Potpisivanje ugovora o bespovratnoj finansijskoj podršci korisnicama programa „Žensko preduzetništvo“ koji sprovodi Sekretarijat za turizam i preduzetništvo Opštine Tivat upriličeno je danas u kabinetu predsjednika opštine Tivat dr Siniše Kusovca.
Odlukom o raspodjeli sredstava za podršku ženskom preduzetništvu za 2019. godinu su podržani biznis planovi dva porodična preduzeća iz Tivta i to: “Vual sistem” sa 3.000 eura i “Porto Bjelila” sa 2.500 eura. Ugovore su potpisali predsjednik Kusovac i direktorke ta dva preduzeća, Sanja Jevtović i Ana Marija Lakičević.
Kusovac je čestitao preduzetnicama ocjenjujući da je riječ o kvalitetnoj inicijativi za razvoj ženskog preduzetništva.
„Na području Balkana, prema statističkim podacima, taj segment je prilično zanemaren u odnosu na sjevernu Evropu i druga područja gdje je žensko preduzetništvo značajno razvijeno. Opština Tivat je sa zadovoljstvom ušla u ovaj projekat i trebalo bi sljedeće godine da odvojimo još više sredstava za ovaj vid podrške.“- istakao je Kusovac.
Prema riječima Jevtovićeve, „Vual sistem“ posluje pet sezona i ovo je prva podrška i finansijski stimulans koji su dobili. Lakičević je bila dio i besplatnog programa mentorstva koje malim i srednjim preduzećima pruža licencirani mentor Petar Vujović, sekretar Sekretarijata za turizam i preduzetništvo. Sekretarijat pruža i usluge mentorstva pa je podsticaj ženskom preduzetništvu samo jedan od vidova podrške koji obezbjeđuje Opština Tivat.
Cestitka Ana Mariji Lakičević
„Zadovoljstvo je što su Opština Tivat i Sekretarijat ove godine akcenat stavili na žensko preduzetništvo. Tivat je među šest opština koje su prepoznale važnost inicijative da se u lokalnoj samoupravi izdvoji posebna budžetska linija za pomoć ženskom preduzetništvu. Opština Tivat je prepoznala da bi doprinos razvoju ženskog preduzetništva, kroz model podrške biznis planova, značio i određene benefite u vidu smanjenja nezaposlenosti samim otvaranjem mogućnosti angažovanja žena, kao i pokretanje interesantnih i inovativnih biznisa i širenja postojećih.“- rekao je Vujović, dodajući da su sve više u fokusu interesovanja Opštine inicijative za razvoj malih porodičnih preduzeća „jer se Tivat opredijelio za razvoj elitnog nautičkog turizma koji, sa druge strane, isključuje mogućnost velikih industrijskih kapaciteta na ovom području“.
Podrškom „Vual sistemu“ i „Porto Bjelila“ je realizovano 55 % sredstava od ukupno 10.000 eura koje je opredijelila Opština Tivat. Preostalih 45% će biti realizovano kroz novi javni poziv koji će biti raspisan nakon turističke sezone.
Novi predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović razgovarao je sa predstavnikom investitora Danilom Mrvaljevićem o načinu uklanjanja deponije građevinskog otpada sa lokacije bivšeg hotela „Fjord”.
“Uzevši u obzir problem odlaganja građevinskog otpada sa lokacije bivšeg hotela „Fjord” i građevinskog otpada u vezi sa rekonstrukcijom i adaptacijom zatvorenog bazena, upućen je dopis Ministarstvu ekonomije Vlade Crne Gore u cilju dobijanja saglasnosti za deponovanje šuta na bivšem zatvorenom dijelu kamenoloma „Nalježići” – saopšteno je nakon sastanka.
Sekretarijat za komunalne poslove, saobraćaj i energetsku efikasnost Opštine Tivat obavještava javnost da se na gradskom šetalištu obala Pine, ulici Maršala Tita i šetalištu Iva Vizina u vremenskom intervalu od 19 do 23 časa svakog dana zabranjuje saobraćaj za bicikle i električne trotinete.
Navedena mjera se sprovodi usled povećanog broja korisnika gore navedenih prevoznih sredstava na šetalištu, koji se kreću velikom brzinom i time ugrožavaju bezbjednost šetačima, a naročito izazivaju opasnost za djecu.
