Novljanin se priprema se za ultra trail trku kroz tri države…

0
Saša Kulinović

Novljanin Saša Kulinović priprema se za trku The North Face Ultra trail du Mont Blanc (UTMB) – nezvanično svjetsko prvenstvo u ultra  trail trčanju.

Start je predviđen u Francuskoj, u Šamoniju, u podnožju Mon Blana, a trka se proteže kroz Italiju i Švajcarsku i završava odakle je i krenula, nakon 100 milja.

Kulinović je u disciplini planinsko trčanja prešao hiljade kilometara. Kazao nam je da je sasvim slučajno počeo da se bavi tim sportom. Prvo je zavolio planinu idući u lov sa ujakom, a onda je prije osam godina učestovao na Orjenskom  maratonu.

“Ta 24 kilometra Orjenskog maratona bila su nešto najteže što sam do tada iskusio u životu. Jedva sam izdržao. Ali, rodio se  inat i želja da pokažem da mogu bolje, našao sam društvo i počeli smo zajednički trening. U početku sam mislio da smo jedini koji trčimo kroz planine, a onda sam vidio koliko zaljubljenika se bavi ovim sportom”.

Na prvu trku u inostranstvu, u Italiji, Kulinović i njegovi prijatelji otišli su veoma samouvjereno.

“Kada je pored mene protrčala žena duplo starija od mene, onda sam shvatio gdje smo u svjetskim okvirima”.

Ističe da je to bio podstrek  da sa više snage i entuzijazma nastavi da trči.

Za osam godina stekao je brojna iskustva na takmičenjima u Dubrovniku, Omišu, Istri, na Fruškoj gori, Jahorini…

Nisu ga mimoišle povrede i iscrpljenost, jer je u razmaku od samo desetak dana učestovao na dvije trke i pretrčao 25o kilometara, što je, kako će kasnije shvatiti, nedopustivo.

Saša Kulinović

“Ultra trail takmičenje zahtijeva ne samo dobru fizičku, nego i mentalnu kondiciju. Na takmičenju u Istri trčao sam 35 sati. Jedini odmor bile su kontrolne tačke, da se uzme voda i na jednom mjestu imali smo mogućnost da se presvučemo i nešto pojedemo. Taj ‘odmor’ trajao je manje od sata”.

Priča da je trenutno najveća koncentracija ultra trail trkača u Herceg Novom i da ih u Crnoj Gori nema puno, što donekle umanjuje kvalitet takmičenja.

“Planinsko trčanju  je zanimljivije, uvijek se dešava nešto drugo. Postoji više detalja na koje se mora obratiti pažnja  nego što je slučaj na asfaltnom trčanju. Sportisti iz  Herceg Novog najviše su vezani za Orjen, za čudesnu planinu čija surovost daje drugu dimenziju i ljepotu”.

Za njega  je trčanje ne samo svakodnevna aktivnost, već velika ljubav i strast.

“Da bi čovjek trčao mora i da trenira, kad imate kondiciju  trka predstavlja pravo zadovoljstvo. Poslije dugo godina bavljenja ovim sportom shvatio sam da je ljepše provoditi više vremena na treninzima u planini”.

Pripreme se nikada ne prekidaju – Kulinović priča da je svakodnevno u pokretu i da trči najviše na Orjenu, ali i na Durmitoru i drugim crnogorskim planinama. Ove godine na Orjenu je pao veliki snijeg, pa je, ističe, trčanje izuzetno dobar terning.

ultra trail mont blanc

“Sada je period kad trkači prave bazu snage, kada će se napuniti energijom, jer većina trka počinje u maju, zato sada počinje brušenje snage”.

Idejni tvorac hercegnovske mini trail lige

Kulinović je  po obrazovanju turistički tehničar koji je donedavno u Radiju Herceg Novi bio zaposlen u režiji.

Sada radi u Agenciji za zaštitu i razvoj Orjena.

Član je NVO “Orjenoutdoor”   i AK “Niskogorci”.

