Jedna od najslađih priča o uspjehu – Fritule ove Makarke i njenog sina pravi su hit

0
Lovorka je sa sinom Teom

– Sve je počelo prije niz godina s dobivenim receptom koji je dugo čekao na zaslonu laptopa, a koji je dosta sličio receptu moje mame, koja je najčešće za Veliki petak i na Badnji dan pripremala fritule od krumpira – sjeća se Makaranka Lovorka Vuković.

u čast starih uspomena i s puno hrabrosti krenula u neobičnu, zanimljivu i, čini se, vrlo uspješnu poslovnu priču. Ona sa sinom radi na projektu “fritule”, odnosno, ispomoć je sinu Teu, mladom čovjeku koji ima ideja i koji želi ostati i raditi u svome gradu. Fritule “Yeti”, koje su već neko vrijeme hit u Makarskoj, nastale su iz običnoga gostoprimstva u hostelu i kafiću na makarskom Kačićevu trgu.

– U želji da počastim goste u našem hostelu, počela sam za njih frigati te fritule kako bi ih počastila, a poslije i za goste u kafiću. Bili su oduševljeni – uvodi nas Lovorka u priču o tradicionalnoj slastici koja se, osim za blagdane, u Dalmaciji često pripremala i za poklade.

Sve je počelo u ljeto 2015. godine, kad su počeli sa svojom turističkom pričom. U začecima su fritule služile za čašćenje turista, koji njihov okus ni do danas nisu zaboravili, a priča je polako krenula i u poslovnom smjeru.

yeti fritule Foto Ivo Ravlić /Hanza Media/

– Kako se na glavnom trgu u Makarskoj održavao Božićni grad, ispred kafića smo u našoj božićnoj kućici nudili fritule za kojima su se mnogi pomamili i svakog su dana ljudi koji su ih htjeli kupiti čekali u redu. Tako su ustvari naše fritule postale poznate – govore nam Lovorka i Teo Vuković, uvjeravajući nas da su njihove fritule zaista čarobne i bez konkurencije.

Priznaju da su svi koji su ih jednom kušali uskoro došli po još. Sve su radili ručno, tijesto su tradicionalno miješali rukom, a kuglice od tijesta oblikovali su također rukom, istiskujući smjesu palcem i kažiprstom, žličicom ga odvajali i pržili u vrelom ulju u fritezi. Nisu se tu zaustavili, recept su stalno dorađivali i usavršavali.

– Sljedeće ljeto “izašli” smo na ribarske večeri u Makarskoj i opet je bio red za naše fritule, kojima smo tada nadjenuli ime “Yeti”. Polako je počelo njihovo brendiranje – kaže Lovorka, čije su fritule sljedeće dvije godine bile najtraženije u makarskom Božićnom gradu i na ribarskim večerima te na sajmovima.

Unatoč sve većem poslu oko njih, nisu zaboravili ni na svoje turiste, koje su i dalje upoznavali s ovom lokalnom slasticom, zbog koje su im se još dugo javljali i na društvenim mrežama širili priču o fritulama obitelji Vuković.

Yeti fritule

Ubrzo su se, kako bi unaprijedili i ubrzali proizvodnju, a time i poboljšali prodaju, bacili u potražnju za strojem koji bi napokon dostojno zamijenio njihove vrijedne ruke u pripremi fritula. Dugo ga nisu mogli pronaći, a kad su ga napokon uspjeli uvesti iz inozemstva, posao se značajno ubrzao pa su se fritule mame i sina Vuković, osim u Makarskoj, prodavale i na adventu u Zagrebu i Splitu.

U međuvremenu su smislili i nevjerojatan izum – počeli su proizvoditi i pakirati gotovu smjesu za fritule, i to pakiranje od pola kilograma u koje treba samo dodati vodu.

