“Hotel Promaja” naziv je nove komedije Teatra 303, koja igra na velikoj sceni Kulturnog cenetra „Nikola Đurković“ Kotor u srijedu 18. aprila 2018.g. u 20 sati.
Hotel „Promaja“ na jedan smiješan način preslikava pogrešne investicije u našoj zemlji i bahati odnos modernih investitora prema radnicima i prema društvu.
U predstavi glume: Neđeljko Kustudić, Nađa Pjetrović, Dragan Buzdovan, Katarina Igić,Vasilije Čolan, Iva Kernec, Miljan Stešević, Ksenija Maslovar, Zoran Dragović, Sara Čizmović, Damir Pjetrović i Ranko Ristovski.
Scenario i režija: Dragan Buzdovan.
Scenografija:NVO “Meštar i furešta”. Kostimograf: Iva Kernec. Sve muzičke numere obradio je Stefan Čelanović.
Prodaja ulaznica po cijeni od 5 € biće na dan predstave od 10h do 12 h i od 18h do 20 h.
Informacije i rezervacije na broj telefona 069502511
Na osnovu 100 odsto obrađenog uzorka, CDT rezultati pokazuju da je Milo Đukanović osvojio 53,8 odsto, Mladen Bojanić 33,5 odsto, Draginja Vuksanović 8,3, Marko Milačić 2,7, Hazbija Kalač 0,8, Vasilije Miličković 0,4 i Dobrilo Dedeić 0,4 odsto.
cedem
Kandidat i čelnik vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović izabran je u nedjelju u prvom krugu za novog predsjednika Crne Gore, objavila je njegova stranka.
“Đukanović je novi predsjednik Crne Gore” i “neće biti drugog kruga”, rekao je dužnosnik DPS-a Miloš Nikolić novinarima u sjedištu stranke. “Ne postoji mogućnost da rezultati budu dovedeni u pitanje”, nagalsio je.
Aktualni predsjednik Filip Vujanović zaželio je svom nasljedniku da u njegovom mandatu Crna Gora uđe u Evropsku uniju.
Dok se, uz toplo vrijeme, na primorju već počinje razmiljati o prvom kupanju, samo 11 km sjevernije od Herceg Novog, na Orjenskom sedlu (1600 m), još uvijek se uživa u zabavi na debelom sniježnom pokrivaču.
Protekle subote, u okviru zajedničkog programa „Orjen, planina kraj mora“, planinarski klub „Subra“ je bio organizator revijalnog takmičenja u sankanju, ali i degustacije koktela i sladoleda, rađenih na bazi snijega. Događaj je okupio 40-ak učesnika, pretežno roditelja sa djecom, koji su uživali u aktivnostima na rijetko viđenom obilju snijega, pri odličnom, sunčanom vremenu i sa maštovitim ledenim osvježenjima. Broj učesnika je velik, imajući u vidu da se do lokacije još uvijek može doći samo dugotrajnim pješačenjem kroz dubok snijeg. Naime, ove godine je njihov broj bio duplo veći nego prethodne, kada je događaj prvi put realizovan.
U adrenalinskom i zabavnom takmičenju “Freestyle Sledding Orjensko sedlo 2018.”, takmičilo se 25-oro, što djece, što odraslih. Dječju stazu najbrže je prešla Hrsitina Grbo, drugi je bio Vasilije Stevović, a treća Anja Đorđević. Odrasli su imali da savladaju dužu i strmiju, pravu vijugavu bob stazu, a najbrži je bio Marko Jaredić. Drugo mjesto je osvojio Ivan Đorđević, dok je treće pripalo Božidaru Krivokapiću.