U toku je postavljanje vertikalne saobraćajne signalizacije kojom se definiše navedena zabrana i po kojoj će postupati nadležni organi.
električni trotinet – foto public domein
Ovom prilikom molimo korisnike navedenih prevoznih sredstava za razumijevanje, jer cilj nam je prvenstveno bezbjednost, kako djece i šetača, tako i samih korisnika ovih prevoznih sredstava, poručuju iz Opštine Tivat.
Izložba „Velikani bazena“ otvorena je sinoć na Škveru, na platou kod spomenika osnivaču grada Tvrtku I Kotromaniću. Izložba prikazuje najljepše momente susreta vode i lopte, osmišljena je od strane mađarskog Muzeja olimpizma i sporta, a u Herceg Novi je stigla kao dio manifestacije Nedelje mađarske kulture u Crnoj Gori.
Scene ilustrovane brojnim fotografijama govore o istoriji vaterpola, prvim međunardonim utakmicama, uz podsjećanje na asove mađarskih i jugoslovenkih timova, istakao je ambasador Mađarske u Crnoj Gori, Nj.E. gospodin Jožef Neđeši obraćajući se ljubiteljima vaterpolo sporta, sportskim radnicima, sportistima, turistima i Novljanima.
-Naš najvažniji cilj je da crnogorskim građanima predstavimo kulturne vrijednosti Mađarske i mađarskih umjetnika, jer smo uvjereni da se bilateralni odnos naše dvije države ne sastoji samo od najčešće spominjane političke i ekonomske saradnje. Zato trebamo staviti naglasak na razvijanje odnosa u drugim oblastima, među kojima se kultura svakako nalazi na istaknutom mjestu, kazao je ambasador Neđeši, i dodao da će manifestacija „Nedelja mađarske kulture“ trajati do kraja septembra, u okviru koje će biti održana 24 programa u više crnogorskih gradova, a učestvovaće mnogi mađarski muzičari, plesači i drugi umjetnici.
Ambasador Neđeši se zahvalio i Opštini Herceg Novi, bez čije podrške Ambasada ne bi mogla organizovati izložbu i programe koji će uslijediti u narednom periodu.
Kako je kazao predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, Škver je uvijek bio mjesto na kojem su odrastali i okupljali se velikani bazena.
-Herceg Novi je grad vaterpola, koji je dao brojne vrhunske sportiste i olimpijce, u kojem već skoro stotinu godina uspjehe niže klub Jadran, okosnica vaterpolo sporta u Crnoj Gori. Izložbom slavimo vaterpolo kao snažnu vezu između naše dvije zemlje. Ovaj sport je približio i sprijateljio institucije, klubove i, što je najvažnije, ljude, kazao je Katić.
Izložba Velikani bazena
On je istakao i da je Herceg Novi grad u kojem posluje jedna od najvećih mađarskih kompanija u Crnoj Gori, hotel „Sun Resort“. Osim toga, prvi hotel u našem gradu, koji se smatra začetnikom turizma na ovom dijelu Jadrana, sagradio je i otvorio potomak ugledne i imućne mađarske porodice, dr Antal Mađar.
-Naše veze su mnogostruke, sežu daleko, i vjerujemo da će trajati dugo, zaključio je predsjednik Katić.
Izložba „Velikani bazena“ trajaće do 13. avgusta, a mnogobrojna kulturna dešavanja, u okviru Nedelja mađarske kulture u našoj zemlji, održavaju se pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih poslova i trgovine Mađarske i Ambasade Mađarske u Crnoj Gori. Organizator izložbe na Škveru je Ambasada Mađarske u Crnoj Gori, uz podršku Opštine Herceg Novi.
Festival uličnih performera InArt počinje srijedu 24. jula u Tivtu od 21 sat. Tokom tri dana festivala ulice Tivta do 26. jula u večernjim satima preplaviće umjetnici iz osam zemalja koji će u Crnu Goru donijeti duh svjetskih metropola.
Na festivalu će se održati i crnogorska premijera predstave „Pentesilea“ trupeTeatro Dei Venti iz italijanskog grada Modene koji će donijeti duh antičkom mitologijom i dešavanjima tokom Trojanskog rata.
“U pozadini Trojanskog rata, dvije ličnosti, muškarac i žena, bore se u dvoboju i zaljubljuju jedno u drugo. Dva lika su Ahil, najhrabriji od svih grčkih heroja i Pentesilea, kraljica Amazonki, ona koja voli mir, ali donosi oluju, pola bijes – pola milost. Pentesilea je jedna glumačka predstava za dva bića koja su pola zvijeri pola ljudi”, navodi se u saopštenju organizatora.
