Dom starog kapetana“ Štumberger“ posjetili učenici
Dom starog kapetana“ Štumberger“ posjetili učenici
Dom starog kapetana“ Štumberger“ posjetili učenici
U saradnji sa hercegnovskim osnovnim i srednjim školama kroz nastavni plan i program omogućeno je upoznavanje mladih sa kulturnim nasleđem grada Herceg Novog.
Učenici prvog i drugog razreda Osnovne škole „ Orjenski bataljon“ Bijela – područna jedinica Baošići, sa svojim razrednim starješinama Todorović Brankom i Rečević Ratkom bili su u četvrtak 31. maja gosti J.U. „ Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“.
Lijepo prijepodne u društvu kustosa Sandre Bašić je doprinijelo da organizovana posjetu učenika Domu starog kapetana „ Štumberger“ u Baošiću protekne veselo i zanimljivo.
Učenike su u muzeju Štumberger dočekali direktorica Ivana Palikuća i predsjednik Mjesne zajednice Baošići Đuro Cvjetković. Nakon obilaska muzeja u prostorijama Mjesne zajednice Baošići je organizovano posluženje za male posjetioce.
Gradonačelnica Tivta dr Snežana Matijević (DPS) još nije potpisala kontroverzni ugovor sa Porto Montenegrom kojim bi se investotoru elitnog nautičkog centra, kompaniji Adriatic Marinas, oprostilo 5,6 miliona eura potraživanja Opštine Tivat na ime komunalija.
Potvrdila je to danas medijima Matijević koja je istakla da se „čekaju stručna mišljenja“ u vezi ovog aranžmana.
„Pitanje otpisa komunalija Porto Montenegru je jedno od gorućih u Tivtu. Nismo potpisali ugovor, jer još uvijek čekamo neka mišljenja i onda ćemo se odlučiti što raditi dalje.“- kazala je Matijević.
Saglasnost na potpisivanje kontroverznog aranžmana sa Portom u ime lokalne Skupštine, na sjednici SO 17.januara, donijela je većina koju čini 17 odbornika DPS. Specijalno državno tužilaštvo je odmah potom formirao predmet i otvorilo izviđaj povodom namjere tivatske vlasti da Portu oprosti ukupno 5,6 miliona eura komunalija uz pozivanje na kontroverzni član 18C ugovora o prodaji Arsenala iz 2006. Taj ugovor koji su potpisali bivši vlasnik Porta Piter Mank i tadašnji premijer Milo Đukanović, stranom investotoru omogućava da mu se odbiju dadžbine koje svako drugi mora platiti, po osnovama koje nemaju uporišta u tada, ali ni sada važećim crnogorskim propisima. Komunalije se po aranžmanu na koji paraf u ime Tivta treba da stavi Matijevićka, Portu ne opraštaju zbog ulaganja te firme u uzgradnju nove javne infrastrukture na lokaciji bivšeg Arsenala, već na osnovu njenih ulaganja u ekološkusanaciju lokacije, troškova rušenja objekata Arsenala i „površine objekata Arsenala prije 1945.“, a za što se ne može naći uporišta ni u jednom tada, ali ni sada važećem zakonu u Crnoj Gori. Uprkos tome, lider DPS Milo Đukanović je tokom izborne kampanje za predsjednika Crne Gore nastavio da vrši pritisak na Matijevičku da potpiše sporni ugvor i u ime grada, odrekne se novčanog iznosa koji je veći od četvrtine godišnjeg budžeta Tivta.
„Nema tu nikakvog oprosta, već je riječ o vrlo korektnom i uobičajenom aranžmanu gdje novog investitora oslobađate komunalija koje su pretpostavljeno plaćene ili trebalo biti plaćene za one strukture koje su prethodno bile na tom lokalitetu. Ne vidim da je tu ikome išta oprošteno, ali dozvolite –čak i da je oprošteno, a nije – sa zadovoljstvom ću oprostiti svakome 5 miliona ako on uloži 550 miliona i otvori ovoliko radnih mjesta“- poručio je Đukanović 5.aprila gostujući u programu Radio Tivta. On je tada inditektno prozvao tivatsku DPS-SD-HGI vlast da je, povlačeći se iz ovog kontroverznog posla, podlegla pritisku opozcije i medija i pozvao je da to više ne čini.