Koktel sa Velikim kablom u pozadini
Tokom samog takmičenja, kao i prilikom dodjela prigodnih diploma, ispred samog planinarskog doma su pravljeni i odmah služeni atraktivni kokteli i sladoledi, koji su kao jednu od komponenti imali prirodni orjenski snijeg. Ovaj neobični gastro-događaj polako postaje brend hercegnovskog zaleđa, a Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, koja je koordinator ovogodišnjeg zajedničkog programa, organizovaće u avgustu još jedan slični događaj, „Gorski sladoled“, gdje će takođe biti korišten snijeg, ali i lokalno, tek ubrano šumsko voće. Kroz ove specifične gastro-događaje, Agencija ukazuje na neke od novih mogućnosti turističke valorizacije Orjena.
Do kraja zajedničkog programa „Orjen, planina kraj mora“ ostala su još tri događaja. Program realizuje Agencija za razvoj i zaštitu Orjena uz podršku Opštine Herceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi.
U utorak, 17. aprila JU Narodna biblioteka Budve organizuje promociju knjige kratkih priča naslova “Iz dnevnika” autorke Tanje Sekulić.
O knjizi će govoriti budvanske spisateljice i umjetnice Sandra Đurbuzović i Katarina Sarić, a moderatorka će biti Stanka Stanojević. Promocija će biti održana u Narodnoj biblioteci Budve sa početkom u 19h.
“Naizgled fenomenalnog očuđenja, Tanja Sekulić prikazuje nam se ovom knjigom u svijetlu sasvim preciznog ženski koncipiranog anatomajada našeg svagdašnjeg” – zapisala je Lidija Vukčević na kraju svog prikaza naslovljenog “Kratki uvid u bizarno”.
U bilješci na kraju priča “Iz dnevnika”, Vanja Lazović zapisuje: “Sjećanja. Ogoljena, suva, ponekad tamna, iznenadnim humorom oživljena, protkala suTanjine priče. Tužne ljubavne vinjete, kroz dijaloge i britke opise, često nalik na oštre rezove, smjestile su se u ovo štivo, kao u spomenar na barske komšijske posjete, nestašluke po ulicama uz more, odlaske i dolaske brodova, kafanske priče i okupljanja”.
Tanja Sekulić je nakon Fakulteta za pomorstvo u Kotoru završila i studij Slavistike na Sorboni u Parizu gdje je i magistrirala -navodi se u biografiji. Kratke priče “Iz dnevnika” su njen književni prvjenac. Živi u Baru.
Stađon, sezona branja šparoga i kuka je počela. Mediteran nudi samonikle biljke koje su čisti izvor zdravlja. Koliko nas zapravo izađe u prirodu i koliko koristimo ono što nam ona nudi?
Šparoge su jedna od nutritivno najuravnoteženijih vrsta povrća. One su niskokalorične, bogate vitamina, mineralima i vlaknima što ih čini idealnom namirnicom za sve koji žele zdravo jesti i održavati vitku liniju…
Možda niste znali …
Naziv biljke potiče od grčke riječi asparagus što znači izdanak. Šparoga se nekada smatrala luksuznim, „kraljevskim“ povrćem, a danas je cijenjena namirnica gurmana širom svijeta. Najstariji spomen na šparoge nalazimo u Hipokrata, najpoznatijega ljekara grčke antike, koji ih je nazvao „opstipacijskim sredstvom koje pomaže kod dizenterije i lumbaga“. Cijenio je i njihovo svojstvo pročišćavanja krvi te njihova diuretička svojstva. Stari su Egipćani još prije 4000 godina poznavali i cijenili šparogu poradi njezinih ljekovitih svojstava. Rimljani prvi počinju kultivirati šparogu, a znali su je i zamrznuti. Naime, nakon branja na jugu, kočijama su dopremali šparoge na Alpe gdje bi njihove izdanke držali u snijegu do šest mjeseci, a nazad bi ih dopremali za velika slavlja.
Arapi su smatrali da šparoge imaju afrodizijačko djelovanje, pa ih u priručnicima spominju kao ljubavni stimulans. Tako je mislila i Madame Pompadour, a francuski kralj Luj XIV. dao je uzgajati šparoge u staklenicima kako bi ih mogao jesti tokom cijele godine.
