Trajekt Pomorskog saobraćaja udario je u obalu u mjestu Lepetani, danas oko 16 i 30.
U incidentu nije bilo povrijeđenih, a pričinjena je manja materijalna šteta.
Nedležni su, kao što se vidi na snimku koji je Portalu RTCG, poslao čitalac – reporter pokušali da trajekt preusmjere na pristanište, ali nijesu uspjeli.
Kako nezvanično saznajemo incindet se dogodio uslijed kvara na trajektu.
U Dvorani Park u ponedjeljak, 2. jula u 21 sat biće odigrana predstava Zapadne pozorišne radionice iz Edmontona (Kanada), “Caffe Daughter”(Kafe Ćerka), u režiji Lize Rejvensberger.
Ivet Vong je djevojka mješovitog porijekla koja odrasta u Saskačevanu pedesith godina 20. vijeka. Njen otac je Kinez, vlasnik kafića, a majka Kri Indijanka. Kada Ivet napuni deset godina, majka traži od nje da joj nešto obeća – da nikada nikome ne kaže da je porijeklom Indijanka. Ivet čuva ovu tajnu uporedo sa jednim snom, sve do trenutka kada više ne može da krije svoje porijeklo od same sebe. Zasnovana na istinitoj priči senatorke Lilijan Eve Kvon Dajk, Kafe Ćerka je snažna, duhovita i dirljiva životna priča jedne žene koja želi da povrati svoje porijeklo.
Dolazak ove predstave na gostovanje u Herceg Novom je podržala Ambasada Kanade, Domorodačka dramska umjetnost Alberte, Umjetnički savjet Kanade i Umjetnička fondacija Alberte.
Press konferencija održati 2. jula u Maloj Sali Dvorane Park u 19:30 časova, na kojoj će se predstaviti producent predstave – Barbara Tolevska, predstavnica Ambasade Kanade – Olgica Marinković i v.d. direktora JUK Herceg fest – Gordana Krcunović.
Ulaz na predstavu je besplatan.
Velika bijela psina viđena je po prvi put u četrdeset godina u blizini španjolskog sredozemnog otoka Mallorce, prenosi BBC.
Skupina za zaštitu prirode snimila je morskog psa u blizini arhipelaga Cabrera. Ta je riba posljednji put viđena kod Balearskih otoka davne 1976. godine, piše BBC.
Velike bijele psine mogu težiti do 2 tone, narasti do 6 metara i postizati brzinu do 64 kilometara na sat.
“Prisutnost velikih bijelih psina u španjolskim vodama konstantna je glasina”, istaknuo je biolog i redatelj dokumentarnih filmova Fernando Lopez-Mirones za agenciju Efe.
“No nismo dugo godina uspjevali zabilježiti njihovu prisutnost”.
Prema jednom dokumentarnom filmu iz 2007., između 1920. i 1976. ribari su u okolini Balearskih otoka ulovili 27 bijelih psina.
Nakon što je Crveni krst Crne Gore sproveo 4 obuke za spasioce na vodi tokom maja i juna mjeseca, te obezbjedio 11 termina za ovjeru već postojećih licenci za 2018. godinu, zakupcima crnogorskih plaža na raspolaganju je ukupno 568 licenciranih spasilaca na vodi za tekuću kupališnu sezonu.
Na kursevima je obučeno 96 novih spasilaca, dok je 472 postojećih uspješno prošlo provjere i ovjerilo svoje licence. Treba istaći da i ove godine imamo povećanje broja obučenih spasilaca, što znači da postoji i veća zainteresovanost lica za ovaj vid profesije.
Crveni krst Crne Gore je član Međunarodne federacije za spašavanje na vodi (ILS-e), stoga je program obuke usklađen sa svim evropskim i svjetskim standardima. Tako su se u ovoj sezoni praktični dio obuke i ispiti sprovodili po izmijenjenim, međunarodno usklađenim normama, koje su se primjenjivali na ispitima za ovjeru licenci, i na obukama novih spasilaca na vodi. Sadržaj praktičnog dijela ispita, sa normama, podrazumijevao je: plivanje 100 metara za 1,40 minuta i manje spasilačkim kraulom; plivanje 300 metara za 4,30 minuta i manje uz pomoć peraja; transport davljenika 25 metara, koristeći 3 tehnike, poslije oslobađanja od hvata davljenika; plivanje 400 metara za 9 minuta i manje (200 metara prsno plivanje i 200 metara kraul); ronjenje na dah u dužinu, minimum 25 metara i vađenje potonulog davljenika (3 metra dubina) – 3 puta za 3 minuta. Provjera je uključivala, pored znanja i iskustva iz oblasti plivačkih sposobnosti, znanje iz teorije spasilaštva, kao i znanje u pružanju prve pomoći i KPR-a (reanimacija).
