Skupština Zajednica Italijana CG 2018. Foto Boka News
1 od 14
Skupština Zajednica Italijana CG
Skupština Zajednica Italijana CG
Skupština Zajednica Italijana CG
Skupština Zajednica Italijana CG
Skupština Zajednica Italijana CG
Skupština Zajednica Italijana CG
Skupština Zajednica Italijana CG
Skupština Zajednica Italijana CG
Skupština Zajednica Italijana CG
Skupština Zajednica Italijana CG
Skupština Zajednica Italijana CG
Skupština Zajednica Italijana CG
Skupština Zajednica Italijana CG
Skupština Zajednica Italijana CG
Zajednica Italijana Crne Gore (ZICG) pouzdan je most saradnje Crne Gore sa Italijom i subjekat preko kojeg se realizuje veliki broj međudržavnih projekata iz oblasti turizma, privrede, socijalna zaštita, zdravstva, kulture i nauke – čulo se sinoć na godišnjoj Skupštini ZICG koja je održana u crkvi Svetog Pavla u Kotoru.
Skupštini je prisustvovao veliki broj članova i poštovaoca italijanske zajednice u Crnoj Gori, italijanski ambasador Luca Zelioli, predsjednica i generalni direktor Narodnog univerziteta iz Trsta Kristina Benusi i Fabrizio Soma, potpredsjednici Opštine Kotor Ljiljana Popović Moškov i Milivoje Samardžić.
Učesnike skupštine i goste pozdravila je potpredsjednica Opštine Kotor Ljiljana Popović Moškov koja je istakla da je Zajednica Italijana Crne Gore postala konstruktivni dio Crne Gore, Opštine Kotor te predstavlja most saradnje sa regijom Friuli-Venecija-Giulia.
„Od 2007. do danas preko Zajednica Italijana Crne Gore u Kotor uloženo preko 300.000 eura, kada se tome dodaju brojne donacije dolazimo do cifre od preko 700.000 eura. Najveći dio tih sredstava uložen je u obnovu kulturne baštine koja nam je zajednička. Ono što je trenutno aktuelno i čega smo svjedoci je obnova i restauracija troje gradskih vrata (Glavna gradska vrata, Gurdić i Škurda) , na čemu smo vam veoma zahvalni“ – kazala je između ostalog Popović Moškov.
Skupština je prihvatila izvješta o radu sa finansijskim izvještajem za prošlu te plan rada i finasijki plan za ovu godinu.
Skupština Zajednice Italijana Crne Gore jednoglasno je povjerila naredni četvorogodišnji mandat dosadašnjem predsjedniku Aleksandru Denderu.
Izložba - Slike italijanskih marinista na području Boke Kotorske
1 od 15
Izložba - Slike italijanskih marinista na području Boke Kotorske
Izložba - Slike italijanskih marinista na području Boke Kotorske
Izložba - Slike italijanskih marinista na području Boke Kotorske
Izložba - Slike italijanskih marinista na području Boke Kotorske
Izložba - Slike italijanskih marinista na području Boke Kotorske
Izložba - Slike italijanskih marinista na području Boke Kotorske
Izložba - Slike italijanskih marinista na području Boke Kotorske
Izložba - Slike italijanskih marinista na području Boke Kotorske
Izložba - Slike italijanskih marinista na području Boke Kotorske
Izložba - Slike italijanskih marinista na području Boke Kotorske
Izložba - Slike italijanskih marinista na području Boke Kotorske
Izložba - Slike italijanskih marinista na području Boke Kotorske
Izložba - Slike italijanskih marinista na području Boke Kotorske
Izložba - Slike italijanskih marinista na području Boke Kotorske
Izložba - Slike italijanskih marinista na području Boke Kotorske
„Slike italijanskih marinista na području Boke Kotorske” naziv je izložbe koja je otvorena u petak u Galeriji solidarnosti – Kotor.
