Predstavnici proizvođača istaknuli su kako se ove godine očekuje urod do 50 hiljada tona mandarina. Kao jedan od glavnih problema istaknuli su nedostatak radne snage, a naglasili su kako su proteklih godina otkupljivači imali dobre uvjete te kako je većina novac uložila u svoje kapacitete. Istaknuto je kako je padom Agrokora neretvanska mandarina izgubila svoje mjesto na policama u četiri zemlje u okruženju.
Predstavnici proizvođača na sastanku sa Županom Nikolom Dobroslavićem u Opuzenu, dodali i kako mandarina postaje jedina isplativa kultura koja ne može, poput primjerice lubenice, biti ugrožena raznim uvoznim proizvodima iz Tunisa, Italije itd.
Napomenuli su i kako se dio proizvođača još uvijek ‘snalazi’ nakon što je prije nekoliko godina uslijed uvođenja sankcija izgubljeno rusko tržište. Kao rješenje, istaknuta je nužnost širenja tržišta na druge zemlje s obzirom da više od 80 posto mandarina ide u izvoz.
Na sastanku je rečeno i kako će prema sadašnjim pokazateljima ovogodišnja berba biti vrlo kvalitetna, a tome pogoduje i mali broj prijavljenih jedinki voćne muhe.
Predstavnici otkupnih centara istaknuli su kako im veliki problem predstavlja nedostatak radne snage te kako su prisiljeni tražiti radnike u zemljama okruženja. Zatražili su pomoć u rješavanju dokumentacije u tu svrhu.
U nedjelju i ponedjeljak nas očekuje prolazno osvježenje, već u utorak ćemo imati rast temperature, kazao je sinoptičar Dragan Burić.
“U nedjelju i ponedjeljak biće kiše, a od utorak opet stabilizacija i rast temperature. Očekujemo pad temperature za 6 do 8 stepeni”, saopštio je Burić gostujući u Jutranjem programu TVCG. On je kazao da nas i u septembru očekuju topli dani.
“Možemo reći da nas i početkom septembra očekuje to Miholjsko ljeto, da će se produžiti ljetnji uslovi”, kazao je Burić.
Juče je izmjeren maksimalna temperatura za ovo ljeto, 38,1 stepen u Podgoricu.
“Na današnji dan 24. avgvusta 2007. u Podgorici je izmjereno 44,8 stepeni, što je apsolutni maksimum kada je Glavni grad u pitanju”, kazao je Burić.
Navodi i da su svi mjeseci bili iznad prosjeka, ali nije bilo vremenskih ekstrema, ako izuzmemo pijavicu u julu na primorju.
“Ukupno u Podgorici bila su 92 tropska dana i 64 tropske noći. U avgustu smo imali sve tropske dane i noći”, kazao je Burić.
On je saopštio i da nerado komentariše dugoročne prognoze, jer im je tačnost mala.
“Prognoza je sve manje pouzdana što je period za koji se daje duži”, kazao je Burić.
Galerija solidarnosti, koja djeluje u okviru Opštinske javne ustanove ‘Muzeji’ Kotor, organizuje izložbu akademskog slikara Zorana Živkovića iz Kotora.
Živković će se kotorskoj publici predstaviti sa tridesetak ulja na platnu.
Živković je završio Pravni fakultet u Beogradu i Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju, smjer slikarstvo. Na istom je fakultetu i magistrirao, smjer zidno slikarstvo i mozaik.
Samostalno je izlagao u Podgorici, Cetinju, Herceg Novom, Beogradu, Ljubljani, Berlinu i Talinu, kao i na više grupnih izložbi i bijenala.
U palati Pima izložba će biti otvorena u nedjelju, 26. avgusta u 21 sat.
Krsto Ćirović, mještanin sela Bjelotina u zaleđu Herceg Novog, koji je danas pao u jamu duboku 50 metara kasno poslije podne je spašen i prebačen u Bolnicu Meljine. Povrede koje je zadobio prilikom pada nisu opasne po život.
