Program „Dani nobelovca u Herceg Novom“ će se od 17. do 19. avgusta održati u Kući nobelovca Iva Andrića, čime se nastavljaju umjetnički programi u zdanju kulture na Toploj koje je ovoga ljeta otvoreno u rekonstrukciji.
Prvi put u Crnoj Gori posjetioci Kuće nobelovca imaće jedinstvenu priliku da u Andrićevom domu vide autentičnu Nobelovu nagradu za književnost koju je „za epsku snagu kojom je oblikovao motive i sudbine iz istorije svoje zemlje“ Ivo Andrić dobio 1961. u Stokholmu.
Nobelova nagrada, koja se sastoji od zlatne medalje i povelje, biće izložena tri dana, od 17. do 19. avgusta, i dio je izložbe „Pisac, diplomata i nobelovac“ u okviru koje će do kraja avgusta biti predstavljene i Andrićeva diplomatska unioforma, diplomatski kofer i pasoš.
Pored ovih muzealija, u prizemlju kuće, na mjestu gdje se i nalazila do 1968, biće postavljena slika hercegnovskog slikara Voja Stanića „Barka“ koja krasi Andrićevu radnu sobu u njegovom Spomen-muzeju u Beogradu. U programu će učestvovati dramski umjetnik Vojin Ćetković.
Ivo Andrić u HN
Drugog dana, 18. avgusta, u okviru programa „Andrićevi predjeli“, dramski umjetnik Vojin Ćetković izvešće dio iz predstave „Prokleta avlija“.
Programi počinju od 21 sat, a ulaz je slobodan.
Programi se održavaju u organizaciji Opštine Herceg Novi, Ministarstva spoljnih poslova Srbije, Konzulata Republike Srbije u Herceg Novom, Muzeja grada Beograda, Sekretarijata za kulturu i obrazovanje, Turističke organizacije Herceg Novi i Javne ustanove kulture Herceg fest.
U Kući nobelovca Iva Andrića i dalje je u toku izložba „Andrić pisac i/ili diplomata“ koju je od 17. jula vidjelo više hiljada posjetilaca, kao i knjiga dr Vladimira Roganovića „Andrić u Herceg Novom“ u izdanju Opštine Herceg Novi i Balkankult fondacije.
Otvaranjem Kuće nobelovca Iva Andrića u rekonstrukciji Herceg Novi je započeo proces piščevog „povratka“ kroz sjećanje na Andrićevo djelo i ličnost i na njegove „hercegnovske godine“. Taj će povratak u punom vidu biti dovršen 2020. godine, kada će Grad, uz podršku EU i IPA projekta „CO-Co Tour“, dobiti potpuno restauriranu kuću literature i kulture kao reprezentativno mjesto za kulturnu, umjetničku i turističku ponudu grada.
Novo izdanje Street art festivala Herceg Novi biće održano u septembru, kada će odabrani umjetnici slikati murale na tri lokacije u gradu. Cilj Street art festivala je oplemnjivanje javnih prostora i promocija grada kao mjesta ugodnog življenja, uz istovremenu afirmaciju savremenih formi umjetnosti, ističu iz Sekretarijata za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi.
Raspisan je Konkurs za izradu rješenja za oslikavanje murala na temu „Sklad prirode i ljudi“ i Sekretarijat poziva sve zainteresovane kreativce da predlože svoja likovna, umjetnička rješenja.
Za oslikavanje murala određeni su betonski zidovi na tri lokacije – u Meljinama, na Dubravi i na Toploj.
Ovogodišnja tema „Sklad prirode i ljudi“ ima za cilj stvaranje i promociju idejnih rješenja koja će objediniti prirodu i čovjeka, te na taj način privući pažnju i natjerati na razmišljanje.
Uzevši u obzir da se murali realizuju u javnom prostoru, posebno su dobrodošli radovi koji estetski korespondiraju i kreativno oslikavaju kontekst grada i lokalne zajednice, navedeno je u Konkursu.
Pravo učešća na konkursu imaju stručna lica iz oblasti umjetnosti, pojedinci ili umjetničke grupe, koje imaju najmanje tri izvedena murala. Predlog murala ne smije biti prethodno izveden.
Prijave na konkurs sa propratnom dokumentacijom i projektnom formom podnose se u roku od 15 radnih dana od dana objavljivanja na sajtu Opštine, a najkasnije do 25. avgusta 2018. godine. O dostavljenim urednim prijavama odlučivaće komisija sačinjena od tri stručnjaka iz oblasti umjetničkog stvaralaštva.
