Svojoj prijateljici Nadi Schiaroli, danas 96-godišnjakinji, razglednicu je s odmora na otoku Koločepu poslala njena prijateljica Radula i to 20. avgusta 1989…
Pismo
Iz Hrvatske je poslana davne 1989. godine, a u talijanski grad Fano (kod Ancone) stigla je prije dva dana. Razglednica iz Koločepa do druge obale Jadrana putovala je punih 29 godina.
Svojoj prijateljici Nadi Schiaroli, danas 96-godišnjakinji, razglednicu je s odmora iz Hrvatske poslala njena prijateljica Radula i to 20. avgusta 1989., piše Il Resto del Carlino. U sandučiću ju je našao Nadin sin Sergio:
– Ovo je ravno čudu. Ni moja mama (96) ne može vjerovati svojim očima – rekao je.
Uručiti ih nekome danas, poštarima je postao doslovce doživljaj. Je li razglednica s Koločepa putovala cijelo ovo vrijeme i zapinjala na različitim punktovima ili je bila zagubljena u poštanskom uredu u Hrvatskoj i prvom prilikom čim je otkrivena netko ju je poslao, teško ćemo doznati. Ipak, na kraju je uspjela stići na odredište i razgaliti srce starici koja ima hrvatske korijene i koja nikad nije zaboravila svoju prijateljicu Radulu.
– Moja je majka Radulu upoznala jer je u ono vrijeme ljetovala na Koločepu. Kasnije ih je razdvojio rat i više se nikad nisu čule – rekao je Sergio, kojeg smo uspjeli dobiti na telefon, ali nije više bio raspoložen za razgovor. Rekao je tek da je razglednica pisana na hrvatskom jeziku, a što na njoj piše nije nam otkrio.
Na Koločepu smo dobili starijeg gospodina koji je samouvjereno rekao da poznaje sve na svom otoku, ali da ne poznaje nikoga po imenu Radula te da, po njemu, ona ni ne postoji. Tako će i Radula, baš kao i priča o gotovo 30-godišnjem putovanju njezine razglednice, ostati obavijena tajnom.
– Jučer sam vidio poštara i imao sam potrebu upitati ga je li baš on ostavio ovu razglednicu u srijedu. Nasmijao se i rekao da jest – rekao je talijanskim medijima Sergio čvrsto stišćući rukama dragocjenu uspomenu na neka stara vremena.
Slučaj razglednice iz Hrvatske nije usamljen, u svijetu je već bilo razglednica koje su primatelju stizale i nakon 70 godina. Ipak, u 29 godina razdoblje je u kojem se promijenila i naša zemlja, ali i cijeli svijet, javlja 24 sata
Vladimir Hrlić, posljednji živući član posade Besa Jože Horvata, ispričati će svoju stranu priče o tom legendarnom putovanju. Gostuje, naime, danas 6. travnja, s početkom u 18 sati u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula u sklopu posljednje zimske “Ćakule pod jedrima”. Ulaz je besplatan.
Sve će tako biti u znaku jedne povijesne priče koju svi ljubitelji mora, jedrenja i avantura jako dobro znaju. Priče o brodu Besa – obećanoj riječi. Godine 1964. na inicijativu Jože Horvata, u pulskom brodogradilištu Uljanik završena je gradnja jedrilice dužine 16.2 metara, oplate od čelika prema nacrtima inženjera Živote Pavlovića s kojom su Joža, njegova supruga i sin te još dvoje Puljana krenuli na put oko svijeta isplovivši upravo s Ribarske kolibe u Puli. Knjigu “Besa – brodski dnevnik” svi jedriličari jako dobro znaju, no uvijek postoji i druga strana priče, ono nešto između redaka što čitatelj ne vidi. Upravo te detalje, kao i svoju priču o putovanju na Besi ispričati će Vladimir Hrlić.
Iz knjige Besa – brodski dnevnik: “Pronađen i peti član ekipe! Primio sam pismo iz Pule od konstruktora inž. Pavlovića. Žika mi javlja da u brodogradilištu ‘Uljanik’ radi neki mladić, imenom Vladimir Hrlić, koji svoje slobodno vrijeme provodi radeći na Besi. Pomaže u svemu što stigne, a imade mnogo smisla i za mehaniku i brodogradnju. Prvi je dojam da bi bio ozbiljan kandidat. Visok i snažan, ne puši, a i ne pije, simpatičan. Jedinac je, roditelji mu žive ovdje, u Puli. Među ponudama što ste ih primili preko VUS-a za petog člana posade nalazi se i njegova… Potražio sam tu ponudu.”