Ćirović je pao niz kamenu strminu, potom se zaglavio između dva kamena i stabla, na nasipu zemlje, pa se odatle skotrljao I pao u jamu duboku oko 50 metara iz koje nije mogao izaći. Svo vrijeme bio je svjestan i komunicirao je sa sestrom koja je bila na obodu jame
Načelnik Službe zaštite Zlatko Ćirović kaže da su poziv iz Centra bezbjednosti dobili u 13,15 sati.
“Odmah smo poslali tri vatrogasca , zatim smo uputili još pet pripadnika naše Službe,pozvali smo alpiniste a stigli su i pripadnici policije i Službe hitne pomoći”. Akcija je trajala skoro četiri sata, Ćirović je izvučen i oko 18 i 20 dovezen u Opštu bolnicu Meljine. Povrijeđen je, ali nije životno ugrožen”, kazao je načelnik Službe zaštite.
Akcija spasavanja trajala je skoro četiri sata.
Upao u jamu foto Služba sapasavanja HN
Dejan Verigo alpinista I speleološki instruktor sa kolegama Nikolom Brajević i Dejanom Tušup i osam pripadnika Službe zaštite učestvovao u akciji spasavanja,
Objašnjava da su iz jame postavili tri linije za izvlačenje.
“Uspjeli smo da izvučemo Ćirovića čije su majka i sestra bile pored jame svo vrijeme uz ostale koji su učestvovali u akciji” – kazao je Verigo.
Umjesto dosadašnja tri, Tivat će ubuduće će imati dva potpredsjednika Opštine, a te funkcije obavljaće Dejan Maslovar (SD) i Ilija Janović (HGI).
Njih dvojica bili su potpredsjednici Opštine do početka jula kada je konstatovana ostavka dotadašnje gradonačelnice dr Snežane Matijević (DPS), pa je kako je istaknuto, Maslovaru i Janoviću morao po sili zakona prestati mandat jer je prestao mandat i gradonačelnika koji ih je predložio.
Zanimljivo, ta zakonska odredba tada nije primijenjana i na trećeg potpredsjendika Opštine kojeg je takođe predložila Matijevićeva- dr Sinišu Ksuovca (DPS) kojem je naprotiv, povjereno da grad vodi kao v.d. predsjednik Opštine. Kusovac je u međuvremenu 9.avgusta izabran za novog gradonačelnika u punom mandatu, a sada se u skladu sa koalicionim sporazumom DPS, SD i HGI, i kadrovi dvije manje stranke vraćaju u potpredsjedničke fotelje.
Kusovac je već u srrjedu 22.avgusta, dobio riješenje o imenovanju Maslovara i Janovića za potpredsjednike Opštine, ali na to formalno treba da daju saglasnost i odbornici na predstojećoj sjendici lokalnog parlamenta koja je zakazala za 29.avgust.
Predstava “Crnaa kutija” u produkciji Beogradskog dramskog pozorišta iz Beograda, biće izvedena u subotu, 25. avgusta na ljetnjoj pozornici u Tivtu, sa početkom u 21 sat.
“Crna kutija” je slobodna adaptacija italijanskog filma “Savršeni stranci” Paola Đenovezea o sedmoro prijatelja koji na jednoj večeri odlučuju da se igraju istine mobilnim telefonima: da ih sve stave na sto i javno podjele sadržaj svake poruke, i-mejla ili razgovora, što će “dovesti do pravog karambola.
“Crnu kutiju” režirao je Andrej Nosov prema tekstu Ane Đorđević kojoj je saradnik bio Andrej Šepetkovski. Scenograf je Tamara Branković, kostimograf Selena Orb, a kompozitor Draško Adžić. U ovom komadu igraju Ivan Zarić, Ljubinka Klarić, Petar Benčina, Nataša Marković, Nemanja Oliverić, Ivana Nikolić i Miloš Timotijević
Drugi po redu „Tivat world music“ festival okupiće u Tivtu od 14. do 16.septembra 10 grupa iz regiona i svijeta, ulične performere, a biće organizovane i svakodnevne izložbe nematerijalne kulturne baštine.
