Svako selo u Sloveniji dobit će pravo priključka na internet širokog pojasa minimalne brzine prijenosa podataka od 10 Mbit/sekundu, a pravo će se početi ostvarivati od kraja lipnja ove godine, objavila je u utorak slovenska državna Agencija za telekomunikacijske usluge.
Riječ je o tome da će pravo priključka na internet širokog pojasa po prvi put biti uključeno na listu “univerzalnih” komunikacijskih usluga koje moraju biti pristupačne svim konačnim korisnicima.
Time će se pravo na internet širokog pojasa staviti u paket prava na osnovne telekomunikacijske usluge, kao što su pravo na priključivanje na fiksnu telefonsku mrežu ili pravo na telefonsku govornicu u svakom naselju.
Univerzalna komunikacijska usluga predstavlja minimalnu košaricu komunikacijskih usluga koja mora biti pristupačna svim korisnicima u svakom dijelu zemlje, a trenutno je na osnovi ugovora koji traje do kraja iduće godine izvodi državni Telekom Slovenije.
Nova odluka AKOS-a kojom se pravo na internet širokog pojasa uključuje na listu minimalno zajamčenih komunikacijskih uusluga bit će u petak objavljena u službenom listu, a treba je početi realizirati najkasnije s krajem lipnja ove godine, objavio je u utorak mariborski dnevni list “Večer”.
Budući ponuđač univerzalne komunikacijske usluge s pravom na širokopojasni internetni priključak moći će sam izabrati način kako tu uslugu osigurati korisnicima koji sada nemaju te mogućnosti zbog tehničkih ograničenja ili specifične lokacije, pa će se moći odlučiti za osiguranje takvog interneta korisniku putem fiksnoga, mobilnog, hibridnog ili satelitskog priključivanja, a imat će pravo i na povrat uloženih sredstava, odnosno subvenciju države.
Procjenjuje se da je u Sloveniji koja ima vrlo razvijenu mogućnost priključivanja na internet za stanovništvo još uvijek oko 4600 domaćinstava koja na komercijalnoj osnovi ne mogu dobiti pristup internetu širokog pojasa, a disperzirana su po cijeloj zemlji.
Slovenija će odlukom AKOS-a postati šesta država u Europi koja pravo na internet širokog pojasa uvodi kao univerzalno pravo, navodi mariborski list.
Na današnji dan prije 200 godina prvi je put zasvijetlio najstariji jadranski svjetionik, onaj u Savudriji, a tim je povodom otvorena izložba “Više od svjetla i soli: 200 godina hrvatskih svjetionika”, čime je na rtu Savudriji počelo cjelogodišnje obilježavanje početka organizirane svjetioničarske službe na Jadranu.
Na izložbi, koja će se do kraja godine moći pogledati u svim centrima splitskoga Plovputa, prikazana je povijest svjetionika koja je kontinuirano tekla od Austrije i Austro-Ugarske do Jugoslavije i Hrvatske.
Osim izložbe, održani su međunarodni stručni skup, savjetovanja i predavanja te mnogi drugi događaji s temom svjetionika u Hrvatskoj te svjetioničarske službe uopšte. Istaknuto je kako 36 metara visok svjetionik počeo raditi u noći 17. aprila 1818. godine te kako je 17 milja daleko upozoravao moreplovce na opasnost od najzapadnijeg rta Istre.
Na svečanosti je ravnateljica Hrvatskoga pomorskog muzeja iz Splita Danka Radić istaknula da su hrvatski svjetionici dio graditeljske i kulturno-povijesne baštine koja je iznimno važna za hrvatsku pomorsku tradiciju te cjelokupni identitet.
Glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Neven Melvan i donedavni djelatnik Plovputa, tvrtke koja se brine za svjetionike, podsjetio je kako su oni nastali radi sigurnosti plovidbe, što je i dalje njihov primarni zadatak.
Tom je prigodom rečeno da je Plovput pokrenuo projekt kako bi svjetionici služili za turističku svrhu. Plovput trenutačno izravno bukira njih jedanaest, među kojima je savudrijski jedan od najpopularnijih.
Tokom dana u „Venice Square“, mali mandrać marine Porto Montenegro u Tivtu, u neposrednoj blizini hotela „Regent“, izlile su se otpadne vode sa velikom količnom plastike i mulja.