Na festivalu će nastupiti i Companie Depaso, italijansko – čileanski duo koji je spojio ljubav prema modernom plesu, cirkuskim vještinama i trapezu u jedno.
“Trupa Fire Flow is Srbije specijalizovana je za nastupe sa vatrom, njihov nastup pun dinamike i energije dodatno će zagrijati atmosferu na festivalu.”
Na InArt-u premijerno će se prikazati i predstava „Klovnovska posla“ koju po tekstu Zorana Šoškića igra Sejfo Seferović. Predstava govori o životu, zgodama i nezgodama klovna Kokoa, a obiluje humorom, muzikom, lutkarskom igrom.
Ulični perfomeri
“Pored programa za najmlađe na festivalu će se odigrati i predstava „Zalutali metak“, Dramskog eksperimentalnog studija „Đeca cvijeća“, namijenjena nešto starijoj publici. To je priča o zgodama i nezgodama veterana gospodina XY, sakupljača sekundarnih sirovina, kada nelojalna konkurencija, suptilnim metodama, nastoji da ih otjera sa njihovog posjeda”, navodi se u saopštenju.
Tu su i brojni drugi umjetnici iz svijeta, čije nastupe, kako kažu organizatori, ne smijete propustiti, a koji će učiniti da i ovaj InArt ostane u sjećanju svakoga ko od 24. do 26. jula posjeti Tivat.
Festival InArt su podržali TO Tivat, Ministarstvo kulture Crne Gore i NTO.
Evropska komisija je u Strategiji proširenja prošle godine upozorila zemlje kandidate sa Zapadnog Balkana da ako misle da jednog dana uđu u Evropsku uniju, osim završetka “domaćih zadataka” na unutrašnjem planu, moraju riješiti i granične sporove sa susjednim državama.
Jedan takav spor između Crne Gore i Hrvatske oko razgraničenja na ulazu u Bokokotorski zaliv, kod poluostrva Prevlake, star je već skoro dvije decenije i nema naznaka da bi mogao uskoro biti riješen.
Dvije zemlje su, istina, sklopile Privremeni sporazum 2002. godine.
Hrvatskoj je pripao kopneni dio Prevlake odnosno rt Oštro i uzan pojas mora uz Prevlaku, a Crnoj Gori ostali dio ulaza u Bokokotorski zaliv.
Branko Lukovac, nekadašnji ministar inostranih poslova Crne Gore, za vrijeme čijeg mandata je i dogovoren privremeni režim na Prevlaci, prisjeća se za Dojče vele (DW) da su se obje strane tada odrekle maksimalističkih zahtjeva, kako bi sporazum bio usvojen.
“Crna Gora je prihvatila mišljenje Badinterove komisije po kojem su nekadašnje međurepubličke granice u bivšoj Jugoslaviji postale nove međudržavne granice pa je Prevlaka pripala Hrvatskoj. Hrvatska je, sa svoje strane, popustila i nije tražila da morska granica ide sredinom ulaza u Bokokotorski zaliv, kako je pravilo po Konvenciji Ujedinjenih Nacija o pravu mora i ostao joj je uzan pojas mora uz Prevlaku od nekoliko stotina metara”, kaže Lukovac.
Pregovori o konačnom rješenju spora u ćorsokaku?
Sporazum od 2002. godine dobro funkcioniše i nije bilo incidenata.
U međuvremenu su počeli pregovori o konačnom rješenju spora ali su oni obavijeni velom tajne. Formirana je i međudržavna komisija Crne Gore i Hrvatske ali se ona, kako saznaje DW, već četiri godine ne sastaje.
To su za DW potvrdili i iz hrvatskog Ministarstva spoljnih poslova gdje kažu da je jedino stvarno otvoreno pitanje samo ono o razgraničenju na moru.
“Hrvatska i Crna Gora još nisu usaglasile način kako doći do konačnog razgraničenja. Taj zadatak povjeren je međudržavnoj komisiji za rješavanje otvorenog graničnog pitanja, koja je posljednji sastanak održala 2015. kada se razgovaralo i o mogućnosti da o sporu odluči Međunarodni sud”, saopšteno je za DW iz hrvatskog ministarstva.