– Sa strojem smo napravili bum jer smo mogli u jednoj turi pofrigati puno fritula i tako smo ih mogli prodati puno više nego kad se to radilo ručno. Teo je došao na ideju da fritule pakiramo u vrećice od pola kilograma, a nakon dobivene analize, certifikata i bar koda, počeli smo s prodajom u našim kućicama i u prodavaonicama u Makarskoj. Sada naše fritule pravimo iz gotove smjese koju sami miješamo. Na početku je nastala mala probna količina, koja je dobro prihvaćena i povratne su informacije bile više nego pozitivne – ponosno će gospođa Lovorka.

Teu i mami Lovorki plan je s ovom pričom ići još dalje, gotovu smjesu žele plasirati po cijeloj Hrvatskoj i šire, a franšizu za koju upravo rade pripremu dodatno proširiti. Namjera im je dobiti i kredit te poticaje kako bi unajmili skladište, stroj za miješanje i pakiranje smjese, što bi radili u Makarskoj.

/Nina Glučina Ramadža/

Prčanjani spalili glavnog krivca, Franđa Frkadelu – foto, video

0

Glavni krivac, Franđo Frkadela zvani Orba, za sve probleme i nedaće koje su zadesile mještane Prčanja u protekloj godini, spaljen je danas na mulu u centru mjesta.

Tužilac magistar Profumo Rupo de Onanitis optužio je krivca Franđa Frkadelu: “što na Prčanju više nema krštene butige, a u pekari se prodaje samo suhi kruv, što kafana i kafić rade samo po potrebi, što je izdao na afit glavni mandrać i cijelo mulo prčanjsko pa mještani nemaju gdje barku vezati, niti prošetati, što na svakih 100 metara puta leži policijot. Krivim ga što je oni kruzer pasane godine imao u Prčanj zamlatit kao da ga je barba mislio za kampanio stare crkve privezat” – kazao je tužilac.

Pored tužioca, časni sud činili su: predsjednik suda dr. pr. Anelo di Matun i branilac Lodoviko Beškot zvani Capin.

U veseloj karnevalskoj povorci bili su maskirani mještani, učenici prčanjske osnovne škole i vrtića “Radost”, Gradska muzika Kotor, mažoretke plesnog studija “Alisa”.

“Krivac za sve nedaće je spaljen, ali bojim se da time nisu riješeni i svi problemi Prčanjana. Ovo je samo šaljiva strana istine i nadam se da će podstaknuti boljitak za svaku sledeću godinu koja dolazi”- kazao je u ime organizatora NVO “Bope” Zvonko Usanović.

Uspješni tradicionalni organizatori bili su  NVO „Bope” i Mjesna zajednica Prčanj.

 

Dva medijska sindikata osudila atak na direktora Radio Tivta

0
Sindikat medija

Sindikat medija i Sindikat informativne, izdavačke i grafičke djelatnosti sa zabrinutošću su primili vijest o nastraju na direktora Radio Tivta, Dragana Popadića i najoštrije osuđuju ovaj događaj “ -saopštili su danas iz ova dva sindikata.

Popadić je u petak poslijepodne policiji prijavio da ga je napao i prijetio mu tivatski biznismen Rado – Gago Arsić. Policija je nakon toga saslušala Arsića, dežurni tužilac u ODT Kotor se izjasnio da u njegovom ponašanju nema elemenata bića krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti, pa je policija protiv biznismena pokrenula prekršajni postupak zbog narušavanja javnog reda i mira.