Tri najbolja rada biće nagrađena novčanim nagradama u iznosu od po 200 evra. Autori prva tri nagrađena rada imaće priliku da oslikaju murale na predviđenim lokacijama, tokom trajanja Street art festivala u septembru 2018. godine.
Švajcarsko-srpska trgovinska komora (ŠSTK) je organizovala koktel poslovnog umrežavanja u četvrtak, 9. avgusta 2018. godine u novom hotelu “The Chedi Luštica Bay” u Tivtu,u prisustvu ambasadora Švajcarske za Republiku Srbiju i Crnu Goru, Filip Gea.
Koktel, koji je okupio više od 50 zvanica, otvorila je Ana Govedarica, generalni direktor firme ”Roche Srbija d.o.o.”, zvanični sponzor koktela.
Počasni gost koktela, ambasador Filip Ge, napomenuo je da je nivo stranih direktnih investicija u Crnoj Gori impresivan. Prema njemu, niske korporativne takse, konkurentni nivo zarada, i prelijepa morska obala čine zemlju atraktivnom za razvoj turizma, kao i za investiranje u nekretnine.
‘’Naročito bih napomenuo da se Švajcarska nalazi među vodećim stranim investitorima u Crnoj Gori, pored UAE, Italije, Azerbejdžana, Rusije, Nemačke i Srbije. Ovakva pozicija Švajcarske se velikim dijelom može objasniti velikim investicionim projektom u sektoru turizma. Naime, kada sam posjetio Lušticu Bay prije 18 meseci, to je bilo jedno prazno, malo selo koje je u međuvremenu transformisano u izuzetan mali grad sa dubokom dušom. Ono što me je impresioniralo je činjenica da menadžment koji radi na razvoju Luštice Bay-a ima stalan dijalog sa lokalnom zajednicom, lokalnom Vladom i lokalnim vlastima. Jako je važno za takvu stranu investiciju da domaći ljudi budu uz njih, a ne protiv njih i njihovog projekta.’’- istakao je švajcarski diplomata.
Prisutnima se obratio i predsednik ŠSTK-a, Majo Mićović, generalni direktor firme ”Sky Express”. Mićović je naglasio „da je ovaj susret ujedno i povod i prilika da ŠSTK zainteresuje nove članove za pristup ovoj dinamičnoj i uspješnoj Komori, ali ujedno i šansa da se teme i projekti koje promoviše i za koje se zalaže ŠSTK a prevazilaze okvire srpskog tržišta, predstave crnogorskoj poslovnoj zajednici i švajcarskim firmama u Crnoj Gori.”
“Uz to, imamo sjajan povod da podržimo jedan izuzetan projekat švajcarske korporacije GHM, Luštica Bay Chedi kompleks objekata visokog turizma”- istakao je Mićović.
Sa koktela
Među prisutnim gostima i članovima komore bili su i ministar inostranih poslova Crne Gore, Srđan Darmanović, Yana Mikhailova, CEO of Nestlé South East European market – Adriatic region, Bulgaria and Romania, Ana Govedarica, generalna direktorica firme Roche Srbija, Jelena Drakulić, CEO “Ringier Axel Springer Serbia, Montenegro, Bosnia”, i mnogi drugi.
Luksuzni hotel sa pet zvezdica ”The Chedi Luštica Bay” je prvi od sedam hotela planiranih u novom gradu na Jadranu. To je prvi hotel brenda Čedi na Balkanu i drugi u Evropi. Vlasnik brenda, kompanija GHM, osnovala je Čedi kao brend ultraluksuznih hotela u Aziji i na Dalekom Istoku. Njihov prvi evropski hotel – u Andermatu u Švajcarskoj proglašen je za najbolji luksuzni planinski hotel na svjetu.
Hercegnovski strip festival biće održan od 7. do 12. septembra, a na sinoć koktelu priređenom u Gradskoj kafani, zvanično je za prvog ambasador ove manifestacije proglašen jedan od trenutno najpoznatijih svjetskih strip autora, sjajni irski umjetnik, tvorac vizuelnog stila najpopularnije tv serije na svijetu, Igra prestola (Game of Thrones), Vilijam Simpson (William Simpson).
Udurženje ljubitelja stripa HSF, zbog ogromnog doprinosa popularizaciji manifestacije u svijetu i nesebičnog doprinosa napretku festivala, jednoglasnom odlukom Skupštine udruženja donijelo je odluku da se uvede ova titula i da se ponudi Vilu da on bude prvi titular.