Idejni je tvorac LAZURE novska sky MINI trail liga koja će se ove godine  sastojati od 10 kola u kojima je, kako ističu u NVO Orjenoutdoor, cilj da upoznaju  širu javnost sa svim disciplinama koje obuhvataju trail running i sky running, prilagođenom svima koji žele da se okušaju u tom sportu.

/S.K./

Institut Igalo uskoro peti put na tenderu za privatizaciju

0
Institut Igalo

Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte utvrdio je predlog odluke o planu privatizacije za ovu godinu, kojim je, između ostalog, predviđen početak pripreme i sprovođenja javnog tendera za Institut  “Dr Simo Milošević”, kroz prodaju akcija ili dokapitalizaciju.  Predmet tendera je 56,4% akcijskog kapitala Instituta  uz obavezu društva da realizuje investicioni program ili dokapitalizacija, navedeno je u dokumentu.

Član Savjeta Srđa Keković izdvojio je mišljenje u vezi sa predloženom privatizacijom Instituta Igalo kao i za privatizaciju HG „Budvanska rivijera“.

Podsjećamo, do sada su neuspješna bila četiri tendera za privatizaciju Instituta. Posljednji ugovor  sa konzorcijumom IWG iz Londona potpisan je u novembru 2015. koji je  Vlada raskinula u maju  2016. godine  zbog neispunjavanja ugovornih obaveza kupca.

Planirana je i valorizacija turističkih lokaliteta ili privrednih društava kroz javno privatno partnerstvo,  u novskoj opštini, za lokalitete:  između Njivica i ušća Sutorine,  zatim „Donja Arza“,  „Kabala for“, kao i za projekat turističke valorizacije lokacije „Mrkovi – Bijela Stijena”.

Predlogom Odluke o planu privatizacije za 2018. godinu utvrđeni su ciljevi privatizacije, način i bliži uslovi i rokove za njihovo izvršenje; metode privatizacije; spisak privrednih društva sa brojem i vlasničkom strukturom akcija koji su predloženi za privatizaciju; spisak lokaliteta predloženih za turističku valorizaciju i socijalni aspekt privatizacije.
U obrazloženju Predloga odluke navedeno je da su osnovni ciljevi crnogorske ekonomske politike veći privredni rast, obezbjeđivanje novih radnih mjesta i zapošljavanje, povećavanje investicija i izvoza i stvaranje osnova za veća primanja i rast životnog standarda stanovništva uz povećanje konkurentnosti crnogorske privrede.
„U tom kontekstu, osnovni cilj privatizacije predstavlja povećanje konkurentnosti i efikasnosti funkcionisanja društava, podsticanje stranih ulaganja i preduzetništva u svim oblastima, povećanje zaposlenosti i poboljšanje životnog standarda“ – navedeno je u predlogu odluke.
Na sjednici je rečeno da ovogodišnji predlog sadrži suženu listu koja podrazumijeva samo subjekte koje su u potpunosti ili u najvećem dijelu formalno uređene odnosno u kojima ne postoje nikakvi sudski sporovi niti neriješena pitanja restitucije,  kao i lokalitete i društva za koje postoji interesovanje investitora.
Predlog odluke je upućen  Vladi na usvajanje.

Škobalju nagrada za požrtvovanost i razvoj sistema zaštite i spasavanja

0
M.Š

Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore nagradilo je danas zamjenika komandira hercegnovske Službe zaštite i spasavanja Aleksandra Škobalja za posebnu zaslugu u razvoju sistema zaštite i spasavanja i iskazanu ličnu požrtvovanost u sprovođenju zaštite i spasavanja stanovništva i materijalnih dobara. Njemu je novčana nagrada u iznosu oid 500 eura uručena na svečanosti u Podgorici, organizovanoj povodom obilježavanja Dana zaštite i spasavanja u Crnoj Gori i Međunarodnog dana civilne zaštite.