Iz crnogorskog ministarstva spoljnih poslova su odgovorili vrlo šturo, baš u diplomatskom maniru, iako su im poslata konkretna pitanja, piše DW.
“Crna Gora koristi sve diplomatske mehanizme, kako na nivou Ministarstva spoljnih poslova, tako i na najvišem državnom nivou, i ima permanentnu komunikaciju sa Hrvatskom u odnosu na ovo i sva druga bilateralna pitanja. Vlada planira da kroz novu strategiju upravljanja granicama definiše i ovo pitanje i formira novu interresornu komisiju koja će sagledati kako politički, tako i pravno-tehnički ugao ovih odnosa, te predložiti rješenja koja će ići u pravcu dugoročnog rješavanja ovog pitanja”, bilo je sve što su rekli iz crnogorskog ministarstva.
Njihove kolege iz Hrvatske ipak ne gube nadu.
“Iako još nema konačnog dogovora o granici, Hrvatska smatra da bilateralne pregovore treba nastaviti te da još ima prostora i vremena za postizanje sporazuma o razgraničenju. Ako to ipak ne bude moguće, države bi trebalo da se vrate ideji obraćanja nekom stalnom međunarodnom pravosudnom tijelu, kao što je Međunarodni sud”.
Prevlaka – foto dubrovniknet.hr
Crnoj Gori se ne žuri, a možda bi trebalo?
S obzirom da je Hrvatska odavno u Evropskoj uniji (EU), očigledno je da joj se ne žuri da riješi ovo pitanje.
Lukovac smatra da će Hrvatska insistirati da morska granica ide sredinom Bokokotorskog zaliva.
Ipak, to ne odgovara Crnoj Gori jer je, po privremenom režimu, Boka Kotorska unutrašnji a ovako bi postao međunarodni zaliv.
“Brojni krugovi u Hrvatskoj smatraju da bi trebalo insistirati na takvom konačnom razgraničenju. S druge strane, i mnogi u Crnoj Gori smatraju da nije trebalo predati Prevlaku Hrvatskoj već se i dalje boriti za nju. Moje mišljenje je da bi ovo privremeno rješenje trebalo biti i konačno jer to odgovara Crnoj Gori, a Hrvatskoj opet ostaje cijela Prevlaka kao i uzan pojas mora uz nju”, smatra Lukovac.
Crna Gora bi u perspektivi mogla postati članica Evropske unije (EU) 2025. godine ali je EU u Strategiji proširenja jasno naznačila da “neće uvoziti bilateralne sporove”.
Ipak, Lukovac vjeruje da ovaj stav ne bi trebalo da važi i za Crnu Goru.
“Naime, ovdje imamo sporazum, istina privremeni, ali sporazum koji dobro funkcioniše već 17 godina što nismo imali kada je u pitanju spor Hrvatske sa Slovenijom o Piranskom zalivu. Zato sam uvjeren da pitanje Prevlake neće biti tačka zbog koje bi EU blokirala prijem Crne Gore, kada se za to ispune svi ostali uslovi”, kaže Lukovac.
Zašto se čeka na međunarodnu arbitražu?
EU je u Strategiji proširenja pozvala zemlje regiona da što prije riješe sporove.
“U slučajevima gdje granični sporovi ne budu riješeni, strane ih moraju bezuslovno predati konačnoj arbitraži ili Međunarodnom sudu pravde u Hagu prije zaključenja pristupnih pregovora. Odluka mora biti obavezujuća i konačna i strane je moraju u potpunosti poštovati”, navodi se u dokumentu.
Zato se postavlja logično pitanje zašto Crna Gora, ako želi što prije u EU, ne insistira da se što prije krene i u međunarodnu arbitražu o Prevlaci?
I Lukovac smatra da je prilično izvjesno da će se ići na arbitražu pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.
“Međunarodnom sudu pravde biće potrebno nekoliko godina da riješi ovaj spor. Zato bi možda bilo bolje da se što prije ide na međunarodnu arbitražu a najvažnije je da se i Crna Gora i Hrvatska obavežu da će poštovati konačnu odluku suda, kakva god bila”, poručuje Lukovac.
U teoriji, prijem Crne Gore u EU može zaustaviti i sama Hrvatska, ako bude nezadovoljna rješavanjem ovog pitanja.
Iz Zagreba su, ipak, u više navrata poručivali da se to neće desiti.
Isto vjeruje i Lukovac.