Organizator je Jedriličarski klub Delfin, a potporu u realizaciji programa pružili su Grad Pula, Turistička zajednica grada Pule, Gradska knjižnica i čitaonica Pula, AGD reklame te PIJK Hijena.
“U četvrtak se u Tivtu, kao u niskobudžetnim holivudskim horor filmovima – taman kad je djelovalo da je lokalna DPS uprava “poklekla” pred mračnim silama destrukcije oličene u medijima i NVO sektoru (!?) – ukazao anđeo svjetlosti iz Rastoka, razagnao tminu i svima jasno nacrtao put koji “sigurnim korakom” vodi u “stabilnost i razvoj”: Opština Tivat sa zadovoljstvom treba da oprosti 5,6 miliona evra Portu Montenegro!”, saopštili su iz Tivatske akcije.
“Građani Tivta, “lider, državnik i predsjednik svih građana (!!!)”, bio je jasan da ne može biti jasniji. Ako je DPS pred lokalne i državne izbore 2016. godine sakrio od vas namjeru da prodaju Aerodrom Tivat i opraštaju milione našeg novca stranim(?) investitorima – sada je Đukanović bio brutalno jasan i iskren. I treba mu čestitati što nas je poštedio diplomatskih predizbornih izmotavanja.
Druga je stvar zašto je tako nastupio: da li zbog iznenadnog napada iskrenosti, ili zbog toga što na Tivćane gleda kao na ljude koji zaslužuju da im se jasno stavi do znanja da su njegovi robovi, i da za njih njegova volja mora biti iznad svih zakona i ugovora?
On je u Tivtu pokazao da više nema ni volje ni strpljenja da glumi političara; Tivćanima se bez ustručavanja obratio ne kao predsjednički kandidat nego kao vlasnik Crne Gore, kao vlasnik Tivta i Tivćana.
Sve vam je rekao u brk, nema više potrebe da slušate lažna obećanja kojima vam lokalni špijunčići pred svake izbore svakodnevno pune glavu. Sad znate da glasajući za Đukanovića glasate da se oprosti Portu prvo 5,6 miliona evra, a potom još i 6,6 miliona.
Sad znate da glasate i za prodaju Aerodroma Tivat, po istom “modelu” kao što je prodat Arsenal.
Glasate takođe i za još mnogo gore stvari koje će mu u međuvremenu pasti na pamet.
Nema više izgovora – “nijesmo znali”, “prevarili su nas”, “sljedeći put neću za DPS”…
U svakom gradu u kome žive iole normalni ljudi (ljudi kojima je ostalo makar malo samopoštovanja i zdravog razuma) političar koji ovako nastupi ne bi mogao da dobije ni jedan odsto glasova. Ali, pošto su brojni građani Tivta već previše puta pokazali da su te kategorije u njima davno umrle, reći ćemo ovako: Ako Đukanović u Tivtu dobije makar jedan glas više od kandidata opozicije – onda Tivćani i zaslužuju da budu njegovi robovi, i Tivat zaslužuje sve ono što mu on sprema.
Đukanović u Tivtu – foto DPS
I neće biti više nikakvog smisla da se “mediji i NVO sektor” u Tivtu i dalje bave odbranom opšteg interesa i sličnim “destrukcijama”. Uživajte u svojim ropskim poslovima, u daljim smanjenjima plata, u nezaposlenosti i najavljenim otpuštanjima, u stalnom povećavanju nameta, u finansiranju stranih i domaćih “investitora” iz vašeg džepa, u otimačini privatne imovine, u urbanističkom haosu i uzurpaciji obale, u razrovanim ulicama i saobraćajnim kolapsima, u kreditima kojima lokalni funkcioneri rješavaju stambeno pitanje po četvrti ili peti put, u obračunima kriminalnih klanova, u iščekivanju zalutalih metaka, itd.
Na kraju, obaveza nam je – u ovo vrijeme duhovno najznačajnijeg hrišćanskog praznika – u ime istine da se osvrnemo na ogorčenje, bijes, i zgađenost koju je širom Crne Gore izazvala jučerašnja Đukanovićeva izjava u Tivtu.
Za ovaj sve dublji i mračniji košmar u kome živimo 28 godina najmanje je kriv Milo Đukanović. Nije pravedno njega za to optuživati. Mora se razumjeti da su neki ljudi rođeni za zlo, i da im nije dato da učine bilo što dobro. Oni su rođeni da čine zlo da bi sve ostale stavljali pred iskušenja, i natjerali ih da pokažu svoju pravu prirodu – jer je “u dobru lako dobar biti”. Đukanović je imao na desetine prilika u ove tri decenije da napravi nešto dobro, ali je nepogrešivo činio suprotno. On bolje ne može i da hoće, i savršeno ostvaruje svoje poslanje.