„Vlast mora da prati proces razvoja Porto Montenegra i da prepoznaje svoju odgovornost za očuvanje i unapređenje te dinamike.Vlast uvijek mora znati da je na tom putu vrebaju izazovi. U državi kakva je Crne Gora najmarkatniji izazov je destrukcija medijskog i NVO sektora koji se bori za vlast.“- kazao je tada Đukanović koji je u međuvremenu izabran za predsjednika Crne Gore. Prema nezvaničnim informacijama od njegovog izbora, intenzivirali su se pritisci Đukanoviću bliskog dijela vrha DPS na Matijevićku da što prije potpiše sporazum sa Portom, ali ona i dalje odbija da to uradi, mada je u međuvremenu morala odustati od ideje da lokalnom parlemnetu zvanično podnese inicijativu da se ukine u januaru donesena odluka o davanju saglasnosti na potpisivanje takvog ugovora. SDT se o svemu još nije zvanično izjasnio, ali prema tvrdnjama izvora „Vijesti“, oni to i neće činiti prije nego što se ugovor potpiše i time eventualno i formalno počini krivično djelo sa višemilionskom štetom po budžet Opštine, a za koje će odgovarati onaj čiji potpis bude stajao na tom ugovoru.
Matijevička je danas novinarima kazala da je „stav Opštine Tivat da prije svega, sačuvamo naš interes, ali isto tako da vidimo i što treba da uradimo sa investotorom koji je napravio od našeg grada ovako uspješnu priču“.
„Činjenica je da je Tivat zahvaljujući Porto Montenegru procvjetao i da je Tivat danas na vrhu crnogorske ponude nautičkog i elitnog turizma zahvaljujući Portu. Ipak, moramo da razmislimo i još čujemo neka dodatna mišljenja koja smo tražili. U očekivanju smo tih mišljenja da bi zauzeli konačan stav“- kazala je Matijević. Ona je objasnila da čeka stav i SDT-a o legalnosti cijelog poosla, kao i „još neka dodatna stručna mišljenja, ali sada ne bih govorila koga smo i što dodatno u tom smislu angažovali“. Ona je dodala da su svemu tome, uz njene najbliže saradnike iz rukovodstva Opštine, upoznati i predstavnici Porto Montenegra, ali i Vlade.
Osnovni sud u Herceg Novom uskoro će, nakon tri godine čekanja, postupiti po tužbi koju je jedna djevojka sa primorja pokrenula jer su je prije 20 godina zamijenili u porodilištu.
Kompletan postupak će biti tajan, a kako nezvanično saznaje Dan, ona će od države tražiti naknadu štete od oko pola miliona eura.
Medicinskom pretragom jedna porodica sa primorja slučajno je otkrila da je prije 20 godina njihova beba zamijenjena u porodilištu kotorske Opšte bolnice. Nakon šokantnog otkrića, utvrđeno je da je njihovo dijete raslo u familiji koja, takođe, živi na primorju. Ovaj slučaj na kraju je završio na sudu.
Sudski postupak je pokrenula jedna od zamijenjenih djevojaka.
Predsjednica hercegnovskog suda Zorica Dabetić potvrdila je juče za „Dan“ da je pred tom institucijom još 2015. godine pokrenut postupak zbog zamjene beba u porodilištu bolnice u Kotoru. Predmet još nije raspoređen na suđenje, ali to će biti urađeno u skorije vrijeme.
Zastupnik države u ovom sporu Ivanka Jovančević kazala je da je za sada postupak pokrenula samo jedna porodica, odnosno zamijenjeno dijete.
Učenici Škole za osnovno muzičko obrazovanje iz Budve, učestvovali su na takmičenju VEF (“Vokalni etno festival mladih”), koje je održano protekle sedmice. Festival u Negotinu organizuje Kreativno udruženje “Nego” koja njeguje tradiciju.
Učenici iz Budve su dobili specijalnu diplomu festivala, koji su nastupili pod dirigetskom palicom Katarine Popović, za očuvanje tradicionalnih tekstova i melodija u obradi.
