Koncert dua „MarGo“ u sastavu Goran Perišić (gitara) i Marko Simović (violina), održaće se u petak, 13.aprila sa početkom u 20 sati u Sali „Teodo“ hotela Regentr Porto Montenegro u Tivtu.
Duo “MarGo” aktivno djeluje od ljeta 2oo7. god. u zemlji i inostranstvu, birajući prostor gdje nastupaju. Neklasični sastav dua – gitara i violina, prema procjeni kritičara, plijeni svojom energijom te, kombinovanjem ova dva instrumenta, temperamentom umjetnika koji ovaj duo sačinjavaju i uz širok dijapazon repertoara kojim vladaju, u rasponu od renesanse pa do današnjih autora, predstavljaju pravo osvježenje za publiku.
Na programu njihovog koncerta u Tivtu su djela Lobosa, Piazzole, Bartoka i Paganinija.
Gloginja (treci slijeva) sa polaznicima škole na USM
Na osnovu saradnje Ministarstva odbrane Crna Gore i Kancelarije za odbramenu saradnju SAD-a u Podgorici, oficr Mornarice VCG, kapetan korvete Branislav Gloginja je upućen na intenzivne jednogodišnje postidplomske studije iz hidrografije na Univerzitetu Southern Mississippi (USM), koji se nalazi u okviru NASA Stennis svemirskog centra gradu Galfport.
Troškove školovanja Gloginje koji će tako posati prvi crnogorski magistar hidrografije, pokriva Vlada SAD. Hidrografija je grana primjenjenih nauka koja se bavi mjerenjem i opisom fizičkih karakteristika okeana, mora, obalnih područja, jezera i rijeka sa primarnim ciljem sigurnosti plovidbe. U Crnoj Gori ovlašćena i nadležna institucija koja vrsi ove poslove je Sektor za hidrografiju zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju CG. Sektor za hidrografiju i okeanografiju ZHMS koji predvodi Gloginja, čini mješoviti civilno-vojni sastav koji uspješno vrši hidrografske premjere na moru, jezerima i rijekama za potrebe državnih i privrednih subjekata, kao i specijalne vojne premjere zajedno sa Mornaricom VCG.
Rad na istraživačkom brodu
Inače, u SAD-u postoje samo dva Univerziteta koji školuju hidrografe, a USM je ovu vrstu studija zapčeo još 1999. godine. Ove studije su akreditovane od strane Međunarodne Hidrografske Organizacije IHO, te osim diplome magistra hidrografskih nauka, koje dodjeljuje USM, IHO nakon završenog školovanja, kandidatu dodjeljuje diplomu o stečenom zvanju Hidrografa A kategorije. To je ujedno i najviše zvanje koje dodeljuje IHO.
Hidrografske postdiplomske studije traju dvije godine, ali za studente čije finansiranje pokriva Ministarstvo odbrane SAD ili IHO što je slučaj sa Branislavom Gloginjom, školovanje je godinu dana sa istim brojem predmeta, praktičnih vjezbi i ispita kao i za ostale studente. Pri tome oni dobijaju priliku da rade sa najsavremenijom specijalnom tehnilkom opremom jer USM raspolaže sa najnovijom generacijom višesnopnih ultrazvučnih dubinomjera (multibima), GNSS i GPS sistema za pozicioniranje, ultrazvučnih radara za praćenje plime i oseke, daljinski vođenih ronilica (ROV) za geofizička i batimetrijska snimanja, autonomnih podvodnih vozila (AUV), LiDAR sistema, topografskih laser scanner sistema, okeanografskom opremom, kao i sa tri čamca opremeljena za batimetrijski premjer, te posebnim istrazivačkim brodom R/V “Point Sur”.
Istraživački brod POINT SUR na kjem je povremenuo ukrcan Gloginja
Zanimljivo je da sttudenti, radeći u praksi sa tom opremom i plovilima, obavljaju hidrografske premjere djelova akvatorijuma u Meksičkom zalivu, a njihovi rezutati, karte koje su izradilii izvještaji o premjerima, potom se šalju Kancelariji za obalne prmejere američke Nacionalne administracije za okeane i atmosferu (NOAA) koja ih procjenjuje i ako ih smatra prihvatljivim, na osnovu tih podataka ažurira pomorske karte SAD. Neki od 200-tinak osoba koji su do sada magistrirali hidrografske nauke na USM –u su i direktor Italijanskog Hidrografskog Instituta, kontraadmiral Luigi Sinapi sa kojim Mornarica VCG i ZHMS imaju odličnu saradnju, te direktor Agencije za pomorsku sigurnost NGA (National Geospatial Intelligence Agency ) SAD, kapetan bojnog broda Brian D. Connon.