Zato ga ne krivite. Krivi smo svi drugi.
Prvo oni koji su zbog pohlepe, bolesne ambicije ili straha stali uz njega, a najviše oni kojima ništa nije dao a sve je uzeo.
Ništa manje krivi nismo ni svi mi koji smo na suprotnoj strani, i koji smo mu dozvolili da od naših života i naše zemlje učini ovo što je učinio. A među nama najviše su krivi oni koji su se sve ove godine prsili da budu lideri raznih opozicionih partija.
I zato je možda i najpravednije da Đukanović završi posao zbog kojeg je rođen, i koji je u kućno pletenom džemperu započeo dok je još bio mlad, lijep i pametan.
Da kao nekrunisani monarh otvori posljednji čin ove mučne tragedije koju živimo, i da nas sve zajedno povede u konačni ambis”, ističe se u sopštenju Tivatske akcije.
Mladi vaterpolisti Jadran Carina, generacija 2001. godište i mlađi, osvojili su treće mjesto na turniru „Petros Skandalis“ u Atini.
Novljani, prošlosezonski osvjači ovog turnira, tokom trodnevnog takmičenja igrali su u konkurenciji sedam najboljih klubova Grčke tog godišta: Vuljagmeni, PAOK, Nep, Olimpijakos, Etnikos, Panionios i Palaio Faliro.
Jadran je grupnu fazu završio sa maksimalnim učinkom, a pred našom ekipom redom su padali PAOK (10:6), Vuljagmeni (14:2) i Nep (22:2).
U polufinalu je Olimpijakos, kasniji osvajač turnira, bio bolji rezultatom 9:6, pa je Jadran morao da se zadovolji trećim mjestom nakon pobjede nad PAOK-om 12:3.
Nakon polufinalnog meča, predstavnici Olimpijakosa su Novljanima predložili međusobnu saradnju mlađih kategorija.
Na turniru u Atini boje Jadrana branili su: Bovan Lazar, Marić Đorđe, Vučurović Uroš, Radović Danilo, Vavić Vladimri, Radanović Marko, Jančić Nikola, Malović Tomo, Ilić Nikola, Klisura Stefan, Sijerkovič Mirko, Subotić Stefan, Aleksić Filip, Vujović Jovan, Radović Vasilije, Sladović Matija, Stevović David. Trener ekipe Jovo Vukasović.
Trebevićka žičara danas je svečano puštena u rad a gradonačelnik Abdulah Skaka je rekao da je od danas Sarajevo ponovo grad.
Najveću sumu novca za obnovu žičare dao je nuklearni fizičar Edmond Ofermann, Amerikanac holandskog porijekla, s boravištem u Švajcarskoj. On je donirao 3,8 miliona švajcarskih franaka (3,08 miliona eura).
Švajcarska armija je 2011. godine iz švajcarskog sela Grachen dostavila doniranu žičaru u Sarajevo. Žičara je tada bila stara 30 godina, a nije imala motor i upravljačku jedinicu.
Aerodrom Tivat će ove sezone biti povezan sa čak 43 grada u 24 države Evrope, Bliskog i Srednjeg istoka što je najviše do sada u istoriji te vazdušne luke od koje se očekuje da do kraja decembra nadmaši i svoj prošlogodišnji rekordni promet od 1,13 miliona putnika.
Ne računajuči posebne ad-hoc čarter letove, Tivat će u špicu ljetnje sezone 2018. preko skoro 40 aviokompanija redovnim linijama biti povezan sa Jermenijom, Azerbejdžanom, Belgijom, Danskom, Estonijom, Finskom, Francuskom, Njemačkom, Izraelom, Italijom, Litvanijom, Letonijom, Estonijom, Moldavijom, Holandijom, Norveškom, Poljskom, Rusijom, Srbijom, Švedskom, Švajcarskom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Velikom Britanijom i Ukrajinom.
Zanimljivo je da će se ovog ljeta, osim za uobičajeni Beograd, Moskvu i Sankt Petersburg, iz Tivta sa jednim i li čak i do tri leta dnevno, svakoga dana saobraćati i za Minsk ali i za Tel Avi. Rezultat je to činjenice da će pored lani prisutnog Istrair-a, u Tivta ove godine doći još jedan izraelski avioprevoznik – Arkia Airlines.