Otpad je, po riječima inspektora sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije iz Kotora, Željka Lompara, stigao iz jednog od kanala koji dolaze s kopna. Pripadnici Službe za bezbjednost marine Porto Montenegro odmah su reagovali i pomoću upijača su razbijali i kupili mulj i otpadne vode, dok su određenim preparatima „ubijali“ neprijatan miris. Po nezvaničnim informacijama, otpadne vode su u mandrać stigle kroz kanal koji prolazi kroz Veliki gradski park gdje se danas tokom dana takođe širio vrlo neprijatan miris.
Zagađenje mora u Tivtu traje već dva dana jer je i juče zabilježan pojava velikih masnih mrlja i pjene intenzivno žute boje u akvatorijumu gradske lučice Kalimanja, te oko Pina i unutar Porto Montenegra.
Prema riječima načelnika Komunalne inspekcije Opštine Tivat, Jovice Stojkovića utvrđeno je da nije u pitanju ni izlivanje kanalizacije ni zauljenih tečnosti, već je zagađenje mora posljedica izvođenja građevinskih radova na lokaciji nekadašnjeg Nikšićkog odmarališta u Marićima.
„Utvrdili smo da su radnici firme DOO „Nikić“ koja gradi stambene zgrade u ovom dijelu Tivta, građevinskim mašinama prokopavali kanal za otpadne vode. Usljed tih radova došlo je do miješanja voda i izlivanja nanosa u tivatsku lučicu. Utvrdili smo da nije u pitanju izlivanje kanalizacije, već su lučicu Kalimanj prekrile zemlja i prljavština“- rekao je Stojković.
Istakao da je o slučaju sačinjen zapisnik i da će Komunalna inspkecija za ovaj incident novčano kazniti pravno i odgovorno lice u DOO „Nikić“.
„Uvjeren sam da će Crna Gora za tri do četiri godine okončati pregovarački proces”, kazao je premijer u Tivtu
Sa biznis foruma u Tivtu
Crna Gora će do kraja godine otvoriti i preostala tri od ukupno 33 pregovaračka poglavlja sa Evropskom Unijom, a u naredne četiri godine će i završiti pregovarački proces, da bi do 2025. postala punopravna članica EU, poručio je premijer i zamjenik predsjednika DPS Duško Marković.
Evropska komisija je u upravo predstavljenom izvještaju o Crnoj Gori, uz generalnu ocjenu da napretka ima, ipak uputila jasne kritike na račun rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, slobode medija i nezavisnosti i profesionalnosti pravosuđa.
Sa biznis foruma u Tivtu
Premijer Marković je kazao da Crna Gora ostaje posvećena ostvarivanje svoje evropske agende, te da će uz otvaranje preostala tri poglavlja, nastojati da do kraja godine „ispuni privremena mjerila za poglavlja 23 i 24, dobije pozitivnu ocjenu ispunjenosti tih mjerila i da dobijemo mjerila za zatvaranje ta dva ključna poglavlja koja su temelj čitavog našeg pregovaračkog procesa“.
„Uvjeren sam da će Crna Gora za tri do četiri godine okončati pregovarački proces, početi formalizaciju svog učlanjenja u EU i taj proces završiti do 2025, bez obzira šta ko mislio u EU i bez obzira na koji način nas upozoravali na potencij administrativni i svaki drugi koji imamo“, kazao je Marković, otvarajući večeras u Tivtu biznis forum ‘Evropske integracije Zapadnog Balkana, uticaj na ekonomiju i razvoj biznisa’.
Forum što su ga priredile NLB banka i Slovenački poslovni klub, okupio je brojne istaknute privrednikei i predstavnike bankarskog sektora iz zemlje i regiona, kao i predstvnije javnog sektora i politike. Među panelistima na forumu, pored ostalih bili su i guverner CBCG Radoje Žugić, ambasador Slovenije Mitja Močnik, predsjednik Uprave NLB banke Blaž Brodnjak i izvršni direktor Porto Montenegra Dejvid Margason.
Učesnike skupa premijer Duško Marković upoznao je sa statusom evropskh integracija, ali i međusobne političke i ekonomske saradnje zemalja Zapadnog Balkana, podvukavši da “evropska politika proširenja, nije samo politička koja omogućava članstvo u EU, nego donosi sigurnost i stabilnost, a to je veoma važno i za kvalitetan poslovni ambijent u regionu”.
On je istatao da je za CG 2017. “bila vrlo uspješna”.
“Svi parametri koji karakterišu ekonomske, makroekonomske i fiskalne politike rastu i iznad parametara utvrđenim u Vladinim dokumnetima. Umjesto projektovanih 2,7%, lani smo ostvarili rast ekonomije u Crnoj Gori od 4,4% što je jedna od najvećih stopa rasta u Evropi”, kazao je premijer dodajući da je to postignuto originalnim mjerama ekonomske politike i stabilizacije koje je pripremila crnogorska Vlada i koje su se protivile onome što joj je predlagao MMF.