Izložbu je otvorio Luca Zelioli, ambasador Republike Italije u Crnoj Gori koji je kazao da zemlje koje izlaze na Mediteran ne predstavljaju samo istorijsko i kulturološko jedinstvo, već one dijele projekte, identitet i zajedničko stvaralaštvo.
„Mediteran nije nešto što nas dijeli već je to tačka spajanja. Ako je to karakteristično za Mediteran, još je više karakteristično za Jadransko more na koje se oslanja i na koje gleda ovaj prelijepi grad Kotor. To je samo jedno malo more preko kojeg je zbog toga još lakše rasteći sve te konce i konopce saradnje između Italije i Crne Gore”, istakao je Zelioli.
Pozdravljajući brojne posjetioce predsjednik Zajednice Italijana Crne Gore Aleksandar Dender je kazao da je izložba dio projekta koji je realizovan u saradnji sa Narodnim univerzitetom iz Trsta sa kojim je ova organizacija zajedno konkurisala u regiji Friuli-Venecija-Giulia.
“Organizatori ove izložbe su Zajednica Italijana Crne Gore i Pomorski muzej Crne Gore Kotor. Zahvaljujući ogromnom naporu kustosa Radojke Abramović ova izložba je večeras pred vama”, kazao je Dender.
Izložba – Slike italijanskih marinista na području Boke Kotorske
Direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Andro Radulović kazao je da je od postanka, svojom ljepotom i mirom, Boka mamila, plijenila i osvajala, klesala duh i bila nepresušno izvorište nadahnuća umjetnika, ali i onih koji su kroz umjetnost željeli ostaviti priču života i vremena.
„Zbirka slika marinista, na ovoj izložbi, koje su sakupljene na teritoriji Boke Kotorske, samo potvrđuje koliko je narod Crne Gore i narod Italije neminovno upućen jedan na drugog. U dugom periodu minulih vjekova kroz koji su se prožimali uticaji ova dva naroda, uvjek smo znali prepoznati i prihvatiti kulturne vijednosti, a njegujući ih i čuvajući, postajali su nam savršen uzor za sopstveno uzdizanje svijesti o bogatstvu nad kojim rastemo“ – kazao je Radulović.
Izložbu i prateći katalog pripremila je istoričarka umjetnosti Radojka Abramović, koja je kazala da je katalog je napisan sa ciljem da se široj javnosti prikaže važan dio našeg kulturnog blaga – 45 slika italijanskih marinista, od kojih su mnogi bili pripadnici porodične slikarske škole, a neki samostalni autori.
Izložba – Slike italijanskih marinista na području Boke Kotorske
„Čuvanjem, obradom i prezentacijom slika italijanskih marinista na području Boke Kotorske učinio samo još jedan značajan korak u cilju njegovanja kulturne i prijateljske saradnje Crne Gore i Italije“ – zaključila je Abramović.
Uz oltarsku sliku “Sv. Nikola blagosilja Tartanu” postavljenu na centralnom dijelu galerije, na izložbi su između ostalih djela: Bitka braće Marka i Joza Ivanovića kod Patrasa 1751. godine, autora Vinčenca Kilone iz Venecije (1823. godina), Brik Caterina S, autora Rafaela Korsinia, Brik Pjerino, autora Antonia de Simonea, Austrijska i engleska flota ispred Bejruta (F.Fergola), Parobrod Mikele Vučetić (Đovani Luco)…
Izložbi su prisustvivali i predsjednica i generalni direktor Narodnog univerziteta iz Trsta Kristina Benusi i Fabrizio Soma, generalni konzul Republike Hrvatske, Marijan Klasić, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, potpredsjednici Ljiljana Popović Moškov i Milivoje Samardžić.
U muzičkom dijelu programa nastupili su tenor Aleksandar Janićijević i korepetitor Dejan Krivokapić.
U sklopu projekta “Povijest na zrnu soli” 11. i 12. aprila 2018. u prostorijama Opštine Ston održala se besplatna edukacija namijenjena turističkim radnicima, iznajmljivačima, poduzetnicima, predstavnicima lokalne samouprave i udruga na temu bogate stonske kulturne baštine i prezentacije iste turistima.
