.
Kompanija Valgo je odabrana kao najbolji ponuđač u skladu sa procedurama Svjetske banke, a za sanaciju terena i uklanjanje grita je tražila nešto manje od 19 miliona eura.
Riječ je o kompaniji specijalizovanoj za sanaciju kontaminiranih lokacija i za proizvodnju energije iz organskog otpada, uklanjanje azbesta i rušenja i koja posluje u Italiji, Francuskoj, Argentini i Brazilu.
Ugovorom je predviđeno da se posao u Bijeloj završi za 21 mjesec.
Bijela – grit
U Brodogradilištu se nalazi 133.114 tona grita. Planirano je da se izveze 109.556 tona. Od toga, 54.478 tona čini opasni, a ostatak kontaminirano zemljište koje će, takođe, biti izvezeno. Preostalih 23.558 tona neopasnog grita biće tretirano u Brodogradilištu.
Ukoliko do 15. jula ne podnesu zahtjev za legalizaciju, 80 do 100 hotela neće dobiti produženje privremene dozvole za rad.
Na raspravi Odbora za turizam i građevinarstvo u Privrednoj komori CG poručeno je da vremena još ima, ali da veliki broj vlasnika hotela i ugostiteljskih objekata, iako su pripremili dokumentaciju, čekaju da vide koliko će ih legalizacija koštati, piše Pobjeda.
“Imamo puno hotela koji moraju da uđu u procedure legalizacije, jer ako zakasne bojim se da ćemo imati problema sa dozvolama za rad”, kazao je predsjednik odbora Dragan Ivančević.
Zato je konstatovano da treba pojačati informativnu kampanju za upoznavanje privrednika iz sektora turizma i ugostiteljstva o neophodnosti legalizacije bespravno podignutih objekata.
Zaključeno je da treba napraviti bazu licenciranjih privrednih subjekata, geodeta arhitekata, građevinaca i drugih i dati link ili kontakte za povezivanje sa njima, kako bi privrednici lakše ušli u proces odabira.
Dogovoreno je da opštine odrede i objave kontakt osobe zadužene za legalizaciju i da na svojim internet stranicama objavljuju ažurirane podatke o podnijetim zahtjevima i riješenim predmetima.
Kako preosi Pobjeda, zaključeno je i da treba ubrzati izradu lokalne planske dokumentacije radi bržeg završetka legalizacije, kao i da treba pojednostaviti i ubrzati proces dokupa parcele u slučaju da je dio objekta izgrađen na državnom zemljištu.
Direktor direktorata za stanovanje u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Marko Čanović kazao je da povoljnijih uslova za legilazaciju neće biti.
Upozorio je da se postupak legalizacije prekida samo u dva slučaja ukoliko nijesu riješeni imovinsko-pravni odnosi na zemljištu i kada objekat nije definisan planskom dokumentacijom.
“Rok za podnošenje zahtjeva je 15. jul. Opštine su dužne da donesu odluke o komunalnim naknadama za bespravne objekte, a neke to još nijesu uradile”, poručio je Čanović dodajući da su opštine dužne da ta sredstva ulože u mjesto u kojem su prikupljena i najavio kontrolu trošenja novca od komunalnih naknada.
Podsjetio je da vlasnici bespravnog objekta imaju tri godine da ga upodobe sa smjernicama iz rješenja o legalizaciji.
Generalni sekretar zajednica opština Nebojša Adžić kazao je da je osam opština donijelo odluku o komunalnom opremanju, šest nema saglasnost, dvije nijesu dostavljale prijedloge, a devet je dobilo saglasnost i da mogu da počnu proces legalizacije.
