Slučaj Jadran: Na crvenoj potjernici …

0
Jadran foto S.L.

Interpolova crvena potjernica raspisanaje za Nikšićaninom Dejanom Rovčaninom kojeg Specijalno tužilaštvo tereti daje bio jedan od organizatora pokušaja šverca 60 kilograma kokaina vojnim brodom Jadran, piše Pobjeda.

Osim Rovčanina, na čelu kriminalne grupe bio je i srpski državljanin Vladimir Račić, koji je takođe nedostupan crnogorskim vlastima.

Vojna policija i Specijalni policijski tim, u saradnji sa Specijalnim državnim tužilaštvom, spriječili su slanje kokaina vrijednog više miliona eura i 19. aprila uhapsili dio organizovane kriminalne grupe. Na spisku osumnjičenih našli su se podoficir Vojske Crne Gore Duško Radenović, stariji vodnik Miloš Kulić i Tivčanin Radomir Ostojić. Nakon hapšenja svima je određeno zadržavanje, a osumnjičeni Miloš Kulić, suočen sa ozbiljnošću optužbi, odlučio je da istražiteljima ispriča svoja saznanja i svoju ulogu u švercu droge na brodu Jadran. Njemu je nakon toga dodijeljen status svjedoka saradnika.

U opsežnoj istrazi spisak umiješanih u ovaj prljavi posao proširen je i na Vojina Stupara, kojeg su bezbjednosne službe markirale kao jednog od članova kriminalne kotorske grupe “kavačani”. Stupar je zet Igora Božovića, koji je desna ruka Slobodanu Kašćelanu i Radoju Zviceru. Do Stuparovog imena istražitelji su došli na osnovu brojnih dokaza među kojima su i razgovori pribavljeni mjerama tajnog nadzora. Osumnjičeni su, prema do sada prikupljenom dokaznom materijalu Specijalnog tužilaštva za borbu protiv organizovanog kriminala, imali jasne uloge i zadatke.

Svima im se stavlja na teret stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge, a Rovčanina, Račića i Radenovića terete i za nedozvoljeno držanje oružja. Prikupljeni dokazi razotkrivaju da su Rovčanin i Račić tokom 2018. godine na teritoriji Crne Gore i drugih država organizovali kriminalnu organizaciju s ciljem izvršenja krivičnih djela za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora od četiri ili više godina.

Oni su lično i preko drugih pripadnika vrbovali više osoba koje su prihvatile članstvo radi sticanja nezakonite dobiti i moći. Svaki član je imao unaprijed određen zadatak i ulogu, a djelovanje je planirano na neodređeno vrijeme uz primjenu pravila unutrašnje kontrole i discipline. Planirano je da organizacija djeluje na međunarodnom nivou uz spremnost da primjenjuju nasilje navodi se u nalazima iz istrage.

Zadaci Račića i Rovčanina bili su, kako se osnovano sumnja, da daju uputstva i naredbe saradnicima, izvršavaju krivična djela, vrbuju članove, obezbjeđuju vozila za izvršenje krivičnih djela i nabavljaju kriptovane mobilne telefone, drogu, oružje i municiju. Prema navodima iz istrage, podoficir Radenović i vodnik Kulić bili su zaduženi za preuzimanje 56 paketa sa 60 kilograma kokaina. Pošiljku sa drogom su, kako se osnovano sumnja, preuzeli dva dana prije hapšenja i iste večeri utovarili na brod Jadran.

Oni su 17. aprila po nalogu Račića iz vozila, koje je bilo parkirano ispred jednog lokala u Tivtu, preuzeli pet ranaca u kojima se nalazila droga i veća količina vatrenog oružja.

Tovar su potom smjestili u drugi automobil, vlasništvo Radenovićeve bivše supruge.

Slijedeći kriminalni plan, osumnjičeni Radenović i Kulić su tim vozilom došli do školskog broda Jadran na kome su službovali kao vojna lica. Radenović je tri ranca sa kokainom spakovao u dvije vojne torbe koje je potom unio na Jadran detalji su iz istrage.