“Odnosi Crne Gore i Hrvatske se dobro razvijaju već godinama. Crna Gora je izrazila žaljenje zbog napada na Dubrovnik 1991. godine, i uvjeren sam da Hrvatska neće postaviti pitanje razgraničenja kod Prevlake kao uslov zbog kog bi blokirala prijem Crne Gore u EU. To ne bi trebalo da bude prepreka za Crnu Goru jer svakako ima još puno “domaćih zadataka” da uradi prije ulaska u EU ali svakako bi bilo dobrodošlo ako bi Hrvatska i Crna Gora ovo pitanje riješile pre prijema”, zaključio je Lukovac.
Peskarija, ribarnica iz 19. stoljeća, otvorena je u utorak u starom dubrovačkom portu nakon višemjesečne obnove u koju je uloženo 207 hiljada kuna, a gradonačelnik Mato Franković poručio je kako je uređenjem ribarnice vraćena još jedna bitna sastavnica života u povijesnoj jezgri Dubrovnika.
Franković je istaknuo kako peskarija predstavlja identitet jednog grada, a kad je dubrovačka zatvorila svoja vrata poslana je, kaže, pogrešna poruka da stanovništvo polako napušta povijesnu jezgru.
“Možda se razmišljalo da su u pitanju tek dva ili tri ribara, ili da će ovdje kupovati možda pet ili šest kupaca. Zato je bilo važno vratiti peskariju, premda nije bilo jednostavno. Uspjeli smo na koncu dobiti potrebne minimalne tehničke uvjete, iako se to na početku činilo možda i nemogućim. Tradicijski obrti moraju biti u gradu i živjeti sa svojim gradom“, rekao je.
Tomislav Tabak, direktor gradske tvrtke Sanitat koja je provela sanaciju ribarnice, kazao je kako zarada komunalne tvrtke nije u ovom slučaju na prvom mjestu, već bolji život građana, posebno u povijesnoj jezgri.
“Šest godina peskarija nije radila i bila je ruglo. Objeručke sam prihvatio ideju ribara o obnovi, premda nisam znao koji nas sve problemi čekaju. U suradnji s konzervatorima i inspektoratom kroz šest mjeseci smo ostvarili tu ideju. Sada ribari mogu svoj ulov prodavati na zakonit način u ribarnici koja postoji već 200 godina“, poručio je Tabak.
Svi radovi na obnovi ribarnice, koja na oko 25 metara četvornih može primiti tri ribara, obavljeni su uz suglasnost i prema naputcima Ministarstva kulture i Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. Obnova ribarnice je počela u prosincu 2018. godine, ispunjavajući sve zahtjeve objekta u djelatnosti ribarnice po propisima Europske komisije o higijeni hrane.
Tokom obnove sve kamene površine su izbrušene, uklonjeni su stari klimatizacijski i ventilacijski sustavi, izmijenjen je pod, obnovljen je stari stol na koji je postavljena inoks ploča, zamijenjeni su vodovodna i energetska mreža te postavljeni nova rasvjeta, ledomati i frižideri.
Obnovljena peskarija iz 19. stoljeća foto Hina
Ribarnica, koja je izgrađena u 19. stoljeću za vrijeme austrijske vlasti, desetljećima je opskrbljivala Dubrovčane ribom i drugim plodovima mora, ali je nakon potresa 1979. godine prenamijenjena u skladište građevinskog materijala. Premda joj je 1990. godine opet vraćena prvotna namjena, popravljen krov i postavljena kovana željezna ograda, ponovno je stradala u Domovinskom ratu.
Nova obnova uslijedila je 1995. godine, kad joj je još jednom vraćena izvorna svrha, ali su Dubrovčani u međuvremenu izgubili naviku kupnje ribe na tom mjestu. U potrazi za kupcima ribari su se s peskarije preselili na Zelenu placu, prodavali s karića te izravno restoranima, a kad je gradska vlast pola prostora ribarnice iznajmila ugostiteljskom objektu, gradski su se ribari preselili na novu ribarnicu u Gružu.
Sanitat je ribarnicu u Portu zatvorio 2013. godine, budući da više nije udovoljavala zahtjevima EU. Inicijativu za ponovno otvaranje pokrenula je skupina ribara iz povijesne jezgre.
Galatea Gallery i JU Gradski muzej „Mirko Komnenović” Herceg Novi u četvrtak 25. jula priređuju Izložbu „Ikone najpoznatijih pravoslavnih svetaca / ica koji se slave u Crnoj Gori”.