Šparoge
U 19. vijeku šparoge se počinju sve više uzgajati, a nasadi se konstantno povećavaju zbog iznimnog interesa na tržištu. Schrobenhausen u Njemačkoj, gradić u blizini Minhena, koji je zahvaljujući svojim nasadima šparoga postao nadaleko poznat, je podigao tom kraljevskom povrću spomenik u obliku muzeja.
Šparoge
Medicinski je dokazano da ta biljka pročišćava krv i ima diuretično svojstvo. U savremenoj homeopatiji esencija koja se dobiva iz svježih izdanaka, koristi se za liječenje upale mokraćnog mjehura te bubrežnog i mokraćnog kamenca. Šparoge sadrže glutation, jedan od najsnažnijih antikarciogena i antioksidansa pronađen u organizmu, koji se koristi za detoksifikaciju karcinogenih elektrofila te za zaštitu stanica od oksidativnog oštećenja.
Uz ljekovitost, šparoga je poznata i kao afrodizijak pa Indijci smatraju da potiče plodnost, a Kinezi da izaziva uzvišene osjećaje u ljubavi.
Boka Kotorska – foto Boka News
Šparoge imaju veliku nutritivnu vrijednost. Iznimno su bogate mineralnim i vitaminima. Sadrži dosta mikroelemenata kao što su željezo, bakar, cink, fluor i jod, a izvrstan su izvor folata i vitamina C. Mogu se spremat na mnogo načina. Od njih možemo dobiti supu, sitne delicije, rižoto omlete, salate…
Na pijacama u Boki šparoge se mogu naći po cijeni od šest eura.
Predlažemo…
Njoke s šparogama
Domaće njoke sa šparogama
Za 4 osobe: 30 dag njoka (kupljenih ili domaćih) 60 dag šparoga (samo mekani dio iskidan na komadiće veličine oko 2 cm) korica i sok 1 limuna origano, bosiljak i ostale mediteranske trave prema želji (može i ne mora) 10 dag naribanog parmezana maslinovo ulje i prema želji maslac so papar.
Priprema:
Skuvajte njoke u puno slane vode, čim isplivaju izvadite ih šupljikavom ožicom. U međuvremenu, na zagrijanu prosulju dodajte maslinovo ulje, mekani dio šparoga komadići, koricu i sok limuna (da ostanu lijepo zelene), so, papar i prema želji začine. Dinstajte poklopljeno par minuta uz povremeno miješanje. Dodajte skuvane njoke i strugani parmezan te lagano promiješajte ili servirajte njoke na pijat i prelite ih šparogama. Servirajte uz maslinovo ulje i strugani parmezan.
Napomena: Prema želji uz šparoge možete dodati i narezan pršut, slaninu ili šunku..
Iz Španije stiže zabrinjavajuća vijest o uginulom kitu koji je pronađen na obali pokrajine Murcija, na jugoistoku zemlje. Pokazalo se da je u njegovu probavnom sustavu bilo čak 29 kilograma plastike. Stručnjaci objašnjavaju da je konzumirana plastika blokirala kitovu probavu, što je i uzrokovalo smrt ovog 10-metarskog mužjaka.
Prema pisanju stranih medija, tijelo kita pronađeno je koncem februara, a obdukcija je pokazala da je progutao nekoliko plastičnih vrećica, ostatke ribarskih mreža i užadi, pa čak i plastičnu kantu. Znanstvenici koji su obavili obdukciju zaključili su da je za kita ova plastika bila fatalna. Riječ je o materijalima koji su neprobavljivi te su blokirali probavu i najvjerojatnije uzrokovali upalu potrbušnice koja je uzrokovala smrt. “Prisutnost plastike u morima i oceanima jedna je od najvećih prijetnji životu u moru”, zabrinuto je izjavila Consuelo Rosauro, šefica španjolskog Odjela za zaštitu okoliša. “Mnoge životinje zapletu se u mreže iz kojih se ne mogu izvući i zbog toga uginu”, dodala je.