Rance sa drogom Radenović je, kako se sumnja, smjestio u spavaonu broda prostoriju broj jedan i to ispod svog kreveta i u jednom od vojničkih ormarića. Nakon toga ponovo je otišao do vozila odakle je uzeo još dva ranca sa kokainom i sakrio ih u vojničke ormariće zajedno sa dva pištolja izbrisanih serijskih brojeva i 52 komada municije.

Prema nalogu Račića, Radenović je ovu drogu trebalo da preda za sada neidentifikovanim članovima ove organizacije u Turskoj, nakon što bi jedrenjak uplovio u luku Istanbul. Članovi organizcije u Turskoj trebalo je da preuzeti kokain plate istom količinom heroina koji je Radenović trebalo na isti način da vrati u Crnu Goru.

Dejan Rovčanin i Vladimir Račić imaju dosje i osuđivani su zbog šverca droge.

Račić slovi za jednog od najbližih saradnika Darka Šarića, kojeg su srpske vlasti osudile na 15 godina zatvora zbog šverca kokaina. Rovčanin je hapšen 2012. godine u akciji “Zelena milja”. Njega terete da je bio dio grupe koja se bavila krijumčarenjem 140 kilograma skanka na međunarodnom nivou. Tada je uhapšeno više osoba u Nikšiću, Pljevljima i Baru. Rovčanin je prvostepenom presudom osuđen na šest godina i 10 mjeseci zatvora zbog šverca droge u međunarodnim razmjerama. Apelacioni sud mu je smanjio kaznu na pet godina i četiri mjeseca.

Najavili obnovu festivala Pjesma Mediterana, valorizaciju podvodne arheološke baštine budvanskog akvatorijuma

0
Bogdanović – Carević

Na današnjem sastanku ministra kulture Aleksandra Bogdanovića i predsjednika Opštine Budva Marka Carevića ocijenjeno je kako u narednom periodu je potreban još dinamičniji rad u cilju valorizacije brojnih lokaliteta – pri čemu su posebno naglašene tvrđave Kosmač i Mogren, te podvodna arheološka baština budvanskog akvatorijuma.

Takođe, posebna pažnja je posvećena Bedimima sa Bastionom i dogovoreno je da će, na osnovu postojećeg konzervatorskog projekta, već naredne godine, otpočeti višegodišnje aktivnosti na unapređenju stanja ovog jedinstvenog kulturnog dobra.

Tokom sastanka je inicirano i obnavljanje budvanskog muzičkog festivala “Pjesma Mediterana”, pri čemu je naglašeno kako je takav programski sadržaj potreban Budvi kao metropoli turizma i turističkom centru Crne Gore, ali i cjelokupnoj crnogorskoj kulturnoj sceni.

Sagovornici su ocijenili kako je Budva dobar primjer promocije Crne Gore kao atraktivne filmske i turističke destinacije, te da zajednickim aktivnostima to treba dodatno afirmisati.

“Mogu reći kako je ova posjeta za nas bila od izuzetnog značaja, jer programe iz oblasti kulture vidimo kao jedan od bitnih mehanizama i potsticaja same turističke sezone u Budvi. Upravo iz tog razloga, sa prdsjednikom Carevićem posebno sam govorio o ovogodišnjem Grad teatru, ali i o predstojećem izdanju festivala Sea Dance – s obzirom na to da su u pitanju najposjećeniji programi. Kada je riječ o tekućoj godini, Ministarstvo kulture je u projekte u Budvi uložilo značajna finansijska sredstva. Najizdašnije investicije ticale su se konzervatorskih mjera na ostacima Vile rustike u Mirištu, te dramskog programa ovogodišnjeg Grad teatra”, poručio je Bogdanović.

Mobilnom aplikacijom, web platformom i učešćem lokalne zajednice za očuvanje biodiverziteta

0
Blue Land

Građansko-naučni pristup putem mobilne aplikacije doprinijeće, u okviru projekta Blue Land, zaštiti i očuvanju crnogorskog priobalnog i morskog biodiverziteta. Takođe, kroz transnacionalne Web-Gis platforme i mreže prikupljaće se i obrađivati podaci o biodiverzitetu, koji će omogućiti zajedničke međunarodne proaktivnosti Crne Gore, Italije i Albanije.

To su samo neki od planiranih razultata ovog prekograničnog programa koji se pored zaštite bavi i unapređenjem održivog korišćenja morskih i obalnih resursa, i to kroz izgradnju zajedničkog parctipipativnog modela  upravljanja.