Pročelnica Valentina Vitković u ime Opštine Ston, pozdravila je sudionike edukacije, predstavila projekt “Povijest na zrnu soli” u sklopu kojeg se obnavlja tvrđava Koruna i tvrđave Veliki Kaštio, uređuje potez južnog zida Stonskih zidina te park Komarda. Vitković je najavila niz radionica u svrhu što boljeg upoznavanja i prezentacije kulturne baštine Stona.
Vinicije B. Lupis, znanstveni savjetnik i voditelj Područnog centra Dubrovnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, u svojim je prezentacijama predstavio iznimnu kulturnu baštinu Stona iz arhitekture, slikarstva i kiparstva. Istaknuo je karakterističnu podjelu stonskog polja koja je vrijedna dodatne valorizacije, predložio uređenje starokršćanskih bazilika i/ili njihovih ostataka koje se nalaze na širem području prema uzoru na svjetske trendove te je ispričao zanimljive zgode iz života povijesnih ličnosti koje su boravile u Stonu, a mogu se interpretirati kroz turističko vođenje. Kao inspiraciju za izradu suvenira predložio je motive pletera s kamene plastike, detalje s očuvanih sakralnih slika te pohvalio korištenje srednjovjekovnog reljefnog prikaza broda od strane stonskog proizvođača autohtonih suvenira.
Da stonski kraj posjeduje iznimnu kulturnu baštinu složila se i predavačica Jelica Čučević, dugogodišnja turistička djelatnica i poduzetnica te napomenula kako je važno osim upoznavanja kulturne baštine, naučiti predstaviti ju turistima. Polaznici edukacije su imali priliku naučiti kako na pravilan način povijest i baštinu prezentirati svojim gostima, partnerima, korisnicima te kako unaprijediti svoje komunikacijske vještine. „Nikad ne smijemo precijeniti znanje turista, ali niti podcijeniti njegovu inteligenciju,“ napomenula je Čučević.
Ston
„Najopasnije je kada baština ostane bez baštinika,“ složili su se predavači i istaknuli kako je važno raditi na valorizaciju pokretne i nepokretne kulturne baštine, ali i održivog korištenja u turističke svrhe.
Edukacija je organizirana u sklopu projekta „Povijest na zrnu soli“ financiranom iz Operativnog programa ”Konkurentnost i kohezija” 2014-2020. Nositelj projekta je Općina Ston, a kao partneri sudjeluju Turistička zajednica Općine Ston, Društvo prijatelja dubrovačke starine, Regionalna razvojna agencija DUNEA, Župa sv. Vlaha – Ston i privatni poduzetnik Natura Dalmatia.
Nakon pet decenija oživio je tunel Lalovina. Stari željeznički tunel danas je uređena pješačka staza, koja povezuje Meljine i Zeleniku. Uspješan završetak projekta adaptacije koji je finansirala Opština Herceg Novi obilježen je sinoć, u prisustvu brojnih građana i predstavnika lokalne uprave.
“Ovo danas što imamo razlikuje se kao od neba do zemlje, u odnosu na ono što smo ovdje zatekli ja i saradnici kada smo u septembru obilazili mjesne zajednice. Tada je bilo gotovo nemoguće proći kroz tunel, a danas je stavljen u novu funkciju. Imamo novu, reprezentativnu pješačku komunikaciju, koja je na dobrobit mještana Meljina i Zelenika i svih građana Herceg Novog”, kazao je predsjednik Opštine Stevan Katić.
Podsjetio je da se u projekat krenulo nedugo nakon formiranja nove lokalne vlasti u Herceg Novom. Za kratak period došlo je od ideje do realizacije. Asfaltirana je staza, postavljena javna rasvjeta u tunelu i na prilazima, postavljene klupe, uređen plato u Zelenici, zasađeno novo zelenilo: masline, lipe, oleanderi, eukaliptus.