Sa biznis foruma u Tivtu
“Kada su u pitanje javne finansije, ostvarili smor rezultate iznad plana i to je rezultiralo kontinuiranim rastom kreditnog rejtinga Crne Gore, čak i u situaciji kada primjenjujemo sanacioni plan. Zahvaljujući rastu rejtinga, u posljednjoj emisiji euroobveznica koju smo prije neki dan sproveli, dobili smo do sada najnižu kamatu i najdužu ročnost od kada se Crna Gora pojavljuje sa svojim obveznicama na međunarodnom finasijkom tržištu”, pohvalio se Marković dodajući da će taj novac biti usmjeren na refinasiranje javnog duga i “relaksiranje opterećenja naših javnih finansja u 2019, 2020. i 2021. godini”, pa će više novca iz državne kase ići na kapitalni budžet i ulaganja u infrastrukturu.
Marković je istakao da je industrijska proizvodnja u Crnoj Gori u prva dva mjeseca 2018. porasla 39,2 odsto, porast u turizmu iznosi oko 30 odsto, a pozivi trendovi po njegovim riječima, bilježe se i u poljoprivredi, turizmu kao i u bankarskom sektoru.
Petak 13. za krivolovce. Kako ekskluzivno doznaje morski.hr, nakon duljeg praćenja, policija je u složenoj i koordiniranoj akciji uhitila više osoba u Limskom kanalu. Radi se o području ribolovnog rezervata i mrijestilišta.
Da je tome tako, potvrdio je i pasionirani ribolovac i djelatni pripadnik Hrvatske ratne mornarice Damir Jerkov koji je, kako kaže, zbog dugogodišnjeg svjedočenja krivolovu pokrenuo Facebook grupu „Zaustavimo devastaciju Jadrana“. Za Morski.hr kaže kako su pojedinci za noć znali uloviti i preko 100 kg ribe koju su onda prodavali po ribljim restoranima i ribarnicama.
– Radi se o krajnje nehumanom i zabranjenom načinu ribolova, “haklanje” ili po dalmatinski, “rampinavanje”. To su tzv. trokuke, izrađuju se od 3 velike udice koje se vezuju debljim najlonom. Noću, ili kad je more mutno, tako izrađeni rampini se zabacuju među uočenu ribu i snažnim trzajima se nastoji koju zakačiti. Što je jato riba gušće, ulov je vjerovatniji.
Na području Limskog zaljeva prirodno je mrijestilište brojnih vrsta riba, a orade, brancini i cipli su najzastupljeniji. Posljednjih godina pojavila se i invanzivna vrsta strelka.
Veliko okupljanje ribe je privuklo brojne znatiželjnike i krivolov je započeo
– Zna ih za noć biti preko 50 i svi love! Pojedinci su znali izvući i po 100-tinjak kg, ali to nažalost nije jedino zlo. Puno gore od ulovljene ribe je ona koja je ostala teško ozlijeđena udarcima takvih rampina, ili bi jednostavno otpala jer je loše zakačena, kaže naš sugovornik i nastavlja kako takve ribe po izjavama očevidaca ima izuzetno puno. – piše morski.hr
Jerkov tvrdi kako su policiji išle brojne prijave, ali iz nekog razloga njihove akcije nisu dale očekivane rezultate. Tako je barem bilo sve do prošlog petka, 13. travnja.
Doušnik u Lučkoj kapetaniji i policijska zasjeda
– Policija je u petak organizirala pomno smišljenu akciju i pohvatala veći broj krivolovaca. Valja napomenuti da je krivolovcima do tad išlo na ruku i to što su imali “špijuna” u vidu čuvara Lučke kapetanije. On im je dojavljivao prisutnost Policije!
Policajci su se, poučeni ranijim neuspjelim pokušajima, presvukli u civilnu odjeću. Tako su pristupili tim ljudima koji su lovili. Započela je “prijateljska” komunikacija među njima, i tako su prikupili podatke koji su ih zanimali. Istovremeno su ih potajno snimali i fotografirali tijekom samog ribolova. U određenom trenutku, u kanal je dojurio policijski gliser i nastao je opći metež i kaos među krivolovcima. Svi prilazni putevi su bili ranije blokirani patrolnim vozilima i akcija uhićenja je započela. Kao u dobrim filmovima. Konačan rezultat još ne znamo, ali očevici tvrde da je bilo pokušaja bacanja opreme i ribe u more, ali uzalud jer su svi bili snimljeni i fotografirani.