Uginuli kit pripada ugroženoj skupini ulješura. Za ovu vrstu poznato je da imaju najveći mozak među svim životinjama, pretežno se hrane lignjama, a njihova je prosječno očekivana životna dob 70 godina. Inače, pronalazak mrtvoga kita u Murciji pokrenuo je kampanju za očuvanje oceana. Pokret će se usredotočiti na podizanje svijesti o štetnosti plastike u oceanima čišćenjem plaža, nakon čega će se skupljeni otpad analizirati kako bi se utvrdilo njegovo podrijetlo. Ekolozi već dugo upozoravaju na vrtoglavo povećanje količine plastike u morima. Tako je u BBC-ovoj dokumentarnoj seriji “Blue planet” sir David Attenborough upozorio da oceani postaju “otrovna juha” industrijskog otpada i plastike. Plastika se može naći posvuda, čak i u najudaljenijim područjima.
Flota nacionalne aviokompanije Montenegro Airlines (MA) od subote je bogatija za još jedan avion. Riječ je o iznajmljenom vazduhoplovu tipa „Boing B 737-500“ koji je MA uzeo u tzv. wet lease zakup do kraja septembra od kompanije „AirX Charter“ sa Malte.
Ta kompanija je tzv ACMI operater koji drugim avioprevoznicima iznajmljuje svoje vazduhoplove sa posadom, te održavanjem i plaćanjem osiguranja aviona. MA je od njih iznajmio „B 737-500“ koji tokom trajanja zakupa, neće biti uvođen u crnogorski registar, već će ostati upisan u registru civilnih vauduhoplova Malte pod oznakom 9H-OME. Ipak, iznajmljeni „boing“ prefarban je u prepoznatljive boje MA i na repu će nositi orla kao amblem crnogorske aviokompanije. Riječ je o vazduhoplovu proizvdenom1991. koji je do sada pored malteške kompanije koja mu je sada vlasnik, letio i za norveške kompanije Bratheens i SAS i rumunski Blue Air.
Ovaj avion kapaciteta 126 putnika najveći je koji će ovog ljeta koristiti MA što inače, raspolaže sa florom od tri sopstvena „embraera E-195“ i dva „fokera F-100“. Sa njegovim uvođenjem u upotrebu, MA će za ovu ljetnju sezonu raspolagati kapacitetom od ukupno 700 sjedišta u svojoj floti, a iznajmljeni „boing“ će se primarno koristiti na linijama iz Podgorcie i Tivta za Beograd koje su najopterećenije po broju putnika, kao i na još nekim destinacijama iz Crne Gore prema inostranstvu. Tako je iznajmljeni „Boing“ već danas letio na redovnoj liniji iz Podgorice za Cirih i obrnuto.
Prema prvobitnom planu menadžemnta MA, iznajmljeni B 737-500 u njihovu flotu je trebalo da bude ukljulen tek krajem aprila, ali je kvar na motoru jednog od MA-ovih „embraera E-195“ (4O-AOB) koji se dogodio prije dvadesetak dana u Beogradu, ubrzao uvođenje u upotrebu iznajmljenog aviona.
Hercegnovski strip festival (HSF) u saradnji sa kafeom Atelier, od 20. do 22. aprila organizuje Strip Vikend „Stand up for Comics“ . U skladu sa dosadašnjom praksom da je Strip vikend posvećen povezanosti stripa sa ostalim umjetnostima, ovogodišnja tema je strip i stand up komedija. Stoga je i gost trećeg izdanja HSF-ovog strip vikenda poznati strip crtač Filip Andronik autor stripa Amnezija i sa Hazimom Mujčinovićem član popularnog stand up comedy dua „Stand Up Comedy made in Bosnia“.