Tunel Lalovina, završen projekat
Katić se zahvalio svima koji su učestvovali u realizaciji projekta, a posebno Agenciji za izgradnju i razvoj i preduzeću “Komunalno stambeno” koji su dali maksimalan doprinos da se tunel i prostor oko njega oplemene. U realizaciji su učestvovali i preduzeće “Čistoća”, Služba zaštite i spasavanja, a sve uz podršku organa lokalne uprave.
Namjera Opštine je da uređenu i bezbjednu pješačku komunikaciju dobiju svi djelovi grada, poručio je Katić, te dodao da se se već radi na projektima izgradnje trotoara preko Zmijica u Zelenici, od Bijele do Kamenara.
U ime građana mjesnih zajednica Meljine i Zelenika zadovoljstvo zbog adaptacije tunela podijelio je Dragan Andrić.
“Ovaj tunel povezuje dvije mjesne zajednice i produžava Šetalište Pet Danica, od rijeke Sutorine skroz do luke Zelenika. Ovim smo izbjegli mnoge probleme, jer smo nekada koristili tunel na magistrali kao pješački. Ovaj tunel otvara nove perspektive, na korist svih građana naših mjesnih zajednica i cijele opštine, kao i turista, jer je ovo nova vrijednost i kvalitet”, kazao je Andrić. On se zahvalio lokalnoj upravi i poželio da tunel Lalovina koriste mnoge naredne generacije.
Tunel Lalovina, završen projekat
Sjećanje na željeznicu koja je preporodila Boku
Uličnom izložbom u tunelu građanima su prikazani detalji vremena kada su hercegnovskim priobaljem tutnjali vozovi, a prisutne je sa istorijskim značajem željeznice i ovog tunela upoznao Josip Veber, autor monografije “Željeznica u Boki Kotorskoj 1901-1968”, koji je i ustupio fotografije za postavku.
“Velika mi je čast i zadovoljstvo da kao veliki ljubitelj i radnik na popularizaciji željeznice i očuvanju njene istorije večeras mogu da prisustvujem ovako značajnom događaju. Otvaranjem ovog tunela čuvamo uspomenu na željeznicu kao sistem koji je umnogome preporodio ne samo Boku Kotorsku, već i cijelu ovu regiju”, poručio je Veber.
Pješačko-turističke staze ovoga tipa poslednjih desetak godina postale su veoma značajan trend u Evropi i svijetu. Kako je kazao Veber, anketiranje brojnih turista koji su boravili u Herceg Novom, konkretno u Institutu “Dr Simo Milošević” je pokazalo da gosti iz Norveške, Njemačke i drugih zapadnih zemalja, veliki plus daju ideji buduće staze koja bi se protezala prema granici sa Hrvatskom.
Tunel Lalovina, uređen plato u Zelenici
“Za to postoje jako dobri planovi koji će se realizovati kroz IPA fondove, sa opštinama Trebinje, Dubrovnik i Konavle. Ja se nadam da neće proći puno vremena i da ćemo uskoro dobiti i taj dio važne pješačke transverzale, koja će da spaja ne samo krajeve i gradove, već što je najbitnije – spajaće ljude”, zaključio je Veber.
Podsjetio je da je priča o željeznici u Herceg Novom i Boki Kotorskoj počela 16. jula 1901. godine. Tada je tačno u 11 sati u stanicu u Zelenici prispio prvi voz iz Sarajeva. Tog dana su željeznicu dobili i Trebinje i Dubrovnik. Od tog datuma Herceg Novi i cijeli ovaj dio Boke Kotorske imali su direktnu vezu sa gradovima Evrope jer je savremena kompozicija sa udobnim vagonima putnike prevozila do Sarajeva, Pešte, Beča i drugih centara. Vozovi su kroz Herceg Novi prolazili do 1968. godine, kada je donesena odluka da je pruga nerentabilna i ona je ukinuta.
