“Szent István” izronio u Malom Arsenalu

0
Foto Luka GERLANC/HANZA MEDIA

Spektakularno isplovljavanje najvećeg i najljepšeg austrougarskog bojnog broda “Szent István”, ponosa carske flote, u vrijeme Prvog svjetskog rata, koje su, zbog očekivanja velike morske pobjede na njegovu prvom ratnom zadatku, na drugom brodu “Tegetthoff” pratili novinari i bilježili svaku njegovu prijeđenu milju, završilo je kobno. Samo nekoliko sati nakon porinuća iz brodogradilišta u Puli, gdje je bio na remontu, brod koji nosi ime prvog mađarskog kralja sv. Stjepana Arpadovića (mađ. Szent István) završio je pod morem blizu otoka Premude u zadarskom arhipelagu. Ono što je trebalo biti mađarski trijumf postalo je, igrom sudbine, zauvijek ovjekovječen poraz! Naime, filmska kamera s broda “Tegetthoff” zabilježila je njegovo tragično potapanje koje su izazvali talijanski torpedni čamci, a snimka je ostala očuvana i danas ju je moguće čak pogledati na YouTubeu.

– “Szent István” toliko me je zainteresirao da sam odlučila poduzeti mjere kako bi što više ljudi saznalo njegovu fascinantnu priču. Ona kod nas nije dovoljno poznata, dok su u Italiji toliko ponosni na potapanje ovog broda da su taj dan, 10. lipnja, proglasili danom svoje ratne mornarice – rekla nam je Tihana Jurišić, voditeljica europskog projekta “Networld” kojem je cilj povećanje svijesti o socijalnim i ekonomskim utjecajima Prvog svjetskog rata te doprinos razvoju kulturnog turizma.

Szent István

Veličanstveni “Szent István”, dug 153 metra, bio je ukupno 937 dana u sastavu austrougarske ratne flote, od kojih samo 54 dana na moru, pretežno na vježbama gađanja. Tijekom rata gotovo da nije napuštao sidrište u Puli, a na svojem se prvom zadatku 1918. godine trebao iskazati i uništiti savezničku blokadu Otrantskih vrata. No, posada se nije nadala talijanskoj zasjedi. Njihovi su torpedni čamci, uočivši dim na pučini, zaključili da je to zasigurno mađarski brod te su ga ubrzo potopili. Torpeda su probila vanjski oklop broda pa je voda brzo počela navirati.

Pokušaji nasukavanja na obližnji otok Molat nisu uspjeli i “Szent István” potonuo je u 6.12 ujutro, nakon tri sata agonije, uzevši sa sobom živote 89 mornara, kasnije pokopanih u Puli. Spašeno je 976 članova posade, uglavnom hrvatskih mornara i nekoliko članova mađarskog zapovjedničkog kadra.

Foto Luka GERLANC/HANZA MEDIA

Kako doznajemo od Tihane Jurišić, brod se danas nalazi u akvatoriju blizu Premude, na 66 metara dubine, i zaštićen je od Ministarstva kulture kao podvodno dobro. Njegove ostatke pronašao je, na dubini od 68 metara, 70-ih godina slavni tvorac dokumentarnog serijala “Tajne Jadrana” Mario Saletto. Da bi se do “Szent Istvána” došlo i fotografiralo ga, potrebna je izrazita ronilačka vještina i posebna oprema. Dio njegovih starih fotografija bio je u posjedu Povijesno-pomorskog muzeja u Istri, a dio je fotografirao ronilac Danijel Frka. Sve je Tihana u sklopu projekta “Networld” skupila i organizirala izložbu nazvanu “100 godina samoće pod morem”.

– Izložba se sastoji od sedam plakata sa slikama i fotografijama potopljenog broda. Danijel Frka strastveni je ronilac, ali i podvodni fotograf koji zbog mraka i veličine “Szent Istvána” nije mogao objektivom prikazati svu njegovu ljepotu, pa ju je odlučio naslikati. Njegove slike također se mogu vidjeti na izložbi – kazala nam je Tihana. Izložba je otvorena od 9. do 22. aprila u zadarskom Malom Arsenalu i prikaz je važnog povijesnog trenutka – broda koji je trijumfalnim porazom postao jedan od najvećih i najljepših monumenata hrvatskoga podmorja, zauvijek zaštićen u morskim dubinama.
Foto Luka GERLANC/HANZA MEDIA