„I ovaj slučaj pokazuje da uprkos višegodišnjim upozorenjima UN, Evropske komisije, stranih diplomatskih predstavništava i drugih relevantnih adresa, bezbjednost novinara u Crnoj Gori je u konstatnom padu. Istovremeno broj napada na novinare eksponencijalno raste, što pokazuje i slučaj u Tivtu kada je direktora jednog od najuspješnjih crnogorskih lokalnih emitera koji se bori za nezavisnost i objektivnost u izvještanju, napao lokalni biznismen Rado Arsić. Začudo napad nije uslijedio zbog nezadovoljstva tekstom ili izvještavanjem ovog lokalnog emitera, već zbog interesovanja novinara za sudski slučaj u koji je ovo lice interesno uključeno. To dovoljno govori koliko je okruženje u Crnoj Gori trenutno bezbjedno za nezavistan rad novinara. Višegodišnje tolerisanje napada na novinare i slabi rezultati u otkrivanju i procesuiranju počinilaca stvaraju klimu u kome je potpuno ugrožen ambijent za nezavisno novinarstvo na što upozoravaju istraživanja ali i svi međunarodni predstavnici kada govore o medijskim slobodama u Crnoj Gori.”-saopštili su Sindikat medija i Sindikat informativne, izdavačke i grafičke djelatnosti.

Ta dva sindikata su od policijskih i sudskih organa zatražili da “svojim efikasnim radom dokažu da se nasilje nad novinarima neće tolerisati, a državu Crnu Goru da i u praksi dokaže da je stvaranje bezbjednog ambijenta za bavljenje novinarskom profesijom jedan od osnovnih preduslova za razvoj demokratije”.

Mediteransku pjesmu u Herceg Novom predstavilo šest klapa iz Crne Gore i splitska klapa Šufit

0

Na sinoć održanoj Večeri mediteranske muzike „Barka mala“ u hercegnovskooj Gradskoj kafani, nastupilo je šest klapa i vokalnih sastava iz Crne Gore, a posebnu draž večeri dala je splitska klapa Šufit.

Publika je ispunila Gradsku kafanu, uživajući u mediteranskim notama koje su izvodili: Lira iz Herceg Novog, Jadran i Bellezza iz Tivta, O’dive bel canto iz Berana, Maris iz Kotora, kao domaćini manifestacije VIS Kaldana, svako po tri pjesme.

Potom je jedna od najboljih hrvatskih klapa, Šufit tokom devedesetominutnog programa izvodila autorske numere sa albuma „Ne diraj moju ljubav“ i „Oprosti dušo“, ali i pjesme klapskih evvergreen-ova, među kojima su bile „Vilo moja“ i „Ne more mi bit“.

Novljane i goste našeg grada posebno su razgalila izvođenja pjesama „Zora bila“, „Da te mogu pismom zvati“, „Konobo moja“, kao i „Oči boje lavande“.

Prisutne je pozdravio Glavni gradski administrator Nenad Đorđević, uz dobrodošlicu svim ljubiteljima mediteranske pjesme i prijateljima Herceg Novog.

-Praznik mimoze, od svog nastanka prije 50. godina, posvećen je Mediteranu, širenju vrijednosti, kulture i duha specifičnih za more i obalu kojima pripadamo. Među blagom koje Mediteran, kao iskusni kolekcionar, vješto čuva i krije, muzika zauzima posebno mjesto. Zato smo večeras ovdje, kazao je Đorđević i zahvalio svim muzičarima, a posebno Vokalno instrumentalnom sastavu Kaldana iz Herceg Novog, koji su nakon četiri godine „smogli hrabrosti i snage da opet organizuju ovaj lijepi skup“.

barka mala

Član klape Šufit Zdeslav Mišurac potvrdio je da je ovo prvo gostovanje grupe u Herceg Novom, treće u Crnoj Gori, kao i da će tokom narednog ljeta nastupati i u Tivtu.

Valentina Kulinović, kapelnica Gradske muzike Herceg Novi, čija je sekcija VIS Kaldana bila domaćin večeri, potvrdila je da je jubilarni 50. Praznik mimoze bio odlična prilika za obnoviti nešto što je imalo desetogodišnju tradiciju, uz obogaćen program gostovanjem klape Šufit.

Uručene su i zahvalnice Gradskoj muzici Herceg Novi, JUK Herceg fest, Gradsksoj kafani, kao i Miroslavu Bobu Milanoviću. Pokrovitelji manifestacije su Opština i Turistička organizacija Herceg Novi, JUK Herceg fest, štamparija Birokonto, Gradska kafana i Vinarija Delić iz Herceg Novog.

