Povodom Dana Nacionalnog parka Durmitor, shodno Odluci o visini naknada Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore, obavještavamo sve ljubitelje prirode da je slobodan ulaz u ovo zaštićeno prirodno područje, u četvrtak, 6. septembra.
NP Durmitor se zahvaljujući brojnim prirodnim i kulturnim vrijednostima i raznovrsnom turističkom ponudom zasnovanom na aktivnom turizmu izdvaja među zaštićenim područjima Dinarskog regiona.
„Ovaj značajan dan za NP Durmitor, 6. septembar, obilježićemo kroz radnu akciju čišćenja svih značajnih turističkih destinacija na prostoru Parka. Podsjećamo da je kao prirodno dobro izuzetne univerzalne vrijednosti, NP Durmitor, 1980. godine, upisan na UNESKO-vu Listu svjetske kulturne i prirodne baštine, a rijeka Tara u Svjetske ekološke rezervate biosfere, 1977. godine“, informisao je direktor NP Durmitor Tomo Pajović.
„Do sada je NP Durmitor posjetilo 165.000 turista, što predstavlja povećanje od 13% u odnosu na prošlu godinu kada je NP posjetilo 146.000 ljubitelja prirode.“
Domaći i međunarodni turisti su zainteresovani za pješačke i biciklističke staze, planinarenje, rafting rijekom Tarom, kao i obilazak Crnog jezera i ostalih planinskih jezera. Najviše je posjetilaca iz regiona, kao i iz Francuske, Njemačke, Rusije, Belgije, Poljske, Izraela i Velike Britanije koji su posjetili UNESKO-vo zaštićeno područje i uživali u brojnim aktivnostima u parku. Nacionalni park bilježi i povećanu posjetu turista iz azijskih zemalja, posebno iz Kine. Imajući u vidu da sezona i dalje traje, uvjeren sam da će ovogodišnja posjeta dostići broj od 200.000 turista, zaključio je Pajović.
Nacionalni park Durmitor osnovan je 1952. godine. Osnovna odlika reljefa je prostrana visoravan na 1.500 metara namorske visine koju usijecaju duboke kanjonske doline i sa koje se uzdižu impozantni planinski vrhovi, od kojih je 48 sa preko 2.000 metara. Ljepoti durmitorskog masiva posebnu draž daje 18 ledničkih jezera, nazvanih „Gorske oči“. Bistre i silovite rijeke Tare, Drage, Sušice i Komarnice, podarile su ovom parku kanjonske doline. Posebno impresionira kanjon rijeke Tare, drugi po dubini na svijetu, stvoren divljim tokom i bukovima durmitorskih voda.
”Makarska, Makarska, Makarska” svakodnevni je pozdrav koji se čuje iz zvučnika uz neizostavno trubljenje i upaljene bangalke, miris pečene ribe i gotovo dva desetljeća iste pjesme koje svakog ljetnog dana slušaju generacije Makarana ”Zorba the Greek”, ”Rivers of Babilon” i ”Waka waka”. Više od 250 putnika Poljaka, Čeha, Slovaka, Nijemaca i Talijana s rukama u zraku – ukratko, pogodit će svaki sugrađanin, ovo je neopisivi opis atmosfere s turističkog broda “Makarski Jadran”, i to samo za vrijeme uplovljavanja u luku oko 18.30 pri povratku s jednodnevnog izleta s Hvara i Brača. Potom slijedi vožnja do Tučepa koje se također pozdravljaju, a drugi dio veselja slijedi kada “Jadran” na Kornižu čeka isto toliki broj gostiju koji odmah ulaze čim jutarnjo-poslijepodnevna ekipa koja se izguštirala na izletu izađe s broda.
Red je velik, čeka se na slasne skuše, lignje, osliće, oradu, tunu sa žara, hobotnicu, školjke. I tako se “Jadran” do kasnih večernjih sati pretvara u restoran s dalmatinskim ugođajem. Ako ste na plaži i oko 18.30 više ne vidite i ne čujete “Makarski Jadran”, to je znak da je ljeto uistinu završilo.
Za sve brodske atrakcije zadužen je kapetan broda Tomislav Mito Mravičić, s kojim smo u večernjim satima prođirali po brodu starom čak 38 godina i izrađenom u Škotskoj, a koji je u Makarsku doplovio s Farskih otoka. Mito nam kaziva da je putovanje trajalo 28 dana i evo, skoro četiri desetljeća je zaštitni znak Makarske, a zadnjih 20 godina najveća ljetna atrakcija kakve nema nigdje na Jadranu. Brod ljeti plovi s 20 radnika bez bookera (i njih je još 20), a tu je cijela posada, od kuhara do mornara.