„Ikone (grčki: eikon / slika, lik..), kao reprezentativni izraz likovne umjetnosti hrišćanskog srednjeg vijeka, predstavljaju djela sa isključivo religioznom tematikom / likove Hrista, Bogorodice, proroka, svetitelja i svetiteljki, te ilustracije brojnih događaja iz istorije hrišćanstva. U danas uobičajenoj terminologiji pojam ikone se prvenstveno odnosi na ostvarenja iz domena štafelajnog slikarstva karakteristična, dominantno za umjetnost pravoslavnog Istoka / proizašle iz grandiozne slikarske tradicije vizantijske umjetničke kulture. Zlatno doba umjetnosti izrada ikona predstavljao je period srednjeg vijeka. Nakon propasti Vizantijskog carstva i turskih osvajanja djelova jugoistočne Evrope,Bliskog istoka i sjeverne Afrike, ikona u novim političkim okolnostima ne gubi na značaju o čemu svjedoče brojna djela nastala tokom Novog vijeka. Umjetnost slikanja ikona aktuelna je i danas o čemu svjedoče i djela – kanonski opravdana, slikarski kvalitetna i sa notom ličnog pečata – koja se predstavljaju publici u prostoru Gradskog muzeja „Mirko Komnenović” u Herceg Novo, zapisala je u predgovoru kataloga istoričar umjetnosti dr Aleksandra Čilikova.
Postavku u Gradskom muzeju „Mirko Komnenović”, u četvrtak (25.07.) u 21 sat otvoriće potpredsjednica Opštine Herceg Novi Danijela Đurović.
Prezentaciju osnovnih aktivnosti zaštite od požara za zaposlene u Agenciji za razvoj i zaštitu Orjena održali su protekle nedelje službenici Direktorata za vanredne situacije – područna jedinica Herceg Novi i pripadnici hercegnovske Službe zaštite i spasavanja.
Obzirom da zaposleni u Agenciji, odnosno instruktori u Avanturističkom parku i nadzornici u Parku prirode, svoje aktivnosti sprovode na planini Orjen, njihova prva reakcija i samo lociranje požara na terenu od posebnog su značaja.
„Požar kada se primjeti na vrijeme može se ugasiti sa čašom vode“, poručeno je rokom prezentacije.
Kako se moglo čuti, zaštita od požara je skup aktivnosti koje imaju za cilj smanjenje rizika nastanka požara, sprovođenje i kontrolu mjera i radnji zaštite od požara. Prezentacija je urađena u dva dijela, praktični dio su izveli pripadnici opštinske Službe zaštite i spasavanja, a teorijski su držali inspektori Direktorata za vanredne situacije.
Iz Direktorata za vanredne situacije Agenciji je raspoređeno na korištenje 10 naprtnjača, koje, u slučaju da izbije požar, služe za brzu reakciju u prvom momentu, do dolaska ekipe Službe zaštite na teren.
Obuci je prethodio zajednički obilazak puteva na Orjenu koji su od neizmjernog značaja za djelovanje u slučaju požara na ovom području.
„Saradnju je potrebno unaprijeđivati i razvijati na svim nivoima djelovanja, jer je to najbolji način za zaštitu neprocjenjivog prirodnog bogatstva Orjena i efikasno djelovanje u slučaju potrebe“, zaključili su glavni inspektor Direktorata, Sreten Roganović i direktorica Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, Milja Vitorović po završetku obilaska i prezentacije.
Dodjelom nagrada na Gospi od Škrpjela u Perastu sinoć je završen 17. Fašinada kup u organizaciji JK Lahor.
Tokom dva dana jedrenja, na ruti Perast – Tivat nadmetalo se preko 200 takmičara na 42 jedrilice.
Pobjedu u ukupnom plasmanu odnio je sportski jedrenjak “Shining” sa skiperom Milošem Radonjićem iz JK Lahor.
Posebnu pažnju kako brojnih učesnika regate tako i posmatrača sa obale izazvale su ojedrene drvene barke.
Organizaciju regate pomogli su TO Kotor, Kotorska suvenirnica, Miro & sons, Brokva i Fleka. Posebna zahvalnost za don Srećka Majića za ukazano gostoprimstvo na Gospi od Škrpjela kao i preduzeću Unibrand i YC Porto Montenegro za pomoć u organizaciji regate, poručili su iz JK Lahor.