Kako se navodi u obrazloženju Ministarstva, Škobalj je nagrađen zbog iskazane požrtvovanosti u toku ljetnje  požarne sezone, ali i inicijative za osnivanje DVD Bijela i Luštica, obnove Vatrogasnog doma, opreme i voznog parka, kao i zbog pokrenute saradnje sa specijalističkim jedinicama i saradnje sa susjednim službama zaštite i spasavanja u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Podsjećamo da je hercegnovska Služba zaštite i spasavanja u prethodne dvije godina održala nekoliko pokaznih vježbi u saradnji sa istorodnim službama iz Kotora i Tivta, kao i službama iz susjednih Dubrovnika, Konavala i Trebinja. Značajno su poboljšani uslovi rada vatrogasaca – od priznavanja većeg beneficiranog radnog staža do modernizacije opreme koju koriste.

Intenzivirana je saradnja sa PK „Subra“ i Agencijom za zaštitu i razvoj Orjena, a implementiran je i „tetra“ radio sistem koji omogućava najbolju komunikaciju sa srodnim službama u slučaju potrebe. Takođe, hercegnovska Služba zaštite i spasavanja je prva služba takvog tipa u našoj zemlji koja ima psa tragača sa međunarodnim K9 sertifikatom.

Odluku o dodjeli nagrada i priznanja učesnicima zaštite i spasavanja donijela je komisija u sastavu: Milan Radović (MUP, Direktorat za vanredne situacije, šef Odsjeka za obuku i operativne aktivnosti), Goran Čavić (komandir Službe zaštite i spasavanja Pljevlja), Goran Radulović (komandir Službe zaštite i spasavanja Danilovgrad), Fljamur Selović (komandir Službe zaštite i spasavanja Ulcinj), Nataša Uskoković (Crveni Krst Crne Gore).

Ovim putem Opština Herceg Novi želi da izrazi zahvalnost Škobalju, ali i svim pripadnicima Službe zaštite i spasavanja, zbog požrtvovanosti za svoj grad i građane, ali i zbog uloženog vanljudskog napora tokom požarne sezone na Luštici 2017. godine. Služba zaštite i spasavanja primjer je svima nama kako raditi timski i uspješno, a prije svega, kako biti dobar servis građana.

Cadmus Cineplex prikazuje od 1 – 7.marta

0
repertoar

NOVI FILMOVI

1. PČELICA MAJA: MEDENE IGRE
Pčelica Maja uz koju su odrasle mnoge generacije u novoj uzbudljivoj
avanturi za cijelu porodicu!
Pčelica Maja se pojavila prije više od stotinu godina i ubrzo postala
jedna od najčitanijih knjiga tog vremena, omiljena i kod odraslih i kod
djece. Nakon prvog filma koji je oduševio publiku svih generacija, stiže
nam nastavak medene priče. Majina je košnica i ovog puta prepuna
uzbuđenja. Ljeto se završilo i stigao je predstavnik iz Baztropolisa s
važnom porukom za kraljicu. Hoće li njenu košnicu konačno pozvati na
Medene igre?

2. TRI BILBORDA ISPRED EBINGA U MISURIJU
Оčajna zbog nesposobnosti lokalnih vlasti da uhapse počinioca ubistva
njene kćeri, jedna majka ih lično izaziva u javnosti.

3. LADY BIRD
Lijepa i emotivna filmska priča o avanturama mlade žene koja godinu dana
živi u sjevernoj Kaliforniji.
Sa filmom „Lady Bird“, Greta Gervig se predstavlja kao nova, smjela
rediteljka sa svojim debijem, prikazujući sve dobre i loše strane u
turbulentnom odnosu majke i ćerke tinejdžerke. Kristin „Lady Bird“
MekFirson (koju igra Sirša Ronan) se odupire ali je zapravo identična
kao njena majka (koju igra Lori Metkalf) brižna žena snažne volje koja
se trudi da, radeći kao medicinska sestra, održi porodicu na okupu nakon
što je otac od „Lady Bird“ (Trejsi Lets) izgubio posao. Sa radnjom koja
se odigrava u Sakramentu (Kalifornija) 2002. godine, u sredini u kojoj
se ubrzano poboljšava ekonomska situacija u Americi, film „Lady Bird“ je
efektan prikaz međusobnih odnosa koji nas oblikuju, uvjerenja koja nas
definišu i nezamjenjivog osjećaja topline svog doma.