“Glasovi iz Doklee” u Budvi

0
Miraš Martinović

Knjiga Miraša Martinovića “Glasovi iz Doklee” biće promovisana u Narodnoj biblioteci Budve u ponedjeljak, 18. februara sa početkom u 19 sati.

O knjizi će u budvanskoj biblioteci govoriti autor Miraš Martinović, mr Božena Jelušić i Bogić Rakočević, direktor Nacionalne biblioteke Crne Gore “Đurđe Crnojević, a moderatorka će biti Stanka Stanojević.

Knjiga crnogorskog književnika Miraša Martinovića Glasovi iz Doklee objavljena je 2018.godine u izdanju Vijeća crnogorske nacionalne manjine grada Zagreba i zagrebačke izdavačke kuće Skaner studio.

Riječ je o djelu koje se sastoji iz trideset i pet proznih cjelina, sa atipčnim ličnostima i događajima iz dugovjekovnog trajanja na prostorima Crne Gore, ali i onih izvan njenih granica.

MIRAŠ MARTINOVIĆ je poznati crnogorski pisac. Ono što ga čini prepoznatljivim na širim regionalnim prostorima, to su antičke teme i zaboravljeni pejzaži Crne Gore, kojima su posvećeni njegovi romani i knjige poezije. Djela su u prevođena na nekoliko jezika.

Član je Crnogorskog PEN-a i Matice Crnogorske. Dobitnik je Okotobarske nagrade Herceg Novog, grada u kojem živi, i Regionalne književne nagrade Teuta.

O književnom stvaralaštvu Miraša Martinovića pisali su mnogi priznati i poznati stvaraoci, a crnogorski slikar i književnik Dimitrije Popović je između ostalog zapisao: ”U literaturi Miraša Martinovića ne ogleda se samo onaj postmodernistički koncept u kojemu se kao ključni elementi književnog prosedea koristi citatnost odnosno intertekstualnost.

Njegova literatura odražava onaj odnos prema prošlosti i tradiciji kao što su je imali Mirašu bliski autori o kojima je pisao poput T.S. Eliota, Konstantina Kavafija, ili Margerit Jursenar… da navedemo samo neke. Riječ je, dakle, o onom floberovski kazano “drhtaju istorije”, koji je u slučaju Miraša Martinovića odraz piščeve potpune predanosti, podjednako intelektualne ili osjećajne, za motiv kojim je zaokupljen”.

Amerikanac u Trebinju otvorio zanatsku pivaru

0
craft-beer

Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović je nakon razgovora sa vlasnicima turističke agencije “Herc travel” Špirom Čečurom i kraft pivare “Oz” Endruom Monfordom, istakla da su ova dva lokalna biznisa primjer da svako, ukoliko ima inicijativu, može uspješno da posluje i ostvaruje zacrtane ciljeve.

“One pokazuje da kada imate podršku i kad imate inicijativu i poslovni plan – možete da uspijete. Svaki posao na početku zahtjeva dosta napora, ali to se na kraju isplati”, navela je Cvijanovićeva.

Ona je kazala da joj je drago što se jedan Amerikanac, nakon posjete Trebinju, odlučio da se u ovaj grad preseli i tu započne svoj biznis.

“Svaki put kada neko hoće da se bavi biznisom ima mogućnost, ako hoće, da dobije podršku, što znači da pokretači biznisa nisu prepušteni sami sebi. Međutim, nekada je dovoljno da imate samo inicijativu”, istakla je Cvijanovićeva.

Vlasnik turističke agencije “Herc travel” Špiro Čečur rekao je da je njegova vizija da se probije na evropsko tržište kako bi u Trebinje, a samim tim i u Republiku Srpsku, doveo inostrane turiste.