Pravilnikom o uslovima koje moraju ispunjavati uređena i izgrađena kupališta, koji je donesen od strane Ministarstva održivog razvoja i turizma propisani su uslovi za organizaciju spasilačke službe na svim uređenim i izgrađenim kupalištima. Shodno članu 5 navedenog Pravilnika, spasilačka služba mora biti organizovana od najmanje jednog spasioca, koji je završio obuku za spašavanje na vodi i posjeduje legitimaciju važeću za tekuću godinu na svakih 50m dužine obale u mjesecima jul i avgust, odnosno na svakih 100m dužine obale u ostalim mjesecima. Na svim plažama moraju biti postavljene kule za spasioce na svakih 100 m dužine obale, sa istaknutim natpisom “spasilac” na crnogorskom i engleskom jeziku i jedan spasilački punkt na svakih 50 m, između dvije kule, u neposrednoj blizini vode. Na plažama mora biti postavljen jedan čamac na svakih 200 m dužine obale, kao i signalizacione zastavice (u tri boje) i informativna tabla na kojoj je definisano njihovo značenje na crnogorskom i engleskom jeziku. ZELENA boja zastavice označava bezbjedno i bezopasno kupanje, ŽUTA da je kupanje ograničeno i može biti opasno, CRVENA da je kupanje zabranjeno ili spasioc nije na dužnosti.
Spasilačka oprema obuhvata opremu na kuli i punktu (dvogled, specijalna spasilačka sredstva, signalizacione zastave, mobilni telefon i oprema za prvu pomoć) i ličnu opremu spasioca (uniforma – majica i šorts sa oznakom spasilačke službe na crnogorskom i engleskom jeziku, pištaljka, mobilni telefon, bova za spašavanje i laka ronilačka oprema).
Hrvatski ribari pronašli su i djelimično izvadili iz mora olupinu jugoslovenskog vojnog aviona koji se srušio u blizini Zadra par dana prije početka otvorenih oružanih sukoba JNA i hrvatskih snaga, čime je rasvijetljena misterija sudbine kapetana Neše Vrangelovskog (32) koji je nestao na trenažnom letu 5. septembra 1991.
Kako je objavljeno na društvenim mrežama, krilo aviona Galeb G-2, evidencijskog broja 23147, izvadili su ribari i ostavili u Lukoranskoj uvali na ostrvu Ugljan u blizini Zadra.
Na slikama se vidi dio krila školsko-borbenog aviona Galeb G-2, značajno oštećenog od ležanja na morskom dnu, ali na kojem se i dalje jasno vidi oznaka Jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva na svijetlo plavoj donjoj površini krila i bijelom bojom ispisan broj 147 na gornjoj, što odgovara avionu 251. lovačko-bombarderske eskadrile (lbae) koji je nestao par dana prije početka rata.
Prema rukopisu još neobjavljene knjige o udesima vojnih vazduhoplova vojnog analitičara Aleksandra Radića, Vrangelovski je kobnog dana poletio sa aerodroma Zemunik kako bi obavio let za potrebe ispitnog školskog gađanja lokalne PVO jedinice na poligonu Šepurine, a posljednji put se javio radio vezom minut prije nego što je nestao, dok je letio na visini od 100 metara iznad mora.
Nakon što je nestao, vojska je pokrenula potragu za njim, a helikopter Gazela je otkrio naftnu mrlju na površini vode, i procijenjeno je da je potonuo na dubinu od 65 do 70 metara, pa je čak i određen brod Ratne mornarice koji je trebalo da izvadi olupinu, ali je zbog početka ratnih sukoba cijela akcija otkazana.
Sličan slučaj dogodio se i u maju ove godine kada je grupa čeških ronilaca kod Primoštena otkrila olupinu jugoslovenskog aviona Jastreb J-21, u kojem je 19. septembra 1991. poginuo poručnik pilot Valter Jurišić (27).