-Sa neizmjernim zadovoljstvom i ponosom konstatujemo da je poznati umjetnik odmah i sa oduševljenjem prihvatio da bude naš ambasador u svijetu uz konstataciju da ćemo ga razmaziti količinom časti koju mu ukazujemo. Zbog rada na devetoj sezoni seriji “Igra prijestola” Simpson nije bio u mogućnosti da prisustvuje proglašenju, pa će ambasadorsku povelju primiti na otvaranju ovogodišnjeg, dvanesetog izdanja Hercegnovskog strip festivala koji je na programu od 7. do 12. septembra.
Simpson se tako priključuje listi specijalnih, ranije najavljenih gostiju, pa su dolazak potvrdili: Fernando Dagnino, Juanan Ramirez, Giada Perissinotto, Chris Thompson, Walter Venturi, Joevito Nuccio, Dan Verlinden, Mirko Čolak, Davide de Cubelis, Alessandro Patrovicchio, Lorenzo Pastrovicchio, Jovan Ukropina, Robert Solanović, William Simpson (sve biografije dostupne na našem sajtu http://stripfestival.me/ ). Uz 14 specijalnih gostiju, na ovogodišnji HSF iz regiona stižu u Herceg Novi: Milorad Vicanović Maza, Fran Strukan, Valentina Briški, Vladimir Laci Krstić, Iztok Sitar, Tihomir Tico Tikulin, Filip Andronik, Enis Čišić, Aleksa Gajić, Stevan Subić, Luka Cakić, Vladimir Vešović, Bora Grbić, Dragana Kuprešanin, Milica Mastelica, Rajko Čučak, Stefan Katanić.
Strip festival HN
Svečano otvaranje festivala je 7. septembra na trgu Belavista u starom gradu, nakon čega slijedi obilazak izložbi u galerijama Sue Ryder i Josip Bepo Benković, da bi se sektakluarno otvaranje zaokružilo na tvrđavi Forte Mare koncertom poznatog bokeljskog hip-hop benda Who See.
-Tokom šest dana festivala posjetioci će imati priliku da gledaju uživo crtanje svjetskih majstora stripa, da dobiju i svoj primjerak crteža sa posvetom, ali i da prisustvuju strip radionicima, berzi stripa, školi crtanja, promocijama najnovijih izdanja, predavanjima, predstavljanjima gostojućih festivala. Biće nastavljena saradnja sa osnonvim školama, praksa započeta na prethodnom izdanju HSF-a, u okviru koje će gostojući umjetnici-pedagozi održati po čas crtanja. Radovi koji budu nastali tokom tih časova biće potom izloženi u bašti Gradskog muzeja Mirko Komnenović. Bogat program podrazumijeva i već čuvene HSF žurke, te krstarenje zalivom i posjetu Luštici. Festival će biti završen 12. septembra koncertom jednog od trenutno najpopularnijih regionalnih bendova, beogradskog noise-pop sastava Artan Lili koji će nastupiti na Peoples Beach baru. Svi programi na HSF-u su besplatni za posjetioce, pa i ulazi na koncerte Who see i Artan Lili, saopštili su organizatori.
Francuska: Zabranjeno pušenje na oko 50 plaža foto Index.hr
U Francuskoj je ovog ljeta zabranjeno pušenje na oko 50 plaža duž Mediterana i Atlantika u cilju čistije okoline bez opušaka i smanjenja izloženosti pasivnom pušenju.
Nica je bila prvi grad koji je zabranio pušenje na jednoj plaži prije šest godina, a sada ih ima četiri, prenosi eurctiv.
Udruženje Liga protiv raka (Ligue contre le cancer) je pokrenulo prije nekoliko godina kampanju “prostor bez duvanskog dima”, dobivši od lokalnih vlasti širom zemlje 218 mjesta na otvorenom, kao što su parkovi ili plaže, na kojima je zabranjeno pušenje.
Ukupno 29 gradova do sada je prihvatilo tu incijativu, prenela je agencija AFP.
Brod „Remus“ na kome je zaplijenjeno 20 tona hašiša u Italiji u uhapšeno 11 Crnogoraca – članova njegove posade, do prije oko mjesec dana nalazio se u luci Zelenika – potvrđeno nam je iz više izbora bliskih našim pomorskim vlastima.