Spektakularno isplovljavanje najvećeg i najljepšeg austrougarskog bojnog broda “Szent István”, ponosa carske flote, u vrijeme Prvog svjetskog rata, koje su, zbog očekivanja velike morske pobjede na njegovu prvom ratnom zadatku, na drugom brodu “Tegetthoff” pratili novinari i bilježili svaku njegovu prijeđenu milju, završilo je kobno. Samo nekoliko sati nakon porinuća iz brodogradilišta u Puli, gdje je bio na remontu, brod koji nosi ime prvog mađarskog kralja sv. Stjepana Arpadovića (mađ. Szent István) završio je pod morem blizu otoka Premude u zadarskom arhipelagu. Ono što je trebalo biti mađarski trijumf postalo je, igrom sudbine, zauvijek ovjekovječen poraz! Naime, filmska kamera s broda “Tegetthoff” zabilježila je njegovo tragično potapanje koje su izazvali talijanski torpedni čamci, a snimka je ostala očuvana i danas ju je moguće čak pogledati na YouTubeu.
– “Szent István” toliko me je zainteresirao da sam odlučila poduzeti mjere kako bi što više ljudi saznalo njegovu fascinantnu priču. Ona kod nas nije dovoljno poznata, dok su u Italiji toliko ponosni na potapanje ovog broda da su taj dan, 10. lipnja, proglasili danom svoje ratne mornarice – rekla nam je Tihana Jurišić, voditeljica europskog projekta “Networld” kojem je cilj povećanje svijesti o socijalnim i ekonomskim utjecajima Prvog svjetskog rata te doprinos razvoju kulturnog turizma.
Szent István
Veličanstveni “Szent István”, dug 153 metra, bio je ukupno 937 dana u sastavu austrougarske ratne flote, od kojih samo 54 dana na moru, pretežno na vježbama gađanja. Tijekom rata gotovo da nije napuštao sidrište u Puli, a na svojem se prvom zadatku 1918. godine trebao iskazati i uništiti savezničku blokadu Otrantskih vrata. No, posada se nije nadala talijanskoj zasjedi. Njihovi su torpedni čamci, uočivši dim na pučini, zaključili da je to zasigurno mađarski brod te su ga ubrzo potopili. Torpeda su probila vanjski oklop broda pa je voda brzo počela navirati.
Pokušaji nasukavanja na obližnji otok Molat nisu uspjeli i “Szent István” potonuo je u 6.12 ujutro, nakon tri sata agonije, uzevši sa sobom živote 89 mornara, kasnije pokopanih u Puli. Spašeno je 976 članova posade, uglavnom hrvatskih mornara i nekoliko članova mađarskog zapovjedničkog kadra.
Foto Luka GERLANC/HANZA MEDIA
Kako doznajemo od Tihane Jurišić, brod se danas nalazi u akvatoriju blizu Premude, na 66 metara dubine, i zaštićen je od Ministarstva kulture kao podvodno dobro. Njegove ostatke pronašao je, na dubini od 68 metara, 70-ih godina slavni tvorac dokumentarnog serijala “Tajne Jadrana” Mario Saletto. Da bi se do “Szent Istvána” došlo i fotografiralo ga, potrebna je izrazita ronilačka vještina i posebna oprema. Dio njegovih starih fotografija bio je u posjedu Povijesno-pomorskog muzeja u Istri, a dio je fotografirao ronilac Danijel Frka. Sve je Tihana u sklopu projekta “Networld” skupila i organizirala izložbu nazvanu “100 godina samoće pod morem”.
– Izložba se sastoji od sedam plakata sa slikama i fotografijama potopljenog broda. Danijel Frka strastveni je ronilac, ali i podvodni fotograf koji zbog mraka i veličine “Szent Istvána” nije mogao objektivom prikazati svu njegovu ljepotu, pa ju je odlučio naslikati. Njegove slike također se mogu vidjeti na izložbi – kazala nam je Tihana. Izložba je otvorena od 9. do 22. aprila u zadarskom Malom Arsenalu i prikaz je važnog povijesnog trenutka – broda koji je trijumfalnim porazom postao jedan od najvećih i najljepših monumenata hrvatskoga podmorja, zauvijek zaštićen u morskim dubinama.