Od završetka Prvog svjetskog rata prošlo je 100 godina

“Networld” je europski projekt realiziran iz dunavskog transnacionalnog programa s ciljem povećanja svijesti o socijalno-ekonomskim utjecajima Prvog svjetskog rata i razvoju kulturnog turizma. Usmjeren je na činjenicu da je prošlo 100 godina od završetka rata.
– Druge zemlje partneri na projektu puno više u odnosu na Hrvatsku vrednuju kulturnu baštinu Prvog svjetskog rata. Zato mi u Zadru pokušavamo raditi na tome organizirajući razne kulturne događaje, pa smo tako nedavno imali i kviz znanja o Prvom svjetskom ratu – kaže voditeljica Tihana Jurišić. Projekt traje od 1. januara 2017. do 30. juna 2019. godine, a u lipnju će u Zadru obuhvatiti i Međunarodnu konferenciju o podvodnom turizmu.

Koncert ansambla Lado u Porto Montenegru

0
Lado

U subotu, 14.aprila u 20 sati u renoviranom Atrijumu Doma Vojske – Uprave zgrade Porto Montenegra na Seljanovu biće organizovan vokalno – instrumentalni koncert hrvatskog ansambla LADO. Čak 60 umjetnika koji će na koncertu izvesti neke od najpoznatijih narodnih pjesama kao što su Dobar večer dobri ljudi u obradi Bože Potočnika, Grad se beli u obradi Zlatka Potočnika, Ladarke autora Emila Cossetta, te četiri muzičke teme iz Boke Kotorske, standardne postave koreografije Kolovođo, diko naša, a u obradi Marijana Makara.

Uz vrhunske vokale, izvrsni muzičari sviraće na brojnim tradicionalnim i klasičnim instrumentima, dok bogata kolekcija jedinstvenih narodnih nošnji izuzetne vrijednosti obećava nezaboravnu reviju boja i kolaža.

Projekt se održava pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović, koju će predstavljati posebna izaslanica, saborska zastupnica Sanja Putica, te predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, čija će izaslanica biti prof. dr. Sonja Tomović – Šundić, savjetnica Predsjednika za oblast ljudskih prava i manjina .

Vaterpolisti Jadrana poslije drame ostali bez finala Regionalne lige

0
Jadran – Mladost

Vaterpolisti Jadran Carina poraženi su u polufinalu fajnl-fora Regionalne lige od zagrebačke Mladosti rezultatom 14:12 poslije slabijeg izvođenja peteraca.

Susret je u regularnom toku okončan neriješeno 10:10, a u penal ruletu neprecizni su bili Marko Petković i Petar Mijušković.

Novljani su u dramatičnom okršaju propustili veliku šansu. Nakon slabijeg početka i minusa od dva gola, puleni Vladimira Gojkovića su ostatak prvog poluvremena odigrali na visokom nivou pa su pred početak trećeg perioda vodili sa 6:3.

Mladost je uspjela da se oporavi u drugom dijelu susreta i na tri minuta prije kraja dođe do izjednačenja (9:9).

U samom finišu obje ekipe su dale po gol, a onda je duel riješen petercima na radost vaterpolista hrvatske ekipe.

Rival Mladosti u sjutrašnjem finalu biće bolji iz meča Jug –  Jadran Split.

Prijem za novske učenike, osvajače nagrada na takmičenjima znanja

0
Prijem za učenike u Opštini HN

Učenici hercegnovskih škola koji su osvojili nagrade na takmičenjima znanja danas su bili gosti Opštine Herceg Novi.

Primili su ih predsjednik Opštine Stevan Katić, potpredsjednik Miloš Konjević i sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo, nakon čega su đacima, mentorima i direktorima uručeni prigodni pokloni.

–  Ponosni smo na vas, jer ste dostojno reprezentovali naš grad i svoje škole, kao i  na mentore koji su vas pripremili za takmičenja, kazao je predsjednik Opštine Stevan Katić i čestitao na uspjehu. Posebno je istakao zadovoljstvo što Herceg Novi, kao turistički grad koji se razvija, ima mlade ljude zainteresovane za oblast ugostiteljstva i oni postižu ovakve rezultate na jednom regionalnom takmičenju.

Hercegnovski đaci pokazali su izuzetan nivo znanja na državnim takmičenjima iz matematike, geografije, hemije, engleskog jezika i na regionalnom takmičenju ugostiteljskih škola, u oblasti kulinarstva.

Ognjen Kovačević iz Osnovne škole „Dašo Pavičić“ osvojio je ubjedljivo prvo mjesto na državnom takmičenju iz matematike. Mentorka mu je profesorica Jelena Reković.

Prvo mjesto iz engleskog jezika osvojio je Matija Bošković, učenik Osnovne škole „Milan Vuković“. Mentorka mu je profesorica Slavica Vasiljević.