Značajno je i veliko povećanje obima saonbraćaja i broja destinacija za koje će se iz Tivta saobraćati sa Njemačkom koja će ovog ljeta imati ukupno 5 letova nedjeljno za Tivat iz Štutgarta, Lajpciga, Minhena i Diseldorfa. Povećava se i broj dostupnih destinacija iz Švedske iz koje će avioni za Tivat letjeti iz Štokholma, Geteborga i Norčepinga, dok se ovog ljeta poslije duže godina, ponovno uvode i letovi iz Holandije i to iz Ajndhovena.
Pored nacionalnih tzv. flag carriera, poput Montenegro Airlinesa, Air Aerbie, Air Moldove, Aeroflota i kompanije Belavia, ovog će ljeta za Tivat saobraćati i brojni tzv. hibridni ili čisti lou-kost prevoznici poput EasyJet-a, Norwegian Air Shuttle-a, Brussels Aitrlinesa, Eurowingsa, Pobede, Transavie, Smart Lynx-a i Small Planet-a.
U svim vidovima smještaja na Tivatskoj rivijeri trenutno boravi ukupno 1.029 zvanično prijavljenih gostiju od kojih su svi stranci.
To je za 20 odsto više turista nego u isto vrijeme prošle godine. Posljednjih dana u Tivtu je primjetan porast broja gostiju iz arapskih zemalja regiona Persijskog zaliva, kao i iz Izraela jer su aviokompanije iz tih regiona , „Flydubai“ i „Israir“ počele redovne sezonske letove za Tivat.
U tivatskim hotelima borave 453 gosta, dok 576 posjetilaca koriste usluge izdavalaca privatnog smještaja.
Broj plastičnih vrećica u moru oko Britanije značajno se smanjio od 2010. kada su evropske vlade počele uvoditi mjere protiv njihove upotrebe, objavili su u četvrtak naučnici.
Postotak ribarskih mreža koje su iz Sjevernog mora izvukle barem jednu vrećicu više je nego dvostruko manji i sada iznosi 16 posto, utvrdili su stručnjaci iz Britanije i Nizozemske.
Prije 2010. taj je postotak bio 40 posto, kaže se u studiji koja je trajala 25 godina.
Nekoliko evropskih zemalja, uključujući Irsku, Dansku, Francusku i Britaniju, uvele su 2003. porez na plastične vrećice, što je dovelo do velikog smanjenja njihove upotrebe.
Podaci UN-a govore da osam milijuna tona plastike – boca, vrećica i ostalog otpada završi u oceanima svake godine, što dovodi do uginuća morskih životinja i ugrožavanja zdravlja ljudi.
Naučnici su stoga pozvali na oštriju borbu protiv plastičnog otpada, a u prosincu prošle godine gotovo 200 država se dogovorilo oko smanjenja zagađivanja oceana.
“Mjere svih tih država dovele su do toga da se koristi manje vrećica i da ih manje završava u moru. Budemo li više razmišljali o plastici, posebno onoj koju koristimo u svakodnevnom životu, možemo učiniti jako puno”, rekao je suautor studije Thomas Maes.
Manifestacija „Dani ruske kulture u Herceg Novom” počinje sutra i traje do 14. aprila, saopštili su predstavnici gradske Turističke organizacije koja je organizator programa.
Navedeno je da će se gosti iz Rusije predstaviti programom osmišljenim sa ciljem okupljanja državljana Rusije i popularizacije ruske kulture, duhovnosti, tradicije i umjetnosti.
Svečano otvaranje predviđeno je za 7.april u Galeriji “Josip Bepo Benković” gdje će biti postavljena izložba fotografija “U susret ruskom caru” posvećenih stradanju Romanovih. Posjetioci će moći da vide 50 fotografija predstavljenih kao četiri cjeline. Manifestaciju će otvoriti Mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije.
Za 8 dana manifestacije biće upriličene pozorišne, plesne i filmske predstave, književni programi, izložbe, pjesničko veče “Pjesnici Crne Gore u slavu zlatnog doba ruske poezije” i sportska takmičenja.
Poseban segment činiće duhovni program koji pored vaskršnjih liturgija predviđa i veliko subotnje saborno krštenje oglašenih u moru.
Direktor TO Pavle Obradović kazao je da su za program izdvojili 10 hiljada eura, a dio sredstava će obezbijediti Opština Herceg Novi i predstavnici turističke privrede.
Obradović je odbacio navode da se manifestacija organizuje kao dio predizborne kampanje za izbor predsjednika Crne Gore.
“Apsurdno je i suštinski nemoguće povezati ova dva događaja”, kazao je Zoran Lazarević ispred Topaljske crkvene opštine koja je suorganizator manifestacije.