Foto Luka GERLANC/HANZA MEDIA
Od završetka Prvog svjetskog rata prošlo je 100 godina
“Networld” je europski projekt realiziran iz dunavskog transnacionalnog programa s ciljem povećanja svijesti o socijalno-ekonomskim utjecajima Prvog svjetskog rata i razvoju kulturnog turizma. Usmjeren je na činjenicu da je prošlo 100 godina od završetka rata.
– Druge zemlje partneri na projektu puno više u odnosu na Hrvatsku vrednuju kulturnu baštinu Prvog svjetskog rata. Zato mi u Zadru pokušavamo raditi na tome organizirajući razne kulturne događaje, pa smo tako nedavno imali i kviz znanja o Prvom svjetskom ratu – kaže voditeljica Tihana Jurišić. Projekt traje od 1. januara 2017. do 30. juna 2019. godine, a u lipnju će u Zadru obuhvatiti i Međunarodnu konferenciju o podvodnom turizmu.
U subotu, 14.aprila u 20 sati u renoviranom Atrijumu Doma Vojske – Uprave zgrade Porto Montenegra na Seljanovu biće organizovan vokalno – instrumentalni koncert hrvatskog ansambla LADO. Čak 60 umjetnika koji će na koncertu izvesti neke od najpoznatijih narodnih pjesama kao što su Dobar večer dobri ljudi u obradi Bože Potočnika, Grad se beli u obradi Zlatka Potočnika, Ladarke autora Emila Cossetta, te četiri muzičke teme iz Boke Kotorske, standardne postave koreografije Kolovođo, diko naša, a u obradi Marijana Makara.
Uz vrhunske vokale, izvrsni muzičari sviraće na brojnim tradicionalnim i klasičnim instrumentima, dok bogata kolekcija jedinstvenih narodnih nošnji izuzetne vrijednosti obećava nezaboravnu reviju boja i kolaža.
Projekt se održava pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović, koju će predstavljati posebna izaslanica, saborska zastupnica Sanja Putica, te predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, čija će izaslanica biti prof. dr. Sonja Tomović – Šundić, savjetnica Predsjednika za oblast ljudskih prava i manjina .
Vaterpolisti Jadran Carina poraženi su u polufinalu fajnl-fora Regionalne lige od zagrebačke Mladosti rezultatom 14:12 poslije slabijeg izvođenja peteraca.
Susret je u regularnom toku okončan neriješeno 10:10, a u penal ruletu neprecizni su bili Marko Petković i Petar Mijušković.
Novljani su u dramatičnom okršaju propustili veliku šansu. Nakon slabijeg početka i minusa od dva gola, puleni Vladimira Gojkovića su ostatak prvog poluvremena odigrali na visokom nivou pa su pred početak trećeg perioda vodili sa 6:3.
Mladost je uspjela da se oporavi u drugom dijelu susreta i na tri minuta prije kraja dođe do izjednačenja (9:9).
U samom finišu obje ekipe su dale po gol, a onda je duel riješen petercima na radost vaterpolista hrvatske ekipe.
Rival Mladosti u sjutrašnjem finalu biće bolji iz meča Jug – Jadran Split.
Učenici hercegnovskih škola koji su osvojili nagrade na takmičenjima znanja danas su bili gosti Opštine Herceg Novi.
Primili su ih predsjednik Opštine Stevan Katić, potpredsjednik Miloš Konjević i sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo, nakon čega su đacima, mentorima i direktorima uručeni prigodni pokloni.
– Ponosni smo na vas, jer ste dostojno reprezentovali naš grad i svoje škole, kao i na mentore koji su vas pripremili za takmičenja, kazao je predsjednik Opštine Stevan Katić i čestitao na uspjehu. Posebno je istakao zadovoljstvo što Herceg Novi, kao turistički grad koji se razvija, ima mlade ljude zainteresovane za oblast ugostiteljstva i oni postižu ovakve rezultate na jednom regionalnom takmičenju.
