U Bijeloj otkrivena spomen česma borcima za oslobođenje otadžbine 1912.-1918.

2
U Bijeloj otkrivena spomen česma

U slavu i čast precima, učesnicima u ratovima za oslobođenje otadžbine 1912 -1918. godine, sinoć je u Bijeloj upriličeno veče sjećanja i zahvalnosti u porti hrama Polaganja rize Presevete Bogorodice.

Održana je i svečana Akademija, nakon koje je otkrivena spomen česma u čast Bijeljana koji su učestvovali u probijanju Solunskog fronta prije 100 godina.

Svečanoj Akademiji “Otadžbina im je bila u srcu, i vjera i nada” prisustvovali su predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i potpredsjednici Miloš Konjević i Danijela Đurović, Nj.E. ambasador Bosne i Hercegovine Vinko Radovanović, konzul Srbije u Crnoj Gori Zoran Dojčinović, kao i predstavnici opština Kotor i Trebinje.

-Veliki broj ratnih dobrovoljaca sa ovih prostora predstavljaju primjer patriotizma i solidarnosti vrijedan divljenja. Ova spomen česma i večerašnji program podsjećaju nas da su Bokelji, iako po prirodi tolerantan narod, uvijek bili među prvima u odbrani svog imena i porodice, u borbi za slobodu i na braniku otadžbine. Naša je dužnost da njihova hrabrost nikada ne bude zaboravljena, da se ugledamo na patriotska djela i njima poučeni nastojimo da u današnjim vremenima očuvamo slobodu, čast i dostojanstvo, kao neprocjenjive vrijednosti svakog čovjeka, kazao je Katić prilikom obraćanja prisutnima, uz zahvalnost Mjesnoj zajednici i Crkvenoj opštini Bijela na odlično organizovanom događaju.

On je podsjetio da se do sada iz istražene arhivske građe i literature može utvrditi da je u periodu od 1912. do 1918. godine Bokokotorski srez dao 773 dobrovoljca. U tom periodu hercegnovska opština, koja je imala oko 9 hiljada stanovnika, dala je 103 dobrovoljca.  O hrabrosti ljudi sa ovog prostora govori jačina doborovoljačkog pokreta, kao i podatak da je Mirko Komnenović jedna od ličnosti koje su ovom pokretu dale poseban doprinos.

Prisutnima se obratio i akademik Zoran Lakić, istakavši da se u pričama o Solunskom frontu neopravdano zaboravljaju brojni Bokelji, kojih je bilo više hiljada. O tim dobrovoljcima se nije imalo odakle učiti, kazao je Lakić.

Spomen česmu otkrio je Ilija Vodovar, sin Vasa – mještanina koji je učestvovao u probijanju Solunskog fronta, a koji se iz rata vratio ranjen.

-Možemo biti ponosni na naše očeve i đedove, što su bili tamo gdje je trebalo braniti svoju domovinu, vjeru i crkvu, svoje ime i ime svog naroda. Naši borci koji su ostali u tuđini, na vječnoj straži, neka im je slava i hvala, i laka zemlja u tuđoj zemlji, kazao je Vodovar.

Prisutnima se obratio i jedan od autora projekta česme arhitekta Slobodan Popović. On i ćerka Anđela Popović donirali su projekat mještanima Bijele, zbog čega su ovom prilikom odlikovani gramatom Mitropolije crnogorsko primorske. Ikonu, koja se nalazi u sklopu spomenika, donirao je mještanin Zoran Šabanović.

U Bijeloj otkrivena spomen česma

-Spomen česma na određeni način simbolizuje i živote tih ljudi, od česme iz koje izlazi voda kao simbol života i rađanja, do Bogorodice sa malim Isusom, koja na svoj način govori o vječnosti tog istog života. I zaista, ti ljudi čija su imena uklesana u spomen ploču, dobili su pravo koje im pripada – pravo na vječnost, kazao je Popović.