Prijem za učenike u Opštini HN

Učenik Osnovne škole „Orjenski bataljon“ Savo Popović bio je treći na državnom takmičenju iz hemije. U pripremama je imao pomoć mentora Olivera Jakovljevića.

U Srednju mješovitu školu „Ivan Goran Kovačić“ stigle su četiri nagrade. Drugo mjesto iz geografije osvojio je Vladimir Jovanović, a mentor mu je profesor Srđan Kulinović. Drugo mjesto iz engleskog jezika pripalo je Vidu Mandiću, kome je mentor profesorica Snežana Brajović.

Dvije nagrade iz kulinarstva na regionalnom takmičenju ugostiteljskih škola u Herceg Novi su donijeli Milka Pešelj i Miloš Vučurović. Milka je osvojila zlato u kategoriji pripema restoranskog deserta, a Miloš srebro u pripremi modernog jela. Oboma je mentor profesor Orion Furulija.

–  Ponosni smo i srećni smo što imamo ovako divne, mlade ljude i što će oni jednog dana predstavljati našu opštinu i biti dio rada i stvaralaštva u našem gradu. Srećni smo i što imamo tako divne profesore, kadrove na koje se možemo osloniti, rekla je direktorica Osnovne škole „Orjenski bataljon“ Jarmila Radović, zahvaljujući se na prijemu.

Direktor Srednje mješovite škole „Ivan Goran Kovačić“ Momir Dragićević zahvalio se Opštini Herceg Novi na podršci koju u kontinuitetu pruža novskim školama.

–  Ne samo na ovim takmičenjima, nego i na nekim prethodnim koje smo imali ispratili ste nas i ovo je pokazatelj pravilnog odnosa lokalne uprave prema školama. Imamo sigurnost i pomoć i iskreno vam hvala na tome, poručio je Dragićević.

Tivatska Akcija: Da ne budemo grad robova koji poslušno idu na Đukanovićevo gubilište

6
Tivatska akcija

Predsjednički izbori u nedjelju su za Tivat sudbonosni izbori, više nego za ijedan grad u Crnoj Gori, više nego za Crnu Goru – ocijenila je danas Tivatska Akcija (TA), pozivajući Tivćane da masovno izađu na birališta “zato što je apstinencija i neizlazak na glasanje nešto najgore što svaki građanin Tivta može da uradi.“

„Ne glasati znači predati se, i potpuno prepustiti propasti.  Zato apelujemo na sve građane, ne samo na glasače TA i glasače opozicije, da izađu masovnije nego ikada – i iskažu svoj stav. Da se prebrojimo i utvrdimo konačnu dijagnozu – jesmo li grad živih ljudi ili grad robova koji poslušno idu na gubilište“- poručila je TA pozivajući svoje članove i simpatizere da u nedjelju podrže predsjedničkog kandidata većeg dijela crnogorske opozicije, Mladena Bojanića.

“Građani Tivta, izađite masovno i odlučite – hoćemo li da budemo grad koji se razvija, koji gradi komunalnu infrastrukturu i javne objekte, u kome se ulaže u kulturu i sport, ili opština koja oprašta desetine miliona evra bjelosvjetskim bogatašima, koja gubi milione u sudskim procesima, i kojoj će, kao Rožaju i Bijelom Polju,  najveći uspjeh u narednoj deceniji biti kad na vrijeme uspije da isplati plate zaposlenima. Hoćemo li da nam otmu i Aerodrom Tivat, ili da se zajedno izborimo da Opština Tivat dobije udio u vlasništvu ovog preduzeća, i tako Opštini omogućimo svake godine najmanje milion i po evra novih prihoda koje ćemo ulagati u nove saobraćajnice, šetališta, sportske terene…?  Kako sad izaberete – tako će vam biti. Šteta se neće moći popraviti na nekim narednim izborima, jer će sve najpogubnije odluke biti sprovedene vrlo brzo nakon izbora. A u potpunoj propasti koja prijeti Tivtu najviše će izgubiti upravo oni koji su se se zapošljavali u državnim i opštinskim ustanovama i preduzećima“- saopštila je TA opominjuči Tivćane da u nedjelju biraju „između svoje dobrobiti i svojih porodica ili sopstvene propasti i dobrobiti jednog čovjeka i njegove familije.“

 „Odluka je samo na vama, i odluka je 15. aprila, nimalo slučajno na dan razornog zemljotresa iz 1979. godine. Svi dobro znate – voljeli nas ili ne – što je i koliko je TA u protekle 4 godine  radila da Tivat bude pravednije i bolje mjesto za svakog njegovog stanovnika. Konačno smo došli do trenutka odluke nakon koje više nema nikakvih opravdanja – jer je svima sve jasno, i nema ni najmanjeg prostora za samozavaravanje. Stoga nikad spokojnije nismo očekivali rezultate nekih izbora: jer ono što većina građana Tivta sada bude izabrala – to Tivat u potpunosti i zaslužuje“- zaključila je Tivatska Akcija.