Na snimku objavljenom na Youtube, na morskom dnu vide se ostaci aviona evidencijskog broja 24203, za koji i dalje nije jasno zašto je pao i potonuo u more, s obzirom da se na olupini ne vide eventualni efekti dejstva PVO.
Nakon što je otkrivena sudbina i tog pilota, ostalo je nejasno još šta se desilo sa dvojicom pilota JRV koji su nestali na borbenim letovima 1991. i 1992.
Prvi je pilot 247. lbae major Miroslav Milutinović (36), koji je nesteo leteći na Jastrebu 2. oktobra 1991. godine, u akciji noćnog dejstva po minobacačkom položaju hrvatskih snaga sa kojeg se dejstvovalo po aerodromu Zemunik.
Možda i najveća misterija ostaje sudbina kapetana prve klase Slobodana Medića (34) koji je kao vođa para Migova 21 iz 126. lovačke eskadrile raketirao most između Bosanskog i Slavonskog broda 2. maja 1992.
Njegov avion je oboren u drugom izlazu na cilj dejstvom rakete sa zemlje i pilot Miga-29, koji je takođe letio na zadatak, javio je da je primijetio kupolu Medićevog padobrana, što znači da je pilot bio živ kada je napustio avion.
Slovenačka TV Kopar prvobitno je javila da se Medić prizemljio padobranom i da su mu hrvatski vojnici nanijeli teške povrede, ali je po svemu sudeći on prvobitno bio zarobljen.
Svjedoci su u avgustu 1992. davali izjave da je Medić bio jedan od šest pilota JNA koji su bili određeni za razmjenu u Nemetinu, ali da je Medića iz autobusa neposredno prije razmene izveo tadašnji ratni komandant Osijeka Branimir Glavaš, nakon čega mu se gubi svaki trag.
Do sada ništa se pouzdano nije saznalo o njegovoj sudbini.
Automobil izvršnog direktora Međunarodnog festivala Mikana Kovačevića, juče je oko 12 sati demoliran u Perastu. Automomobil je bio parkiran na javnoj površini pored Muzeja grada Perasta gdje je bilo u toku predstavljanje festivalskog almanaha, časopisa„Lirica“.
„Tokom prezentacije festivalskog almanaha dobio sam prijeteću SMS poruku, da ukoliko za dva minuta ne uklonim auto, biće demoliran. Auto sam parkirao na javnoj površini gdje nije bilo oznake da je parkiranje zabranjeno i nikoga nisam ugrozio. Kada sam nakon prezentacije izašao, zatekao sam polomljene retrovizore, isčupane i polomljene brisače, izgreban automobil…“ – rezignirano nam je kazao Kovačević, nakon što je pozvao policiju koja je napravila uviđaj.
Kako nezvanično saznajemo, vandalskom činu mještanina koji smatra da je to njegov privatni parking, svjedočili su brojni turisti i mještani Perasta koji su u svojstu svjedoka dali izjave policiji.
Inače, problem parkiranja, negodovanja i verbalni obračuni zbog nedostatka parking mjesta su svakodnevna pojava u Perastu, pogotovo iza rampi, u zoni koja bi trebalo da bude zabranjena za saobraćaj.
Neizglasavanje Odluke o kupovini nepokretnosti u vlasništvu Privrednog društva “Jugopterol” AD Kotor na jučerašnjem zasijedanju kotorskog parlamenta posebno čudi od strane odbornika SDP-a, obzirom da je predsjednik njihovog opštinskog odbora Branko Nedović aktivno učestvovao i vodio pregovore vezane za ovu kupovinu, saopštila je danas potpredsjednica Opštine Kotor iz Građanskog pokreta URA Ljiljana Popović-Moškov.
Kotorski parlament ni juče nije završio tek drugo po redu skupštinsko zasjedanje u 2018. godini.
Jedan od razloga zašto se održavanje ove sjednice prolongira i prekida već dva mjeseca jeste kapitalna tačka dnevnog reda „Odluka o kupovini nekretnina „Jugopetrol“ AD Kotor.
Nakon jučerašnjeg neizglasavanja Odluke da se kupe strateške nekretnine i značajno uveća opštinska imovina, kao i da se stvore pretpostavke za razvoj grada, odbornica URE napustila je skupštinsko zasjedanje, a odbornici Demokrata zatražili prekid sjednice.