Program su upotpunili trubači iz Guče, etno pojac Danica Crnogorčević i hor “Roždestvo”, a prisutni su mogli pogledati i i izložbu fotografija “Iz Velikog rata”, ratnog fotografa Rista Šukovića, počivšeg paroha Bjelskih Kruševica.

Surlaš uništio još šest velikih palmi na Pinima

0
Osusene stare palme ispred hotela Astoria

Komunalno preduzeće Tivat narednih dana posjeći će još šest velikih stabala palmi vrste kanarska datula sa najudarnije zelene površine u tom gradu- na rivi Pine, a koja su tokom proteklih mjeseci ljetnje sezone uništena od strane štetnog insekta – crvenog palminog surlaša.

U pitanju su  tri velika stabla palmi na krajnjem istočnom dijelu Pina, ispred hotela „Astoria“, te tri nešto malo mlađa stabla na sjeverozapadnom kraju gradske rive, u blizini zgrade ispostave Lučke kapetanije. Palme stare preko 90 godina ispred „Astorie“ već su potpuno osušene i izgubile su skoro sve grane u svojim krošnjama, dok su tri stabla kod Lučke kapetanije u nešto manje uznapredovanoj fazi uništenja, ali se i po njihovim krošnjama koje su dobile oblik kišobrana a grane promijenile boju, vidi da ni tim palmama na žalost, nema spasa.

Surlaš je inače, već na Pinima uništio ukupno devet stabala velikih kanarskih palmi starih između 50 i 100 godina, a koja su morala biti posječena lani. Komunalno preduzeće Tivat u međuvremenu je promijenilo način borbe protiv tog štetnog insekta prelazeći na tzv. metodu ukapavanja insekticida direkno u krošnju i stablo palmi. To je jedno vrijeme davalo nade da se situacija popravlja i da je pronađen način da se zaustavi pohara palmi od strane insekta koji na ovom podneblju, nema prirodnog neprijatelja. Međutim, pokazalo se da je ovo, barem za šest velikih kanarskih palmi na Pinima koje su se u međuvremenu osušile, bilo nedovoljno za njihov spas.

Inače, Opština  je prije nekoliko mjeseci sklopila ugovor sa tivatskom firmom „MK Green Factory“  čija je ponuda ocijenjena kao najpovoljnija na tenderu koji je lokalna uprava raspisala za nabavku i sadnju ukupno 11 većih novih sadnica palmi vrsta kanarska datula. Tražena su stabla visine od 4 do 5 metara i obima debla od 1,6 metara, a bilo je planirano da se devet sadnica zasadi na gradskoj rivi i šetalištu Pine gdje bi one zamijenile isti toliki broj od surlaša uništenih i lani posječenih palmi, dok su dva nova stabla trebala da budu posađena ispred zgrade Centra za kulturu koja je takođe lani ostala bez prepoznatljivog dekora – dvije velike kanarske palme sa obje strane stepeništa i ulaza u zgradu. „MK Green factory“ je taj će posao trebalo da obavi za 84.483 eura sa PDV-om, međutim, nove palme ni do danas nisu još posađene na planiranim lokacijama. Opština i Komunalno sugerilsali su da se taj posao odloži za nakon završetka špica ljetnje turistilke sezone, ali je i sada neizvjesno da li će se novim palmama na Pinima zamijeniti posječena stabla. Naime, iz Komunalnog upozoravaju da na mjestima gdje su bila stara stabla postoji čitava mreža raznih podzemnih instalaija koje bi se vrlo vjerovatno, oštetile tokom sadnje novih palmi, pa je za sada neizvjesno da li će se i kada obnoviti jedno od prepoznatljivih hortikulurnih obilježja Tivta – drvored palmi na gradskoj rivi.

Luštica Bay se predstavlja na više od deset jesenjih i zimskih internacionalnih sajmova

0
Luštica Bay Marina

Najveći investicioni projekat u turizmu i izgradnji rezidencijalnih sadržaja u Crnoj Gori, projekat izgradnje turističke destinacije Luštica Bay biće predstavljen na više od deset jesenjih i zimskih internacionalnih sajmova čime će biti nastavljena međunarodna promocija turističkog naselja i Crne Gore kao turističke destinacije.