Festival čiji je ukupan budžet 40 hilojada eura će, kako se čulo na konferenciji za novinare koja je održana danas u Jaht klubu Porto Montenegra, koncertom na gradskoj rivi Pine otvoriti popularni hervegnosvki kantautor Rambo Amadeus.
Gabrijela Glavočić, direktorica TO Tivat koja je jedna od suorganizatora ove manifestacije posvećene autentilnoj muzici i hrani, kazala je da su još lani prepoznali potencijal i opravdanost „Tivat world music“ festivala u septembru mjesecu.
“Prepoznata je takođe i specifičnost muzičkog izraza čije sadržaje ćemo moći da konzumiramo i ove godine. Otuda i ideja i krilatica festivala „Feel it taste it“ kao kraćeg oblika, koji je opravdao očekivanja i tokom prvog održavanja prošle godine. Vjerujem da će i ove godine imati tu moć spajanja svih čula u jedno.“- kazala je Glavočić, zahvaljujući se sponzorima Porto Montenegru i Luštici Bej. Najavila je da će se uz ostale sadržaje, ove godine održati i poseban abrum i sa ovim spojiti sadržaje već afrimisanog ljetnjeg tivatskog Festivala uličnih performera, “kako bi se u budućnosti ovi festivali nadovezali jedan na drugi”.
Predstavnik organizacije uličnih performera Ivan Pajović je rekao da projekat Festivala uličnih umjetnosti želi da predstavi urbanu umjetnost, napravi interkulturalni dijalog sa građanima i turistima.
„Želimo da predstavimo ulicu kao zonu kreativnosti koja se manifestuje u različitim disciplinama i donosi specifičan ugođaj. Ove godine smo dogovorili da napravimo saradnju sa „Tivat world music“ festivalom i obogatimo program. Naš dan će biti subota 15.septembar kada će nastupiti „haos animatori“- istakao je on. Tivćani i gosti tada će na gradskim ulicama i trgovima moći da uživaju u nastupima klovnova, žonglera, šetača na štulama, akrobata, plesača sa svilom, leto-robota, plesača sa vatrom i ostalih multidisciplanarnih umjetnika, a muzička podrška biće im grupa „Dram end zez“ koja okuplja 12 muzičara i gaji etno zvuk.
Direktorka JU „Muzej i galerija“, Jelena Bujišić je najavila da će ova institucija kulture svoj doprinos festivalu dati kroz promociju dijela nematerijalne kulturne baštine grada, kroz održavanje tri izložbe posvećene muzici, pjesmi i tradicionalnoj kuhinji ovog kraja.
Idejni tvorac “Tivat music festival” Dalibor Ševljaljević kazao je da će se programi te manifestacije odvijati na dvije glavne bine na Pinima i u Porto Montenegru. Nastupiće ukupno 10 bendova od kojih su tri iz Crne Gore, a među učesnicima su bend iz Nikšića „Džanum“, „Balkan Mediteran Orijent“ čiju okosnicu čini gitarski duo Bulatović-Nikčević. Iz Srbije stižu grupa „Kal“ i „Dram end zez“ iz Novog Sada, „Baklava“ iz Makedonije, iz Švedske grupa „Tibble transibirum“, iz Turske „Lajtning Babilon“, „Los Melagitos“ iz Argentine. Gost festivala biće Sanja Raičković.
Promocija filma Kotorski misal - dr Lenka Blehova Čelebić i dr Gojko Čelebićl
Promocija filma Kotorski misal
Promocija filma Kotorski misal
Izložba - Risanski artefakti
Promocija filma Kotorski misal
„Stručnjaci i naučnici znaju da se „Kotorski misal“ čuva u Berlinu od 1930. godine, ali ovo je prvi put da smo ovo kapitalno djelo na nov način uspjeli približiti široj javnosti, dakle, putem filma koji je snimio dr Gojko Čelebić. Željeli smo ukazati na činjenicu da je Crna Gora bila u središtu tadašnje kulture i da je od davnina pripadala kulturnim evropskim tokovima. Mi se trudimo da razbijemo predrasude da je Crna Gora bila neka zabit. Imala je veoma složenu i tešku istoriju, pa su mnoge logične stvari pale u zaborav. Želimo da promijenimo tu sliku jer posao svakog istoričara i stručnjaka je da postojeća naučna saznanja upotpuni, da razvija znanja o kulturnoj prošlosti“ – kazala je za Boka News dr Lenka Blehova Čelebić, nakon sinoćne promocije dugometražnog filma „Kotorski misal“ u Tivtu.