Rukovodilac projekta dr Ana Pešić, sa Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, navodi da projekat ima za cilj da obezbijedi lokalnim zajednicama priliku “samo-regulacije/ko-upravljanja” kroz: planiranje aktivnosti na moru, regulisanje upotrebe zemljišta, očuvanje biodiverziteta.

“U Crnoj Gori, kao pilot područje za jedan ovakav model upravljanja odabrano je ušće reke Bojane, područje Velike plaže, kao značajan ekosistem koji je pod velikim uticajem antropogenih aktivnosti, kao turističko mjesto na kojem je prisutna velika izgradnja, značajan obim ribolovnih aktivnosti, a dodatni razlog je i postojanje mreža kalimera koje su od skoro dobile status zaštićenog kulturnog dobra”, kazala je Pešić.

Sa druge strane, smatra Pešić, kroz projekat će se postići društveno-ekonomski ciljevi, tj. definisati regulatorni okvir, identifikovati konkretne aktivnosti sa ciljem uključivanja lokalne zajednice u zaštitu životne sredine.

„Tu se prije svega misli na unapređenje prirodnog, pejzažnog i kulturnog aspekta područja,podizanja svijesti lokalnih zajednica o održivim metodama ribolova i opremi za ribolov. Planirana je primjena tzv. „bottom-up“ pristupa koji podrazumijeva realizaciju projekta kroz aktivno uključivanje lokalne samouprave opštine Ulcinj, stanovništva i lokalnih ribara i svih ostalih zainteresovanih strana.“, kaže Pešić.

Ovaj projekat se realizuje pod okriljem INTERREG IPA II prekograničnog programa saradnje za period 2014-2020 (Italija, Albanija i Crna Gora), a njegova vrijednost je 160.117,02 €.

„Ova oblast predstavlja novi pristup i značajnu granu u upravljanju morskim i obalnim područjima na održivom nivou i uz značajno učešće lokalnih zajednica. Najznačajni doprinos projekta biće Plan upravljanja koji je i krajnji produkt projekta“, navodi Pešić

O Jadranskoj i Jonskoj makroregiji snimljen je i film u produkciji TV Slovenija, za njenu promociju Jadransko Jonske makroregije.

„U okviru BLUE LAND projekta, planirani su pilot projekti u vrijednosti od 30.000 eura čiji su cilj da se na osnovu zahtjeva i potreba lokalnih zajednica, a u skladu sa identifikovanim ekosistemskim servisima, izvrše i sprovedu određene aktivnosti koje su od značaja za lokalnu zajednicu i čiji će doprinos značajno unaprijediti, zaštiti i očuvati prepoznate ekosistemske servise, a što će rezultirati pozitivnim uticajem na cjelokupno BLUE LAND područje“, kazala je Pešić.

Tokom projekta svim partnerima održano je niz obuka od strane međunarodnih eksperata  u oblasti ekosistemskih servisa i njihovih indikatora. Ostvarena je i saradnja među partnerskim institucijama i angažovani su mladi naučni saradnici koji će nastaviti rad i dati svoj doprinos u kreiranju Plana upravljanja.

Partneri na ovom projektu su: Nacionalna agencija za zaštićena područja, Ministarstvo za životnu sredinu Albanije,kao vodeći partner, Zavod za zaštitu prirode Albanije, Međunarodni centar za napredne mediteranske agronomske studije (CIHEAM) iz Barija, Italija,Institut za zajednička istraživanja, Italija – Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore i Institut za biologiju mora, Univerzitet Crne Gore, Agencija za razvoj i saradnju, Ministarstvo spoljnih poslova Italije, kao pridruženi partner, Regija Pulja ili opština Trikaze, Italija, kao pridruženi partner.

Ocean Infinity pronašli davno nestalu francusku podmornicu

0

Američka kompanija za istraživanje dubokog mora Ocean Infinity dodala je svom portfelju još jedan visokorangirani pronalazak: locirala je davno izgubljenu francusku podmornicu „Minerve“ koja je nestala 1968. godine negdje na Mediteranu.