Luštica Bay koja se razvija na tivatskom dijelu poluostrva Luštica biće predstavljena na sajmovima i sličnim događajima u Švedskoj, Ukrajini, Monaku, Velikoj Britaniji, Italiji, Njemačkoj, Kini, UAE i Turskoj.

„Imajući u vidu da je ova godina velika prekretnica u razvoju projekta Luštica Bay, budući da je od ove ljetnje sezone Luštica Bay funkcionalna i operativna turistička destinacija, pored aktivnosti na domaćem i regionalnom tržištu, planirali smo intenzivno učešće na međunarodnim sajmovima, od najvećih do prisustva na posebno osmišljenim događajima na marginama ovakvih manifestacija. Prvi sajam koji nas očekuje je Kopa Hus Utomlands 2018 Geteborg u Švedskoj“, saopštila je Slavica Milić iz marketinga Luštica Development.

U proljećnom ciklusu sajmova, Luštica Bay je nastupila na sajmu nekretnina u Sankt Peterburgu, potom na sajmu IPS u Dubaiju kao i AIPE u Alma Ati, u Kazahstanu. U prvom kvartalu ove godine projekat je predstavljen na sajmovima u Dizeldorfu, Londonu, Stokholmu i Dubaiju.

Luštica Bay Marina naselje 1

Na oko sedam miliona kvadratnih metara na tivatskom dijelu poluostrva Luštica, kompanija Luštica Development razvija projekat Luštica Bay kao rezidencijalnu turističku destinaciju sa dvije marine, sedam hotela, različitom ponudom nekretnina, profesionalnim golf terenom, gradskim jezgrom i ostalim sadržajima neophodnim za život grada.

Ove godine u Luštici Bay su otvoreni marina sa 176 vezova, prvi ulatraluksuzni hotel – Čedi, te marina naselje sa oko 220 rezidencijalnih jedinica. Istovremeno je na jesen ove godine planiran početak radova na izgradnji novog naselja, Luštica Bay Central, osmišljenog kao administratvino, komercijalno i uopšte gradsko jezgro čitave Luštice Bay.

Brodomaketar Roland Vlahović osvojio četiri medalje

0
Brodomaketar-Roland-Vlahovic-osvojio-cetiri-medalje-na-Svjetskom-natjecanju-u-Rumunjskoj

Vještina Rolanda Vlahovića opet je dokazana Rumunjskoj, na Svjetskom prvenstvu za makete brodova u klasi C gdje je osvojio 4 medalje. Na natjecanju u Galati Roland Vlahović predstavljao je Hrvatsku s četiri makete. Svaka je maketa osvojila odličje, od čega su tri zlatna, što uključuje i apsolutno najbolju maketu natjecanja u kategoriji C3A, makete brodova u izgradnji, za HMN Pegasus, piše Novi list.

Na natjecanju je sudjelovalo 90 brodomaketara, a osim Vlahovića, koji je predstavljao Republiku Hrvatsku, sudjelovale su reprezentacije Rumunjske, Kine, Italije, Bugarske, Kazahstana, Rusije, Bjelorusije, Češke, Ukrajine, Francuske, Poljske, Njemačke i Nizozemske, s 214 maketa u svim natjecateljskim kategorijama.

U takvoj konkurenciji Vlahović, osim za HSM Pegasus, osvojio je zlatna odličja s maketama HMS Alert s 96 bodova u kategoriji C3A i L’Amaranthe s 95.33 boda u kategoriji C3D, a s maketom RMS Titanica i 93 boda osvojio je srebrno odličje u kategoriji C6.