Za sad se ne zna točan broj uhićenih i privedenih, istraga još nije završila, ali svakako se radi o brojci između 10 i 20 privedenih i to samo onih koji su zatečeni i uhvaćeni na djelu! Svaki od njih će dobiti debele kaznene prijave jer su počinitelji više kaznenih djela istovremeno.
Dan planete Zemlje obilježava se ekološkim akcijama svakog 22. aprila. Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore već tradicionalno, u saradnji sa lokalnim nevladinim organizacijama, školama i drugim ustanovama organizuje akcije čišćenja i uređenja morskog dobra. Ove godine realizovaće se sledeće akcije:
U opštini Kotor, u nedjelju 22. aprila, sa početkom u 09:00 časova, Javno preduzeće će u saradnji sa NVO „Naša akcija”sprovesti akciju čišćenja cijele Risanske obale, u kojoj će se uključiti više od 50 volontera, učenici JU OŠ “Veljko Drobnjaković” iz Risna, predstavnici Kulturnog centra “Nikola Đurković”, planinarskog kluba “Vjeverica”, Triatlon kluba Kotor, Fondacije Kotorskog festivala i ostali.
U opštini Herceg Novi, u petak 20. aprila, sa početkom u 10:00 časova, u saradnji sa NVO udruženje roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju „Zrak Sunca“ realizovaće seakciju “Neka cvijeta naša Planeta” u okviru koje je planirano organizovati tri akcije čišćenja i uređenja plaža i školskih dvorišta i igrališta, sa posebnim akcentom na dječiju plažu i plažu prilagođenu licima sa invaliditetom ispred prve faze instituta “Dr Simo Milošević” u Igalu. U ovoj akciji učestvovaće veliki broj lokalnih institucija, preduzeća i organizacija.
U opštini Tivat, u subotu 21. aprila,sa početkom u 09:00 časova na području posebnog rezervata „Tivatska Solila“ javno preduzeće će realizovati akciju„Upoznajte Solila – naš rezervat prirode“ u okviru koje će se organizovati posjeta rezervata, posmatranje ptica i akcija čišćenja.
U opštini Budva, u četvrtak 19. aprila, sa početkom u 10:00 časova, JP “Morsko dobro” će u saradnji sa NVO „Green Net – Zelena mreža“ sprovesti akciju čišćenja i uređenja prostora na Slovenskoj plaži, ispod lokala “Torch” (plaža i prostor ispod Jadranskog Sajma). Pored čišćenja plaže u sklopu ove akcije organizovaće se i uređenje zaleđa, osvježiti mobilijar, te posaditi par sadnica mediteranskog bilja u zaleđu. U akciji će učestvovati i djeca JPU “Ljubica Jovanović Maša” koja će za ovu priliku pripremiti kratak skeč i likovne radove na temu očuvanja Planete Zemlje.
Boka Kotorska – foto Boka News
U opštini Bar, u saradnji sa Izviđačkim odredom „24. novembar“, u petak 20. aprila, sa početkom u 10:00 časova, će se održati akcija uklanjanja otpada sa gradske plaže na potezu od Gradske marine do ušća rijeke Željeznice u more. Prikupljeni otpad će se selektivno prikupiti i odložiti na određeno mjesto. U akciji je planirano da se zasadi nekoliko stabala palmi u zaleđu. kao i prethodnih godina akciji će se pridružiti veliki broj lokalnih institucija, preduzeća i organizacija.
U opštini Ulcinj, u subotu 21. aprila, u 09:00 časova, JP “Morsko dobro” će u saradnji sa NVO „Zeleni Korak”, realizovati akciju čišćenja puta pored desnog kraka rijeke Bojane od mosta do plaže i restorana Ivana. Tom prilikom sakupljaće se otpad u plastičnim kesama i kasnije odlagati na za to predviđeno mjesto. Akciji će se pridružiti predstavnici NVO “Bojana”, lokalni ribari, turisti, građani i ostali.
U nedjelju 22. aprila 2018. godine, sa početkom u 10:00 časova Javno preduzeće će su saradnji sa kompanijom Karisma Hotels & Resorts, organizovati akciju čišćenja dijela Velike plaže, sa posebnim akcentom na područje ispod bivčeg Hotela „Olimpic“. Ovoj akciji će se pridružiti lokalne NVO organizacije, građani Ulcinja, i turisti.
Društvo prijatelja bokeške baštine - Izvještaj o stanju
1 od 14
Dobrota Kamp 2018.
Gospa od Škrpjela i Kostanjica mart 2018.
izgled Dobrote mart 2018.