„Remus“ (IMO broj 8822428), je presretnut 30.jula u međunarodnim vodama centralnog Mediterana, južno od Italije. Agenti italijanske policije i Gvardije di finanza, pretresom broda su na njemu našli sakriveno čak 20 tona hašiša, čija se vrijednost na ilegalnom tržištu narkotika, procjenuje na više od 65 miliona eura. „Remus“ je zaplijenjen u luci Palermo na Siciliji, a njegova posada je uhapšena. Ovu akciju kojom je koordinirala američka agencija za borbu protiv krujumčarenja droge DEA, zajedno su sprovele policije Italije i Crne Gore.
Prije nego što je zaplijenjen u Italiji, „Remus“ se više mjeseci nalazio u luci Zelenika gdje ga je njegov vlasnik – jedna brodarska kompanija iz Italije, dovela i stavila u tzv. raspremu jer brod nije imao posla. Na njemu je bilo identifikovano i više tehničkih i administrativnih nedostataka zbog kojih su 21 godinu starom brodu što plovi pod zastavom Paname, bili privremeno oduzeti ili suspendovani sertifikati o tehničkoj ispravnosti. „Remus“ je u Zelenici proveo više od pola godine čekajući na zaposlenje, odnosno otklanjajući uočene nedostatka kako bi od nadležnog klasifikacionog društva dobio validne sertifikate. Prema nezvaničnim informacijama, na „Remusu“ je za to vrijeme bio tzv. sceleton crew, odnosno minimalan broj članova posade predviđen za održavanje potrebnog nivoa sigurnosti plovila koje je u raspremi. Navodno, zapovjednik broda za to je vrijeme bio državljanin Crne Gore iz Ulcinja.
„Remus“ je nedavno, popunivši posadu do punog broja i ukrcavši neki teret, isplovio iz Zelenike. Po podacima sa njegovog AIS transpondera, ovaj 47 metara dugi brod za seizmička istraživanja i za opsluživanje naftnih platformi, od 710 bruto-tona, 27.jula je isplovio iz španske luke Las Palmas za Palermo u koji je trebalo da stigne 2.avgusta, ali je prije toga na njega upala policija, pronašla drogu pa je brod zaplijenjen, a posada uhapšena.
Crnogorski policijski zvaničnici prije nekoliko dana kada se govorilo da je na „Remusu“ nađeno dvije, a ne 20 tona hašiša, saopštili su da se brod nakon isplovljenja iz Zelenike, uputio u Maroko gdje je navodno ukrcao drogu namijenjenu za zapadnoevropsko tržište, na koju bi ona došla preko Malte. AIS podaci sa „Remusa“ sa specijalizovanih sajtova pokazuju ipak drugačiju rutu kretanja broda, ali nije isključeno da je „Remus“ ipak boravio u marokanskim vodama, te da je manipulisano sa njegovim automatskim identifikacionim transponderom kako bi se prikrilo pravo kretanje broda.
Remus foto www.shipspotting.com
Odgovore od Ministarstva saobraćaja i pomorstva, odnosno Lučke kapetanije Kotor-Ispostava Zelenika na pitanja o tome koji su bili zvanični razlozi neuobičajeno dugog boravka „Remusa“ u toj crnogorskoj luci, kao i kada je tačno brod isplovio iz Zelenike, što je prijavio da će mu biti naredna luka u koju će uploviti, te što je pisalo u crew listi i tzv. cargo manifest-u da su članovi posade, odnosno teret sa kojim je „Remus“ krenuo iz Zelenike, za sada nismo dobili.
Prema podacima sa specijalizovanih sajtova, vlasnik „Remusa“ je kompanija „Elizabete Venture Ltd“, registrovana u Hong Kongu, a na čijem je čelu jedan italijanski preduzetnik.
Povodom određenog broja pomorskih nezgoda koje su evidentirane na crnogroskom primorju tokom aktuelne kupališne sezone, Javno preduzeće za upravljanjem morskim dobrom Crne Gore, u cilju povećane bezbjednosti, podsjeća sve kupače na zabranu plivanja izvan ograđenog prostora uređenih kupališta (bova) ili na udaljenosti većoj od 100 metara od obale prirodnog kupališta.
Sa druge strane, podsjećamo da je u skladu sa Zakonom o sigurnosti plovidbe propisano da se čamci ne smiju približavati obali na udaljenosti manjoj od 150 m, a brodovi na udaljenosti manjoj od 300 metara.
U vodenom prostoru kupališta, plovni objekti moraju da se drže 50 metara od ograde kupališta, a skuteri na udaljenosti od 200 metara od obale.