„Upravo smo pronašli „Minervu“. To je bio podvig koji nam je donio olakšanje i uspjeh,“ rekao je francuski Ministar obrane Florence Parly u objavi na Twitteru. „Mislim o obiteljima koje su čekale dugo vremena za ovaj trenutak.“

„Minerve“ je bila napadačka podmornica srednje veličine na hibridni dizel-električni pogon koja je u pogon puštena 1964. Kad je bestragom nestala, bila je uključena u vježbu lova na druge podmornice s avionom za pomorsku patrolu nedaleko Toulona u Francuskoj, dana 27. siječnja.

Koristeći moderne rekonstrukcije plime, struje i okolnosti u vrijeme nestanka podmornice, tim je područje istrage značajno smanjio. Istraživačko plovilo „Seabed Constructor“ stiglo je na mjesto traženja prošlog tjedna te je pronašla „Minerve“ u ponedjeljak – postižući u pet dana što mnogobrojni timovi nisu uspjeli od tog datuma 1968. godine.

Ocean Infinity tim locirao je „Minerve“ na dubini oko 2.400 metara, a pozitivna identifikacija bila je moguća jer je dio imena podmornice bilo vidljivo.

Uzrok nestanka „Minerve“ je nepoznat, te će vjerojatno ostati takvim. Ne postoje planovi izrona te podmornice koja se nalazi na ekstremnoj dubini. „Najvažnija stvar je bila locirati podmornicu kako bismo pomogli obiteljima da nastave dalje sa životom“, rekao je Stanislas Gentien, glasnogovornik Premar Mediterranee. „Nećemo pokušavati saznat kako je potonula“.

„Trg od knjige” – promocija knjige „Ljudi i brodovi”

0
Promocija knjige Ljudi i brodovi

Na 17. međunarodnom sajmu knjiga – „Trg od knjige” Herceg Novi, u četvrtak, 25. jula 2019. g, sa početkom u 22 sata biće promovisana fotomonografija „Ljudi i brodovi” Siniše Lukovića u izdanju hercegnovske Knjižare So.

“Autor ove knjige najbolji je živi poznavalac pomorske istorije Boke Kotorske.
„Ljudi i brodovi” donose storije o čuvenim pomorcima, velikim brodovlasnicima, herojima na moru odlikovanim od strane američkog predsjednika, o jedriličarima-pustolovima, brodolomnicima, autorima „Morskih dnevnika”, patriotama poput Spasića i Mašere, o jednom zalivskom svešteniku iz kapetanske porodice koga su odlikovale tri države u kojima je živio, te o mnogim kapetanima i njihovim sudbinama.

Drugi dio knjige čitalačkom oku nudi da se ukrca na impozantne palube koje su brodile Bokom: na najluksuzniji parorbod koji je ikad saobraćao za luku Kotor, na torpednu krstaricu koja je učestvovala u čuvenoj pobuni mornara 1918, na najveći jedrenjak na svijetu, na najbrži jedrenjak na svijetu, na školske brodove nekoliko država, na megakruzer sa genima slavnih transatlantika, ali i na nosač aviona – sasvim u skladu sa vremenima u koja smo uronjeni.

Po sebi se podrazumijeva da Siniša Luković promoviše knjige u ediciji Bokeljologija, jer je izdavački format Knjižare So da objavljuje isključivo naslove sa morskom, pomorskom i bokokotorskom tematikom”, kazao je vlasnik Knjižare So Nikola Malović.

Francuski grad Bordo bilježi rekordnu temperaturu 41,2 stepena Celzijusa

0
Temperatura France

Francuski grad Bordo (Bordeaux) je dostigao najvišu temperaturu od kada je počelo bilježenje rekordnih temperatura, u trenutku dok Zapadnu Evropu očekuje drugi toploti talas ovog ljeta.

U utorak je Meteo France zabilježio 41,2 stepena Celzijusa u ovom gradu na jugozapadu Francuske, probijajući rekord od 40,7 stepeni Celzijusa iz 2003. godine.

Meteorolozi predviđaju da će ova sedmica u Evropi biti sedmica temperaturnih rekorda jer se vrućine očekuju u Belgiji, Njemačkoj i Holandiji.

Portparolka Svjetske meteorološke organizacije izjavila je da je ovaj toplotni talas “znak klimatskih promjena”.