S našim najuspješnijim brodomaketarom na Svjetskom natjecanju su bili predstavnici Hrvatskog saveza brodomaketara predsjednik Mladen Mitić i tajnik Nikola Budimir. Mitić je na natjecanju sudjelovao kao međunarodni sudac, dok je Budimir asistirao u suđenju iskusnijim kolegama te je time zadovoljio uvjete da postane međunarodni sudac za makete brodova.

No, tijekom svog sudjelovanja u Rumunjskoj imali su još jednu važnu ulogu – predati kandidaturu Hrvatskog saveza brodomaketara za organizaciju sljedećeg Svjetskog natjecanja.

I kandidatura je prihvaćena! 2020. godine najbolji brodomaketari na svijetu stižu u Rijeku. To je rezultat višegodišnjeg nastojanja Hrvatskog saveza brodomaketara da po treći put dovede najbolje makete brodova u Republiku Hrvatsku. Podsjećamo, 2006. godine Svjetsko se natjecanje održalo u Dubrovniku, a 2012. u Rijeci.

Odlazak hrvatske reprezentacije brodomaketara u Rumunjsku podržali su Hrvatska zajednica tehničke kulture, Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka i Općina Lovran.

Cadmus Cineplex prikazuje od 13. do 19. septembra

0
repertoar horizontal

NOVI FILMOVI:

PREDATOR: EVOLUCIJA

Od dalekog svemira do ulica predgrađa, lov se ponovo vraća kući, u novoj verziji franšize Predator reditelja Šejna Bleka.

Sada su lovci svemira jači, pametniji i smrtonosniji nego ikada prije, budući da su se genetički nadograđivali sa DNK materijalom drugih vrsta. Kada mladić slučajno aktivira svoj povratak na Zemlju, samo brižna posada bivših vojnika i nezadovoljni učitelj mogu spriječiti kraj ljudske rase.

RINGE RINGE RAJA

Dva izgubljena pačeta, šesnaest dana stara Či i njen mlađi brat Čao, odvojeni su od svog jata, zahvaljujući ludorijama prevelikog entuzijaste Penga, slobodoumne guske koja će radije da vježba akrobacije u vazduhu, nego da se pridruži ostalim guskama prilikom tradicionalne selidbe u toplije krajeve. Uplašeni i usamljeni, u želji da se vrate svom jatu, pačići će zatražiti pomoć od Penga, koji će ih odbiti, jer ova dva mališana urušavaju njegov imidž odmetnika. Međutim, Peng zadobija tešku povredu krila koja će ga učiniti ranjivim. Tek tada on pristaje da pomogne pačićima da se vrate jatu i tako uz šetnju sa njima prikriva svoju povredu.

Od tog momenta njih troje će se upustiti u zajedničko putovanje, krčeći svoj put kroz prelijepe kineske predjele, u potrazi za svojim jatom a pod pritiskom zime koja dolazi.

Istovremeno, divlja Palasova mačka po imenu Banzu je u potrazi za lakim plijenom, baš kao što su ranjena guska i bespomoćni pačići.

Ovo nije samo priča o dugom i teškom putovanju, već i avantura o pronalaženju puta kroz životne prepreke, o odgovornostima prema zajednici i porodici.

SLATKA MALA TAJNA

Film prati mamu vlogericu Stephanie Ward (Anna Kendrick) i njenu najbolju prijateljicu, glamuroznu i prekrasnu, Emily Nelson (Blake Lively) koja jednog dana nestaje nakon što zamoli Stephanie da pokupi njenog sina iz škole.

Stephanie istog trena pokušava otkriti istinu vezanu za iznenadni nestanak svoje najbolje prijateljice Emily iz grada. Stephanie se udružuje s’ Emilynim mužem te se ubrzo počinje pitati poznaje li svoju najbolju prijateljicu onoliko dobro koliko je mislila.

IZUZETNO PUTOVANJE JEDNOG FAKIRA

Nakon smrti majke, Aja, mudri ulični mađioničar iz Mumbaija, kreće na neobično putovanje kako bi pokušao da pronađe oca kog nikad nije upoznao.