4. IZDAJA
Oskarom nagrađena glumica Dženifer Lorens ponovo pomijera sopstvene
granice u priči o misterioznoj djevojci, koja važi za najsmrtonosnijeg
ruskog ubicu!
Film je adaptacija špijunskog romana Džejsona Metjusa, smještena u
modernoj Rusiji, koja prati operativca Dominiku Jegorovu (Dženifer
Lorens). Ona dobija naređenje da, mimo njene volje, postane “vrabac”,
odnosno obučena zavodnica na zadataku i da prati mladog CIA agenta
Natanijela Neša (Džoel Edžerton), koji je dobio ulogu da istraži ruski
obavještajni sistem. Između njih dvoje se javlja privlačnost, ali se
emotivnom vezom izlažu velikom riziku. Do još jednog preokreta dolazi
kada i nju angažuje CIA da otkrije izdajnika na visokom nivou u
Vašingtonu. Pored Dženifer Lorens i Džoela Edžertoan u filmu ćemo
gledati i: u ulozi direktorke škole za „vrapce“ britansku glumicu
Šarlotu Remplig, kao i Džeremija Ajronsa, u ulozi ruskog generala koji
informiše Dominiku.

Dubrovnik – Fijasko Frankovićeve ideje o smanjenju broja putnika s kruzera

0
Dubrovnik – Gruž foto Du List

Iako na stranicama Lučke uprave Dubrovnik ne stoji koliko će na kojem kruzeru doći putnika, zamjenik ravnatelja Lučke uprave Dubrovnik Hrvoje Kulušić na jučerašnjoj konferenciji za novinare, održanoj uz predstavljanje projekta Interpass, otkrio je koliko se ove godine očekuje putnika na kružnim putovanjima. Brojke su to koje u najmanju ruku iznenađuju budući da su u potpunom proturječju s onim o čemu je dugo vremena govorio dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Iako je Kulušić govorio o putnicima koji su pristigli u Luku Gruž, dakle bez onih koji su pristigli na brodovima usidrenim kod Lokruma, uzorak je dovoljno velik. Hrvoje Kulušić je tako otkrio kako je u 2017. bilo 446 ticanja, s ukupno 703 tisuće putnika. Pak, u ovoj godini, očekuje se 442 ticanja, s čak 750 tisuća putnika. Odnosno, 47 tisuća putnika više nego u 2017. godini.

– Glavni je problem što je ta grana turizma (gosti s kruzera, op.a) usmjerena isključivo na novac, a ne na građane. Turistima s kruzera treba upravljati, a mi želimo smanjiti broj putnika kako bi ostalima osigurali kvalitetnu uslugu – izjava je Mata Franković koja datira iz rujna prošle godine.

Dakle, Franković je ovom prigodom nedvosmisleno kazao kako mu je cilj smanjiti broj putnika. Ponavljao je tu mantru on više puta, ponavljajući kako je cilj ograničiti broj gostiju s kruzera na četiri tisuće u jednom trenutku.

No, u međuvremenu, očito kad je shvatio da nije tako lako regulirati broj putnika s kruzera ili kad je očito dobio “po prstima” od onih koji bolje shvaćaju benefite gostiju s kruzera, Franković je priču promijenio uz novi narativ u kontekstu boljeg upravljanja gostiju s kruzera, odnosno njihovom boljem raspoređivanju.

Nakon riječi Hrvoja Kulušića, očigledno je kako je prvotna ideja Mata Frankovića o smanjenju broja putnika doživjela fijasko. Jasno, još treba vidjeti hoće li ideja, do koje je Franković u međuvremenu došao, o boljem upravljanju gostiju s kruzera doživjeti jednaki potop. Podsjetimo, Franković je u siječnju rekao kako neće dolaziti do velikih zagušenja na Pilama.