Kako izgleda jedan dan na brodu prije negoli počne večernji ugođaj, zna ispričati samo Mito, čija je desna ruka najstariji mornar Šerif Halihodžić, koji je s njime od prvog dana pa smo ga ”uhvatili” na gradelama kako prevrće 20 skuša u sekundi.
Nakon kave – ‘medicina’
– Šerif spava na brodu, već je budan u 4 sata, a ja dođem oko 5 do 5.30 i tada obrišem sve klupe i stolove, malo pomognem mornarima, preuzmem ribu i piće. Najvažnije nam je da gost koji je kupio kartu ima svoje mjesto i onda morate računati da djeca trebaju biti dolje kod šanka, mladost na provi jer stvaraju štimung, a stariji ispod mreža da ih sunce ne ”uhvati” i sve to treba dovesti u red. Ta mi organizacija uzme sat vremena – priča nama Mito opisujući početak plovidbe u 8.30, kada počinje razbuđivanje original njemačkom filter kavom i plovidbom prema Tučepima, gdje se ukrcava drugi dio turista i tada ponovno slijede kava i voda, a onda na stolove dolazi ”medicina”, naša domaća loza.
– Kažem im ja na mikrofon da dolazi ”mediko” jer ako kažem rakija, ne zvuči dobro, a ovo svi razumiju pa su odmah veseli – nadodaje Mito, čiji mornari oko 10 sati na stolove posluže sokove i oko podnevnog ručka crno i bijelo vino i taman su u Vrboskoj koju obiđu prije Jelse.
– Tu i ručamo na brodu skuše s prilozima, a uvijek pušika i ima bave. Inače, najgore je servirati ručak na brodu usidrenom u luci, a mi sve radimo u pokretu tako da je sve gotovo kad dođemo u Jelsu. Onda preko mikrofona gostima kažem sve što im je interesantno za posjetiti, a s velečasnim smo dogovorili besplatan posjet crkvi i tvrđavi. Inače svi drugi gosti i oni s brodova plaćaju 10 kuna – kazuje Mito, čiji gosti iza dobre ribe i vina odu na kavu i sladoled, jer u Jelsi imaju sat vremena pauze pa vrijeme iskoriste za kupovanje maslinova i ulja od lavande od njegova školskog kolege na kojeg ih je, naravno, Mito već uputio.
Domaćima ‘katolička cijena’
Nakon Jelse ide se na Bol i tu se gosti kupaju, neki unajme jet ski i imaju tri sata ”lufta” za guštanje, a kada se svi ponovno ukrcaju na brod, pri povratku u Makarsku, Mito ih časti kavom, ”mediko” rakijom i čašom vina. I tu zapravo i počinje štimung pa “Makarski Jadran” nikada u životu nije uplovio u luku a da se na njemu nije plesalo i pjevalo.
– Kada odmah u 8.30 zaplovimo od Makarske do Tučepa i prema Jelsi, doznamo koje su nam nacije na brodu i onda svima udovoljimo i pustimo njihovu pjesmu. U zadnje vrijeme imamo najviše gostiju iz Poljske pa Čeha, Slovaka, Skandinavaca, Talijana, Nijemaca, Slovenaca, turista iz BiH, a tu su grupe iz Litve i Latvije, i naravno naši domaći koji uvijek vole brodom otići na izlet i oni imaju ”katoličku cijenu”. Uvijek je više žena nego muškaraca, a kada su naše domaće žene na brodu, onda su Talijanke ljubomorne jer Talijani dobacuju ”che bella figura” – priča Mito, koji je našao načina utješiti Talijanke.
Naime, mornari stvaraju štimung od Jelse do Bola i onda uskaču, dižu Talijanke za ples, skinu njihove, a obuku im mornarske majice s logom “Makarskog Jadrana” i tako drže ravnotežu i sve uvijek bude u redu. Brod uplovljava u makarsku luku u 18.30 i opet kreće prema Tučepima, a čiste ga i polijevaju vodom u putu jer svatko zna što treba raditi i tu nema ”mrdanja”.