“Na nama je samo da radimo i istrajemo, a ideja je, sama po sebi, realna, pozitivna i ostvariva”, naveo je Čečur.

On je istakao da je podsticajna sredstva za otvaranje agencije dobio zahvaljujući peogramima podrške Gradske uprave i Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.

Vlasnik kraft pivare “Oz” Endru Monford rekao je da se odlučio da na području koje se tradicionalno smatra vinskim, napravi i njegovo tipično pivo.

“Pivo je odlično za osveježenje tokom ljeta. A što da ne, kao što je u vinu istina, tako je u pivu život”, rekao je Monford, piše portal trebinjelive.

Na Tivatskoj rivijeri trenutno boravi 895 gostiju

0
Tivat – mikophotography montenegro – Sveti Marko

U svim vidovima registrivanog smještaja na području Tivatske rivijere trenutno boravi 895 zvanično prijavljenih gostiju, što je čak 43 odsto više nego na isti dan prošle godine – saopštila je juče Turistička organizacija najmanjeg grada u Boki.

Od ukupnog broja gostiju, njih 840 su stranci, a 55 posjetioci iz Crne Gore. Hoteli bilježe posjetu 247 turista, dok 648 gostiju boravi u privatnom smještaju.

Raspisan konkurs za raspodjelu sredstava za projekte NVO
Tivat Opština

Opština Tivat raspisala je javni konkurs za raspodjelu sredstava za projekte nevladinih organizacija za 2019.godinu. Ukupan budžet lokalne uprave za podršku rada organizacija civilnog sektora  za ovu godinu iznosi 60.000 eura, od čega je 40 odsto, odnosno iznos od 24.000 eura određen za NVO sa posebnim statusom i on je već raspoređen Bokeljskoj Mornarici, Glazbeno-prosvjetnom društvu „Tivat“ i KUD-u „Boka“.

Za sve ostale NVO preostalo je 36 hiljada eura koje će posebna opštinska Komisija raspodijeliti procjenjući konkretne prijekte kojima za finasiranje kod Opštine budu konkurisale te NVO. Pravo konkurisanja imaju NVO sa sjedištem u Tivtu a shodno proprozicijama, kao priotitetne oblasti koje mogu računati na eventualnu finansijku  podršku Opštine su projekti NVO koji obezbjeđuju raznovrsnost, kvalitet usluga u oblasti socijalne, zdravstvene, dječje zaštite, zaštite djece i omladine sa smetnjama u razvoju, osoba sa invaliditetom, rodne ravnopravnosti i drugih oblika zaštite; afirmišu kulturni potencijali, tradicija i kulturne posebnosti opštine, inicijative i aktivnosti u cilju podizanja nivoa urbane kulture i očuvanja mediteranske baštine; doprinose očuvanju životne sredine i održivog razvoja te podstiču ekonomski razvoj opštine.

U Bijeloj 420 metara nove kanalizacije, pri kraju sanacija puta u Vali

0
Potpredsjednica Opštine Herceg Novi Danijela Đurović

Potpredsjednica Opštine Herceg Novi Danijela Đurović i sekretarka za lokalnu samoupravu Vesna Samardić obišle su juče Bijelu, u kojoj su sa predsjednikom te Mjesne zajednice Vojom Ilićem i mještanima obišli lokacije na kojima su izvedeni infrastrukutrni radovi na izgradnji kanalizacije, kao i sanacije lokalnog puta u mjestu Vala.

Kako je kazala potpredsjednica Đurović, jedan od najboljih pokazatelja tijesne saradnje Opštine Herceg Novi i građana su realizovani projekti u Bijeloj, kao i oni čija je realizacija u toku. Lokalna samouprava preko svojih mjesnih zajednica odgovorno pristupa onim problemima koji su najviše prisutni, a u pitanju su infrastrukturni problemi. Sve ono na šta su građani ukazali kao prioritete, polako rješavamo, na obostrano zadovoljstvo.