Odlukom žirija posebna diploma za izuzetan doprinos u njegovanju tradicionalne muzike pripala je dirigentu Katarini Popović.
Učenici su se takmičili u kategoriji obrada pjesama. Pjevali su i svirali pjesme iz Paštrovića i Boke.
“Interesno je navesti da mi je bio izazov napraviti aranžmane za pjesme iz Paštrovića, za mali kamerni sastav. Svega ovog ne bi bilo da nam veliku podršku nije dao direktor Škole za osnovno muzičko obrazovanje iz BudveNikola Vučković, kao i donator Opština Budva. A veliku zahvalnost dugujem inicijatoru ideje da učenici naše škole počnu da pjevaju i da sviraju tradicionalne napjeve profesorki dr Zlati Marjanović i Dušanu Medinu, na velikoj profesionalnoj i nadasve prijateljskoj podršci. I važno je napomenuti da se zahvaljujem nesebičnoj podršci kolektivu, poručuju iz ove ustanove” – kazala je Popović.
Pripadnici hercegnovske Službe zaštite i spasavanja učestvovali su u pokaznoj vježbi nesreća na moru Adriatic 2018, održanoj u Splitu od 21. do 25. maja. Cilj vježbe bio je podizanje nivoa pripravnosti, te koordinacija aktivnosti uključenih jadranskih zemalja u pogledu zaštite na moru.
Služba zaštite i spasavanja Herceg Novi sa svoja četiri službenika bila je dio delegacije Crne Gore, koju je ukupno činilo 18 predstavnika, među kojima su bili i službenici Direktorata za vanredne situacije i Pomorske sigurnosti, kao i ronioci iz Kotora. U vježbi su učestvovali i međunarodni timovi iz Holandije, Slovenije i Švedske.
Projekat je organizovan u saradnji Državne uprava za zaštitu i spašavanje Republike Hrvatske, kao koordinator, zajedno s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture RH, Upravom za zaštitu i spašavanje Republike Slovenije, te Direktoratom za vanredne situacije Crne Gore.
Svečanim defileom, na riječkom Korzu otvoreno je 7. izdanje Kvarnerskog festivala mora i pomorske tradicije – Fiumare. Priliku da se pokažu svijetu dočekalo je desetak obnovljenih tradicijskih barki, koja je najizvornija?
Sedam dana Festivala koji slavi more pratit će 40 programa na 20 lokacija u gradu. Postavljeno je i bit će otvoreno 15 popratnih izložbi, a čak 15 programa pripremljeno je za najmlađe. Sve to čini Fiumare jedinstvenim projektom na području Primorsko-goranske županije.
Prvi dan obilježit će predstavljanje novih interpretacijskih centara u Krku i Malom Lošinju, a u akvatoriju riječke luke tijekom poslijepodneva bit će održana tradicionalna, 20. regata studenata pomorskih fakulteta i škola u mornarskom veslanju.
Na Korzu je izloženo desetak tradicijskih barki, a polovica je obnovljena sredstvima Europske unije iz projekta Mala barka 2.
Ministarstvo kulture Crne Gore obezbijedice 150 hiljada eura za odrzavanje ovogodisnjeg izdanja Medjunarodnog festivala KotorArt, najavio je ministar kulture Aleksandar Bogdanovic.
U odgovoru na poslaničko pitanje Marije Maje Ćatović, Bogdanović je rekao da će Ministarstvo ove godine podržati sva četiri segmenta festivala: Don Brankovi dani muzike, Festival pozorišta za djecu, Pjaca od filozofa i Festival klapa.
Radi se o istim programskim sredstvima koja je festival dobijao i do prošlogodišnje obustave finansiranja od strane Ministarstva.
Na ovaj način KotorArt je, pored pokroviteljstva Opštine Kotor, koja je ove godine povećala izdvajanja za festival, povratio i pokroviteljstvo Ministarstva kulture.