Mladići su, kako kaže kapetan, zbilja dobri i tu se ne može požaliti, a kada zafali radnika, uskaču animatori i “Jadran” pri ponovnom uplovljavanju u makarsku luku na kornižu rive čeka oko 200 ljudi koji odmah ”upadaju” čim putnici izađu. Tada se brod pretvori u restoran s ponudom od 10 vrsta ribe, a na čijoj palubi gosti uživaju u večeri.
Šerif je stručnjak za gradele
– Šerif je uvijek na gradelama, Stipe na pohanim oslićima, Joze na lignjama, a u kužini se spravljaju školjke i salata od hobotnice, špageti i razni prilozi i tako se borimo. Gosti su zadovoljni kao i mi, mada mi nekada padne teško kada vidim koliko čekaju na red jer imamo puno vrsta ribe, a svaki bi htio po jednu lignju pa malo hobotnice, školjki, oslića, skuše i tu zapravo nastane gužva – kazuje Mito, koji nadodaje da naši ugostitelji moraju zapamtiti da masa donosi novac, što je jedino isplativo.
– Ima kod nas restorana koji su ”digli” cijene u nebesa i mogu tako raditi jednu godinu, ali ne ide dalje. Ja radim cijelu godinu, pa zimi imamo “Božićni brod” jer nafta je sve skuplja, ribe je sve manje i lani nisam išao na more, a na proljeće smo ga pretvorili i u ”Uskrsni brod” s domaćim kolačima, sirnicima, fritulama, a ja sam na krmi pekao ribu – nadodaje Mito koji ribu kupuje u makarskoj trgovini ”Srdelica”, a “lipi bokuni” mu dolaze i s Brača, Hvara i iz Zadra.
– Dnevno na brodu prodamo sigurno oko 100 kila ribe i zapravo i radimo sve dok su gradele u pogonu – veli nam Mito.
Primazan svim mastima
Zimi, izuzev prošle, kapetan sa svojom posadom brodom ribari u dubrovačkom akvatoriju i, kako kaže, specijalizirani su za izlov škampi, lista, grdobine i kvalitetnije ribe. Pola je prodaju u Dubrovniku, a pola donose u Makarsku i tako rade do svibnja, a onda brod voze u Šibenik na potpuni remont za sezonu i ponovno se starta 1. lipnja. Prijašnjih godina Miti je na brodu pomagala supruga Spomenka koja je išla s njima na izlete kao član posade, ali sada joj je malo dosadilo, mada je uvijek glavna, i to posebno za papirologiju i financije.
– Tako, radi se i valja izdržat. Poneki put je teško, ali prigrmimo. U meni je ko u mladiću bilo sto barekinadi, ali me Njemačka dovela u red koji sada ne mogu primijeniti u Makarskoj i Hrvatskoj. U našoj državi moram varati, lagati i krasti…, slobodno ti to napiši da moram biti primazan svim mastima jer jedino tako mogu opstati. Mala, ako me zatvore zbog ovoga šta sam rekao, ti ćeš mi u zatvor donosit cigare. Napiši ti slobodno da bi cijelu Vladu tribalo zatvorit jer ništa ne rade za našu mladost kojoj treba pomoći jer nikada ne bi ni pomišljali otići ”vanka”. Ono što oni rade u misec dana, ja napravim za jedan dan koji traje 25 sati i kada bi oni radili pola moga radnog vrimena, država bi cvala – poručuje Mito ”velikima” i priča nam da su mnogi ljudi pokušali raditi na ovakav način kao on, ali nije im uspjelo.
More je njiva koju treba čuvati
Kako kaže, on dolazi iz jedne od najstarijih ribarskih i ugostiteljskih familija na Makarskoj rivijeri. Završio je ugostiteljsku školu, zanat dobro ”ispekao” u Njemačkoj, gdje je boravio 17 godina, a kao konobar je šest godina imao šefa Splićanina koji ga je naučio disciplini, marljivosti i svemu što je pozitivno, a onda se osamostalio i ”držao” dva restorana.
– Ovaj posao radim 20 godina, ali kada bih upotrijebio svoj red, disciplinu i marljivost koju sam naučio u Njemačkoj, onda kod mene ne bi mogao raditi nijedan radnik iz Makarske. Vratio sam se u Makarsku jer me vukla, kao i moje sinove. Ali počeo je rat, nije bilo turizma, sve je zakazalo i onda sam se sjetio što mi je pokojni otac govorio: ”Kad ti sve zakaže, uzmi brod i ajde na more jer je ono njiva koju ne treba orati, samo čuvati.” I tako sam početkom rata ribario brodom, a kada sam vidio da se situacija smiruje, ”prebacili” smo se na turizam i to traje već 20 godina – kazuje Mito, dodavši da je u početku bilo teško, ali su mu iz TZ-a Makarska onda predložili nek organizira ribarsku ili gusarsku večer za turiste koje se moglo nabrojiti na prste. I tako je sve i počelo i trajat će sve dok je kapetan živ.