Budva se priključila svjetskom pokretu gradova usmjerenom ka energetskom i klimatskom održivom razvoju

0

Budva se u Beču priključila najvećem svjetskom pokretu gradova usmjerenom ka energetskom i klimatskom održivom razvoju

Krapović u Beču

Na poziv gradonacelnika Beca, dr Michaela Haupla, predsjednik Opstine Budva Dragan Krapović, prisustvuje najvecoj evropskoj konferenciji za odrzivi razvoj gradova.

U pitanju je najveci skup donosioca odluka koji aktivno i posveceno ucestvuju u procesu usmjeravanja gradova ka odrzivom razvoju.

Konferenciju “URBAN FUTURE” otvorila je zamjenica gradonacelnika Beca, Maria Vassiliakou, a uvodnom izlaganju prisustvovalo je više od 30 gradonačelnika, veliki broj interdisciplinarnih eksperata kao i brojni predstavnici kompanija i javnih institucija. Zamjenica gradonačelnika Beča je u uvodnom izlaganju prenijela iskustva u vođenju ovog grada, ali i pružila podršku svim prisutnim gradonačelnicima u budućim koracima ka održivom razvoju grada.

Krapović u Beču

Ovom prilikom, predsednik Opstine Budva Dragan Krapović, potpisao je Sporazum gradonacelnika za klimu i energiju koji je svečano promovisan na konferenciji.  Tako da se Budva pridruzila zajednici vise od 7000 gradova u kojima zivi vise od 250 miliona stanovnika, a osnovni cilj ovog najveceg globalnog pokreta gradova jeste smanjenje uticaja štetnih gasova na životnu okolinu, te omogućavanje građanima pristup sigurnoj održivoj i povoljnoj energiji. Takođe, gradovi potpisnici Sporazuma se obvezuju na djelovanje koje će podržati smanjenje efekta staklene bašte za 40 % do 2030. godine, te usvajanje zajedničkog pristupa ka ublažavanju efekata klimatskih promjena.

Predsednik Opštine Budva je na konferenciji takođe imao i niz bilateralnih susreta sa drugim gradonačelnicima i predstavicima gradova.

Otvorena izložba “Svadbeni spomenar Paštrovića“ u Petrovcu

0
Otvaranje izložbe

U galeriji “Marko Krstov Gregović” (Spomen dom “Crvena komuna”), u srijedu je u prisustvu velikog broja posjetilaca, otvorena izložba starih dokumentarnih fotografija „Svadbeni spomenar Paštrovića“, koju je osmislia i koncipirala dr Mila Medigović Stefanović, kulturni istoriograf.

Izložba je organizovana u produkciji Udruženja Paštrovića i prijatelja Paštrovića u Beogradu „Drobni pijesak“, uz podršku naše JU Muzeji i galerije.

Nakon muzičkog programa (tradicionalne paštrovske svadbene pjesme), u kojem je učestvovala Ženska vokalna grupa „Harmonija“ iz Budve, pozdravnu riječ ispred JU Muzeji i galerije Budve imala je Milica Stanić Radonjić, poslovni sekretar, a izložbu je zvanično otvorila Jelena Đurović, doskorašnja direktorica Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“ na Cetinju.

Đurović je tom prilikom istakla: “U bogatoj zaostavštini Paštrovića, isprepletanoj dubokim i različitim slojevima kulture, posebno mjesto zauzima neopipljivo nematerijalno kulturno nasljeđe. Njegovo jasno određenje čini poseban identitetski kod ove veoma homogene zajednice čija se kolektivna svijest vjekovima gradila na najuzornijim tradicionalnim, nadasve moralnim principima, čuvajući i njegujući međusobnu ravnopravnost i poštovanje. Paštrovska svadba i običaji koji je prate, posmatrani kroz njenu evoluciju i kontinuirani razvoj, predstavljaju možda najreprezentativniji primjer žive kulture ove društvene zajednice. Svadba kao kulturni fenomen, sagledana ne samo kao esencijalna komponenta svojstvena identitetu već i kao jedinstvenost u različitosti u odnosu na druge društvene grupe, posjeduje mnoštvo elemenata reprezentativnosti. Izbor fotografija sa vjenčanja Paštrovki i Paštrovića, koje je uvažena autorka uspjela da pronađe u porodičnim arhivima, od izuzetne su dragocjenosti. One nijesu samo puka ilustracija fotografskim aparatom zabilježenog događaja, one su svjedok jednog vremena, jedne epohe, običaja. Govore nam o izgledu ljudi, njihovom društvenom statusu, o modi koja je prodirala u naše krajeve, stilizaciji koju prati taj svečani i uzvišeni čin. Konačno, one su dio porodičnih istorija koje čine istoriju naših Paštrovića i Crne Gore. Fotografije iz porodičnih albuma od neprocjenjivog su značaja za kulturnu baštinu. Važno ih je trajno sačuvati i prezentirati radi cjelovite valorizacije ovog dokumentacionog nasljeđa.”