Perast 2018.
Dobrota Palazzi i okolina mart 2018.
Dobrota kamp mart 2018.
Kađenje moći Sv. Tripuna 2019.
Navodno privremeni objekat na Turskom rtu
Boka kotorska - Sveti Juraj - foto Boka News
Uvala Glavati
Pripremni radovi na Glavatima april 2018.
Navodno privremeni objekat na Turskom rtu
Dobrota 2018.
Radovi u Perastu
Informacije u “Izvještajem o stanju“ za zaštićeno Područje svjetske prirodne i kulturne baštine Kotora za 2017., a koji je pripremila Vlada i koji je Crna Gora podnijela Komitetu za Svjetsku baštinu, date su na način koji ne oslikava u potpunosti stanje zaštićenog područja – ocijenilo je Društvo prijatelja bokeljske baštine.
“U „Izvještaju o stanju“ za Područje Kotora koji je podnijet Komitetu za Svjetsku baštinu u aneksu dokumenta poslata je Studija zaštite kulturnih dobara na području Opštine Kotor bez ilustracija (fotografija i crteža) kao i grafičkih priloga – 21 mape koje su njen sastavni dio. Smatramo da su grafički prilozi neodvojivi dio Studije jer su na njima po prvi put mapirani atributi izuzetne univerzalne vrijednosti kao i mjere zaštite za cijelo Područje Kotora, tj. da samo tekstualni dio Studije ne predstavlja potpuni dokument”- saopštili su iz Društva.
Ova NVO je stoga Komitetu za Svjetsku baštinu, Centru za Svjetsku baštinu UNESCO i Međunarodnom savjetu za spomenike i spomenička područja – ICOMOS poslala dopis sa nizom popratnih ilustracija, a u kojem nadležne detaljno obavještava o stanju na području Kotora koje je po mišljenju Društva, “veoma zabrinjavajuće”.
Kotoru zbog dugogodišnje prekomjerne i gradnje neuskađene sa ambijentom i kultunim vrijednostima ovog kraja, prijeti skidanje sa liste svjetske prirodne i kulturne baštine pod patronatom UNESCO-a. Država u liku Vlade i njenih organa je stoga preduzela nekoliko mjera među kojem je i zvanično uvođenje moratorijuma na gradnju na području Kotorskog zaliva. Iako je moratorijum na snazi od marta prople godine, gradnja na terenu nije zaustavljena, o čemu svjedoče brojna otvorena gradilišta.
Dobrota 2018.
“Iako se obrazlaže da se grade samo objekti za koje je građevinska dozvola izdata prije stupanja na snagu odluke Vlade o zabrani gradnje, te intervencije su veoma značajne i ostavljaju velike posljedice na prostor Područja Kotora”- stoji u dopisu Društva Komitetu za Svjetsku baštinu, UNESCO-u i ICOMOS-u. Kao posebno negativne primjere oni su izdvojili gradnju u Kostanjici koja je od odluke Komiteta iz 2016 da je Crna Gora mira zaustaviti, čak i narasla, a traži se izdavanje i novih građevinskih dozvola za taj dio Kotora.Problematična je i gradnja u Dobroti, posebno u zoni Kampa gdje su kao navodi Društvo, protivno konzervatorskim uslovima Uprave za zaštitu kulturnih dobara, posječena gotovo sva stoljetna stable hrasta i na njihovom mjestu sagrađeno novo apartmansko naaelje Dobrota Palazzi od skoro 8,2 hilljade kvadrata.
Sada se ispod kompleksa Dobroata Palazzi gradi nova vještačka pješčana plaža u dužini od 120 metara sa dvije nove ponte od po 30 metara dužine.
“Ovakva intervencija izazvala bi promjenu linije obale ali i njenog karaktera, jer na ovom dijelu obale zaliva koji je prevashodno stjenovit, i kojeg karakteriše sistem ponti i mandraća, nije nikada bilo ovakvih plaža. To je suprotno odredbama čl. 18 Zakona o zaštiti Prirodno i kulturno-istorijskog područija Kotora u kome se navodi da “U okviru Područja Kotora ne može se mijenjati postojeća linija i vršiti nasipanje morske obale, osim u slučaju njene rehabilitacije i revitalizacije, u skladu sa zakonom”. Smatramo da je najveća opasnost to što ovaj “incident u prostoru” može pokrenuti lančanu reakciju u vidu sličnih intevencija na mnogim drugim lokacijama u okviru Područja Kotora”- stoji u obraćanju Društva prijatelja bokeške baštine. Oni upozoravaju Komitet, UNESCO i ICOMOS da je uprkos preporuci da se prvo uzradi Procjena uticaja na kultunu baštzinu (HIA), Opština Kotor sprovela međunarodni konkurs za izbor idejnog riješenja novog turističkog kompleksa u sada još uvijekk netaknutoj uvali Glavati na Prčanju.