Poslije završenih studija u SAD, kapetan korvete Gloginja ce biti prvi magistar hidrografskih nauka u Crnoj Gori. On je inače, prije tri godine završio šestomjesečno školovanje za hidrografa B kategorije , takođe u SAD-u.
Podizanje autonomne ronilice na plaubu POINT SURA
“Izgradnjom marina, podmorskih instalacija, početkom geofizičkih i geotehničkih snimanja na istraživanju plina i nafte u Jadranu, razgraničenja na moru, potrebom za izradu separacionih zona plovljenja u Bokokotorskom zalivu, sidrištu Luke Bar, kao i novih elektronskih navigacijskih karata, povećanjem broja uplovljenja vojnih i civilnih brodova nakon prijema Crne Gore u NATO, upravljanjem obalnim inženjeringom, porastom nivoa mora, evidentna je potreba za daljim razvojem i unapredjenjem hidrografske službe Crne Gore.”- kazao je nam je Gloginja, podsjećajući da se ta služba osim kroz napore Ministarstva odbrane i njegove saradanje sa SAD, razvija i preko “civilne kompomnetne” – odnono ZHMS.
Tako će na osnovu Memoranduma o saradnji sa Južnokorejskom Hidrografskom i Okeanografskom Agencijom (KHOA), koji je lani u Busanu potpisao direktor ZHMS mr Luka Mitrović, ove godine u junu mjesecu na šestomjesečno školovanje za hidrografa B kategorije u Južnu Koreju biti upućen mr Radovan Kandić,. On je inače, 2015. završio četvoromjesečno školovanje za nautičkog kartografa u Velikoj Britaniji, takodje akreditovano od strane IHO-a. kandičevo školovanje u Južnoj Koreji će finansirati KHOA.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je sa prvim aprilskim danima otpočelo radove na sanaciji oštećenja nastalih na obalnoj/pomorskoj infrastrukturi.
“Trenutno su u toku intezivni radovi na rekonstrukciji tzv. “Zaječarskog” mula u Baošićima, demontaža oštećenih djelova samog mula i postavljanje oplate kako bi se izvršilo betoniranje ivičnih zidova pristaništa”, saopšteno je iz Morskog dobra.
Obala sređivanje Baošići
Rok završetka ovih radova je 30 radnih dana, tako da se očekuje da radovi budu gotovi već početkom narednog mjeseca. Za rekonstrukciju ovog pristaništa Javno preduzeće je izdvojilo 39.842,42 eura.
Nastavak radova na rekonstukciji oštećenih pristaništa počinje već od naredne sedmice, i to na pristaništu u Žanjicu u vrijednosti 44.288,24 eura, pristaništu i mandraću u Baošićima u vrijednosti 9.362,13, potom pristaništu i lokalnom mandraću u Kumboru u vrijednosti 14. 734,75 eura, a u planu je i sanacija mula “Bazdanj” na Obali Đuraševića u Tivtu i pristaništa Muo u Kotoru.
Obala sređivanje
“Javno preduzeće je prethodno za svaki objekat obalne infrastrukture naručilo izradu Elaborata iz kojih se jasno vide oštećena i smjernice za njihovu kvalitenu sanaciju. Paralelno sa ovim radovima Javno preduzeće kreće sa hitnim sanacijama potpornih zidova, oštećenja na šetalištima i stazama duž cijelog primorja, a potom i prihranjivanju pješčanih plaža, kako bi na vrijeme i spremno dočekali novu ljetnju sezonu”, navode oni.
Topli i sunčani dani u kombinaciji sa još uvijek izuzetno debelim sniježnim pokrivačem, siguran su recept za odličnu zabavu na otvorenom! Strma sjeverna padina Kosmaša, u subotu, 14-og aprila, biće savršen poligon za II Otvoreno prvenstvo Orjena u sankanju slobodnim stilom. Za tu priliku biće konstruisana posebna ukopana staza (slična bob-stazi), koja će uz mnoštvo vijuganja, pružiti svim učesnicima vrhunsko adrenalinsko zadovoljsvo, ali bez mogućnosti izlijetanja.
Organizator događaja je planinarski klub „Subra“, a dešavanje je dio zajedničkog kalendara „Orjen, planina kraj mora“, čiji je koordinator Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, a koji se odvija uz podršku Opštine Herceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi.
Karta i satnica za dolazak do Orjenskog sedla
SATNICA:
08:45: Okupljanje učesnika na Vrbanju, kod velike austrougarske česme, na početku makadamskog puta ka Orjenskom sedlu.