Pronalazi ljubav u švedskoj prodavnici namještaja Ikea, nailazi na opasne situacije sa migrantima u Engleskoj, stiče slavu kroz plesanje u Rimu, a proživljava i avanturu leteći balonom iznad Mediterana. Na kraju shvata šta je pravo blago u životu i ko zaista želi da bude.

SA TATOM NA PROPUTOVANJU

Nakon srčanog udara, svjetski poznati glumac koji pati od alkoholizma primoran je da putuje preko cijele države kako bi prisustvovao vjenčanju svoje ćerke.

U ovu posljednju i neobičnu avanturu upušta se sa otuđenim sinom koji je usput i svjedočio protiv oca na parnici za razvod braka. „Sa tatom na proputovanju“ je crna komedija o odnosu između oca i sina koji od potpune suprotnosti karaktera dolaze do zaključka da su puno sličniji nego što su mislili.

SVE ZBOG JEDNOG MEDE

Mišel je na aerodromu izgubio plišanog medu svoje ćerke nakon čega je aerodrom oblijepio oglasima da pronalazaču slijedi nagrada.

Radnik na aerodromu vidi to kao priliku za zaradu pa će pokušati da slaže Mišelu da je našao medu. Iako Mišel saznaje da nije u pitanju pravi meda, zajedno će se uputiti u potragu za izgubljenom plišanom igračkom bez koje njegova ćerka ne može da zaspi. Ova potraga posvećenog tate, ispada mnogo  komplikovanija, ali i smješnija, od očekivanog.

Opština Tivat podstiče energetsku efikasnost

2
Zgrada Opštine Tivat

Opština Tivat je obezbjedila sredstva za beskamatnu kreditnu liniju u cilju poboljšanja energetske efikasnosti. Realizacija kreditne linije se sprovodi u saradnji sa NLB bankom.

Korisnici kredita mogu biti građani sa prebivalištem na teritoriji Opštine Tivat koji u svom posjedu imaju stan ili kuću na teritoriji opštine Tivat.

Iznos pojedinačnih kredita zavisi od građevinskog poduhvata koji će se realizovati, a čiji cilj svakako mora biti smanjenje potrošnje energije za zagrijavanje prostora ili za zagrijavanje vode u kući ili stanu. Namjenski krediti mogu biti utrošeni za: izgradnju ili rekonstrukciju omotača objekta (termoizolacione fasade), poboljšanje energetskih karakteristika krova objekta (toplotna izolacija), zamjenu vanjske bravarije energetski efikasnijom od postojeće, ili izgradnju solarnog sistema za zagrijavanje vode na krovu objekta. Namjenski krediti se u druge svrhe ne mogu koristiti. Iznosi pojedinačnih kredita mogu biti najviše do 3.000,00€ za jednog korisnika, a period otplate može biti od jedne do četiri godine, u zavisnosti od potreba i mogućnosti korisnika kredita, što korisnik definiše sa Bankom.

Korisnik kredita sa Bankom sklapa ugovor. Prije odobravanja kredita neophodno je da korisnik pripremi opis, predmjer i predračun materijala i radova i profakturu, i isto dostavi Banci na razmatranje. Uz zahtjev korisnik je dužan da dostavi dokaz o pravu svojine i dokaz o prebivalištu na teritoriji opštine Tivat. Nakon dostavljanja zahtjeva, Banka će odlučiti da li je dostavljeni opis radova i dokumentacija u skladu sa uslovima kreditiranja.

Kreditna linija će biti aktivna do utroška obezbjeđenih sredstava namjenjenih za finansiranje kamate i troškova obrade kredita, a koja sredstva iznose 10.000,00€, odnosno najkasnije do kraja 2018. godine.

Svi zainteresovani za dodatne informacije mogu se obratiti Sekretarijatu za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost, u prostorijama Opštine Tivat, kao i poslovnici NLB banke u Tivtu.