„Kotorski misal“ (Misal Sv. Jakova od Lođe) pisan je na pergamentu i jedna je od najstarijih knjiga koje su bile u upotrebi na tlu današnje Crne Gore, izvjesno počev od XII vijeka (prije 1200. godine).
Ova knjiga na 348 rukopisnih stranica, svojom tematikom, značajem, epohom iz koje potiče i savremenim naučno-kulturnim vrjednovanjem, pripada svjetskoj kulturnoj baštini.
„Kotorski misal“ pisan je tzv. beneventanom, pismom nastalim u VIII vijeku u italijanskom manastiru Monte Kasino, koje je korišteno do XIII vijeka, prvenstveo u južnoj Italiji. Ovaj neprocjenjivo vrijedan pisani spomenik kulturne baštine Crne Gore dospio je 1930. u Berlin.
„Manuskript „Kotorskog misala“, vjerovatno je nastao u čuvenom skriptoriju u Bariju, najvjerovatnije po narudžbi Kotorske biskupije koja je dugo vjekova bila sufraganska u odnosu na Barijsku nadbiskupiju“ – kazala je dr Lenka Blehova Čelebić.
Na naše pitanje da li postoji mogućnost da se „Kotorski misal“ vrati Crnoj Gori, Blehova Čelebić je kazala da je to pitanje diplomatije, kulturne politike…
„Mi ne znamo na koji je način „Misal“ stigao u Berlin 1930. godine, ali znamo sve druge tokove o kojima upravo govori film koji je snimio Gojko Čelebić. U Evropi je postojalo mišljenje da treba spasiti vrijedne stvari i rukopise sa ugroženih područja koja su bila nestabilna. Nisu samo Njemci kupili vrijedne rukopise već i pape koji su skupljali rukopise u Vatikanu, kako bi ih spasili. Poslije pojave Hegela koji je smatrao da je kulturni duh posebno prisutan u srednjoj i sjevernoj Evropi, Hegelijanci i njihovi sljedbenici sakupljali su rukopise u južnoj Evropi i dopremali ih na takozvana sigurna mjesta. U Velikoj Britaniji se tako čuva „Dubrovački misal“. U Berlinu postoje zbirka Vuka Karadžića i rukopisi koje je dopremio i vjerovatno ih mijenjao, ne toliko za novac, već za druge vrijedne rukopise koje je vraćao nazad“- kazala je dr Lenka Blehova Čelebić.
Za potrebe snimanja filma, rukopis „Kotorskog misala“ je proučavala tri mjeseca, a posebno su je fascinirali podaci koji su upisivani u misal, a ukazuju na kotorske građane za koje je trebalo služiti misu, podaci o društvenim, vjerskim i političkim prilikama srednjovjekovne epohe na prostoru današnje Crne Gore, zatim likovni oblik misala, što je pitanje za istoričare umjetnosti, kao i male sličice sa kojima počinju tekstovi.
Dr Lenka Blehova Čelebić izrazila je zadovoljstvo i zahvalnost Centru za kulturu Tivat koji je imao sluha da podrži ovakav projekat.
Festival pustolova Mate Svjetski – godišnji susret putnika, putopisaca pustolova, avanturista i svih zaljubljenika u putovanja 25. i 26. avgusta će četvrtu godinu za redom u vrgorski kraj donijeti dašak svjetskih putovanja i otkriti čari avantura.