09h: Polazak na pješačenje markiranom planinarskom stazom do Orjenskog sedla
10h: Priključenje učesnika koji su do polovine puta izašli terenskim vozilima
11:30 Dolazak do pl. doma na Orjenskom sedlu, priganice, piće dobrodošlice
12:00 – 13:00 Takmičenje “Freestyle Sledding Orjensko sedlo 2018.”
13:00 – 14:00 Uručenje diploma i Coctel party-degustacija sladoleda i pića na bazi snijega
15:00 Zvanični završetak programa
Orjenska lokva pod snijegom
DEGUSTACIJA HRANE I PIĆA NA BAZI SNIJEGA!
Nezaobilazni dio ovog događaja na snijegu vezan je za degustaciju hrane i pića na bazi snijega. Stoga, nekoliko riječi o snijegu i sladoledu:
Danas uobičajena hladna poslastica – sladoled, dugo kroz istoriju je bila veliki luksuz i privilegija. Vjeruje se da potiče iz Kine još iz 200.g pr.n.e. kada je mješavina mlijeka i riže stavljana u snijeg kako bi se stvrdnula. U Perzijskom carstvu se koncentrat grožđa sipao preko snijega, te se to jelo kao poslastica. Snijeg se čuvao u posebnim podzemnim komorama, ili bi se uzimao sa planinskih vrhova. Arapi su bili prvi koji su koristili mlijeko kao glavni sastojak u proizvodnji sladoleda. Zaslađivali su ga šećerom, sušenim voćem i orašastim plodovima. Za dolazak sladoleda u Evropu zaslužni su Arapi, koji su za vrijeme svoje vladavine na Siciliji upoznali Italijane sa ovom vještinom.
Koktel sa snijegom, ilustracija
Za Herceg Novi nemamo podatke o prvom kupovnom sladoledu, ali imamo za Bar, gdje su ga pravili majstori iz najpoznatije barske slastičarske familije – Karađuzović, tridesetih godina XX vijeka. Pravljen je sa rumijskim snijegom, tako što su ljudi iz sela Mikulići preko zime snijeg ubacivali u pećine, da ga zaštite, pa ga otkopavali ljeti. Dizali su se oko pola noći, umotavali snijeg u lišće, i u pet ujutro bili u Starom Baru. Za proizvodnju sladoleda koristile su se ručne mašine, donešene iz Turske, a mlijeko je bilo ovčije. To je bila atrakcija, čekalo je po pedeset ljudi red za sladoled, kojeg je bilo samo do podneva, jer bi se do tada snijeg otopio…
U otprilike istom razdoblju u Herceg Novom kamenski ledari su prodavali tokom ljeta snijeg iz orjenskih jama, koji je služio za preteče današnjih frižidera i hlađenje pića u boljim kafanama i prvim hotelima. U knjizi „Ubli“, autora Ilije Stanovčića, pominje se sladoled kojeg su pravili čobani na Ubaljskoj planini u posljeratnom periodu. Spravljan je od snijega iz jama, svježeg mlijeka i šumskih malina i jagoda.
Ovom prilikom, na Orjenskom sedlu biće predstavljen način spremanja više vrsta sladoleda i koktela, rađenih na bazi snijega, dara majke prirode!
atmosfera na I prvenstvu
NAPOMENE: Učešće je besplatno, a na sopstvenu odgovornost. Za dolazak do Orjenskog sedla potrebno je imati opremu za dubok snijeg (gojzerice ili čizme, gležnjake i štapove), ruksak, rezervnu robu, hranu i piće, zaštitnu kremu i telefon, dok su za učešće u takmičenju potrebne rukavice.
Na Jadranskom sajmu u Budvi danas su otvorene dvije međunarodne sajamske manifestacije: 42. Sajam namještaja, opreme za dobaćinstva, poslovne prostore i unutrašnju dekoraciju i 12 sajam namještaja „Art Expo“.
Direktor Jadranskog sajama doc.dr Rajko Bujković, pozdravljajući prisutne, istakao je da je posebno važno što je sajamska platforma međunarodnog karaktera:
„To je značajna mogućnost za našu provredu da dodatno internacionalizuje poslovanje kada je u pitanju drvna industrija. Posebno želim istaći činjenicu da 36% izlagača na Jadranskom sajmu prvi put komunicira sa tržištem Crne Gore. To je značajna prilika da naše tržište konzumira nove proizvode i primijeni nove tehnologije koje se nude u proizvodnji namještaja.