Tivat World Music Festival od 14. do 16. septembra

0

Drugi po redu „Tivat world music“ festival okupiće u Tivtu od 14. do 16.septembra 10 grupa iz regiona i svijeta, ulične performere, a biće organizovane i svakodnevne izložbe nematerijalne kulturne baštine.

Koncerti će se održati na gradskoj rivi Pine, trgu  kompleksa Porto Montenegro i Trgu od kulture.

Koncept ovog festivala su etno elementi u savremenoj obradi, a muzičari su iz Crne Gore, regije  i inostranstva.

Gostovat će tri benda iz Crne Gore (Rambo Amadeus, Džanum i Balkan Mediteran Orijent, okosnica benda su gitarski duo Nikčević i Bulatović) četiri benda iz regije (Damir Imamović – BiH, Kal – Srbija, Baklava – Makedonija i Drum’N’Zez – Srbija), kao i tri benda s tri kontinenta (Light in Babylon – Turska, Tibble Transsibiriska – Švedska i Los Milonguitas – Argentina s gošćom , jazz ženskim vokalom Sanjom Raičković).

Festival će otvoriti Rambo Amadeus sa svojim bendom. Posjetioci će imati priliku uživati u prezentaciji nematerijalne kulturne baštine Boke Kotorske sva tri dana trajanja festivala.

Akcija davanja krvi u organizaciji Školjke Boke i Boka Gard-a

0
30-ta davanja krvi

Povodom obilježavanja 15 godina postojanja DOO “Boka Gard” i 10 godina DOO “Školjke Boke” Kotor, 30. akcija davanja i prikupljanja krvi pod sloganom “Krv se daje, krv se obnavlja, krv živote spašava” održaće se u utorak 02. oktobra u šoping centru “Kamelija” od 8 do 13 sati.

Kao i ranijih godina akciju su podržali: AD “Napredak” Kotor, AD “Expo commerce” Kotor, Služba zaštite i spašavanja Kotor, Zavod za transfuziju krvi Opšte bolnice Kotor i Lokalni javni emiter Radio Kotor.

“Na naše veliko zadovoljstvo ove godine po prvi put nam se pridružuju humani davaoci krvi iz Opšte bolnice Kotor i Rotari kluba Kotor.

Želimo da ukažemo i svima drugima da mogu da se aktiviraju kroz svoje institucije i doniraju krv koja je svakodnevno potrebna našim oboljelim i životno ugroženima sugrađanima.

Pridružite nam se, učinite i vi human gest i spasite nekome život”, kaže se u najavi ovog događaja.

U Budvi počeo pionirski pristup revitalizaciji javnih prostora – placemaking

0
Budva

Radionice posvećene kreativnom osmišljavanju gradskih površina (Placemaking), već treći dan za redom održavaju se u Budvi. Radi se o pionirskom pristupu revitalizaciji javnih prostora koji posmatra ”prizemlje” jedne zajednice – ulice, trotoare, parkove i ostale javne prostore – i razmatra mogućnosti za podsticanje kvalitetnije interakcije među ljudima kao i razvoj zdravije, društvenije i ekonomski održivije zajednice.

U fokusu radionice su tri lokacije u samoj centralnoj gradskoj zoni, a učesnici  kroz analizu lokacije, timski rad i primjenu prezentovanih metoda iznose svoje predloge i sugestije za aktivaciju i uređenje tih prostora.

U okviru projekta ,,Budva GoGreen” koji relizuju opština Budva i UNDP, radionice vodi dizajnerka prostora Jenny Donovan, direktorica urbanističke prakse u Melburnu – Inkluzivni Dizajn, koja će na osnovu predloga građana uraditi i predstaviti idejno rješenje za valorizaciju i unapređenje odabranih lokacija. Precizne lokacije biće odabrane nakon temeljne analize svih ponuđenih rješenja i rezultata ankete.

Radionice akcentuju značaj uključivanja stanovnika i drugih korisnika prostora u proces planiranja, prikupljanja ideja o korišćenju javnih površina i aktiviranje građana i lokalnih preduzeća u kolektivnom razvoju urbanističkih projekata.