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana pismenosti 8. septembra, JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, u saradnji sa Kotorskim festivalom pozorišta za djecu, organizuje predavanje i radionicu na temu medijske pismenosti.
Predavanje pod nazivom “Od pergamenta do interneta” biće održano u petak, 7. septembra od 9 do 13 sati, u press sali Kulturnog centra Kotor.
Predavači su: Božena Jelušić, profesorica medijske pismenosti i koautorka nastavnog programa za medijsku pismenost, Olivera Nikolić, direktorica Instituta za javne medije Crne Gore, Gordana Ljubanović, koordinatorka Uneskovog projekta za informacionu i medijsku pismenost i Marija Jevtić, profesorica književnosti i medijske pismenosti u kotorskoj gimnaziji.
“Ove godine Međunarodni dan pismenosti obilježavamo sa akcentom na medijsku pismenost u želji da skrenemo pažnju na rizike koje mediji i netačne informacije mogu imati po djecu i mlade”, poručuju organizatori u najavi ovog događaja.
51. Balkansko prvenstvo u jedrenju počelo je juče na grčkom ostrvu Hios. Reprezentacija Crne Gore ima jedriličare u klasama Laser Standard, Laser 4.7. i klasi Optimist. Pravo da brane ugled Crne Gore izborili su takmičari Jedriličarskog kluba Delfin iz Tivta, na osnovu kriterijumskih regata tokom cijele godine. Zajedno sa jedriličarima iz Crne Gore na Hios su stigli momci i djevojke koji će jedriti pod zastavom zemlje domaćina Grčke, zatim Rumunije, Bugarske, Srbije, Turske, Makedonije i Kipra.
Prvog dana takmičenja posle tri regate, najviše razloga za zadovljstvo je imao Ilija Marković. Mladi i izuzetno talentovani Ilija Marković je u olimpijskoj klasi Laser Standard, zauzeo odlično četvrto mjesto u konkurenciji sa starijim i iskusnijim momcima iz Grčke i Bugarske.
Na osnovu prikazanog tokom prvog dana jedriličar Crne Gore, iz JK „Delfin“ iz Tivta, može da se nada osvajanju medalje iako ima samo 16 godina. Prvo mjesto drži domaći jedriličar Dimitirs Papadimitriju, drugi je Bugarin Luben Tenekidzev, a treći Grk Anastosios Panajotis. Marković je tokom tri regate bio šesti, četvrti i treći.
Ostalo je još mnogo do subote kada se završava šampionat Balkana, tako da Ilija na osnovu prikazanog zaista ima čemu da se nada. Iako je ponovo najmlađi učesnik na takmičenju, kao i nedavno na Svetskom šampionatu u danskom Arhusu.
Stefan Anđelić i Danilo Jončić, takođe članovi reprezentacije Crne Gore, su prvi dan takmičenja i tri regate, odradili veoma dobro u jakoj konkurenciji. Anđelić će u srijedu krenuti kao 25-ti, dok će Jončić startovati sa 28-og mjesta.
U klasi Optimist, koja je osnova u svijetu jedrenja i od koje sve počinje, Crna Gora ima šest predstavnika u konkurenciji više od 100 jedriličara. Konačni rezultati nakon prvog dana su: Nikola Golubović 44., Petar Klakor je 48, Pavle Musić 49, Marko Ljubojević 60, Andrija Marković 66. i Vasilije Kurbanović 67.
Opština Tivat Porto Montenegro MNE Lustica Bay i kompanije iz Tivta Capital Concept, Livaja auto centar i Popović auto shop omogućili su učešće crnogorske reprezentacije na 51. Balkanskom prvenstvu. Jedriličari iz Crne Gore, poslije 15 časova vožnje kombijem i isto toliko feribotom od Kavale do Hiosa, juče su stigli su na grčko ostrvo koje je domaćin 51. Balkanskog prvenstva u jedrenju i koje traje do petka, 07. septembra.
Preduzeće „Aerodromi Crne Gore“ (ACG) raspisalo je tender vrijedan 50 hiljada eura za nabavku četiri električna vozila za potrebe Aerodroma Tivat.