Popović-Moškov naglašava da je prijedlog Odluke koji juče nije prošao na kotorskoj skupštini bio potkrepljen svom potrebnom dokumentacijom koja treba da je prati: dvije procjene, Elaborat o isplativosti ulaganja, nalaz sudskog vještaka o isplativosti i zakonitosti kupovine.
„Imovina opštine Kotor, juče je mogla biti uvećana za dvije atraktivne i građevinski potpuno opremljene nekretnine. Neshvatljivo je da smo juče, kod prve tačke zasjedanja,imali 30 odbornika koji su glasali za kupovinu placa radi privođenja namjeni i gradnji prilaza jednoj školi, po cijeni od 114 eura/m2, a da nakon toga nije prošla odluka o kupovini urbanizovanog zemljišta sa svom infrastrukturom i objektima, na boljoj lokaciji za 57 eura /m2“, saopštila je Popović-Moškov.
Objašnjava da je drugi paradoks taj što je u Elaboratu u potpunosti prikazan plan namjene korišćenja predmetnih nekretnina, počev od obezbjeđenja prostora koji nedostaju preduzeću Vodovod i kanalizcija, Komunalnom preduzeću i Direkciji za uređenje i izgradnju Kotora ali ni da to nije bilo dovoljno odbornicima SDP-a i Nove srpske demokratije da bi glasali za kupovinu zemljišta.
„Preseljenjem kancelarija raznih službi i organizacija oslobodili bi 850m2 prostora na atraktivnim lokacijama u Starom gradu, koji bi godišnje donosili između 500.000 – 1.000.000 eura prihoda u opštinski budžet. Žalosno je juče bilo čuti naše koalicione partnere iz Nove srpske demokratije i SDP-a, kako bez ijednog valjanog argumenta obrazlažu zašto neće glasati za ovu odluku. Pri tome su u decembru glasali za budžet u kojem je u okviru kapitalnog budžeta planirana i kupovina ovih nekretnin“, navodi Popović – Moškov.
Kaže da nije bilo dovoljno ni pismo namjere CEDIS-a koji je iskazao spremnost da izvrši zamjenu svoje atraktivne lokacije ispod samih zidina starog grada – strateški najznačajnijeg dijela za opštinu Kotor, za lokaciju u privrednoj zoni ukoliko bi Opština postala njen vlasnik.
„Većina odbornika zloupotrebljava povjerenje građana koje su im dali i nije im stalo do grada. To su pokazali i odbornici DPS-a koji su za vrijeme svoje vlasti podržali Odluku da se kupi jedna od ovih nekretnina za 972.000 eura, a juče nisu podržali da se ista kupi za 800.000 eura“, objašnjava potpredsjednica Opštine Kotor
Ona tvrdi da nakon stava koalicionih partnera Nove srpske demokratije i SDP-a, ništa ne može biti isto u koaliciji koja je na vlasti u Kotoru.
„Nepodržavanje ovako strateške odluke za grad nema opravdanja i ako misle da su juče izvojevali neku pobjedu poručujem im da nisu već da su porazili svoj Kotor i to pod uslovom da im je ikad i bilo stalo do njega“, zaključuje na kraju Moškov.
Prijedlog Odluke o kupovini nepokretnosti u vlasništvu Privrednog društva “Jugopterol” AD Kotor na jučerašnjem zasijedanju kotorskog parlamenta nije imao potrebnu većinu (13 glasova za, 10 protiv i 8 uzdržaih). Za pomenutu odluku glasali su odbornički klubovi Demokrata, Građanskog pokreta URA, Socijalističke narodne partije i Liberalne partije, i dio odbornika DF-a. Odluka nije prošla jer su protiv glasali odbornici SDP-a i Nove srpske demokratije. Aktuelna opozicija u Kotoru DPS, SD i HGI bili su protiv ili uzdržani.
Jedini iz opozicionih redova koji je juče podržao izglasavanje ove Odluke bio je Vido Drašković odbornik Liberalne partije, čime je kako u pokretu URA tvrde „pokazao kako se sve stavlja u drugi plan kada je dobro svog grada u pitanju“.
Šesto izdanje festivalskog almanaha 17. Međunarodnog festivala klapa Perast, Lirica promovisana je u petak u Muzeju grada Perast. Lirica br.6 posvećena je djelu maestra Mari Katavića , dugogodišnjeg saradnika i člana stručnog žirija Festivala.