Za građane Budve zelene površine imaju veoma veliki značaj, što pokazuju rezultati terenske i online ankete koja je sprovedena u julu mjesecu i u kojoj je učestvovalo preko 200 građana Budve. Prema rezultatima ankete, čak 92,5% ispitanika koristi zelene površine i to 6 do 7 puta nedjeljno.

Razvojem zelenih površina može se posredno uticati i na razvoj održivih vidova transporta u gradu. Šetnja i druženje su glavni motivi boravka na zelenim površinama. One su veoma snažan faktor smanjenja upotrebe vozila u urbanom dijelu grada. Istraživanje takođe pokazuje da do zelenih površina građani Budve najrađe dolaze pješke (4,19%).

Učesnici koji su odgovorili da ne posjećuju zelene površine uglavnom to čine zbog neodržavanja i/ili nepostojanja sadržaja i navode da bi posjećivali zelene površine ,,kad bi bile ljepše”. Istraživanje pokazuje da su najlošije ocijenjeni parkovski imobilijar, gradske česme i igrališta, dok su najbolje ocjene dobili sadržaji u parku koji postoje sa malo ulaganja: drveće trava, staze, i sl.

Ispitanici su pokazali nizak stepen zadovoljstva kvalitetom života u gradu i dijelu grada u kojem žive, a još lošije su ocijenjene mogućnosti za rekreaciju i uređenost javnih zelenih površina.Na radionicama se raspravljalo o identitetu Budve i u grupama se promišljalo o razvoju mjesta na konkretnim primjerima, u smislu karatkerističnih obilježlja navedenih dijelova grada te mogućnosti konstruktivne intervencije.

Društveno-ekonomske, kulturne i rekreativne mogućnosti su važan dio života većine stanovnika gradova. Kao rezultat kontinuirane urbanizacije, gradovi se neprekidno razvijaju i transformišu. Neke od tih transformacija rezultat su rada urbanih stručnjaka. Ali danas, gradovi su posebno zainteresovani za razvoj kritičke rasprave i praktičnih rješenja za stvaranje jedinstvenih mjesta po mjeri građana čije mišljenje i doprinos su ključni u savremenom razvoju jednog grada.

Djeca astronauti na Toploj, počinje Street art festival u Herceg Novom

0
Mural

Iako Street art festival u Herceg Novom zvanično počinje sutra, i trajaće do 15. septembra, prvi mural biće urađen ispod Osnovne škole “Dašo Pavičić” i vrtića “Naša radost” na Toploj. Crtež djece astronauta koji će krasiti prilaz školi, rezultat je saradnje Sekretarijata za kulturu i obrazovanje i Hercegnovskog strip festivala.

Kako pojašnjava jedan od organizatora 12. HSF-a Nikola Ćurčin, radi se o prvoj saradnji dva festivala. Iskustvo u organizaciji, pripremi i održavanju festivala može biti samo od pomoći, i ukoliko se radi o dobrim idejama, organizatori HSF-a će takve ideje pomoći i biti im oslonac, poručio je Ćurčin.

Autori murala u blizini škole i vrtića su Ćurčin i strip-autor Stevan Subić, i trebalo bi do sutra da bude završen.

Podsjećamo da sutra i zvanično počinje Street art festival, a u naredna tri dana muralom „Herceg“ biće uljepšan zid na Dubravi. Slikaće ga autori Mato Uljarević i Iva Marinović. Njihovo rješenje odabrano je kao najbolje na Konkursu, koji je raspisao Sekretarijat za kulturu i obrazovanje.

Tokom festivala murali će biti oslikani i na zidovima dvije škole i vrtića, čime se u festival uključuju i mladi Novljani. Slikanju će prethoditi radionice za djecu, kroz koje će im profesorka likovne kulture, Ksandra Popović pojasniti koncept oslikavanja murala i olakšati realizaciju.