Kupuju se dva putničko-teretna elektromobila, sa po šest putnilkih mjesta i tovarnim sandukom, a za potrebe prevoza putnika i prtljaga za generalnu avijaciju (male poslovne avione).
Uz nih, kupuju se i dva manja elektromobila sa po četiri sjedišta, namijenjena za potrebe kontrolora aerodromske paltforme na kojoj se parkiraju i opslužuju veliki komercijalni i mali putnilki avioni.
Ponude na tender primaju se do 4.oktobra. Dan ranije završava se rok za predaju ponuda po drugom tenderu ACG vrijednom 52 hikjade eura, a koji je raspisan za kupovinu novog ambulatnog vozila-reanomobila za potrebe Aerodroma Podgorica.
Institut za biologiju mora Kotor, predstavio je novi projekat rekonstrukcije prostora koji će u budućnosti biti namjenjen za gradski akvarijum – Akvarijum Boka.
Prostor je zamišljen tako da u zatamnjenim prostorijama fokus bude upravo na akvarijumima, što se postiže svjetlosnim efektima.
Upečatljivi detalj rješenja enterijera ovog prostora predstavlja pod predviđen da oponaša more, gdje se tokom šetnje stvara utisak koračanja od plitke ka dubokoj vodi.
Zanimljivo je to da će pored standardnih akvarijuma, panela sa informacijama, izloženih raznih školjki i kamenja, najmlađi posjetioci biti u prilici da koriste i touch tank, tj. prostor gdje će moći da ostvare kontakt sa odredjenim vrstama (školjkama, morskim zvijezdama i sl.)
Osnova akvarijuma je prikazana da Slici 1, prema idejnom konceptu Arhitektonskog studija Enforma d.o.o.
Akvarijum Boka
Akvarijum će se sastojati od četiri cjeline:
1. Ulazni dio (prostorija A): Svjetsko i Mediteransko more (akvarijumi 1-4)
Akvarijum Boka
2. Centralni dio (prostorija B): Jadransko more i južni Jadran (akvarijumi 5-11)
Akvarijum Boka
3. Specijalni dio (prostorija C): Bokokotorski zaliv (akvarijumi 12 i 13)
Akvarijum Boka
4. Izlazni dio (prostorija C): tropska mora (akvarijumi 14-16).
Država ne može pomoći oko mandarina neretvanskim seljacima, koji su ove jeseni prepušteni sami sebi. Mandarine su dobro rodile, očekuje se i do 60 hiljada tona, ali formiranje cijene mandarina je zabranjeno, pa tako država ne može učiniti puno kako bi spasila ovogodišnju berbu u Neretvi.
Potvrdila je to i državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede Marija Vučković, naglasivši da je jedino rješenje udruživanje proizvođača mandarina, te da je iz Programa ruralnog razvoja za poljoprivredu u prošloj godini odobreno i ugovoreno 100 miliona kuna.
Dakle, država može poticati brendiranje mandarina ili pak udruživanja proizvođača, ali nema mehanizme niti može utjecati na formiranje prodajne cijene, koju jedino definira ponuda i potražnja na tržištu. Kako je ove godine urod veći od lanjskoga, očekuje se niža cijena.
Za udruživanje poljoprivrednika za ovu sezonu je kasno, jednako kao i za brendiranje i certificiranje, koje na papiru izgleda idealno, ali je stvarnost puno drugačija, jer je rusko tržište već godinama zatvoreno za neretvansku mandarinu.
Naime, neretvanski voćari trpe posljedice embarga koji je uveden Rusiji, koja je “gutala” i dvadesetak tisuća tona mandarina. Zapravo, to je bilo i glavno izvozno tržište, jer se domaći proizvođači nisu snašli na tržištima EU-a, gdje dominiraju mandarine iz sredozemnih zemalja.
Manjak radne snage
– Idemo prema Ministarstvu vanjskih poslova kako bismo vidjeli postoji li mogućnost da se embargo ukine, s obzirom na to da su nakon Agrokora odnosi među državama poboljšani – kazao je dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić na nedavnom sastanku s proizvođačima mandarina.
On je još pozvao proizvođače da koriste zaštitnu oznaku izvornosti neretvanske mandarine, čime se postiže viša cijena, ali i bolja konkurentnost na tržištu zemalja EU-a.
Prema procjenama, ove jeseni se očekuje i do 60 tisuća tona mandarina, koje se, kako sada stvari stoje, neće moći prodati ili se neće prodati po odgovarajućim cijenama.