Ova izložba biće otvorena za javnost do 25. marta 2018. godine.

Od hladnoće u Evropi umrlo najmanje 47 osoba

0

Zima-foto Hina

Val sibirske hladnoće zahvatio je posljednjih dana cijelu Europu, dosad je zabilježeno 47 smrtnih slučajeva uzrokovanih polarnim temperaturama, javlja AFP i dodaje da su većina umrlih beskućnici.

‘Zvijer s istoka’, ‘Sibirski medvjed’, ‘Snježni top’ – razni su nazivi za ono s čime se Europa suočava. I za zimu neuobičajena polarna hladnoća okovala je Stari kontinent. Od petka je u Poljskoj umrlo 18 ljudi, šestero u Češkoj, petero u Litvi, po četvero u Francuskoj i Slovačkoj, po dvoje u Italiji, Rumunjskoj, Srbiji i Sloveniji, jedna u Nizozemskoj i najmanje jedna u Španjolskoj. U Estoniji je od početka mjeseca umrlo sedmero ljudi.

Ujedinjeno Kraljevstvo proživljava najhladniji tjedan u pet godina. Gust snijeg zaustavlja promet i zatvara stotine škola. Britanski meteorolozi potvrđuju da će se snježne oluje i dalje širiti po sjeveroistočnoj Engleskoj i istočnoj Škotskoj. U idućim danima najavljuju probleme u opskrbi električnom energijom i prekide komunikacijskih linija. I početkom ožujka neka bi područja mogla biti hladnija od Arktičkog kruga.

Osim Hrvatske, cijela se regija smrzava – temperatura se u planinskim dijelovima Hrvatske i BiH spustila na -21 °C, u Lubecku na sjeveru Njemačke -20 °C, na jugu Poljske -19 °C, u belgijskom Liegeu -18 °C, a u okolici Londona -10 °C. Zbog hladnoće zatvorene ostaju i brojne škole u BiH, Hrvatskoj, Kosovu, Velikoj Britaniji, Irskoj, na sjeveru Portugala pa čak i Albaniji.

U Švicarskoj, u Glattalpu, na 1850 metara nadmorske visine zabilježeno je -36 °C. Austrijski tabloid Osterreich je nagradu za ‘najledeniji posao u Austriji’ dodijelio Ludwigu Rasseru i Nirbertu Daxbacheru, zaposlenicima meteorološke stanice na Sonnblicku na 3109 metara nadmorske visine, koji tri puta dnevno obavljaju mjerenja. Za sva mjerenja treba im oko sat vremena na -32 °C, a uz istočni vjetar osjećaj hladnoće kreće se oko -60 °C.

Snijeg i hladni vjetrovi s Baltika paraliziraju i na jaku zimu naviknutu Švedsku. Najteže su pogođena područja južnog Östergötlanda i Kalmaara. Na otoku Ölandu autobusni promet je otkazan, ne voze ni vlakovi. Stanje zimske prometne paralize, a u nekim i prijetnje za život, posebno beskućnika, uglavnom je jednako u većem dijelu središnje i istočne Europe.

(HRT)

Za ovo ljeto ništa od prve faze golf terena

1
Lustica golf

Kompanija Luštica Development obustavila je završetak izgradnje prve faze svog šampionskog golf terena u kompleksu Luštica Bay u Krtolima kod Tivta jer joj lokalna uprava nije uspjela na vrijeme obezbjediti nesmetano vodosnabdijevanje dovoljnim količinama tehničke vode za navodnjavanje novog terena.