Reagujući na ovu vijest, jedan od osnivača festivala, pijanista Ratimir Martinović, izrazio je zadovoljstvo ponovno uspostavljenim dijalogom sa Ministarstvom i ovakvim razvojem situacije. “Zahvalan sam ministru Bogdanoviću za finansijsku podršku ali važnije od toga, ovim je dat važan primjer da umjetnost, kultura ili bilo koja dokazana vrijednost koju baštini crnogorsko društvo kao cjelina, ne smiju biti predmet ili žrtva dnevno-političkih nadgornjavanja i razmirica. Moramo nastaviti da gradimo društvo u kom će se takve vrijednosti brže prepoznavati i bolje čuvati. Kao umjetniku i patrioti mi je žao što sam se, ukazujući na ove probleme, prošle godine morao odreći časti i zadovoljstva da nastupim sa nacionalnim orkestrom, pa još i tako svečanim povodom kakav je Dan nezavisnosti. Ali ponekad i nepopularnim potezima moramo braniti struku i svoj integritet a ovdje još važnije, dokazati da ste dostojni države koju predstavljate i za čiji se napredak i boljitak borite i zalažete u onome što znate, svim svojim srcem, znanjem, umijećem i činjenjem. Nadam se da će ovakav razvoj situacije sa Ministarstvom imati svoj epilog u skorom potpisivanju dugogodišnjeg sporazuma sa oba pokrovitelja, što će značiti da je moja misija okončana. Za ovih sedamnaest godina postojanja razvili smo mrežu prijatelja u cijelom svijetu, ojačali organizaciju, izgradili mrežu podrške i okupili profesionalce koji festival dalje mogu kvalitetno organizaciono, umjetnički i produkciono oblikovati, na fonu jedne od njegovih deviza koja se iznova mora dokazivati a koja glasi: Kultura je naša politika“, rekao je Martinović.
Međunarodni festival KotorArt počeće 28. juna festivalom klapa, nastaviće se 1. jula dječijim teatrom da bi muzički program tradicionalno počeo 13. jula. Filozofska okupljanja su zakazana za četiri dana od 24. jula, a zatvaranje je planirano 13. avgusta.
Kontrolor “Morskog dobra” konstatovao da će izgradnjom ograde “komunikacija obalom biti prekinuta”
Male Rose – foto privatna arhiva
Ljiljana Mišković, supruga srbijanskog biznismena Miroslava Miškovića, u Malim Rosama na Luštici gradi rezidencijalni objekat i ograđuje parcelu, zbog čega mještani protestuju jer im, kako tvrde, blokira stazu do kuća koju su godinama koristili.
Nadležni u Opštini Herceg Novi tvrde da Miškovićeva ima svu potrebnu dokumentaciju i da su inspektori Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora, postupajući po prijavi građana, izašli na lice mjesta i konstatovali da se iznad plaže izvode radovi na zemljanom iskopu u dužini oko 20 metara.
“Geodetskim nalazom utvrđeno je da se trasa predviđenog graničnog zida poklapa sa katastarskim granicama parcela 1588, 1593 i 1594 k.o. Rose, koje su u vlasništvu investitora Mišković Ljiljane”, kazala je načelnica Službe komunalne policije Marija Andrić.
Pojasnila je da je Sekretarijat za prostorno planiranje i izgradnju u novembru 2012. izdao građevinsku dozvolu.
Kontrolor “Morskog dobra” konstatovao je, međutim, da će izgradnjom ogradnog zida “po liniji koja je bila prikazana kao trasa, komunikacija obalom biti prekinuta…”.
“Službena zabilješka je uz prijavu dana 15. maja 2018. godine proslijeđena Direktoratu za inspekcijske poslove radi preduzimanja daljih mjera”, odgovoreno je iz “Morskog dobra”.
Mještanin Nikola Popović tvrdi da su taj dio obale koristili kako bi došli do svojih kuća i da su se svojevremeno mještani odrekli u korist države dijela priobalnih parcela kako bi tuda prošao put.
Male Rose – foto privatna arhiva
Predsjednik Mjesne zajednice Luštica Jovan Moric upozorava da su na nekoliko mjesta – u Žanjicu, Mirištu i na Rosama, vlasnici parcela ogradili dio obale i na taj način onemogućili mještanima i turistima da koriste priobalje.