Osim što je Rusija i dalje ostala zatvorena za neretvanske mandarine, dodatni je problem to što je Europska komisija ukinula količinske kvote za mandarine koje su se do sada dijelile humanitarnim udrugama i socijalnim ustanovama, pa su neretvanski voćari s pravom zabrinuti. Naime, te su kvote donesene za ublažavanje posljedica ruskog embarga, ali kako prošle godine zbog lošeg uroda nisu iskorištene, ove su godine ukinute.
– Kako je mjera povlačenja s tržišta za slobodnu distribuciju ukinuta na razini EU-a, molimo Ministarstvo poljoprivrede i Vladu RH da ovu mjeru prebaci na nacionalni proračun. Naše dobrotvorne ustanove dobro su primile proizvode kroz navedenu mjeru i šteta bi bilo da mandarine ne dobiju i oni koji je sebi ne mogu priuštiti – ističe proizvođač mandarina, agronom Željko Bjeliš.
Poljoprivrednici zahtijevaju da se odobri 4000 kilograma po hektaru mandarina, odnosno 10 posto od prosječnog prinosa koji će se dijeliti domovima za stare, socijalnim ustanovama i humanitarnim organizacijama, što će se voćarima plaćati iz državnog proračuna.
– Zahtijevamo od Vlade RH da se neretvanska mandarina proglasi nacionalnim prirodnim resursom i poljoprivrednim proizvodom od posebnog značenja za RH. Od Ministarstva poljoprivrede tražimo da se nađe rješenje i dogovori minimalna otkupna cijena za mandarinu prve klase od minimalno 2,80 kuna po kilogramu – naglašava Bjeliš.
I ostali poljoprivrednici s kojima smo razgovarali smatraju da se jedino na ovaj način može spriječiti devastacija proizvodnje mandarina i čitave doline Neretve.
Ako se neretvanska mandarina ne proda, neće biti oštećeni samo izravni poljoprivredni proizvođači, nego i država, koja neće moći uprihoditi PDV, što je dosadašnjih godina bila značajna stavka u punjenju državnog proračuna.
A osim problema s plasmanom i prodajom, u dolini Neretve trenutačno je i problem s radnom snagom.
Otkupljivačka poduzeća traže radnike u sortirnicama i pakirnicama mandarina, a vlasnici plantaža traže radnike isključivo za berbu. Tvrtka Marinada uz Opuzena oglasila je preko lokalnog Zavoda za zapošljavanje potrebu za sezonskim zapošljavanjem čak 150 radnika koji bi radili na poslovima sortiranja i pakiranja u Opuzenu. Ukupno se u dolini Neretve na poslovima pakiranja i sortiranja mandarina traži više od 300 radnika.
Tri kune su granica
Predstavnik tvrtke Marinada Dragan Crnomarković kazao je da još uvijek nisu pronašli radnu snagu za rad u otkupljivačkom pogonu u Opuzenu, ali se nada da će se kompletan urod otkupiti i plasirati na tržište.
Opuzenski voćar Alenko Šešelj, član lokalne udruge “Mandarina”, naglašava da je minimalna cijena ispod koje se ne isplati proizvoditi mandarine 3,00 kune. Tu je riječ o pozitivnoj nuli i sve ispod toga je čisti gubitak za poljoprivrednika.
– Problem treba rješavati. Svjedoci smo da proizvodnja mandarina nestaje, urušava se kompletan sustav mandarina. Ljudi ne vide nikakvu perspektivu u proizvodnji mandarina, pa smo tako već izgubili 20 posto nasada. Mladi odlaze, veliko je iseljavanje. Ono što svako žulja je cijena – govori Šešelj.
Naglašava da tržište određuje cijenu, ali da se u toj cijeni treba naći na sredini.
– Danas čovjek koji radi i proizvodi mandarine ne može opstati ako cijena nije 3,00 kuna. To je zadnja obrambena linija. Ako će cijena biti niža, nasadi će se napuštati, rezolutan je Šešelj.
Radnici i mehanizacija izvođača, kompanije „Civil ngrineer“ iz Podgorice ni danas se nisu pojavili na gradilištu saobraćajnice u naselju Cacovo u Donjoj Lastvi, uprkos čvrstom obećanju gradonačelnika Tivta dr Siniše Kusovca (DPS) da će radovi biti nastavljeni u ponedjeljak 3.septembra. Zbog toga Opštini i Kusovcu lično prijeti tužba i zahtjev za obeštećenje nezadovoljnih žitelja tog naselja.