Takav razvoj situacije koji već izvjesno vrijeme „visi u vazduhu“  sa prvim golf terenom u državi, Luštica Development je definitivno juče i potvrdila u svom njusleteru.

„Zbog nepredviđenih kašnjenja i odlaganja u obezbjeđivanju dovoljnih količina pitke, odnosno tehnilčke vode koje su nam neophodne za navodnjavanje golf-kompleksa u Luštici Bay, zatravljivanje prostora oko prve četiri rupe golf terena i prostora vježbališta neće biti moguće prije ljetnje sezone. Ove privremene nepovoljne okolnosti van su naše kontrole, ali mi nastavljamo zajedničke napore sa lokalnim vlastima i uvjereni smo da ćemo ipak uskoro biti u mogućnosti da nastavimo sa radovima na završetku prve faze golf igrališta“- piše u njuzleteru poslatom na adrese poslovnih partnera Luštice Development.

Krtoli vodovod – Danas na Erlangovom gradilistu

Kako „Vijesti“ nezvanično saznaju, glavni razlog ovako lošeg razvoja događaja je činjenica da Luštica Development i pored brojnih svojih nastojanja, nije imala sa kime da dogovori i potpiše ugovor o preuzimanju svih količina prerađene vode iz novog zajedničkog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za opštine Tivat i Kotor, a koje je sagrađeno na Klačini u Krtolima, Postrojenje vrijedno 10,25 miliona eura još uvijek privremeno vodi njemačka firma WTE koja ga je sagradila, iako je još lani trebalo da bude preuzeto od zajjedničke firme što su ga za upravljanje sa PPOV, morale formirati opštine Tivat i Kotor. Ta firma ni do danas nije osnovana jer Tivćani koji su sa Vladom sklopili aranžman o preuzimanju preko 40 hiljada kvadrata državne zemlje na Klačini da bi tamo gradili PPOV, pokušavaju na sve načine da natjeraju Kotorane da ovi, mimo ugovora i potpisanih sporazuma, preuzmu na sebe dio milionski vrijednih obaveza za isplatu obeštećenja mještanima Krtola koji sada traže da im se vrati to zemljište na koga se država bila neosnovano upisala. Zbog nesposobnosti lokalne uprave Tivta da završi taj posao, PPOV još nije dobio zvaničnog upravljača, a Luštica Development time ni poslovnog partnera sa kojim bi ugovoirula kupovinu sve prečišćene otpadne vode iz postrojenja, kojom bi njome navodnjavala svoj golf teren. Ta voda sada se potpuno neiskorištena, prosipa u more u zalivu Trašte.

Lustica golf

Drugi razlog zbog čega preko milijardu eura vrijedan novi turistički kompleks koji Luštica Development gradi u Krtolima još nema dovoljne količine pitke vode za svoj dalji nesmetan razvoj, je činjenica da Opština Tivat drastično kasni u izgradnji potrebne nove vodovodne infrastrukture za to područje. Gradnja jednog novog cjevovoda u Krtolima je počela tek nedavno, ali izvođač radova – „Jedinstvo“ iz Užica napreduje odličnim tempom. To se nikako ne može reći za kompaniju „Erlang“ iz Podvorice koja drastično kasni sa zamjenom 2,3 kilometra vodovoda na potezu od kotorske raskrnice do Solila. Taj posao „Erlang“ je dobio još kraje prošle godine, radovi su trebali da počnu 11.januara, ali su krenuli tek krajem prošle nedjelje i napreduju izuzetno sporo. Iz Opštine su se do sada pravdali da se posao vrijedan skoro 800 hiljada eura bez kojeg se na Lušticu ne može dovesti dodatna voda iz sistema Regionalnog vodovoda, nije mogao započeti zbog spora sa Telecomom koji je navodno, mimo plana, preko starih cijevi koje se moraju izvaditi i zamijeniti novima, postavio i razvukao svoje instalacije za korisnike na području Krtola. Prema nezvaničnm informacijama, kasnila je i isporuka novih cijevi, pa je već skoro pred istekom i rok za izvođenje cijelog posla zamjene 2,3 kilometra vodovoda što je po ugovoru sa „Erangom“, trebalo da se završi za 75 dana od dana potpisivanja tog ugovora.