Uvala Glavati
Kompanija “Hexagon Investments” iz Podgorice koja je vlasnik tog zemljišta namjerava na Glavatima da gradi rizort od preko 40 hiljada kvadrata, navodno vrijedan 150 miliona eura.Iz Društva su pozvali strance da hitno reaguju vezano za dešavanja na Glavatima jer je u Izvještaju savjetodavne UNESCO/ICOMOS misije iz 2013. godine i na odlukama Komiteta iz Dohe i Istambula, upravo taj lokalitet istaknut kao važan za očuvanje atributa izuzetne univerzalne vrijednosti Područja Kotora.
Dobrota Kamp 2018.
“Krajem marta već su počeli pripremni radovi na izmještanju elektro kablova na ovoj lokaciji, iako HIA nije urađena i nije podnijeta Komitetu za Svjetsku baštinu, kao ni projektna dokumentacija dostavljena na saglasnost Upravi za zaštitu kulturnih dobara”- upozoravaju iz Društva navodeći da je Vlada iako je UNESCO protiv izgradnje mosta Verige nastavila da o tome pregovara sa investotorima iz Azerbejdžana, a brojne su i negativne posljedice od primjene novog centralistilkog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata.
“Ističemo kao primjer rekonstrukciju kompleksa palate Smekja-fabrike Jadran u istorijskom jezgru Perasta, na kojem su radovi počeli u decembru 2017. godine, dok je tek nakon prijave inspekciji od strane građana Perasta konstatovano, i to u martu 2018, da projekat nema saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara koja je obavezna po Zakonu o zaštiti kulturnih dobara. Ovaj primjer ukazuje da se sprovođenje najsloženijih i najosjetljivijih restauratorskih radova i intervencija u istorijskim jezgrima Područja Kotora realizuje bez kontrole službe zaštite”- piše u dopisu Društva prijatelja bokeške bapštine.
Oni su strance obavijestili i da je Vlada novembru 2017. donijela tzv. veliku HIA za cijelo područje Kotora ali je to urađeno prije nego je donesena Studija zaštite kulturnih dobara za to područje i bez da je predlog HIA prethodno podnijet Centru za Svjetsku baštinu, “kako bi bio pregledan od strane savjetodavnih tijela iako je Odlukom Komiteta Svjetske baštine br. 40 to jasno propisano”.
Gospa od Škrpjela i Kostanjica mart 2018.
“Studija zaštite kulturnih dobara na području Opštine Kotor je završena u maju 2015. godine ali zvanično je donijeta je tek 28. novembra 2017. U međuvremenu (2015 – 2017) su realizovane aktivnosti, odnosno izgrađeni lokaliteti, koje su u suprotnosti sa mjerama iznijetim u Studiji. U periodu od kad je završena do kad je donesena Studija zaštite kulturnih dobara na području Opštine Kotor (2015 – 2017) usvojen je planski dokument koji omogućava izgradnju na Glavatima (Lokalna studija lokacije Glavati-Prčanj), izgrađen je objekat na lokalitetu Turski rt kao i turističko naselje na lokalitetu Kamp u Dobroti, što je sve u suprotnosti sa mjerama definisanim u Studiji.”- naglašavaju u Društvu pozivajuči eksperte Komiteta za svjetsku baštinu, UNESCO i ICOMOS-a da pomognu “u sprječavanju dalje devastacije ovoga prostora i gubljenja atributa izuzetne univerzalne vrijednosti područja Kotora”.
Proteklog vikenda Jadran Veterani su nastupili na humanitarnom vaterpolo turniru veterana u Splitu. Splitski veteranski vaterpolo klub Stari As je organizovao u subotu, 14. aprila humanitarni vaterpolo turnir za pomoć Dječjem domu Maestral.Sav prihod od turnira doniran je Dječjem domu Maestral za kupovinu kombija koji im je neophodan.
Na turniru, koji je odigran od 14 do 20 sati na Gradskom bazenu u Poljudu, učestvovalo je osam veteranskih vaterpolo ekipa iz cijelog regiona, pet iz Hrvatske (Stari As, Magla, Zadar, Omiš, Makarska), te po jedan iz Bosne i Hercegovine (Vučko – Sarajevo), Srbije (Rekreativo – Beograd) i Crne Gore (Jadran Veterani – Herceg Novi).