“Kao što smo vidjeli u junu, oni [toplotni talasi] postaju sve učestaliji, oni počinju ranije i postaju intenzivniji”, dodala je Claire Nullis. “To nije problem koji će nestati.”

Opština Tivat podržala projekte ženskog preduzetništva

1
nakon potpisivanja

Potpisivanje ugovora o bespovratnoj finansijskoj podršci korisnicama programa „Žensko preduzetništvo“ koji sprovodi Sekretarijat za turizam i preduzetništvo Opštine Tivat upriličeno je danas u kabinetu predsjednika opštine Tivat dr Siniše Kusovca.

Odlukom o raspodjeli sredstava za podršku ženskom preduzetništvu za 2019. godinu su podržani biznis planovi dva porodična preduzeća iz Tivta i to: “Vual sistem” sa 3.000 eura i “Porto Bjelila” sa 2.500 eura. Ugovore su potpisali predsjednik Kusovac i direktorke ta dva preduzeća, Sanja Jevtović i Ana Marija Lakičević.

Kusovac je čestitao preduzetnicama ocjenjujući da je riječ o kvalitetnoj inicijativi za razvoj ženskog preduzetništva.

„Na području Balkana, prema statističkim podacima, taj segment je prilično zanemaren u odnosu na sjevernu Evropu i druga područja gdje je žensko preduzetništvo značajno razvijeno. Opština Tivat je sa zadovoljstvom ušla u ovaj projekat i trebalo bi sljedeće godine da odvojimo još više sredstava za ovaj vid podrške.“- istakao je Kusovac.

Prema riječima Jevtovićeve, „Vual sistem“ posluje pet sezona i ovo je prva podrška i finansijski stimulans koji su dobili. Lakičević je bila dio i besplatnog programa mentorstva koje malim i srednjim preduzećima pruža licencirani mentor Petar Vujović, sekretar Sekretarijata za turizam i preduzetništvo. Sekretarijat pruža i usluge mentorstva pa je podsticaj ženskom preduzetništvu samo jedan od vidova podrške koji obezbjeđuje Opština Tivat.

Cestitka Ana Mariji Lakičević

„Zadovoljstvo je što su Opština Tivat i Sekretarijat ove godine akcenat stavili na žensko preduzetništvo. Tivat je među šest opština koje su prepoznale važnost inicijative da se u lokalnoj samoupravi izdvoji posebna budžetska linija za pomoć ženskom preduzetništvu. Opština Tivat je prepoznala da bi doprinos razvoju ženskog preduzetništva, kroz model podrške biznis planova, značio i određene benefite u vidu smanjenja nezaposlenosti samim otvaranjem mogućnosti angažovanja žena, kao i pokretanje interesantnih i inovativnih biznisa i širenja postojećih.“- rekao je Vujović, dodajući da su sve više u fokusu interesovanja Opštine inicijative za razvoj malih porodičnih preduzeća „jer se Tivat opredijelio za razvoj elitnog nautičkog turizma koji, sa druge strane, isključuje mogućnost velikih industrijskih kapaciteta na ovom području“.

Podrškom „Vual sistemu“ i „Porto Bjelila“ je realizovano 55 % sredstava od ukupno 10.000 eura koje je opredijelila Opština Tivat. Preostalih 45% će biti realizovano kroz novi javni poziv koji će biti raspisan nakon turističke sezone.

Građevinski otpad od „Fjorda” sele u Grbalj?

1
Kotor foto Boka News

Novi predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović razgovarao je sa predstavnikom investitora Danilom Mrvaljevićem o načinu uklanjanja deponije građevinskog otpada sa lokacije bivšeg hotela „Fjord”.

“Uzevši u obzir problem odlaganja građevinskog otpada sa lokacije bivšeg hotela „Fjord” i građevinskog otpada u vezi sa rekonstrukcijom i adaptacijom zatvorenog bazena, upućen je dopis Ministarstvu ekonomije Vlade Crne Gore u cilju dobijanja saglasnosti za deponovanje šuta na bivšem zatvorenom dijelu kamenoloma „Nalježići” – saopšteno je nakon sastanka.