Kombinacija stand up komedije, kao vrste pozorišnog izražaja i stripa savršeno se uklapa u hercegnovski april koji je u znaku HAPS-a (Hercegnovske aprilske pozorišne svečanosti) pa će tako gost HSF-a Filip Andronik u okviru pratećeg programa HAPS-a voditi crtačku radionicu u petak, 20. aprila od 14 do 19 sati u foajeu Dvorane Park. Po starom dobrom običaju HSF-a, u subotu drugog dana „Stand up for Comics“ vikenda slijedi od 10 do 18 sati berza stripa i crtanje za fanove na platou ispred kafane Atelier.
Kulminacija „Stand up for Comics“ vikenda je u subotu veče od 21 sat kada će u Ateliereu nastupiti Filip Andronik i Hazim Mujčinović sa cjelovečernjom stand up komedijom „Made in Bosnia“ koji komičnim interpretacijama publiku vodi na put kroz vrijeme, geografiju, prostor, ekologiju, medije, zanimanja, umjetnost, filmsku industriju, te obrađuje neizostavne teme o ljubavi na bosanski način, sportskim komentatorima, fudbalu, navijačima, djeci. Ovaj cjelovečernji show je više puta izvođen u klubovima širom Bosne i Hercegovine i inostranstva. Dio materijala ovog stand up showa uvršten je i u popularni serijski program radio televizija Srbije „Glavom kroz zid“, a muzičke intro i out teme za „Made in Bosnia“ poklonio je Edo Maajka sa svojim prepoznatljivim autorskim potpisom.
U muzičkom dijelu programa u subotu veče u Ateliereu nastupiće poznata džez umjetnica Sanja Raičković sa svojim bendom.
Filip Andronik koji za sebe kaže da se bavi političkim aktivizmom zalažući se za zakon po kojem vrijeme provedeno u kafani treba da uđe u radni staž, a prevashodno je strip umjetnik. Autor je strip serijala o zaboravnom superjunaku Amneziji. U proteklih šest godina objavljena su tri dijela ovog serijala, i to „Amnezija, superjunak s problemom sa pamćenjem“ te „Amnezija, superjunak s problemom sa pamćenjem: Porijeklo“ i prošle godine objavljen „Negativac“. Filip Andronik je i kooautor animiranih video spotova za pjesme poznate grupe Dubioza kolektiv.
Ovogodišnjim, trećim izdanjem Strip vikenda, HSF nastavlja svoje opredjeljenje afirmacije devete umjetnosti kao krucijalnog dijela kulturnog stvaralaštva i potvrđuje imidž jedne od regionalno najjačih manifestacija posvećenih stripu.
Zemljotres 1979. godine - Kotor - Foto Željko Jović
Zemljotres Kotor- 1979 Željko Jović
Kotor foto Boka News
Sveti Ivan Bogišići - Foto Anton Marković Gula
Zemljotres 1979. godine - Kotor - Foto A. Saulačić
Markov rt Prčanj - Kotor Foto - Anton Marković Gula
Zemljotres 1979. godine - Kotor - Foto A.Saulačić
Ponta Seljanovo - Foto - Anton Marković Gula
Zemljotres 1979. godine Foto A.Saulačić
Zemljotres 1979. godine - Kotor - Foto Željko Jović
Zemljotres 1979. godine - Kotor - Foto A.Saulačić
Zemljotres 1979. godine - Kotor - Foto A.Saulačić
Ponoćka u katedrali 2015. - Kotor
Hotel Slavija Budva
Zemljotres 1979 - foto Boka News
Koncert Gradske muzike Kotor 2015.
Zemljotres 1979 - Foto Anton Marković Gula
Prije 39 godina 15. aprila 1979. godine, područje crnogorskog primorja pogodio je snažan zemljotres. Da se prisjetimo, neponovilo se…
Zemljotres 15. aprila 1979. godine u 7h 19m sa magnitudom 7.0 jedinica Rihterove skale izazvao je katastrofalna razaranja sa intenzitetom od IX stepeni Merkalijeve skale na cijelom Crnogorskom primorju, na dužini od preko 100 km. Epicentar zemljotresa je bio u Jadranskom moru, između Ulcinja i Bara, na udaljenosti od 15 km od obale.