Ova se manifestacija organizira u čast pustolovinama velikog hrvatskog globtrotera, Mate Šimunovića, poznatijeg kao Mate Svjetski. Tako će već četvrtu godinu za redom Vrgorac i Stilja, Matino rodno mjesto, ugostiti brojne pustolove koji će posjetitelje svojim pričama i pustolovinama odvesti u najudaljenije i najuzbudljivije krajolike, najavili su u srijedu organizatori.
Prvog dana festivala, u subotu, 25. avgusta, u gradskom parku Vrgorca posjetitelji će moći uživati u priči i pustolovini Jurice Galića Juke “Rapa Nui”. Nakon putovanja u Meksiko 2016. godine radi istraživanja naslijeđa Maja i Asteka, Jurica Galić Juka krajem 2017. nastavlja turneju po Južnoj Americi. Tom prilikom prešao je put koji je 50 posto dulji od ekvatora, posjetivši Peru, Boliviju, Čile i Argentinu te Uskršnji otok (Rapa Nui). Iz ove je avanture proizašla izložba fotografija i niz tribina po Hrvatskoj, a jedna od njih stiže u gradski park u Vrgorcu.
Pustolovine će se nastaviti i u putopisnom predavanju “Afričke priče”, kroz iskustva, dojmove i doživljaje s overland putovanja Zapadnom Afrikom u razdoblju od 2015. do 2018.. To su priče virovitičkog fotografa i putopisca Saše Pjanića i Varaždinca Damira Filipovića, vođe My Life4 Kids tima.
Na predavanju će se govoriti o najvećem humanitarnom reliju na svijetu “Budapest – Bamako” na kojem je varaždinsko-virovitički tim ove godine sudjelovao po treći put. Govorit će se i o humanitarnim, putopisnim i fotografskim projektima, o izazovima i iskušenjima putovanja autom po Africi te o brojnim dojmovima, iskustvima i činjenicama vezanim za Zapadnu Afriku s naglaskom na zemlje kojima su putovali – Maroko, Mauritanija, Senegal, Gambija i Mali.
Drugu večer festivala, u nedjelju 26. kolovoza, u centar mjesta Stilja stižu članovi ekspedicije “Vlaji na Himalaji” koji su 1. listopada prošle godine osvojili 6.476 metara visok vrh Mera Peak. Nakon 15 dana penjanja i spuštanja po Himalajama, 29. septembra rano ujutro, krenuli su iz Kharea (4950 metara), zadnjeg naseljenog mjesta ispod Mera Peaka, prema visinskom logoru u planini na visini od 5760 metara. Svoja će zanimljiva iskustva tog podviga okupljenima dočarati pustolovi Vedran Mlikota i Stipe Božić.
Iste večeri u Stiljima posjetitelje očekuje multimedijalni prikaz “Polarni san – prva hrvatska ekspedicija na Južni pol” Davora Rostuhara. Prošle je godine upravo u Stiljima Davor Rostuhar najavio svoju ekspediciju života, a ubrzo se upustio u veliko istraživanje koje ga je odvelo sve do samog “kraja” svijeta. Postao je prvi Hrvat koji je od ruba Antartike stigao pješice do Južnog pola. Ekspedicija je trajala 47 dana, tokom kojih je 1163 kilometara prešao sam, bez dostave hrane, a svu opremu vukao je u saonicama teškim 135 kilograma.
Festival čiji je domaćin Turistička zajednice grada Vrgorca, je za sve posjetioce besplatan.
Srednjovjekovni grad Kotor, stiješnjen u veličanstvenom Bokokotorskom zalivu, preživio je mnoge ratove i oluje. Sada se suočava s drukčijom vrstom napada. Golemi kruzeri s mnoštvom turista prijete mjestu koje se godinama opisivalo kao “skriveni dragulj”.
Obala koju je Lord Byron opisao kao “najljepšim spojem kopna i mora” sada je mjesto neobuzdanog razvoja nekretnina.
Stari grad opasan bijelim zidinama postao je alternativa putnicima koji su pokušavali izbjeći masovni turizam što je zagušio Dubrovnik.