Predstavnice lokalne samouprave su zajedno za članovima Savjeta Mjesne zajednice Bijela obišli lokacije na kojima su radovi izvedeni ili su u toku. Postavljeno je oko 260 metara kanalizacije u naselju Leventina, 160 metara se radi od magistrale prema fudbalskom stadionu, a u naselju Vala se izvode radovi na sanaciji oko 60 metara lokalnog puta, dok bi u narednoj fazi bilo urađeno još dvadesetak metara.

-Zadovoljni smo načinom kako su izvedeni radovi, zaista sve pohvale za Bijeljane, koji sa svojom Mjesnom zajednicom predstavljaju primjer svim ostalim kako se intenzivno i sa velikim entuzijazmom mogu realizovati krupne stvari, kazala je Đurović.

Trase na kojima su izvedeni radovi obišao je sa predstavnicima Opštine i Mjesne zajednice i rukovodilac održavanja kanalizacione mreže u preduzeću „Vodovod i kanalizacija“ Goran Simović. Prema njegovim riječima, radovi na lokaciji u naselju Leventina su obuhvatili primarni i sekundarni dio kolektora, oba u dužini od po 130 metara. Mještani su učestvovali sa 50 odsto sredstava, Opština sa 30 odsto, a Vodovod je učestvovao u materijalu u visini od 20 odsto.

Potpredsjednica Opštine Herceg Novi Danijela Đurović

-Ovaj projekat mnogo znači za same stanovnike ovog dijela Bijele u kojem se nalazi ukupno 15 objekata. Godinama smo imali problem ovdje sa izlivanjem fekalija u obližnji potok, kazao je Simović i dodao da veliku zahvalnost duguje direktorici preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ Oliveri Doklestić, na razumjevanju i brzom rješavanju problema.

Predsjednik Mjesne zajednice Vojo Ilić smatra da je Mjesna zajednica Bijela bila dugo zapostavljena, ali i da je sve što su uspjeli da urade u proteklom periodu probudilo želju za aktivnijim učešćem i doprinosom mještana.

sanacija puta

-Pokazali smo građanima da lokalna samouprava misli na njih, zaključio je Ilić u nadi da će i u drugim dijelovima te mjesne zajednice imati sličan odziv građana, te nastaviti da zajedno rade i rješavaju probleme u Bijeloj.

Predstavnici Opštine i Mjesne zajednice obišli su i trasu puta u bijelskoj Vali, gdje se izvode radovi na sanaciji.

-Zaista je posebno zadovoljstvo vidjeti da se, poslije duže vremena, uspješno završavaju radovi na proširenju prve dionice lokalnog puta do crkve i mjesnog groblja. Ovo je jako frekventan put koji je na pojedinim mjestima uzak i gotovo neprohodan – građani koji žive na rivijeri, a gravitiraju ka mjesnoj crkvi, groblju ili kapeli u ovom mjestu, znaju koliko je ovaj put bio problematičan, pogotovo tokom saučešća i sahrana. Veliki respekt svim mještanima koji su se angažovali, a Opština će pomoći i u narednim fazama radova na proširenju i sanaciji ovog jako značajnog lokalnog puta, ne samo za Bijelu, već i susjedna mjesta, kazala je sekretarka za lokalnu samoupravu Vesna Samardžić.

Tivat – samo tri opštinske firme i ustanove su po platama iznad državnog prosjeka

3
Tivat – Centar

Prosječna zarada zaposlenih u preduzećima i javnim ustanovama čiji je osnivač i jedini vlasnik Opština Tivat, trenutno iznosi nešto više od 482 eura – proizilazi iz analize podataka dostupnih u finansijskim izvještajima, odnosno finansijkim planovima tih privrednih subjekata.