Da na gradilištu nema nikoga uvjerio se i naš novinar koji je na poziv nezadovoljnih mještana Cacova koji već 40 godina čekaju da im Opština napravi put do kuća a koji su inače, oni odavno platili, izmirivši komunalije prilikom dobijanja građevinskih dozvola za svoje kuće. Gradilište puta koji je toliko uzak da se na pojedinim mjestima ne mogu mimoići ni pješak i automobil, a kamoli dva vozila, i juče je zvrjalo prazno a samo su blato, iskopi, poluzavršeni potporni zidovi i gomila građevinskog otpada svjedočili da je ovo zvanično, jedno od aktivnih gradilišta iz godišnjeg programa investicija Opštine Tivat u komunalnu infrastrukturu.
Kusovac je na posljednjoj sjednici lokalnog parlamenta prošle nedjelje, odgovarajući na odborničko pitanje Mirka Kovačevića (TA), za govornicom saopštio da je u međuvremenu sve dogovoreno sa „Civil Engineerom“ čiji je direktor tokom avgusta bio na godišnjem odmoru, te da će radovi u Cacovu, ali i na prvoj fazi izgradnje kanalizacionog sistema u Donjoj Lastvi koje takođe izvodi ova kompanija, biti nastavljeni u ponedjeljak, 3.septembra. To se međutim, nije desilo, pa je gradonačelnik ponovno, po ko zna koji put već kada je Cacovo u pitanju, iznevjerio javno data obećanja i od „jezika napravio metlu“.
V.d. direktor Direkcije za investicije Opštine Tivat Bogdan Čučković kazao nam je da ga je direkor „Civile Engineera“ obavijestio da na sihro-planu podzemnih instalacaija na gradilištu, koje su potpisali investitor, izvođač i nadzor, nedostaje još potpis projektanata saobraćajnice i da se bez toga radovi ne mogu nastaviti.
Tabla na gradilistu
Opština Tvat je u posao izgradnje oko 450 metara duge saobraćajnice u Cacovu koja bi nakon više decenija trebala da za desetak tamošnjih kuća obezbjedi kolski prilaz, ušla još u novembr 2016. Tada je sa „Civile Engineerom“ sklopljen ugovor vrijedan 181.879 eura sa PDV-om po kom je podgorička firma imala rok od 25 dana da završi radove predviđene prvom fazom. To se nije dogodilo, ali je Opština Tivat ipak ponovno,u maju 2017. sa „Civil Engineerom“ sklopila jop jedan ugovor za izvođenje druge faze radiova u Cacovu, vrijedan 178.855 eura sa PDV-om. Ugovoreni rok za završetak posla bio je 40 dana, ali do danas ni ta, ni prva faza ugovorena u novembru 2016. nisu završene. Iako „Civil Engineer“ ni izbliza nije realizovao svoje obaveze, Opština kao investotor do sada nije iskoristila niti jednu od mogućnosti koje joj po ugovorima sa tom firmom stoje na raspolaganju – da raskine ugovore, investiciju završi sa drugim izvođačem o troku „Civil Enginnera“, te da od podgoričke građevinske kompanije čiji je direktor Aleksandar Laković, naplati penale koji se kogu kretati do visini od 5 posto ugovorene vrijednosti radova, a za što Opština na raspolaganju ima i izdatu bankarsku garanciju.Mještani Cacova koji su već odavno izgubili strpljenje čekajući da dobiju DUP-om predviđeni put, najavili su da će uskoro zbog neodgovornosti lokalne uoprave prema njima, tužiti Opštinu Tivat i gradonačelnika Kusovca kao lice odgovorno za zakonit rad lokalne uprave, tražeći kako od Opštine tako i od Kusovca lično, da im isplati adekvatnu novčanu odštetu.
Zanimljivo, iako je na ovom i projektu gradnje kanalizacije u Donjoj Lastvi imala izuzetno loše iskustvo sa „Civil Engineerom“ kao izvođačem, Opština Tivat je u međuvremenu toj firmi povjerila više drugih poslova vrijednih nekoliko desetina hiljada eura – od projektovanja nekoliko novih ulica na Sewljanovu, preko nadzora radova asfaltuiranja puta od kotorske raskrnice do Radovića, do nadzora radova na sanaciji krova škole u tom dijelu Tivta.