Hercegnovski đaci pokazali su izuzetan nivo znanja na državnim takmičenjima iz matematike, geografije, hemije, engleskog jezika i na regionalnom takmičenju ugostiteljskih škola, u oblasti kulinarstva.
Ognjen Kovačević iz Osnovne škole „Dašo Pavičić“ osvojio je ubjedljivo prvo mjesto na državnom takmičenju iz matematike. Mentorka mu je profesorica Jelena Reković.
Prvo mjesto iz engleskog jezika osvojio je Matija Bošković, učenik Osnovne škole „Milan Vuković“. Mentorka mu je profesorica Slavica Vasiljević.
Prijem za učenike u Opštini HN
Učenik Osnovne škole „Orjenski bataljon“ Savo Popović bio je treći na državnom takmičenju iz hemije. U pripremama je imao pomoć mentora Olivera Jakovljevića.
U Srednju mješovitu školu „Ivan Goran Kovačić“ stigle su četiri nagrade. Drugo mjesto iz geografije osvojio je Vladimir Jovanović, a mentor mu je profesor Srđan Kulinović. Drugo mjesto iz engleskog jezika pripalo je Vidu Mandiću, kome je mentor profesorica Snežana Brajović.
Dvije nagrade iz kulinarstva na regionalnom takmičenju ugostiteljskih škola u Herceg Novi su donijeli Milka Pešelj i Miloš Vučurović. Milka je osvojila zlato u kategoriji pripema restoranskog deserta, a Miloš srebro u pripremi modernog jela. Oboma je mentor profesor Orion Furulija.
– Ponosni smo i srećni smo što imamo ovako divne, mlade ljude i što će oni jednog dana predstavljati našu opštinu i biti dio rada i stvaralaštva u našem gradu. Srećni smo i što imamo tako divne profesore, kadrove na koje se možemo osloniti, rekla je direktorica Osnovne škole „Orjenski bataljon“ Jarmila Radović, zahvaljujući se na prijemu.
Direktor Srednje mješovite škole „Ivan Goran Kovačić“ Momir Dragićević zahvalio se Opštini Herceg Novi na podršci koju u kontinuitetu pruža novskim školama.
– Ne samo na ovim takmičenjima, nego i na nekim prethodnim koje smo imali ispratili ste nas i ovo je pokazatelj pravilnog odnosa lokalne uprave prema školama. Imamo sigurnost i pomoć i iskreno vam hvala na tome, poručio je Dragićević.
Predsjednički izbori u nedjelju su za Tivat sudbonosni izbori, više nego za ijedan grad u Crnoj Gori, više nego za Crnu Goru – ocijenila je danas Tivatska Akcija (TA), pozivajući Tivćane da masovno izađu na birališta “zato što je apstinencija i neizlazak na glasanje nešto najgore što svaki građanin Tivta može da uradi.“
„Ne glasati znači predati se, i potpuno prepustiti propasti. Zato apelujemo na sve građane, ne samo na glasače TA i glasače opozicije, da izađu masovnije nego ikada – i iskažu svoj stav. Da se prebrojimo i utvrdimo konačnu dijagnozu – jesmo li grad živih ljudi ili grad robova koji poslušno idu na gubilište“- poručila je TA pozivajući svoje članove i simpatizere da u nedjelju podrže predsjedničkog kandidata većeg dijela crnogorske opozicije, Mladena Bojanića.