“Nadam se da će se nakon usvajanja Prostornog plana posebne namjene za Obalno područje Crne Gore stati na put daljim pregrađivanjima, prisvajanju i uzurpacijama obale”.
Crkvi 590.000 eura za zakup zemljišta
Miškovićeva je plac prije 10 godina dobila od Mitropolije crnogorsko-primorske u zakup na 99 godina za 590.000 eura.
U ugovoru je precizirano da može “graditi i uklanjati objekte i iste koristiti shodno svojim potrebama”, te “izvršiti uknjižbu izgrađenih objekata na svoje ime”.
To zemljište je mještanka Aneta Kaluđerović iz mjesta Klinci 1914. godine darivala seoskoj crkvi Sv. Arhangela Mihaila.
Miroslav Mišković na Savini ima kuću od oko 300 kvadrata. Njegov zastupnik je prije desetak godina najavljivao da će na Rosama, na placu od oko 30.000 kvadrata, izgraditi etno-sela zatvorenog tipa za bogatu klijentelu, ali do sada taj projekat nije realizovan.
Veliki kruzer „Marella Discovery 2“ uplovio je danas u luku Kotor sa 1.868 putnika i 743 člana posade. To je drugi dolazak ovog broda u Boku Kotorsku, nakon što je njegov vlasnik, britanska kruzing kompanija „Thomson Cruises“ na jesen prošle godine promijenila ime i prošla ri-brending, pa sada posluje pod imenom „Marella Cruises“.
Tim povodom kruzer od 69.130 bruto-tona dugačak 264 metra, obišla je delegecija domaćina iz Crne Gore koju su činili predstavnici barske agencije „Allegra“ na čelu sa vlasnikom Mihailom Vukićem, izvršni direktor Luke Kotor kapetan Branko Kovačević, predstavnici granične policije i lučki kapetna u Kotoru Bruno Brkanović. Njih je u glavnom atrujumu broda-hotela, primio zapovjednik „Marella Dicovery 2“, kapetan Džejson Ikiadis. Nakon razmjene plaketa i progodnih poklona prilikom čega su Ikiadis i drugi predstavnici kompanije „Marella“ najavili povećanje broja dolazaka brodova britanske kompanije u Crnu Goru, za posjetioce iz Crne Gore upriličen je obilazak kruzera „Marella Discovery 2“ među čijom posadom ima i dosta ljudi iz bivše Jugoslavije. Tako je glavni barmen Crnogorac, šef restorana je sa Zlatibora, a naša vodičkinja po brodu – jedna od menadžerski u hotelskom dijelu kruzera, je Makedonka iz Kumanova.
„Marella Discovery 2“ inače, do proljeća prošle godine plovila je pod imenom „Legend of the Seas“ u floti renomiranje amerilčke kompanije „Royal Caribbean International“. Amerikanci su brod izgrađen 1995 u Francuskoj, nakon 19 godina korišćenja, prodali „Thomsonu“, a koji je od njih kupio i blizanca ovog kruzera, brod „Splendour of trhe Seas“. Na svojih 11 paluba „Marella Disovery“ ima ukupno 918 putničkih kabina, sedam restorana, sedam tematskih barova, zabavni centar, kino, dva bazena, šping centar i fitnes centar kod koga je posebna atraktica zid za slobodno penjanje. Zanimljivo je da na ovom brodu, za razliku od svih drugih kruzera gje su ti prostoro strogo zabranjeni za putnike, putnici tokom plovidbe uz vodiča i malu novačnu nadoknadu, mogu obići i sve prostorije koje bi im inače bile nedostupne – od kabina za smještaj posade, preko strojarnice, do samog komandnog mosta broda.
Ovu ljetnju kruzong sezonu „Marella Discovery 2“ provodi na Mediteranu sa matičnom lukom na Krfu odakle svakih sedam dana kreće na novo putovanje, a u Kotor će ovog ljeta ovaj britanski kruzer koji vije zastavu Malte, svraćati na svakih 14 dana.
Dana 30. maja 1976. godine svečano je, nakon 25 godina gradnje, puštena u rad pruga Beograd – Bar, građevinski poduhvat vrijedan divljenja i dan-danas.