Prisustvom 84 direktnih i indirektnih izlagača iz 14 zemalja i popunjavanjem kompletnog kapaciteta Sajma, ova međunarodna manifestacija je u potpunosti ispunila naša očekivanja, a ne sumnjamo da će biti ispunjena i očekivanja naših izlagača i posjetilaca“ – kazao je Bujković.
Sajam Budva
Svečano otvarajući 42 sajam namještaja i 12. Sajam umjetnina ispred Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, generalni direktor Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju Adem Fetić naglasio je značaj ove maniifestacije na putu daljeg razvoja drvne industrije u Crnoj Gori.
Na svečanom otvaranju nastupile su mažoretke i Gradska muzika Budve.
Izborni štab predsjedničkog kandidata većeg dijela opozicije Mladena Bojanića u Tivtu, ocijenio je danas da predsjednički kandidat DPS i lider te partije Milo Đukanović ne preza od namjere da gradonačelnicu Tivta Snežanu Matijević (DPS) podstakne na izvršenje krivičnog djela i da je ako treba, čak i pošalje na robiju.
Matijevićka već skoro tri mjeseca, jer nije uvjerena da je taj aranžman zakonit, odbija da potpiše kontroverzni ugovor kojim bi se Opština Tivat odrekla svojih potraživanja od Porto Montenegra na ime komunalija od skoro 5,6 miliona eura. Saglasnost na potpisivanje takvog ugovora već je, glasovima 17 odbornika DPS, dala lokalna Skupština, a Đukanović je prošle nedjelje u Tivtu saopštio da je lokalna DPS-SD-HGI vlast, oklijevajući da taj aranžman sprovede do kraja „poklekla pod pritiscima medija i NVO sektora.“
„Nema tu nikakvog oprosta, već je riječ o vrlo korektnom i uobičajenom aranžmanu gdje novog investitora oslobađate komunalija koje su pretpostavljeno plaćene ili trebalo biti plaćene za one strukture koje su prethodno bile na tom lokalitetu. Ne vidim da je tu ikome išta oprošteno, ali dozvolite –čak i da je oprošteno, a nije – sa zadovoljstvom ću oprostiti svakome 5 miliona ako on uloži 550 miliona i otvori ovoliko radnih mjesta“- poručio je Đukanović gostujući u programu Radio Tivta.
Tivatski izborni štab Mladena Bojanića ocijenio je danas da „nekulturno, drsko i bahato ponašanje“ predsjedničkog kandidata DPS Mila Đukanovića „vrijeđa zdrav razum svakog čovjeka i najbolje nam govori o njegovoj namjeri i razlozima zbog kojih se kandidovao na ovim izborima“.
Bojanić u Kotoru
„Đukanovićeva izjava da treba oprostiti i nenaplatiti dug Porto Montenegru od preko 5 miliona eura, i vršenje pritiska da predsjednica Opštine potpiše takav ugovor, najbolji su dokazi o njegovoj lošoj namjeri. Da stvar bude još gora, on slavodobitno ide i korak dalje pa nam saopštava da bi on to uradio u svakoj narednoj prilici, samo ako bi mu se ukazala. Činjenica je da taj čovjek ne preza da članovi njegove partije koji pokrivaju visoke položaje, već sutra budu procesuirani i krivično gonjeni što je bio i do sada slučaj sa mnogim sada već bivšim predjednicima opština (Bar, Nikšić, Pljevlja) sve u cilju Đukanovičevog skrivanja i bježanja pred zakonima Crne Gore“- saopštio je Bojanićev tivatski izborni štab.
Snežana Matijević predsjednica opštine Tivat – foto Boka News
Specijalno državno tužilaštvo inače, formiralo je predmet i već duže od dva mjeseca vodi izviđaj o namjeri tivatskog i vrha DPS da gradu pričini višemilionsku šretu, oslobađajući Porto Montenegro od obaveze plaćanja dospjelih dadžbina
Jedinstvena ljepota kanjona rijeke Tare sa mnogobrojnim bukovima, brzacima, slapovima i tjesnacima najbolje se može doživjeti splavarenjem, raftingom ili pješačenjem brojnim stazama koje vode kroz kanjon. Novu sezonu raftinga od Drugog logora do Žugića luke započela je prošlog vikenda grupa turista iz Belgije i Španije spustom gumenim čamcima niz Tarine brzake.