Dobrota: Zbog izgradnje plaže najavljuju tužbe

0
Dobrota Pallazi – foto FB

Sve je spremno za početak gradnje ponti za planiranu novu plažu ispod kompleksa Dobrota palazzi, gdje su ovih dana u more dopremljeni i betonski blokovi. Građanska inicijativa “Bokobran”, međutim, najavljuje tužbe protiv institucija i pojedinaca koji su omogućili izgradnju te plaže, javlja RTVCG.

Sljedeće je montiranje dovučenih blokova u dvije ponte od 30 metara, te nasipanje plaže.

Nimalo građevinski zahtjevno i sve po važećim dozvolama, pa nema razloga da uskoro Dobrota ne dobije plažu od 120 metara, kakvu nikada nije imala.

Građani su se i organizovano bunili protiv ovoga.

“Investitor s obzirom na to da ima iza sebe silu zakona, odnosno zakon sile ne namjerava obustaviti svoje nakane. Činjenica je da Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Uprava za zaštitu kulturnih dobara i Javno preduzeće za upravljanje Morskim dobrom, da su to institucije koje su dale sve saglasnosti za devastaciju koja se već počela događati na prostoru Dobrote”, kazala je Antonela Stijepčević iz “Bokobrana”.

Gradnja kupališta Dobrota foto Bokobran

Da je ova investicija dobila sva potrebna odobrenja, zaključno sa građevinskom dozvolom koju je u upravnom postupku ovjerila opština Kotor potvrđeno je Javnom servisu u Morskom dobru. Investitori, ali i menadžmenta budućeg hotelskog kompleksa Alure Palazz ne smatraju da su adresa za to pitanja. Odgovore će “Bokobran”, kako najavljuju tražiti na sudu.

“Da li će tužilaštvo reagovati samoinicijativno ili će reagovati po tužbama koje će ići na adrese i institucija i pojedinaca u tim institucijama, koji da li su korumpirani li su završeni pa odlučili staviti svoje potpise na apsolutne nonsense”, kaže Stijepčević.

Gradnja u Dobroti je medijski najpraćenija, dijelom i zbog poznatog političkog konteksta, ali nikako nije jedina investicija na obali Boke. Mješalice i građevinske mašine su u punom pogonu u Kamenarima, Meljinama, Kumboru, na Luštici i naravno svuda u uz sve potrebne dozvole.

Tuljan Krošik zavolio ljude i odbija se vratiti u divljinu

0
tuljan Foto Mihail Kirejev/Sputnik

Izgleda da se ovaj momak u potpunosti saživio s ljudima koji su ga prihvatili i ne pada mu na pamet napustiti ih,

Dok je u proljeće 2016. godine pecao na Ladoškom jezeru, jedan je ribar pronašao tuljana. Bio je majušan i vjerojatno je danima puzao prije nego što je naišao na prvo živo stvorenje. Donji dio tijela mu je bio smrznut i zahtijevao je hitno zbrinjavanje.

Ribar je životinju donio u Centar za proučavanje i zaštitu morskih sisavaca u Sankt-Peterburgu. Otad tuljn koji je dobio ime Krošik (Mrvica) živi u Centru. Zavolio je ljude koji su ga prihvatili i odbija svaki pokušaj da ga vrate u divljinu.

Nazad u divljinu

“Od početka je ovaj tuljan bio sklon komunikaciji s ljudima i odmah smo shvatili da će nam praviti probleme. Krošik je stalno tražio da ga nosimo u rukama, pokušavao nas zagrliti i ponašao se sasvim atipično za tuljane”, objašnjava Vjačeslav Aleksejev, osnivač Zaklade prijatelja baltičkih prstenastih tuljana u Sankt-Peterburgu.

Aleksejev i njegova supruga, koji su oboje biolozi, pokušali su pustiti Krošika u divljinu na ljeto 2016. godine, ali uzalud: tuljan je 15 minuta plivao po jezeru, a zatim se brzo vratio iznenađenim ljudima. Odlučili su ga zadržati u Centru još godinu dana, piše RUSSIA BEYOND

tuljan Foto Mihail Kirejev/Sputnik

Čak su i kontakt s njim smanjili na minimum, kako bi se on odvikao od njihovog prisustva. Vjerujući da tuljani po prirodi vole kontakt, biolozi su grubo odbijali Krošikove pokušaje da im se približi. Međutim, Krošik se nije uvrijedio i nastavio se prema njima ponašati nježno i prijateljski.