Povodom čestih pritužbi građana i turista na neadekvatno održavanje čistoće na nezakupljenim dijelovima morskog dobra, posebno na budvanskoj rivijeri, iz JP Morsko dobro su saopštili:
Shodno važećem Zakonu o finansiranju lokalne samouprave, 50% prihoda JP Morsko dobro direktno se prenosi primorskim opštinama za tekuće održavnje čistoće, komunalnog reda, hortikulture i javne rasvjete na nezakupljenim dijelovima morskog dobra. I ove godine primorskim opštinama prenešeno je ukupno cca 3.5 milona eura za navedenu namjenu, od čega samo Opštini Budva 1.3 miliona.
Prethodnih dana dobili smo fotografije plaže na sjeveroistoku ostrva Sveti Nikola preplavljene plastikom i drugim otpadom, a prijave smo dobili i za manje plaže na strani ostrva okrenutoj ka otvorenom moru.
I pored sredstava koja su prenešena Opštini Budva da putem lokalnog komunalnog preduzeća void računa o čistoći plaža koje nemaju svoje zakupce, JP Morsko dobro je ranije kroz saradnju sa NVO “Porat Budva” organizovalo akcije čišćenja plaža na ostrvu i opredijelilo dodatna finansijska sredstva za tu svrhu. Jasno je da ovakve akcije jesu dobar primjer, ali da bez organizacije nadležnih komunalnih preduzeća ne mogu u kontinutietu obzbjediti održavanje čistioće tokom sezone.
Morski otpad
Izražen problem u održavanju čistoće bio je evidantan i na gradskoj plaži Pizana tokom čitav esezone, kom prilikom je JP Morsko dobro u više navrata obavještavalo Opštinu ili lokalno komunalno preduzeće o potrebi bolje organizacije komunalnih službi i redovnijeg održavanja čistoće, shodno sredstvima koje im prenosi za tu namjenu.
Slični problem zabilježeni su proteklih sezona i na području opštine Ulcinj, Bar i Herceg Novi, ali generalno i u svim primorskim opštinama.
Imajući u vidu navedeno, vodeći se i ranijim iskustvima, JP Morsko dobro je iniciralo kod resornog ministarstva izmjenu Zakona o finasiranju lokalne samouprave u smislu raspodjele sredstava za tekuće održavanje komunalnog reda i čistoće u zoni morskog dobra, kojom bi JP Morsko dobro ponovo imalo mogućnost da direktno zaključuje ugovore sa lokalnim komunalnim preduzećima u primorskim opštinama, a preostala sredstva usjmerilo za direktne investicione projekte odlaganja, selektovanja i reciklaže otpada.
Kulturni centar “Nikola Đurković” je tokom ove godine implementirao projekat “Gitarom kroz svijet 2018” koji je sufinansiralo Ministarstvo kulture Crne Gore po Odluci o sufinansiranju programa i projekata od značaja za ostavrivanje javnog interesa u oblasti kulturno – umjetničkog stvarlaštva (muzička i muzičko – scenska djelatnost) u 2018. godini – saopšteno je iz kotorskog Kulturnog centra.
Aktivnosti ovog projekta, kako navode, podrazumijevaju sufinansiranje učešća talentovane muzičarke Nađe Janković na priznatim takmičenjima i na različitim obrazovnim kampovima, radionicama, edukacijama i seminarima koji su održani u Njemačkoj tokom prve polovine ove godine.
“Prvi festival i takmičenje na kojem је učestvovala u sklopu realizacije ovog projekta bilo je u Štutgartu na međunarodnom prestižnom takmičenju ,,X Rago International Competitio” koji je održan od 8. do 15. februara 2018.godine. Zatim je 27. marta 2018. godine održala solistički koncert u njemačkom gradu Tolaju u pokrajni Sarland na festivalu ,,10. Gitarrentage fur kinder und jugendliche im Saarland”. Treći Nađin nastup u okviru realizacije ovog projekta je bio na festivalu u Trosingenu koji se održao od 19 – 22. aprila 2018.godine. Na kraju je imala nastup na jednom od najznačajnijih evropskih i svjetskih festivala za klasičnu gitaru u Monhajmu na Rajni od 30. maja do 2. juna 2018.godine.
Nadja Janković
Cilj ovog projekta je bio da podržimo našu talentovanu sugrađanku u razvoju i napredovanju njene buduće karijere kao profesionalne muzičarke” – navodi se u saopštenju iz Kulturnog centra “Nikola Đurković”.