Dužinom od 476 kilometara, pruga i danas povezuje glavni grad Srbije i tadašnje SFRJ sa morskom lukom u Crnoj Gori.
Privredni savjet Vlade FNR Jugoslavije je još 20. jula 1951. godine odobrio sadašnji pravac pruge Beograd — Valjevo — Užice — Titograd (danas Podgorica) — Bar, pa su već naredne godine, 1952, počeli radovi na dionicama Resnik — Valjevo i Titograd, a 1955. godine i na dionici Priboj — Prijepolje. Međutim, radovi na pruzi su veoma sporo odmicali sve do „Užičkog savjetovanja“ 1965. godine, koje je donekle ublažilo trzavice o načinu finansiranja između republičkih rukovodstva. Početak gradnje pruge u SFRJ je počeo donošenjem zakona 1966. godine, ali je već 1971. zakon ukinut, a dalju izgradnju je preuzimaju odvojeno SR Srbija i SR Crna Gora.
Građevinski radovi su zvanično okončani 27. novembra 1975. godine, spajanjem šina desetak kilometara južno od Kolašina.
Na teritoriji Srbije se nalazi 301 km, a na teritoriji Crne Gore 175 km. Najviša tačka pruge je u Kolašinu 1.032 m. Najveći uspon je na dionici Podgorica – Bijelo Polje, 25 promila. Granična ćelija između država je Gostun.
Prilikom gradnje pruge nije se puno obratilo pažnje na činjenicu da 9 kilometara pruge prolazi kroz teritoriju Bosne i Hercegovine, ali je to kasnije postalo prilično zanimljivo. Na teritoriji Republike Srpske danas postoji ćelija Štrpci, ali tu voz ne staje već služi samo kao ćelija za posebne situacije.
Prugu je gradilo 11 firmi iz tadašnje SFRJ, a veliki su udio imale i nekadašnje Omladinske radne brigade.
Pruga Beograd-Bar je bila najveći i najskuplji infrastrukturni projekat u vrijeme SFR Jugoslavije. Izgradnja je koštala oko 449 miliona američkih dolara, od čega su više od dvije trećine finansirale SR Srbija i SR Crna Gora, a jednu trećinu federacija.
Prvi voz ka Baru iz Beograda krenuo je 30. maja 1976. godine i time je uspostavljen redovan saobraćaj. Dva dana ranije, 28. maja, prugom je prošao „Plavi voz“ u kome je prvi putnik bio maršal Josip Broz Tito sa suprugom, Jovankom i državnim rukovodstvom svih republika i Federacije.
Tuneli
Na trasi pruge izgrađeno je 254 tunela u ukupnoj dužini 114,4 kilometara, što iznosi 24 odsto ukupne dužine pruge.
Najduži tunel je „Sozina“ na dionici Podgorica—Bar, od 6.170 m. Sljedeći tuneli po dužini su „Zlatibor“(6.139 m.), „Trebešnica“ (5.170 m.), „Goleš“ (4.949 m.), „Ostrovica“ (3.831 m.) i „Mojkovac“ (3.243 m.).
Najviše tunela je na dijelu pruge Branešci—Štrpce, u ukupnoj dužini od 29,4 kilometra, zatim na Zlatiboru 22 tunela u dužini od 17.940 metara na dionici Lučice—Gostun 16 tunela dužine 13.039 metara i na dionici Kolašin—Bratonožić 54 tunela u dužini od 23.784 metara.
Mostovi
Duž pruge postoji 234 mosta u ukupnoj dužini od 14,6 kilometara, od čega 206 betonskih mostova ukupne dužine 10.760 metara i 28 čeličnih mostova dužine 3.833 metara.
Najduži i najatraktivniji most jeste most iznad Male Rijeke, a za njim po dužini ističu se i mostovi „Ljuboviđa“ (450 m), „Uvac“ (308 m).
Najviši željeznički most u Evropi
Most iznad Male Rijeke najviši je željeznički most u Evropi. Dužine je 498, a visine 200 metara. Radovi na mostu su trajali 4 godine. U stubove je ugrađeno 23.000 kubnih metara betona, a čelična konstrukcija je težine 25.000 tona.