Prvi ljubitelji ovog adrenalinskog sporta spustili su se uz pomoć ekipe raftera iz udruženja „Kljajevića luka“ koji su na najbolji način predstavili ljepote, kako rijeke Tare, najduže planinske rijeke Crne Gore, tako i najdubljeg kanjona u Evropi, prosječne dubine oko 1.000 metara. Turistička ponuda od Splavišta (Drugi logor) do Žugića luke, u dužini od oko 12 kilometara, može se proći za 2-3 časa, a od atrakcija se u tom dijelu kanjona mogu vidjeti: ušće rijeke Ljutice, naše najkraće i najbrže rijeke, kao i most na Đurđevića Tari.
Od početka godine do 10. aprila, NP Durmitor je posjetilo 5.838 ljubitelja prirode što je za 74% više u odnosu na isti period prošle godine. Sa ljepšim vremenskim prilikama, u NP Durmitor očekujemo i bolju posjećenost, kako u predsezoni tako i tokom ljetnjih mjeseci.
NP Durmitor je prošle godine posjetilo 186.970 posjetilaca što je za 42% više u odnosu na 2016. godinu, dok je rijekom Tarom, 2017. godine, splavarilo 18.381 ljubitelja ovog ekstremnog sporta. Pored splavarenja drvenim splavovima i raftinga gumenim čamcima rijekom Tarom, turistička ponuda NP Durmitor se zasniva na aktivnom odmoru uključujući i sistem pješačkih i biciklističkih staza, obilazak planinskih jezera, kajakarenje na rijeci Tari i Crnom jezeru, vožnju čamcima po Crnom jezeru, posjetu Centru za posjetioce, kao i sportski ribolov.
Kao prirodno dobro izuzetne univerzalne vrijednosti, NP Durmitor je 1980. godine upisan na UNESCO-vu Listu svjetske kulturne i prirodne baštine, a rijeka Tara u Svjetske ekološke rezervate biosfere od 1977. godine.
U organizaciji grupe „Roditelji Kataro, Primorac, Beštije” ispred zatvorenog bazena „Nikša Bućin” u Kotoru – Škaljari u ponedjeljak 16. aprila u 17 sati biće održan građanski protest.
Povod je neodgovornost u dosadašnjem procesu renoviranja bazena koji ni nakon godinu od početka sanacije nije stavljen u funkciju.
Radovi na bazenu površine 5.978 m kvadratnih izgrađenom 1984. sredstvima građana Kotora, finansiraju se iz državnog kapitalnog budžeta preko Direkcije javnih radova Crne Gore, a jedan od najvećih problema su tenderske procedure.
Radovi na rekonstrukciji bazena u Kotoru procijenjeni su na 4,5 miliona EUR.
Zbog ovakve situacije preko 300 dječaka i djevojčica primorani su da iz Kotora na treninge putuju u susjedne gradove, ali ih to ne sprječava da i dalje postižu izvanredne rezultate, što najbolje svjedoči o njihovom nespornom talentu i upornosti.
Na fotografiji je “pozivnica” za protest preuzeta sa društvenih mreža.
Predstavnici kompanije „Bora Marine Services“ iz Tivta, Odri Sabet i Novica Radojičić i uručili su danas Službi zaštite i spašavanja (SZS) Opštine Tivat donaciju vrijednu preko 3.000 eura.
Kompanija koja je zvanični predstavnik i menažer u Crnoj Gori takozvane „Zlatne flote“ jahti koje imaju matičnu luku u tivatskoj marini Porto Montenegro, obezbjedila je za SZS donaciju u vidu uniformi, lične zaštitne opreme, obuće i sitnog alata za vatrogasce. Oprema od koje je najveći dio nov i nekorišten „Bora Marine Services“ je obezbjedila od profesionalne Vatrogasne brigade francuskog grada Nice.
U ime SZS Tivat na donaciji se zahvalio komandir Zoran Barbić istakavši da je ih raduje uspješna saradnja koju su uspostavili sa „Bora marine Services-om“ i „Zlatnom flotom“,
Inače, svojevremeno su pripadnici SZS Tivat i marine Porto Montenegro imali i jednu veliku i sadržajnu vježbu gašenja požara i spašavanja povrijeđenih sa broda, a koja je održana na jednog od superjahti iz sastava te flote.
Na lokalitetu Rimski mozaici u Risnu, u subotu 14. aprila sa početkom u 12 sati, nastupiće TRIO CON FUOCO koji će održati koncert klasične muzike i izvesti djela Astora Piazzolle.
Imaćemo priliku da uživamo u izvođenjima Danijele Medigović Kuč (klavir), Nevile Klakor (violina) i Anda Bushi (viola).
Ovim događajem ćemo i najaviti bogat Kalendar kulturnih dešavanja 2018.godine na lokalitetu Rimski mozaici, poručuju iz TO Kotor.