LANI POČELI RADOVE NA GOLF TERENU, VODU NISU DOBILI NI DO DANAS

Krtoli vodovod – Danas na Erlangovom gradilistu

Luštica Development je krajem maja prošle godine  počela sa grubim građevinskim radovima na prvoj fazi svog budućeg šampionskog golf terena. Igralište sa 18 rupa koje treba da bude prvi golf-teren u Crnoj Gori, dizajnirala je američka kompanija Gary Player, najpoznatija u branši golferske indutrije u svijetu.

Kada bude potpuno dovršen, golf teren na Luštici prostiraće se na preko milion kvadrata površine na dijelu posluostrva odakle se pruža spektakularan pogled na Tivatski zaliv sa jedne, Lovćen i planine u zaleđu sa druge i otvoreno more pred Bokom sa treće strane.

„Grubi radovi i iskopi, te formiranje golf rupa trajaće oko deset mjeseci nakon čega će uslijediti poravnavanje i finalno oblikovanje finim slojevima zemlje i finalno ozelenjavanje travnatim pojasevima. Plan je da čitavo igralište završimo i u fazama stavimo u upotrebu u naredne tri do tri ipo godine. Namjera nam je da već dogodine otvorimo objekat standardne golf akademije na dosadašnjem golf-vježbalištu i na lokacijama prve četiri rupe budućeg golf terena.“- kazao je novinarima kojima je 10.juna prošle godine upriličen obilazak gradilišta na Luštici, izvršni direktor Luštice Development Daren Gibson.

Luštica Bay

Istakao je da će prva faza izgradnje golf terena sa pravljenjem sistema za navodnjavanje, koštati oko 5,5 miliona eura, dok će čitav teren koštati između 18 i 20 miliona. Luštica Development međutim, od svojih crnogorskih partnera – države i Opštine Tivat, ni do danas nije dobila potrebne koliline vode da završi ni prvu fazu golf terena.

Tivat u najužoj konkurencuji za evropsko priznanje

0
Tivat – foto opština Tivat

Tivat je ušao u najuži izbor gradiva kandidata koji konkurišu za nagradu za održivu mobilnost što je dodjeljuje Evropska Komisija- potvrđeno je iz tivatske lokalne uporave.

Riječ je nagradi “Evropska nedjelja mobilnosti” (European Mobility Week Award) kojom se nagrađuju lokalne vlasti što ulažu značajne napore u promovisanju održive mobilnosti u gradovima. U nagradu “Evropska nedjelja mobilnosti” uključena je, po prvi put, kategorija gradova sa manje od 50.000 stanovnika, priznajući postignuća u dijelu održivog razvoja u manjim gradovima u Evropi. Finalisti u ovoj kategoriji za 2017. godinu su: Tivat (Crna Gora), Igoumenitsa (Grčka) i Lindau (Njemačka).

“Tivat je, između ostalog, zaslužio da bude među finalistima za ovu prestižnu nagradu, prema navodima sudija, zbog izuzetnog učešća zajednice, odnosno građana, u Evropskoj nedjelji mobilnosti, koja se svake godine održava u periodu od 16. – 22. septembra, pružajući građanima priliku da testiraju održive alternative u transportu. Podstičući pojedince da biraju načine održivog saobraćaja kao što su pješačenje i biciklizam, smanjuje se emisija ugljenika, poboljšava se kvalitet vazduha i čini urbana područja prijatnim oblastima za život i rad.”- saopšteno je iz Opštine Tivat.

“Evropska Nedelja Mobilnosti” za 2017. godinu je do danas najuspješnije izdanje, sa učešćem od preko 2.500 gradova. Svečana ceremonija povodom proglašenja pobjednika navedene nagrade održaće se 21. marta 2018. godine u Briselu.