Izvršni direktor Festivala Milan Kovačević kazao je nešto više o procesu izrade Lirice.
“Već šestu godinu za redom pripreme Lirica počinju s jeseni u godini proteklog festival. U maju je sve spremno za štampu a iza gotovih almanaha čitaoci tek mogu da naslute mjesece pripremnog rada na pručavanju građe za pisanje tekstova, lektorisanje, kreiranje ilustracija, dizajna, uređivanje preloma, štampe. Sve to ide uz brojne konsultacije i dopisivanja. Najinteresantnija su ona koja se još od stvaranja knjige o Ludvigu Kubi, dešavaju u trouglu saradnika uz puno poštovanje osobenost, pravopisa i jezika na kojem pišu autori. Višegodišnji rad na toj knjizi je bilo neponovljivo iskustvo za nas u Festivalu između Jakše Primorca u Zagrebu, dr Zlate Marjanović u Pančevu i ovdašnjeg urednika. Ove godine taj trougao se formirao izmešu Mariovog Sarajeva, Zlatinog Pančeva i nas u Kotoru”, kazao je Kovačević.
Predsjednica NVO Međunarodni Festival klapa Perast, Tina Braić Ugrinić, kazala je da svaka Lirica daje posebno otkriće, poseban prilaz, prikaz i novi osvrt na zaboravljeni, ali neuveli period iz peraškog i bokeljskog muzičkog naslijeđa.
„Obično mi se autori zahvale na lektorskom radu i recenziji, a slušaoci na ovom mom prokazu, ali zapravo sam ja zahvalna što sam dio niti koja vezuje njih i Vas sa pričom koja se otvorila preda mnom. Ne samo da me tekst i značenje priče svake godine obogaćuje, već trenira um sa raznim igrarijama unutar jezičkih konstrukcija, upoznaje sa autorom a da ga ni ne poznajem , koji je pripovjedač veza koja me spaja sa tim krajnjim djelom, koji se latentno povlači među redovima nekad svojom sugestiom, a najčešće načinom na koji prikazuje ono što piše”, kazala je Braić Ugrinić.
Mario Katavić kazao je da se nada da će biti bar dio soli u moru i da će njegova djela ostati iza njega.
,,Do sada sam napisao oko 400 obrada pjesama Boke Kotorske. Radim i dalje, Zlata Marijanović i ja pronašli smo još jedan dio pjesama Ludviga Kube koji je do sada bio nepoznat. Naročito me raduje to što u Boki počinju sa radom mlade klape”, istakao je Katavić.
Mario Katavić je napisao preko 100 klapskih obrada po notnim zapisima starijih muzikologa L. Kube, F. Kuhača, Jovana Miloševića, Nikole Hercigonje, Vide Matjan.
U Lirici br 6. su prikazane obrade iz Boke i Paštrovića dr etnomuzikologije Zlate Marjanović, koja je priredila naučne prikaze partitura Katavića.
U muzičkom dijelu programa nastupile su dječija klapa Kotorski gardelini i dječiji hor Primorkinje iz Budve.
U takmičarskom dijelu u kategoriji ženske klape 17. Međunarodnog festivala klapa Perast, prvo mjesto po ocjeni žirija pripalo je klapi Skontradura iz Dubrovnika
Drugo mjesto Peružini iz Paga.
Treće Diva iz Širokog Brijega.
Po ocjeni publike najbolja je bila klapa Mir iz Međugorja.
Nastupilo je deset ženskih klapa koje su se predstavile sa po dvije pjesme, klapa Besida iz Klisa, Uzorita – Sukošan, Maris – Kotor, Mir – Međugorje, O’ Dive Belcanto – Berane, Mirabel – Omiš, Peružini – Pag, Diva – Široki Brijeg, Alata – Podgorica, Skontradura – Dubrovnik.
Stručni žiri je radio u sastavu Rajjmir Kraljević – predsjednik žirija, Sara Dodig, Mario Katavić, Neno Munitić, Marina Dulović i Vlado Begović.
U revijalnom dijelu nasturple su klape Camerton iz Podgorice, Praska Podstrana, Peružini Pag, Skontradura Dubrovnik i Porat Korčula.
Više fotografija na našoj facebook strani.
Festival klapa nastavlja se večeras takmičenjem muških klapa i u kategoriji nova klapska pjesma.
© BokaNews, 2021