Prošle godine je iznimno popularni Dubrovnik, prepoznatljiv po srednjovjekovnim zidinama i uvršten na UNESCO-ov popis Svjetske kulturne baštine baš kao i Kotor, postao je sinonimom turističke zagušenosti, zbog čega se i našao na nekim listama pretrpanih destinacija koje je poželjno izbjegavati.
Slična sudbina prijeti Kotoru.
“Kotor je nekada bio prepoznatljiv po tome što je autentičniji Dubrovnika, ali sad smo se izjednačili”, rekla je Sandra Kapetanović iz Expedita, kotorske skupine arhitekata koja zagovara održivi razvoj.
“Pretvaramo ga u grad suvenirnica”, dodaje Kapetanović i napominje kako rast cijena nekretnina pogoduje zatvaranju knjižnica, malih obrta i trgovina.
Prošlog tjedna je putopisac Lonely Planeta tvitao fotografiju golemog kruzera koji je uplovio u Kotor, čija luka može prihvatiti četiri takva odjednom, što doprinosi broju od oko 10 hiljada posjetioca dnevno na vrhuncu sezone.
“Jučer su tri odvratna diva blokirala zaljev”, napisao je Peter Dragičević. “Uništili su Veneciju i Dubrovnik. Ostaje nada da neće uništiti i Kotor”.
UNESCO, koji je uvrstio Kotor na popis svjetske baštine 1979., već godinama upozorava na obijesnu gradnju koja prijeti glavnoj privlačnosti Kotora – harmoniji grada i krajolika.
Boka kotorska – Sveti Juraj – foto Boka News
Prije dvije godine je to tijelo UN-a zaprijetilo uklanjanjem Kotora s Popisa svjetske kulturne baštine, što je bio znak buđenja vlastima Crne Gore pa su prošle godine odlučili nametnuti privremeni moratorij na novogradnju.
“Pitanje je što dalje”, kaže Ana Nives Radović, šefica TO Kotor.
“Svjedočimo vremenu u kojemu ćemo napraviti ili velike promjene ili ćemo biti potpuno opustošeni, ako izaberemo samo jurnjavu za profitom”, upozorila je Radović.
Crna Gora je nekoć bila magnet za elitno društvo, posjećivale su je holivudske zvijezde i članovi kraljevskih obitelji.
Turistička industrija doživjela je slom za vrijeme ratova koji su doveli do raspada Jugoslavije 90-ih. Nakon što je malena zemlja s tek 600 hiljada stanovnika proglasila neovisnost 2006. godine, posvetila se izgradnji infrastrukture.
Turizam je opstao tijekom svjetske finansiske krize 2008. i čini gotovo četvrtinu BDP-a Crne Gore. Zemlju godišnje posjeti 2 miliona ljudi, većinom ljeti.
Za to vrijeme turisti “rade pritisak na gradove i komunalnu infrastrukturu”, rekao je državni sekretar u Ministarstvu turizma Damir Davidović za AFP.
Kotor 4K
Ključni problem leži u porastu broja privatnog smještaja koji utječe na poslovanje hotela i mijenja karakter zajednice jer brojni mještani ljeti izlaze iz svojih domova kako bi ih iznajmljivali turistima. Porast online platformi za iznajmljivanje poput Airbnb-a samo su pojačale problem.
Davidović dodaje da iznajmljivači privatnog smještaja operiraju u “sivoj” zoni, odnosno ne registriraju nekretnine kako bi izbjegli plaćanje poreza.
Rade Ratković, profesor turizma iz obližnje Budve, još jednog turističkog središta s prekomjernom izgradnjom, kaže da njegov grad “napadaju zgradurine”.
Zagledan u plažu u Ulcinju, lokalni novinar i stručnjak za turizam Mustafa Canka mahao je glavom. “Promet, parkiranje, struja… s toliko turista to je napad na infrastrukturu i to ide na živce lokalnom stanovništvu”, rekao je Canka dodavši pak da “svi koji rade u turizmu žive za tih 45 dana”.
No, Canka je zabrinut za budućnost.
“Svjedočimo pohlepi i konzumerizmu koji izjeda naše područje i ljude, a sada i našu budućnost”.