Povratak kući

Biolozi su ponovno pokušali osloboditi Krošika na ljeto 2017. godine, ali i ovaj pokušaj je propao, doduše, na dramatičniji način od prethodnog. Krošik je ovog puta otplivao. Međutim, biolozi su uskoro čuli da se pojavio nepoznati tuljan koji plaši kupače na lokalnim plažama, ponašajući se previše prijateljski. Znali su da je to Krošik.

tuljan Foto Mihail Kirejev/Sputnik

Vratili su ga u Centar i poklekli pod pritiskom njegove nježnosti. Unatoč svojim principima, pristali su ga zadržati. Krošik danas živi u otvorenom bazenu i pliva, hrani se i igra s ljudima. Trenira iz zabave, izležava se i uživa u maženju.

Trebinje: Sve više migranata i šverca cigareta

0
Trebinje
Na području Policijske uprave Trebinje posljednjih mjeseci sve više bivaju uhapšeni migranti i šverceri akcizne robe, najviše cigareta, pa policajci imaju pune ruke posla.
Pripadnici ove uprave u prvom tromjesečju ove godine u istočnoj Hercegovini otkrili su migranata koliko u cijeloj prošloj godini, njih 91, dok je evidentirano 18 krivičnih djela, za koje je nadležnom tužilaštvu podneseno 18 izvještaja nedozvoljene trgovine protiv 23 osobe.
Ove podatke je juče potvrdio Žarko Laketa, načelnik Policijske uprave Trebinje, ističući da se policija uspješno nosi sa ovom problematikom.

 

“Migranti su u našoj zoni odgovornosti uglavnom u tranzitu i oni zasad ne predstavljaju opasnost po bilo koji vid bezbjednosti, iako smo do sada imali jednu prijavu da je u jednu trebinjsku vikendicu neko ulazio, ali i pored dokaza da je tu neko boravio, iz objekta ništa nije nestalo”, kazao je Laketa.

On je kazao da se, s obzirom na činjenicu da slijedi period boljih vremenskih uslova, očekuje i veći priliv migranata u Hercegovinu, ali slijedi i pojačanje kontrola granica od strane Granične policije BiH, kao i veća kontrola na teritoriji Hercegovine od strane pripadnika policijskih stanica.

Kaže da se policijski službenici PU Trebinje uspješno suprotstavljaju i krivičnim djelima nedozvoljene trgovine cigaretama, kojih je za tri mjeseca ove godine oduzeto u vrijednosti oko 190.000 maraka, odnosno 72.087 paklica i 84 kg rezanog duvana, što je više za 800 odsto u odnosu na isti period lani.

“Prije nekoliko dana smo imali značajnu zapljenu na području Policijske stanice Bileća od oko 250.000 maraka vrijednosti cigareta, gdje su policijski službenici iz zasjede zaplijenili 101.950 paklica, odnosno 202 paketa cigareta koje su bile utovarene u vozilo TAM vojne proizvodnje koje je koristilo lice iz Bileće”, naveo je Laketa.

Tivat: Zapaljeno službeno vozilo zamjenice zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore

1
zapaljen golf

Službeno vozilo “golf 6” koje koristi zamjenica zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Ivanka Janičić, zapaljeno je sinoć u dvorištu njene porodične kuće u naselju Dumidran u Tivtu.

Vatrogascima je požar prijavljen oko 1.20 sati i oni su ubrzo ugasili vatru, ali je Janičićkin službeni automobil pretrpio velika oštećenja.

Istraga o uzrocima požara je u toku, a na licu mjesta su inspektori Odjeljenja bezbjednosti (OB) Tivat i forenzičari Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).

Veče Bokeljske mornarice

0
Bokeljska mornarica foto Boka News

Tradicionalno veče Bokeljske mornarice Kotor biće održano večeras petak 13. aprila od 20 sati u Poslovnim centru “Vukšić” u Radanovićima.

U programu će učestvovati “Poly & Lungo mare”, grupa “Toć” i plesna grupa Bokeljske mornarice Kotor, a biće priređena tradicionalna lutrija i rulet ples.

Cijena ulaznice sa večerom je 10 eura, a mogu se kupiti u Domu Bokeljske mornarice Kotor na Pjaci od kina.