Jadran Veterani su ostvarili 2 pobjede i jedan poraz i zauzeli odlično 3. mjesto. Pobjednik turnira je ekipa Magle iz splita koja je bila bolja od gradskog rivala Starog Asa rezultatom 6:1.
Stari brod za prevoz rasutog cementa „Europe 92“ koji je godinama bio napušten u Jadranskom brodgradilištu Bijela nakon što su njegovi vlasnici „digli ruke“ od tog plovila i ostavili ga u Boki ne plativši remont, minulog vikenda isplovio je iz Bijele.
U teglju malteškog remorkera „Aran“, ovaj stari brod od 1.860 tona, uputio se u Tursku gdje će biti izrezan u staro željezo. Za svoje posljednje putovanje „Europe 92“ koja je prodata na sudskoj licitaciji radi makar djelimičnog namirenja potraživanja Jadranskog brodogradilišta koje je u stečaju, dobila je novo ime „Ole“ i registrovana je pod zastavom male karipske ostrvske državice Sent Kits i Nevis.
Nakon odlaska ovog broda, u Bijeloj ostaje stari Ro-Lo teretnjak „Sabrina“ kojeg je takođe svojevremeno ovdje napustio njegov vlasnik, jedna italijanska kompanija iz Brindizija, a 2014. za 380.000 eura ga je kupila firma „Neksan“ kiz Nikšića. Oni takođe namjeravaju da „Sabrinu“ uskoro u teglju remorkera pošalju u neko od turskih rezališta. Uz sjeverni gat brodogradilišta i dalje je vezan i prastari tanker „Boka Wave“ koji je nakon dugogodišnjeg sudskog procesa koji je država vodila sa kontroverznim brodovlasnikom Markom Balićem a tokom kojeg je kojeg državni budžet pretrpio finansijksu šettu veću od miliona eura, formalno pripao državi Crnoj Gori koji ga namjerava u najskorije vrijeme ukloniti i izrezati u staro željezo. Prema nezvaničnim informacijama, jedna firma iz Nikšića ponudila se da ovaj stari i neupotrebljivi tankera za prevoz naftinih prerađevina od 1.034 bruto-tone, izgrađen još davne 1964. godine, isječe na licu mjesta u Bijeloj, ali je traženi iznos novca za to navodno bio preveliki za državu koja je odbila tu ponudu i još razmišlje kakao da iz Bijele ukloni “Boka Wave”.
Uklanjenje svih plovila koja su još ostala u Bijeloj vezana uz operativnu obalu ugašenog brodogradilišta, jedna je od uslova da se ova lokacija preda konzorcijumu tivatskog Porto Montenegra i holandske kompanije Damen, a koji namjerava da u Bijeloj otvori remontni centar za mega i super jahte.
OLE pred odlazak iz Bijele u teglju remorkera foto Drago Krivokapić
Porto i Damen su još na ljeto prošle godine kupili dio infrastrukture bivšeg brodogradilišta, a premijer Duško Marković je prilikom posjete Tivatu 25.jula prošle godine izjavio da se provode kraju pregovori sa tim konzorcijumom oko koncesionog ugovora kojim bi Damenu bila ustupljeno gazdovanje brodogradilišnom lukom Bijela na 90 godina.
“U toku su završni pregovori oko tendera za dobijanje koncesije koja treba da obezbjedi početak rada nove kompanije koja će se baviti remontom i izgradnjom jahti. To je investicija koja treba da u naredne tri godine iznese oko 20 miliona eura i obezbjedi nova zapošljavanja za ljude iz ovog kraja. Znate što Damen znači u svojoj branši u svijeti i imati ga u Crnoj Gori nije samo šansa, već i privilegija, U ove tri godine razvijaće se nova kompanija sa ozbiljnim potecijalom, sa zapošljavanjem velikog broja ljudi i vjerujem da će ta investicija biti šansa za više desetina novozaposlenih koji sebe vide u jahting industriji. Ta kompanija donijeće ozbiljne benefite.“- istakao je jula prošle godine Marković, dodajući da će Vlada ubrzati administrativnu proceduru kako bi nova kompanija što prije započela sa radom, a to podrazumijeva i izmiještanje otpadnog grita iz Bijele. Do danas međutim, nije započeto izmještanje preko 65 hiljada tona otpadnog grita, niti je još potopisan koncesioni ugovor sa Porto Montenegrom i Damenom.