Kanui, kajaci i ostali plovni objekti koji nisu na motorni ili mlazni pogon mogu da plove na udaljenosti manjoj od 50m od obale.
Dodatno, u članu 20 Zakona, na svim uređenim i prirodnim kupalištima zabranjena je plovidba, pristajanje, sidrenje plovnim objektima na motorni i mlazni pogon, upozoravaju iz JP Morsko dobro.
Ak primijete bilo kakve nepravilnosti pozovite Službu sigurnosti na moru na broj 129.
Zbog havarije broda STI Poplar, koji plovi pod zastavom Maršalovih otoka, u luci Ploče otežana je snadbijevanje naftom i derivatima čitave Dalmacije. Tanker koji je u sebi imao oko 27 hiljada kubika nafte udario je u pristanište, survavši u more dio doka i aparaturu za iskrcavanje nafte i plina, koji su potonuli. Ono što je ostalo od doka, cijevi i uređaji za iskrcaj nafte također su oštećeni i trenutačno nisu za upotrebu, piše Slobodna.
Šteta se, tvrde stručnjaci, mjeri u milionima eura.
Upućeniji u tu problematiku kažu da je pri manevru broda netko nešto gadno pogriješio. Jesu li to pilotari, kapetan ili remorkeri, koji su vukli brod, pokazat će istraga, koju provode Lučka kapetanija i inspekcije Ministarstva pomorstva.
Budući da je pristanište uništeno, na čekanju su drugi brodovi koji ne mogu prići u Luku Ploče i iskrcati teret. Petrolov veliki brod čeka vani na otvorenom moru, ali naftu ne može iskrcati jer je dok uništen. Što će biti s tim teretom, nitko ne zna. Hoće li brod uspjeti iskrcati naftu u nekoj drugoj luci, također je nepoznanica, a očekuje se dolazak još nekoliko brodova nakrcanih naftom i derivatima koji plove prema Luci Ploče.
Kako je velika potražnja za naftom ne samo u Hrvatskoj nego i u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, lučka su skladišta prazna i takva će ostati tko zna koliko dugo. Distribuciju nafte preuzimaju skladišta u Solinu i Rijeci. Riječ je o milijunskim štetama koje trpe Luka Ploče i naftne kompanije, što će, prema međunarodnom pravu, morati nadoknaditi brodarska kompanija STI Poplar. No, o tome će konačnu riječ reći inspekcijske službe i stručnjaci za pomorsko pravo.
Tako se u Pločama očekuje dolazak brojnih inspekcija za istraživanje pomorskih nesreća koje će tražiti krivce, a tek nakon toga slijedi popravak doka. Međutim, dodatni je problem što je vrhunac sezone pa Ina i druge naftne kompanije ostaju bez robe. Točnije, naftu i derivate prema jugu će morati prevoziti iz skladišta u Solinu ili Rijeci.vakako je na naftnom tržištu u Hrvatskoj zbog oštećenja doka u luci Ploče nastao veliki poremećaj. Upućeniji u ovu problematiku tvrde da je riječ o enormnim odštetama koje se mjere u desecima milijuna dolara i koje će potraživati brodarske kompanije koje čekaju iskrcaje.
Sanacija veza
I brod je nakon udara prilično oštećen te je izvučen na sidrište. Na svu sreću nije probijen jer su tone nafte mogle iscuriti u more. Bila bi to ekološka katastrofa nesagledivih razmjera u pločanskom akvatoriju.
– Preko suda je brodu izrečena mjera zabrane isplovljavanja dok god ne polože novac za naknadu pričinjene štete – pojasnio nam je ravnatelj Lučke uprave Ploče Tomislav Batur.
S druge strane, Lučka kapetanija zabranila je upotrebu veza dok se sve ne sanira, Lučka uprava je upravitelj veza i obale i dužna je izvršiti kompletnu sanaciju, rekao je Batur, naglašavajući da su već angažirani stručnjaci koji ispituju sadašnje stanje te se uskoro očekuje izrada projekta sanacije.Međutim, to bi, doznajemo, moglo potrajati i nekoliko mjeseci.
– U ovom trenutku ne možemo točno reći vremenski rok sanacije – rekao je Batur koji tvrdi da se šteta procjenjuje u milijunima eura. To je šteta same sanacije te šteta izgubljene dobiti za klijente.