U četiri preduzeća i tri javne ustanove čiji je osnivač tivatska Opština, trenutno su ukupno zaposlena 232 radnika, od čega najviše – 106 zaposlenih radi u Komunalnom preduzeću. Sa 56 radnika, drugi po obimu najveći poslodavac među ovim firmama i ustanovama je preduzeće Vodovod i kanalizacija, u JU Centar za kulturu radi 22, preduzeću Parking servis 19, Autobuskoj stanici Tivat 14 zaposlenih, dok JU Sposrtka dvorana ima 9, a JU Muzej i galerija 6 radnika.

Najveću prosječnu platu u iznosu od 551 euro, primaju zaposleni u Centru za kulturu Tivat čiji je direktor Neven Staničić. U jednom od najuspješnijih lojalnih preduzeća – Vodovodu i kanalizaciji kojim rukovodi Alen Krivokapić (DPS) prosječna zarada je 549 eura, dok u JU Muzej i galerija kojoj je na čelu mr Jelene Bujišić (DPS) zaposleni u prosjeku primaju po 522 eura.

Samo te tri opštinske firme i ustanove u Tivtu su po platama iznad državnog prosjeka koji prema posljednjim podacima Monstata, iznosi 512 eura. Ipak i ove tri firme su po primanjima njihovih radnika daleko od ukupnog prosjeka svih isplaćenih zarada u Tivtu koji po Monstatu, iznosi 675 eura.

U Komunalnom preduzeću gdje je direktor Vlado Đukićć (DPS), prosječna zarada iznosi 460 eura, koliko i u preduzeću Parking sistem na čijem je čelu Slaviša Ognjanović (DPS). Parking servis je sa prosjekom od samo 319 eura po zaposlenom donedavno bio na dnu liste opštinskih preduzeća i ustanova po visini plata, što je rezultiralo velikim nezadovoljstvom i brojnim sukobinama sindikata i većeg dijela zaposlenih sa direktorom Ognjanovićem, ali je u međuvremenu u toj firmi potpisan novi Kolektivni ugovor. To je rezultiralo i znatnim povećanjem plata, pa tako sada čak i najmanja zarada koju prima neki zaposleni u PST iznosi 417 eura.

U JU Sportska dvorana kojoj je na čelu Dalibor Petković (SD) i zaposleni u prosjeku primaju po 426 eura, dok je prosječna plata u preduzeću Autobuska stanica Tivat kojim rukovodi Zoran Stanković (DPS) 410 eura.

Unija lokalnih javnih emitera Crne Gore osudila napad na Popadića

0
ULES logo

Unija lokalnih javnih emitera Crne Gore najoštrije je osudila napad na potpredsjednika Upravnog odbora ovog udruženja i direktora Radio Tivta, Dragana Popadića.

Popadić, jedan od osnivača ULES CG, dugogodišnji član UO i direktor lokalnog javnog emitera u Tivtu, ugledni novinar i publicista, danas je policiji prijavio da ga je sugrađanin napao zbog navodnog izvještavanja medijske kuće na čijem je čelu.

“Apelujemo na nadležne organe da ispitaju navode i zaštite slobodu informisanja i integritet novinara i novinarske profesije, i očekujemo da će adekvatno reagovati. Nedopustivo je da se novinari presreću po ulicama i da im se prijeti po bilo kom osnovu. Zbog toga, kao i u svim sličnim ili još ozbiljnijim situacijama koje su se dešavale u Crnoj Gori, stajemo u odbranu profesije i slobode medija. Posebno napominjemo da ovo nije prvi put da se vrši pritisak na članove našeg udruženja, direktore i novinare, bilo verbalne prirode ili putem saopštenja i plasiranja dezinformacija”- stoji u saopštenju ULES-a kojeg potpisuje predsjednik UO Dragić Rabrenović.

Iz ULES- su najavili da će, obzirom da je Popadić kao predstavnik ULES CG član radne grupe za izradu Zakona o elektronskim medijima, predložiti da se u ovaj akt “uvrste članovi koji će garantovati zaštitu novinarske profesije i ličnosti, kao što godinama zahtjevamo i zaštitu građana od zloupotrebe medija u različite svrhe.”