Tivat – zabrana saobraćaja za bicikle i električne trotinete na gradskoj rivi Pine

3
Tivat – foto opština Tivat

Sekretarijat za komunalne poslove, saobraćaj i energetsku efikasnost Opštine Tivat obavještava javnost da se na gradskom šetalištu obala Pine, ulici Maršala Tita i šetalištu Iva Vizina u vremenskom intervalu od 19 do 23 časa svakog dana zabranjuje saobraćaj za bicikle i električne trotinete.

Navedena mjera se sprovodi usled povećanog broja korisnika gore navedenih prevoznih sredstava na šetalištu, koji se kreću velikom brzinom i time ugrožavaju bezbjednost šetačima, a naročito izazivaju opasnost za djecu.

U toku je postavljanje vertikalne saobraćajne signalizacije kojom se definiše navedena zabrana i po kojoj će postupati nadležni organi.

električni trotinet – foto public domein 

Ovom prilikom molimo korisnike navedenih prevoznih sredstava za razumijevanje, jer cilj nam je prvenstveno bezbjednost, kako djece i šetača, tako i samih korisnika ovih prevoznih sredstava, poručuju iz Opštine Tivat.

„Velikani bazena“ na Škveru do 13. avgusta

0

Izložba „Velikani bazena“ otvorena je sinoć na Škveru, na platou kod spomenika osnivaču grada Tvrtku I Kotromaniću. Izložba prikazuje najljepše momente susreta vode i lopte, osmišljena je od strane mađarskog Muzeja olimpizma i sporta, a u Herceg Novi je stigla kao dio manifestacije Nedelje mađarske kulture u Crnoj Gori.

Scene ilustrovane brojnim fotografijama govore o istoriji vaterpola, prvim međunardonim utakmicama, uz podsjećanje na asove mađarskih i jugoslovenkih timova, istakao je ambasador Mađarske u Crnoj Gori, Nj.E. gospodin Jožef Neđeši obraćajući se ljubiteljima vaterpolo sporta, sportskim radnicima, sportistima, turistima i Novljanima.

-Naš najvažniji cilj je da crnogorskim građanima predstavimo kulturne vrijednosti Mađarske i mađarskih umjetnika, jer smo uvjereni da se bilateralni odnos naše dvije države ne sastoji samo od najčešće spominjane političke i ekonomske saradnje. Zato trebamo staviti naglasak na razvijanje odnosa u drugim oblastima, među kojima se kultura svakako nalazi na istaknutom mjestu, kazao je ambasador Neđeši, i dodao da će manifestacija „Nedelja mađarske kulture“ trajati do kraja septembra, u okviru koje će biti održana 24 programa u više crnogorskih gradova, a učestvovaće mnogi mađarski muzičari, plesači i drugi umjetnici.

Ambasador Neđeši se zahvalio i Opštini Herceg Novi, bez čije podrške Ambasada ne bi mogla organizovati izložbu i programe koji će uslijediti u narednom periodu.

Kako je kazao predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, Škver je uvijek bio mjesto na kojem su odrastali i okupljali se velikani bazena.

-Herceg Novi je grad vaterpola, koji je dao brojne vrhunske sportiste i olimpijce, u kojem već skoro stotinu godina uspjehe niže klub Jadran, okosnica vaterpolo sporta u Crnoj Gori. Izložbom slavimo vaterpolo kao snažnu vezu između naše dvije zemlje. Ovaj sport je približio i sprijateljio institucije, klubove i, što je najvažnije, ljude, kazao je Katić.

Izložba Velikani bazena

On je istakao i da je Herceg Novi grad u kojem posluje jedna od najvećih mađarskih kompanija u Crnoj Gori, hotel „Sun Resort“. Osim toga, prvi hotel u našem gradu, koji se smatra začetnikom turizma na ovom dijelu Jadrana, sagradio je i otvorio potomak ugledne i imućne mađarske porodice, dr Antal Mađar.

-Naše veze su mnogostruke, sežu daleko, i vjerujemo da će trajati dugo, zaključio je predsjednik Katić.

Izložba „Velikani bazena“ trajaće do 13. avgusta, a mnogobrojna kulturna dešavanja, u okviru Nedelja mađarske kulture u našoj zemlji, održavaju se pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih poslova i trgovine Mađarske i Ambasade Mađarske u Crnoj Gori. Organizator izložbe na Škveru je Ambasada Mađarske u Crnoj Gori, uz podršku Opštine Herceg Novi.