Prema planovima tog konzorcijuma, novi servisni centar na mjestu dijela kapaciteta bivšeg brodogradilišta u Bijeloj moći da generalno remontuje jahte dužine do 120 metra i imaće veliki sinhro-lift, par travel liftova većeg kapacitetatei četiri moderne remontne radionice među kojima je i potpuno zatvorena radionica za farbanje jahti.
Komemorativnim skupom kod spomenika narodnim herojima Milanu Spasiću i Sergeju Mašeri u velikom Gradskom parku u Tivtu, juče je obilježena 77. godišnjica potapanja razarača „Zagreb“ i pogibije te dvojice mornaričkih oficira. Spasić i Mašera su 17.aprila 1941, ne priznajući kapitulaciju Kraljevine Jugoslavije u Aprilskom ratu i odbivši naređenje da brod predaju neprijatelju, žrvtjuči svoje živote, digli u vazduh razarač „Zagreb“ i sa njim potonuli u Tivatskom zalivu.
Vijence na spomenik dvojici heroja položila je delegacija Mornarice VCG sa komandantom, kapetanom fregate Vesom Tomanovićem na čelu, delegacija Opštine i UBNOR-a Tivta predvođena gradonačelnicom dr Snežanom Matijevič, te predstavnici UBNOR-a Kotora, Bokeljske mornarice, Dječjeg saveza Tivta, OŠ „Drago Milović“ i MSŠ „Mladost“, Izviđačkog odreda „Nikola Đurković“ i Doma studenata „Spasić-Mašera“ iz Kotora.
Prethodno je to uradila i delegacija OBNOR-a Tivta. Brojnim okupljenim kod spomenika obratio se predsjednik UBNOR-a Tivta Dragiša Ćosović koji je podsjetio na Spasićevo i Mašerino djelo.
Na mjestu potonuća razarača „Zagreb“ u uvali Brda u Tivtu, danas je sa plovila MVCG, položen i vijenac u more za stradale heroje.
Na Savini odata počast narodnim herojima Spasiću i Mašeri
Polaganje vijenaca H.Novi
Povodom godišnjice od hrabre pogibije narodnih heroja Milana Spasića i Sergeja Mašere danas je položen vijenac na groblju na Savini. Vijenac su na grob Milana Spasića položili potpredsjednica Opštine Herceg Novi Danijela Đurović i predstavnici hercegnovskog Udruženja boraca NOR-a. Prisustvovao je konzul Republike Srbije u Herceg Novom Zoran Dojčinović, članovi Matice Boke i Udruženja penzionera.
Predsjednik Udruženja boraca NOR-a Mihailo Kilibarda podsjetio je na poručnike bojnog broda Kraljevine Jugoslavije koji 17. aprila 1941. godine digli u vazduh razarač „Zagreb“, ne želeći da ga predaju italijanskom okupatoru. Oni su u borbi protiv fašizma položili život za otadžbinu, domovinu i postali jedan od simbola antifašističke borbe u Jugoslaviji, primjer dostojanstvene borbe i ljubavi prema domovini.
„Dragi Milane, tvoj herojski, junački, neponovljivi duh, potez, žrtvovanje za otadžbinu i domovinu, dao je primjer Bokeljima da nastave revolucionarnu borbu, borbu protiv fašizma, da se nikada ne predaju“, kazao je Kilibarda i dodao da su putem Spasića i Mašere pošli mnogi ljudi u Boki, koji nisu htjeli da se predaju i „radiji su bili ići u grob nego postati rob“.
Podsjetivši na one koji su se Spasiću i Mašeri pridružili u antifašističkoj borbi, Kilibarda je poručio: „Zar ima većeg priznanja, nego što su generacije nastavile borbu za slobodu, za čast i za vojnički ponos“.
Milan Spasić rođen je 1909. godine u Beogradu, a Sergej Mašera 1912. godine u Gorici. Kada je u aprilu 1941. godine izbio rat obojica su služili u Boki, na jugoslovenskom razaraču “Zagreb”. Italijani su 17. aprila ušli u zaliv i tada je naređeno je da brodovi budu napušteni, ali Spasić i Mašera su se odlučili na herojski čin prkosa i protesta protiv fašističke okupacije i sloma Jugoslavije – izazvali su eksploziju koja je uništila brod i poginuli na njemu. Milan Spasić sahranjen je na Savini, a Sergej Mašera u Sloveniji. Proglašeni su za narodne heroje 1973. godine i bili jedini koji su zbog djela učinjenog u Kraljevskoj vojsci Jugoslavije, proglašeni narodnim herojima socijalističke Jugoslavije. U Herceg Novom, na Savini jedna ulica nosi njihovo ime.