– Takve stvari se događaju u svijetu. Brodarska kompanija je dužna nadoknaditi štetu jer kada brod udari u obalu, odgovornost je na brodu i na kompaniji, što uostalom reguliraju međunarodne osiguravajuće kuće – kaže Batur. Epilog havarije je da brodovi do daljnjega neće moći iskrcavati naftu u Luci Ploče. Razmatraju se i neka privremena rješenja prema kojima će se tankeri iskrcavati u Splitu ili Rijeci, zbog čega je realno očekivati i poremećaje na tržištu derivata u Hrvatskoj.
Kako neslužbeno doznajemo, Lučka kapetanija je sa strane sigurnosti plovidbe protiv zapovjednika broda, ruskog državljanina, pokrenula istražne radnje.
Ina: Šteta se utvrđuje, a snadbijevanje nije upitno
Zbog broda koji je prevozio Inino gorivo, a koji je srušio dio tankerskog pristaništa u luci Ploče i onemogućio daljnji promet, oglasila se i Ina.
– Prilikom pristajanja na tankerski vez Lučke uprave Ploče, brod dobavljača koji je Ini trebao isporučiti robu u luku Ploče udario je betonsku utvrdicu za privez i u brodski pristan s pripadajućim instalacijama za istovar naftnih derivata – potvrdili su nam u Ini, u kojoj kažu da istragu incidenta i procjenu nastale štete provode nadležne institucije, a zbog veće materijalne štete predmetni brodski pristan je do daljnjega stavljen izvan funkcije. Što se tiče opskrbe tržišta, ističu da se ona odvija redovno iz ostalih Ininih skladišta.
Procjenjuje se da idućih sedam do 15 dana to pristanište neće moći primiti niti jedan brod, što će, prema upućenima, najviše osjetiti Crna Gora i BiH, koje se opskrbljuju preko Luke Ploče. Zbog toga tvrtke koje posluju preko Luke Ploče, kao što su Ina, Petrol i jedan od najvećih operatora u svijetu VTTI, traže privremena rješenja.
Nakon prvog oplovljavanja svijeta od 1992. do 1996., u 5,5 metara dugačkoj Leni, Evgenij Gvozdev iz Mahakčkale na obali Kaspijskog jezera poželio je to ponoviti.
Kako nije imao brod, odlučio ga je sam napraviti, što nije tako čudno koliko je čudno mjesto njegove gradnje – na balkonu stana. U brod je ugrađivao drvo koje bi našao ili od nekoga dobio.
Kada je brod, dug 3,6 m (maksimum za balkon), bio gotov, Evgenij ga je nazvao Said (Prijatelj na arapskom) i izračunao da je za gradnju potrošio oko 160 eura.
U njemu se 1999. otisnuo na drugi put oko svijeta, koji je trajao do 2003. Na brodu nije imao ni radio, ni telefon, ni GPS, a navigavao je pomoću kompasa, plastičnog sekstanta i karti koje bi mu usput darovali drugi pomorci.
U rujnu 2008. Evgenij se, u dobi od 74 godine, zaputio na treće oplovljavanje svijeta. Ploveći Mediteranom zadobio je udarac u glavu kojem nije pridavao pažnju, ali koji se poslije pokazao fatalnim.
Mrtvog Evgenija i njegov brod more je izbacilo na obalu pokraj Castelporzija u južnoj Italiji.
Dok se temperatura vazduha penje iznad 36 °C, svi vape za osvježenjem. Teško ga je naći i u moru. Uz velike vrućine i more se zagrijalo na temperaturu 27°C.
Temperatura mora juče u 13 sati Herceg Novi: 27 Bar: 27 Petrovac: 26 Budva: 26 Ulcinj: 25
U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i veoma toplo, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Najviša dnevna temperatura vazduha od 25 do 37 stepeni.
Subota 11. avgust: Pretežno sunčano i veoma toplo. Poslijepodne promjenljivo oblačno, mjestimično uz kratkotrajnu kišu ili pljusak sa grmljavinom. Ujutru na sjeveru po kotlinama magla. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha 12 do 23, najviša dnevna 25 do 37 stepeni.
Temperatura mora na Mljetu 29,9 stepeni
Kako pokazuju podaci DHMZ-a, Malo jezero na Mljetu juče u 14 sati bilo je na 29.9 stepeni, a Veliko jezero na 28.6. To su juče najviše zabilježene temperature mora u Hrvatskoj.
U Splitu i Komiži temperatura mora iznosi 28 stepeni, a u Crikvenici, Malom Lošinju, na Krku i Rabu u 14 sati izmjeren je stepen niže.