“Građani Tivta, izađite masovno i odlučite – hoćemo li da budemo grad koji se razvija, koji gradi komunalnu infrastrukturu i javne objekte, u kome se ulaže u kulturu i sport, ili opština koja oprašta desetine miliona evra bjelosvjetskim bogatašima, koja gubi milione u sudskim procesima, i kojoj će, kao Rožaju i Bijelom Polju, najveći uspjeh u narednoj deceniji biti kad na vrijeme uspije da isplati plate zaposlenima. Hoćemo li da nam otmu i Aerodrom Tivat, ili da se zajedno izborimo da Opština Tivat dobije udio u vlasništvu ovog preduzeća, i tako Opštini omogućimo svake godine najmanje milion i po evra novih prihoda koje ćemo ulagati u nove saobraćajnice, šetališta, sportske terene…? Kako sad izaberete – tako će vam biti. Šteta se neće moći popraviti na nekim narednim izborima, jer će sve najpogubnije odluke biti sprovedene vrlo brzo nakon izbora. A u potpunoj propasti koja prijeti Tivtu najviše će izgubiti upravo oni koji su se se zapošljavali u državnim i opštinskim ustanovama i preduzećima“- saopštila je TA opominjuči Tivćane da u nedjelju biraju „između svoje dobrobiti i svojih porodica ili sopstvene propasti i dobrobiti jednog čovjeka i njegove familije.“
„Odluka je samo na vama, i odluka je 15. aprila, nimalo slučajno na dan razornog zemljotresa iz 1979. godine. Svi dobro znate – voljeli nas ili ne – što je i koliko je TA u protekle 4 godine radila da Tivat bude pravednije i bolje mjesto za svakog njegovog stanovnika. Konačno smo došli do trenutka odluke nakon koje više nema nikakvih opravdanja – jer je svima sve jasno, i nema ni najmanjeg prostora za samozavaravanje. Stoga nikad spokojnije nismo očekivali rezultate nekih izbora: jer ono što većina građana Tivta sada bude izabrala – to Tivat u potpunosti i zaslužuje“- zaključila je Tivatska Akcija.
Sve je spremno za početak gradnje ponti za planiranu novu plažu ispod kompleksa Dobrota palazzi, gdje su ovih dana u more dopremljeni i betonski blokovi. Građanska inicijativa “Bokobran”, međutim, najavljuje tužbe protiv institucija i pojedinaca koji su omogućili izgradnju te plaže, javlja RTVCG.
Sljedeće je montiranje dovučenih blokova u dvije ponte od 30 metara, te nasipanje plaže.
Nimalo građevinski zahtjevno i sve po važećim dozvolama, pa nema razloga da uskoro Dobrota ne dobije plažu od 120 metara, kakvu nikada nije imala.
Građani su se i organizovano bunili protiv ovoga.
“Investitor s obzirom na to da ima iza sebe silu zakona, odnosno zakon sile ne namjerava obustaviti svoje nakane. Činjenica je da Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Uprava za zaštitu kulturnih dobara i Javno preduzeće za upravljanje Morskim dobrom, da su to institucije koje su dale sve saglasnosti za devastaciju koja se već počela događati na prostoru Dobrote”, kazala je Antonela Stijepčević iz “Bokobrana”.
Gradnja kupališta Dobrota foto Bokobran
Da je ova investicija dobila sva potrebna odobrenja, zaključno sa građevinskom dozvolom koju je u upravnom postupku ovjerila opština Kotor potvrđeno je Javnom servisu u Morskom dobru. Investitori, ali i menadžmenta budućeg hotelskog kompleksa Alure Palazz ne smatraju da su adresa za to pitanja. Odgovore će “Bokobran”, kako najavljuju tražiti na sudu.
“Da li će tužilaštvo reagovati samoinicijativno ili će reagovati po tužbama koje će ići na adrese i institucija i pojedinaca u tim institucijama, koji da li su korumpirani li su završeni pa odlučili staviti svoje potpise na apsolutne nonsense”, kaže Stijepčević.
Gradnja u Dobroti je medijski najpraćenija, dijelom i zbog poznatog političkog konteksta, ali nikako nije jedina investicija na obali Boke. Mješalice i građevinske mašine su u punom pogonu u Kamenarima, Meljinama, Kumboru, na Luštici i naravno svuda u uz sve potrebne dozvole.