Zemljotres je ugasio mnoge živote, mnogima promjenio život, ostali su bez domova, promjenio izgled obale…
U ovom zemljotresu 101 osoba je izgubila život u Crnoj Gori i 35 u Albaniji. Stradali su gradovi: Ulcinj, Bar, Petrovac, Budva, Tivat, Kotor, Risan i Herceg Novi, a razoreno je 250 naselja. Uništen je ogroman dio modernih hotelskih kapaciteta u regionu, oštećena su 53 zdravstvena objekta, 570 objekata socijalne i dječije zaštite, 240 školskih objekata. Posebno su stradali kulturno-istorijski spomenici (manastiri, crkve, muzeji, arhivi), koji su koncentrisani uglavnom u najugroženijem primorskom pojasu.
Velike štete su bile na putnoj mreži – oštećeno je oko 350 km magistralnih i 200 km regionalnih puteva, pojavila su se klizišta i odroni.
Do kraja 1979. godine registrovano je 90 jakih naknadnih zemljotresa, sa magnitudom većom ili jednakom 4.0, preko 100 zemljotresa sa magnitudom 3.5 – 4.0, kao i skoro 10.000 slabijih potresa.
U Crnoj Gori se danas održavaju predsjednički izbori, na kojima učestvuje šest kandidata i jedna kandidatkinja.
Na izbornoj listi su: Marko Milačić, kandidat vanparlamentarne partije Prava Crna Gora, Mladen Bojanić, kandidat većine opozicije – Demokratskog fronta, Demokrata, Socijalističke narodne partije i Građanskog pokreta URA, Hazbija Kalač, kandidat Stranke pravde i pomirenja, Vasilije Miličković, kandidat grupe birača “Građanska akcija” i Partije penzionera, invalida i restitucije, Dobrilo Dedeić, kandidat Srpske koalicije, Draginja Vuksanović, kandidatkinja Socijaldemokratske partije i Milo Đukanović, kandidat Demokratske partije socijalista kojeg podržavaju i manje stranke iz vladajuće koalcije.
Za predsjednika ili predsjednicu će biti izabran kandidat/kinja koji/koja je dobio/la više od polovine važećih glasova birača koji su glasali.
Ako niko od kandidovanih ne dobije navedeni broj glasova, kako je predviđeno u čl.16. Zakona o izboru predsjednika Crne Gore, biće održan drugi izborni krug, za 14 dana. U drugom izbornom krugu učestvuju dva kandidat/kinje koji su dobili najveći broj glasova. U drugom izbornom krugu biće izabran kandidat/kinja koji/a je dobio/la veći broj glasova.
Ako u drugom izbornom krugu oba kandidata/kinje dobiju jednak broj glasova, glasanje se ponavlja u roku od sedam dana.
Izbori su počeli jutros u 7.00, a biračka mjesta će biti zatvorena u 20.00 časova.
Glasačko pravo u Crnoj Gori ima 532.599 građana, koji će moći glasati na 1.214 biračkih mjesta.
Ovo su sedmi predsjednički izbori od uvođenja višestranačkog sistema u Crnoj Gori 1990. godine.
Izbore prate i posmatrači Misije OEBS-a, koja je otvorila za tu priliku i Kancelariju u Podgorici sa nekoliko stalnih posmatrača, a na dan izbora će doći više od 100 posmatrača koji će nadgledati izborni proces.
Praćenje izborna su najavile i nevladine organizacije iz Crne Gore koje će imati posmatrače na gotovo svim biračkim mjestima.
U protekle skoro tri decenije predsjednici Crne Gore su bili Momir Bulatović u dva mandata, Milo Đukanović jedan mandat i Filip Vujanović, sa jednim mandatom u zajedničkoj državi i dva mandata u nezavisnoj Crnoj Gori. Sva trojica su bili kandidati Demokratske partije socijalista.
Predsjedničku funkciju Vujanović završava 20. maja, do kada treba da bude inaugurisan novi predsjednik.
